VELEUILITE VERN' Studij turizma

ZAVRNI RAD

PROMIDBA SUHOZIDA KAO TURISTIKE ATRAKCIJE U HRVATSKOJ

Dora pehar

Mentor: mr.sc. Josip Hrgovi

Zagreb, sijeanj, 2013.

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

PREDGOVOR
Premda sam svoj zavrni rad namjeravala usmjeriti u analizu ouvanja jo neotkrivenih ili napola unitenih potencijalnih turistikih atrakcija, zahvalna sam svom mentoru, profesoru Josipu Hrgoviu to me uputio u ovu tematiku. O jadranskom suhozidu nisam znala puno, stoga sam zahvalna i gospodinu Goranu Blaiu, direktoru Hrvatske turistike zajdnice predstavnitva u Sloveniji, to mi je pribliio temu suhozida i postojanja udruga za ouvanje takve kulturne i povijesne batine u Hrvatskoj. Ipak, moja je posebna zahvalnost upuena udruzi Dragodid, koja je bila neiscrpan izvor informacija o suhozidnoj gradnji na podruju Republike Hrvatske, i ire, to mi je uvelike pomoglo da ovaj rad dovedem u eljenu formu.

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

SADRAJ

SAETAK ................................................................................................4 SUMMARY...............................................................................................6 1. UVOD .................................................................................................8 2. PROBLEM SUHOZIDNE GRADNJE ...............................................14 3. ISKORISTIVOST SUHOZIDNE GRADNJE .....................................16 4. RIJEENJE PUTEM ANALIZE TRITA .......................................19 4.1. Analiza stanja ...............................................................................19 4.1.1. Analiza ponude ........................................................................19 4.1.2. Analiza potroaa....................................................................22 4.1.3. Analiza konkurencije...............................................................23 4.1.4. Budunost proizvoda..............................................................23 4.1.4.1. SWOT analiza........................................................................24 5. STRATEGIJA REVITALIZACIJE SUHOZIDNE GRADNJE ............26 6. ZAKLJUCI I PREPORUKE ...........................................................28 7. POPIS KORITENE LITERATURE .................................................30 POPIS KORITENIH POJMOVA ..........................................................31 POPIS SLIKA ........................................................................................32

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

SAETAK

Hrvatski turizam je sve popularniji u Europi, ali i ire. Turistiki proizvod koji Hrvatska nudi je spoj sunca i mora, to ne doprinosi produetku turistike sezone. Ako se fokusiramo na sve eu gurpu turista u dobi od dvadeset do trideset godina, takozvanu generaciju Y, lako je uvidjeti da putuju u jo neistraene dijelove svijeta u potrazi za atraktivnim turistikim proizvodima. Suhozidna gradnja u Hrvatskoj jedan je od takvim moguih turistikih proizvoda. Ovaj je stil gradnje stoljeima koriten po cijelom svijetu, a druge su turistike zemlje, poput Francuske, Italije i vedske, ve otkrile vanost ostataka davnina u obliku graevina graenih suhozidnom metodom. Specifinost ove gradnje je, kao to i ime govori, u tome to ne iziskuje vezivno sredstvo u gradnji, ve se slaganjem kamenja dobiva eljena i vrsta forma. Suhozidna gradnja nije specifina samo u Europi, ve je koritena i u Africi, gdje je najpoznatija suhozidna graevina Veliki Zimbabve koji prikazuje ostatke nekadanjeg kraljevstva. Takoer, jedna od najpoznatijih turistikih atrakcija June Amerike, Machu Picchu u Peruu, dokaz ivota Inka na tom podruju, graena je suhozidnom metodom. Veina turistiki poznatih graevina i ostatka graevina je na popisu UNESCO kulturne batine, ba kao i Starogradsko polje na Hvaru. Ova se suhozidna atrakcija nala na popisu kao najouvanija geometrijski posloena mrea mea estica na jednom prostoru. Veliki broj hrvatskih suhozida, kao i ova hvarska mrea, datira u razdoblje prije poetka brojanja godina, to ih ini starijima od dva tisuljea. Zbog zanemarivanja i propadanja ovih kamenih velikana, u Hrvatskoj su osnovane brojne udruge koje se bave ouvanjem suhozida. Na temelju svog znanja i iskustva, odravaju radionice za sve zainteresirane o suhozidnoj gradnji. Trenutno je u Hrvatskoj to jedan od rijetkih oblika pretvorbe suhozida u turistiki proizvod. Upotrebom adekvatnih marketinkih metoda, od kojih je kljuna metoda promidba, suhozid bi mogao postati prepoznatljiv turistiki proizvod ili bi ak brendirao Hrvatsku kao zemlju suhozida bazirajui se na sloganu Hrvatske turistike zajednice; Mediteran kakav je nekad bio. Da bi se promocija adekvatno provela, potrebno je suraivati s destinacijskim menadment organizacijama, to jest, turistikim zajednicama, te javnim i privatnim

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

sektorom kako bi se to bolje ispitalo trite i preferencije pojedinih ciljnih skupina. Zatim, klju je u provedbi marketinkog plana i marketinkog miksa koji oblikuju proizvod i plasiraju ga na trite. Barijere u adaptaciji ovog proizvoda su svakako unitene suhozidne povrine i gradine poput kauna u Istri. Kaunima slini su jo i bunje, komarde i emeri koji se nalaze du Jadrana. Mogua je pretvorba ovih malih stambenih objekata i pastirskih skonita u smjetajne kapacitete po uzoru na trulli kuice u Italiji. Kao i talijanski primjeri ovih objekata, kauni i sline nastambe mogle bi biti profilirane kao relativno luksuzni smjetaj u nedirnutoj prirodi. Mali broj ovih objekata smanjio bi turistiku navalu i unitenje, i pritom odgodio masovni turizam u Hrvatskoj, ali i privukao vei broj zainteresiranih za povijesnu i kulturnu batinu. Kroz SWOT analizu, dola sam do zakljuka da je suzhozid kao potencijalna turistika atrakcija vrlo dobar turistiki proizvod jer je turistika potranja vrlo dinamina i heterogena, to dokazuje da ovakve atrakcije imaju svoju ciljnu skupinu, a zbog aktivnog sudjelovanja u popravcima i novoj izgradnji suhozida i suhozidnih graevina, turistima se ve sad nudi mogunost posjeta naoj obali u svrhu ouvanja povijesno-kulturne batine, to pomae u diverzifikaciji trenutne ponude turistikih proizvoda i produljenju sezone. Revitalizacijom ovih potencijalnih atrakcija, kao turistika zemlja jo vie konkuriramo ostalim mediteranskim zemljama poput Italije i Francuske, koje takoer nude sline proizvode na globalnom turistikom tritu. S rastom popularnosti ovih fenomena iz kamena, raste i svjesnost o ouvanju, ne samo ovog tipa gradnje, ve i okolia i prirodnih materijala zbog koritenja iskljuivo kamena u izgradnji smjetajnih objekata, ugostiteljskih objekata i u parcelaciji estica. Na taj nain Hrvatska pokazuje sklonost odrivom razvoju, odnosno kombinaciji ekologije, ekonomije i etike u turizmu.

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

SUMMARY

Toursim in Croatia is getting more popular in Europe, and wider. The tourist product Croatia has to offer is a combination of the sun and the sea, which does not contribute to the prolonging of the tourist season. If we manage to focus on the increasing group of turists, between the age of twenty and thirty years, more known as the generation Y, it is easy to see that they travel in those parts of the world that had not yet been descovered, in the search of atractive tourist products. Dry stone constructions in Croatia are one of those possible tourist products. This type of constructions has been used for centuries all over the world, and other tourism countries, such as France, Italy and Sweeden, discovered the essence of these remains of antiquity in the form of buildings made by the dry stone method. Specificity of this type of construction is, as the name says, not using any bonding material, but using only the stones to get the wanted and solid form. Dry stone construction is not specific only in Europe, but it is also used in Africa, where the most known structure, the Great Zimbabwe, presents the remains of a former kingdom. Also, one of the best known tourst sites of South America, Machu Picchu in Peru, the proof of the Inkas in that area, is built by dry stone method. Best know tourst attractions in the form of buildings or their remains, dry stone wall constructed, is mostly on the UNESCO list of the world herritage, as is the Starogradsko field on the island Hvar. This drywall attraction is listed as the best preserved geometrically sorted web of landmark in one region. A huge number of croatian dry stone walls and dry stone bulidings date to the era before counting the years, which makes them older then two thousand years. Because of the neglection and the decaying of this stone giants, a lot of associations for preserving these dry stone walls, have been founded in Croatia. Based on their knowledge and experience, a lot of workshops are held for all those interested in dry stone construction. At this time, it is one of the rare forms of conversion of the dry stone wall and bulidings into a tourist product. By using the right marketing methods, of witch the key method is promotion, dry stone construction could become a known tourist product, or it could even brand Croatia as the land of dry stone walls by being based on the slogan of the Croatian national tourist organisation; Mediteranian as it once was.
6

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

For the promotion to be fully instaled, it is neccessary to cooperate with destination management organisations, that is, tourist organisations, as well as with the public and the private sector, in order to test the market and the preferences of each target group. After that, the key is in implementing the marketing plan and marketing mix that form the product, and send them on the market. Barriers to adaptation of this product are the destroyed dry stone wall surfaces and constructions like kaun houses in Istria. Similar to kaun houses are bunja, komarda and emer that can be found along the Adriatic coast. It is possible to redisign these small houses and shelters for the shepards into tourist accommodation as seen in trulli houses in Italy. As these italian examples state, kaun houses (and other forms of dry stone houses), could be made into luxury accommodation suroounded by intact nature. A small number of this objects could decrease the tourst rush, and therefor, delay mass tourism in Croatia, but could also attract a certain number of those interested in history and culture. Trough the SWOT analysis, i came by the conclusion that dry stone constructions, as a potential tourst attraction, is a good touristic product because of the dinamic and heterogeneous touristic demand, which prooves that this kind of attractions have their target groups, and because of the conribution to rebuilding dry stone walls and dry stone constuctions, tourists are now being offered to visit our coust in the purpose of preserving history and cultural herritage, and that will help in diversification of the current offer of the toursit products as well as the prolonging of the tourist season. By revitalizing this potencial attractions, Croatia, as a touristic country, would compete even more with other mediteranian countries such as Italy and France, that also offer simmilar products at the global market. As the popularity of these stone phenomenons grows, so does the awareness of the conservation, not just this type of construction, but also the evironment and natural materials, because of the usage of pure stone in building accommodation, restaurants and land subdivision. That way, Croatia shows its leaning towards sustainable development, apropos the combination od ecology, economy and ethics in tourism.

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

1. UVOD

U procesu odabira radnje, eljela sam se fokusirati na zapostavljanje zanimljivih povijesnih, kulturnih i prirodnih turistikih atrakcija, kako postojeih, tako i onih potencijalnih, na podruju cijele Hrvatske. Prvotna mi je misao bila obraditi nekolicinu zanemarenih ili pak namjerno unitenih atrakcija poput unitavanja jednog dijela arheolokog nalazita Rimskog carstva, Salone, zbog gradnje autoputa na relaciji Zagreb-Split. Takoer, kao druge mogunosti ponudile su mi se unitavanje najveih mravinjaka Republike Hrvatske u zatienom prirodnom rezervatu Varoki Lug, prenamjena baroknog dvorca u Kuarima u ustanovu za ovisnike ili unitavanje praume orkova Uvala na podruju nacionalnog parka Plitvika jezera. Zbog preopirnosti tematike i nedostatka pisanog materijala, ponuena mi je ova tema koja dotie zanemarivanje, unitavanje atrakcije, neznanje o atrakciji i njezinoj povijesti, te kreativnu obradu unaprijeenja svih oblika ove gradnje kao turistike atrakcije prepoznate u Hrvatskoj i ire. Cilj mi je ovim radom ui dublje u temu suhozidne gradnje, doznati i pribliiti sebi i itateljima problematiku zapostavljanja i budue promidbe suhozidne gradnje, te doi do adekvatnih marketinkih rijeenja za bolje pozicioniranje ovog tipa kulturno-povijesne atrakcije na turistikom tritu. Narod koji ivi na odreenom podruju, esto nije svjesan znaaja pojedinih lokaliteta ili cjelokupne sredine to ga okruuje. Takvih je podruja i potencijalnih atrakcija na hrvatskom tlu pregrt, a jedna od takvih stavaka je i suhozidna gradnja du Jadranske obale. Neko je takav tip gradnje bio dio svakodnevnog ivota. Najstariji suhozidi, koliko je poznato, potjeu jo iz bakronog i bronanog doba. To su, naime, gradine i pogrebni tumuli koji su do danas ouvani zbog svoje monumentalnosti i mogue im je odrediti dataciju. Ipak, ne moe se iskljuiti mogunost postojanja jo starijih. Novi se oblici suhozidne gradnje otkrivaju, ne samo u Hrvatskoj, ve i u svijetu, ali se u dananje vrijeme, zbog nedostatka materijalnih dokaza koji bi to potvrdili, ne spominju stariji oblici suhozidne gradnje. Na spomen suhozida, vizualiziramo sliku omeenih podruja, to nam govori da ovaj stari tip gradnje nije sluio samo za gradine i pogrebne tumule, ve se koristio po potrebi za omeivanje parcela te ujedno za sprjeavanje erozije tla, manje stambene objekte, kao i manja pastirska sklonita na panjacima, te ograivanje stoke. Njihov specifian stil gradnje borio se protiv raznih nepovoljnih vremenskih uvijeta, te se u
8

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

izvornom obliku ouvao do danas. Zbog svog dugog vijeka, specifinosti gradnje i povijesnog znaaja, mogli bismo ih nazvati svojevrsnim spomenicima kulture i naina ivota u prolosti. Za vjerovati je da se mnogi ljudi pitaju zbog ega bi se, nazovimo, hrpa kamenja, pretvarala u turistiku atrakciju. Kroz kontakt s udrugom Dragodid, koja se bavi ouvanjem suhozida, obratio mi se gospodin Grga Frange i napisao sljedee: Hrvatski su suhozidi u svijetu jedinstveni prvenstveno po svojoj ogromnoj koliini. Ne pozanjemo niti jedan drugi krajolik na Mediteranu koji je toliko zasien i formiran suhozidima kao istona obala Jadrana. Odlikuje nas i veliki diverzitet formi koji proizlazi iz lokalnih uvjeta, vrste kamena i ekonomskih potreba. Vanost suhozida u krajoliku proizlazi iz injenice da oni predstavljaju nekadanju infrastrukturu opstanka na ovome podruju - bez njih bi na veini naeg krkog tla bilo kakvo privreivanje bilo nemogue. Danas, kada krka podruja veinom uvoze hranu iz drugih predijela, suhozidi predstavljaju okaminu i svjedoanstvo nekadanjeg naina ivota i privreivanja. U buduem odrivom razvoju ovog podruja suhozid i dalje predstavlja jedini autentian i ekoloki ispravan materijal kojeg moemo smjestiti ili kojim moemo oblikovati krajolik. Njegova je svakodnevna praktina vanost jo uvijek neupitna za mnoge maslinare, vinogradare i stoare. (Frange, G., 2012.) Vanost suhozida i suhozidne gradnje je velika. Osim naina ivota i prikaza privreivanja, prikazuju i ljudski trud oko omeivanja, zatite poljoprivrednih podruja od prirodnih uvjeta i fenomena, te zbrinjavanja stoke i obitelji. Gradnju suhozida nisu pokretali oni imunijeg soja, ve siromano stanovnitvo u potrai za meom, sklonitem i obradivom zemljom. Tip suhozidne gradnje ovisi o podruju i vrsti kamena. Isto tako, sline graevine imaju i razliite nazive, poput kamenih kuica koje su sluile za sklonite pastirima, ili pak manji stambeni prostor. Takve su kuice poznate pod nazivljem kauni, emeri, komarde, trini, luice, bunje, kaete, poljarice i slino, ovisno o mjestu, otoku ili regiji iz koje potjeu. Strunjakinja o kaunima, istaknuta etnologinja, profesorica Tihomira Stepinac-Fabijani istie da hrvatska, slovenska i romanska nazivlja za ovakve graevine potvruju postojanje povijesnog suivota razliitih kultura na Jadranu. (stepinac-Fabijani, T., 1998.)

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

Baziraju se na graevinama okruglog oblika, najee sa stoastim ili stepenastim vrhom, to nije pravilo njihove gradnje. Najpoznatija forma ove gradnje je istarski kaun od kojeg se esto rade karakteristini istarski suveniri. Zbog tih suvenira, oblik kauna postaje simbol Istre te se unazad nekoliko godina grade vikendice takvog oblika, a stari kauni postaju mali dio nekih ugostiteljskih objekata (poput ugostiteljskog objekta Veli Vrh u Puli).

Slika 1.1. Primjer istarskog kauna

Izvor: http://sv.wikipedia.org/wiki/Fil:Kazun_Vodnjan.JPG (13.1.2013.)

Da se iz takvih objekata moe napraviti turistika atrakcija, potvruju kuice trullo, suhozidnog oblika gradnje na jugu Italije. One su pretvorene u smjetajne jedinice i turistiko nastelje. Cijena dvokrevetnog trullija, s ukljuenim dorukom, dosee 110 Eura na no. Ono to je neko bila staja, danas je atraktivan turistiki smjetaj, naroito Nijemcima i Britancima, koji i u Hrvatskoj ine sve vei broj turistikih posjetitelja. Njihovu vanost prepoznao je i UNESCO koji ih je 1996. godine uvrstio
10

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

na svoj popis kulturne batine. Upravo na tom popisu nalazi se i Hvarska mrea suhozida na Starogradskom polju koja datira iz 4. stoljea prije Krista. Ovo polje prikazuje vanost parceliranja u antikoj Grkoj, a Starogradsko polje je najbolje ouvana pravilna geometrijska mrea suhozida na cijelom Mediteranu, upravo zahvaljujui suhozidinama koje su kroz 2400 godina konstantno obnavljane.

Slika 1.2. Turistiko naselje napravljeno od trulli kuica

Izvor: http://cittours.com/euro-tours/visiting-the-historical-trulli-of-alberobello-italy/ (13.1.2013.)

Pod zatitom UNESCA u svijetu je poznat velik broj graevina graen metodom suhozidne gradnje, bez vezivnog materijala. Neki od njih su Cabanes du Breul; stoarska ostavita u Francuskoj (slina naim kaunima), Veliki Zimbabve; ruevine kraljevstva Zimbabve, Zidine velikog Alvara u vedskoj i arhitektura Inka vidljiva na turistikoj lokaciji Machu Picchu.

11

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

Slika 1.3. Machu Picchu

Izvor: wallpaperswiki.org (13.1.2013.)

Pored njih, tu su jo i Cairni; oznaivai lokaliteta u obliku kamenih stupia nastalih slaganjem kamenja. Njih u najveem broju pronalazimo na podruju Velike Britanije i Irske, ali ima ih i diljem Afrike i Azije, samo u drugaijoj formaciji. Da bismo uvidjeli atraktivnost suhozidnih gradina, valja spomenuti i poznati lokalitet u Mikeni, Atrejevu riznicu, te moda i najpoznatiji oblik takve gradnje velikim kamenjem, Stonehenge, jedan od najstarijih, koji datira jo iz bronanog doba. Slinu funkciju naim suhozidima, odnosno gromai, imaju i riine terase na Filipinima, sagraene od kamenja i blata, stare preko 2000 godina. Njihovu vanost prepoznao je UNESCO, ali i turisti koji svakoga dana dolaze posjetiti ove terase, prvenstveno zato to danas imaju istu ulogu koju su imale i kad su nastale. Tamonje stanovnitvo ih dan danas koristi za opstanak, to pokazuje svijest Filipinaca o odrivom razvoju njihovog podruja.

12

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

Slika 1.4. Riine terase na Filipinima

Izvor: http://www.thezooom.com/2012/11/8848/ (13.1.2013.)

Uzme li se u obzir slogan turistike organizacije Hrvatske, Hrvatske turistike zajednice, Mediteran kakav je nekad bio, prepoznaje se vanost ovog starog spomenika koji je bitna stavka Mediterana, bitna stavka turizma na hrvatskom dijelu Jadrana, jer zaista prikazuje kakav je Mediteran bio u davna vremena. Kao to moemo utvrditi, suhozid, odnosno suhozidna gradnja, je vrlo vaan arheoloki, ali i kulturni spomenik koji se nalazi du nae turistiki razvijene obale. Zbog svojeg specifinog naina izrade, i samog oblika objekata i ogradnih prostora, suhozid je vrlo zanimljiva atrakcija svakom turistu na njegovom putu do turistike destinacije. No, zato ne bismo pretvorili ovakav tip gradnje u zasebnu atrakciju, ili ak brendirali kao vrstu turizma u Hrvatskoj? Pregrt je mogunosti promidbe ovih spomenika, to u ovim radom pokuati dokazati. Rad je podijeljen na etiri glavne cijeline koje obuhvaaju temeljni opis problema promidbe suhozidne gradnje, razradu problema kroz ope injenice o suhozidnoj gradnji te izvedene marketinke injenice, nakon ega se nude mogua rijeenja problema te zakljuak.

13

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

2. PROBLEM SUHOZIDNE GRADNJE

Hrvatski su suhozidi jedinstveni, to po koliini, to po raznolikosti u formi i nainu gradnje. Sline graevine prepoznate su kao kulturna batina diljem svijeta, a kao takvi su pretvoreni u turistike atrakcije ili smjetajne kapacitete. Ovakva forma gradnje uvelike utjee na odrivi razvoj bilo kojeg podruja zbog koritenja ekolokog materijala, sjedinjavanja s prirodom bez njenog unitavanja, jeftinog naina gradnje i neunitavanja prirodnih imbenika za budue generacije. Problem hrvatskih suhozida i suhozidnograenih objekata je taj to su zanemareni, esto namjerno unitavani i mijenjani za moderne oblike omeivanja i gradnje. Zapostavljanjem i unitavanjem suhozida oteuje se kulturna i i povijesna batina, a ujedno se ugroava i segment hrvatske turistike ponude. Zbog ouvanja ovih spomenika, osnovan je i Hrvatski centar suhozidne gradnje koji osniva radionice sa turistikom i ekonomskom edukacijom za unapreenje turistike ponude Hrvatske. Glavni problem na koji u se osvrnuti u ovom radu je promidba suhozida na podruju Hrvatske, i ire, kao zasebnu turistiku atrakciju vrijednu panje turista. U populariziranju nove ili stare turistike atrakcije koriste se marketinke metode od kojih je najpopularnija metoda marketinkog miksa. Takva metoda zahtjeva detaljno obraivanje pojmova proizvod, cijena, promocija i distribucija. Kako bi marketing podupro prodaju proizvoda, PPG Industries istie kako je najvanije prikupiti sve kljune marketinke informacije (poput tko su kupci, koji su trenutni trini trendovi i slino), napraviti kvalitetan marketinki plan i osigurati potporu tehnikih usluga. Ako pretoimo proizvod suhozida u marketinki plan, on bi zasigurno sadravao kljune podatke poput misije, ciljeva, swot analize, pretpostavke o potranji, procjenu rezultata, proraun i program provedbe. McDonald tvrdi kako je u marketingu potrebno koristiti bitne alate kao to su informacije, dobro pozicioniranje na tritu, analiza ivotnog ciklusa proizvoda, upravljanje asortimanom i upravljanje 4P (proizvod, cijena, promocija, distribucija). Jedan od kljunih koraka u postavljanju novog proizvoda na trite je promocija. Bilo da se radi o potpuno novom proizvodu, moda i nevezanom uz turizam, ili se pak radi o ovakvim neotkrivenim i zanemarenim atrakcijama poput suhozidne gradnje na hrvatskoj obali. Promocija bi se mogla objasniti kao aktivnost marketinke komunikacije s tritem koja kombinira oglaavanje, prodaju i odnose s javnou u jednom paketu. No, to je samo
14

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

jednostavna, povrna definicija. Promocija je danas aktivnost koja je u svijetu ponude i potranje vrlo popularan pojam. Smatra se vrlo bitnom stavkom marketinga zbog uurbanosti poslovanja na svim podrujima. Sve je vie poduzea i turistikih organizacija koje moraju u kratkom roku donijeti kratkorone planove zbog este promjene ukusa i potreba kupaca, odnosno turista, ali i zbog brze reakcije konkurenata na trine promjene. Aspekti promocije turizma mogu se istaknuti kao diferencijacija, prilika povezivanja, dodavanje opipljive dimenzije proizvodu, znakovi kvalitete, uravnoteenje potranje, intervju s

konzumentima, ravnotea cijene i kvalitete te prilagodljivost. Dolazimo do temeljnog pitanja; kako promovirati suhozidnu gradnju koja se na naim podrujima nalazi tisuama godina? Poznato nam je da je to vrlo star spomenik nekadanjeg ivota, trenutno nezanimljiv usputnim prolaznicima. No, mogue je povui toku usporedbe sa slinim oblicima gradnje u svijetu koje su zbog kvalitetnog marketinga i upravljanja promidbom dospjeli na vrh popisa najpoeljnijih destinacija, najzanimljivijih atrakcija. Koristei benchmarking metodu, mogue je napraviti jednako kvalitetan proizvod koji nee biti baziran samo na jedno podruje Jadranske obale, ve e biti karakteristika obale od sjevera prema krajnjem jugu.

15

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

3. ISKORISTIVOST SUHOZIDNE GRADNJE

Poznato je da pojam destinacije vie nije mogue povezati samo uz jedan grad, jedan otok, jednu regiju. irina destinacije je u oima turista. Stoga, ukoliko se Hrvatska sagleda kao jedna destinacija, ili se naa obala suzi na pojam destinacije, suhozidnu bi gradnju bilo mogue etiketirati kao prepoznatiljiv turistiki proizvod, karakteristian za hrvatsku obalu, odnosno, destinacija, u ovom sluaju Hrvatska, nudila bi atrakcije pod brendiranim imenom (npr. Suhozidna Hrvatska). Sline primjere moemo vidjeti u konkurentskim mediteranskim zemljama; primjerice, panjolska je zemlja borbe s bikovima, Italija je zemlja vrhunskog kulinarstva, Grka je zemlja bogata povijeu. Ukoliko se uzmu primjeri atrakcija srodnih ovoj suhozidnoj, na pamet svakako pada Velika Britanija koju karakterizira Stonehenge, ili Peru, poznat po ostacima naroda Inka, Machu Picchu. U oima turista izgled, ali i ugled, destinacije temelji se na osnovnim atrakcijama. Zbog najvee mree suhozida i velikog broja razliitih tipova gradnje, Hrvatska bi se u skoroj budunosti mogla povezivati sa suhozidom. Ono to ovoj teoriji ne izlazi ususret je boljka hrvatskog turizma, a to je sezonalnost. Jadranska se obala polako pretvara u podruje tromjesenog masovnog turizma. Turizam je, naalost, takav skup aktivnosti kojeg u bliskoj budunosti neemo moi nazvati odrivim zbog pretjeranog eksploatiranja postojeih resursa. Iz tog je razloga vrlo teka upotreba prirodne batine i dobara u odrivom razvoju turizma. ak bi se moglo rei da je pojam odrivi razvoj turizma sam sebi kontradiktoran jer turizam ivi od postojeih resursa, odnosno od iskoritavanja istih. Ipak, jedan od naina pribliavanja turizma odrivom razvoju jest preusmjeravanje i stvarnje novih vrsta turizma koji e u sebi sadravati ravnoteu ekonomije, etike i ekologije. Dananje turistiko trite i turistika potranja je vrlo heterogena. Zbog velikog broja urbaniziranih sredita, i zasienosti ponude turistikog proizvoda sunce i more, turisti trae alternativna rijeenja koja e im pomoi da se vrate u prirodu, da se vrate prolosti i jednostavnijem, ujedno i mirnijem nainu ivota. Sve neko mirne turistike destinacije, koje su nudile proizvod sunca i mora, zbog loeg su menadmenta zavrile kao destinacije masovnog turizma to je dovelo regularne goste do zasienja, i destinacijom, i turistikom ponudom. Takve primjere moemo vidjeti najee na panjolskoj obali. Voeni njihovim promjerom, lako je uvidjeti da
16

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

na turizam ne eka drugaija budunost, stoga je potrebno turizam preusmjeriti u atraktivnija, nedirnuta podruja. Zbog zasienosti klasinom i jednstavnom ponudom primorskih destinacija, turisti sve vie trae iskustvo izvan tipinih okvira. Trae autentinost. Unazad nekoliko godina kroz medije se povlailo pitanje suhozida, njihovog zanemarivanja i pretvaranja u turistiku atrakciju, no, osobno, smatram da je dobro to do sad ova tema nije doivjela svoj vrhunac, niti je odjeknula, jer je za razvoj i privlaenje ciljanog trita potrebno je prvo napraviti dobar marketinki plan s kvalitetnim elementima promidbe kako bi se u trenutku zasienja ustaljenom ponudom, turistima mogla ponuditi alternativa. Ako se u ispitivanju trita dokae da za ovakvu vrstu turistike ponude postoji odreeni trini segment, stvorila bi se nova vrsta turizma, specifina, ne samo u Hrvatskoj, nego i u ostatku svijeta. Tako bi se ova nova vrsta turizma u toliko pogleda mogla prilagoditi heterogenoj potranji novog doba. Primjerice, popularizirale bi se ve postojee radionice suhozidne gradnje koju ve sad pohaaju domai i strani gosti, regije bi postale popularne prema nainu suhozidne gradnje (Istra po kaunima, Krk po cvjetastim torovima za ovce), a turizam bi se podijelio u nekoliko osnovnih kategorija, poput luksuzni, jeftini, izletniki i viednevni. Slika 3.1. Suhozidna ograda

Izvor: http://www.dragodid.org/ (27.12.2012.)

17

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

Naime, nije se dobro fokusirati samo na jedan tip ponude jer je turistika potranja ekstremno dinamina, pa je potrebno konstantno provoditi marketinka istraivanja. Za utvrivanje pravilnog i stalnog razvoja svih elemenata marketinkog miksa, informacije se mogu prikupiti na najveim podrujim toka turista poput aerodroma, hotela i putnikih agencija. Zbog toga je potrebno u velikoj mjeri suraivati s javnim i privatnim sektorom. Ujedno, suradnja DMO i javnog i privatnog sprjeava estu pojavu samostalne marketinke strategije malih i srednjih poduzetnika na istom podruju. Suradnjom je lake doi do kvalitetne strategije i tako postii visoku dozu konkurentnosti, a takoer, to zahtijeva puno manje trokove. to garantira svijetlu i drugaiju budunost turizmu baziranom na suhozidnoj gradnji? Da, turisti jesu zainteresirani za vrijednost prirodnih resursa, za proivljavanje prolosti, i da, spremni su platiti cijenu, ali kako uope potaknuti takav turizam u Hrvatskoj te kako sprijeiti pretjeran razvoj, razvoj u krivom smijeru i, na koncu, masovni turizam? Poznate su jedino injenice da turistiki proizvod ne raste u nedogled i da nee svi trinji segmenti biti zainteresirani za taj jedan proizvod. Njega treba prilagoditi svakog ciljanoj skupini. Kad ve turizam ne ide u unutranjost Hrvatske, ostavimo otvorenu mogunost surogat turizma u blizini obale.

18

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

4. RIJEENJE PUTEM ANALIZE TRITA

U sluaju suhozida, destinacijske menadment organizacije ne bi trebale raditi kao pomoni alat u dovoenju velikog broja turista, ve, u korist odrivog razvoja, raditi na zatiti kulturne i povijesne batine. Marketing ne radi samo promociju, ve u dogovoru s javnim i privatnim sektorom dogovara strategiju odravanja i napredovanja, pa i profiliranja i segmentiranja turistikog trita. U primjeru grada Venecije, DMO smanjuje masovni turizam podizanjem cijena ugostiteljskih objekata, a u Cambridgeu redukcijom parkirnih mjesta smanjuje mogunost jednodnevnih izletnika koji ne pridonose lokalnoj ekonomiji. Ukoliko projekt suhozida u Hrvatskoj oivi, DMO treba pomno planirati razvoj koji ukljuuje ouvanje resursa, naroito zbog toga to su takvi lokaliteti u neposrednoj blizini razvijenih turistikih gradova kojima prijeti masovni turizam.

4.1. Analiza stanja

4.1.1. Analiza ponude

Hrvatska je zemlja iznimno razliitog reljefa, povijesti, prirodne i kulturne batine. Naim su podrujem vladala brojna svjetska carstva i kraljevine. Zbog vremenskih i ekonomskih prilika, stanovnici obalnog i otonog podruja bili su primorani graditi takozvane gromae protiv erozije tla, mrgare za ograivanje ovaca, zidove za omeivanje te sklonita. U nedostatku vezivnog materijala, gradilo se suhozidnom metodom, koristei samo oblinje kamenje. Zbog specifinosti svoje gradnje, veina je ovih antikih graevina ouvana do danas. Brojni su primjeri u svijetu u kojima nalazimo slinost s naim suhozidom. Takve su graevine velike turistike atrakcije, izuzetno uvane i redovito obnavljane. Kako na Mediteranu ne postoji krajolik koji je u tolikoj mjeri zasien suhozidima, niti postoji ovolika raznolikost u kamenju i nainu gradnje na toliko maloj kvadraturi jedne zemlje, Hrvatska se moe pohvaliti jedinstvenou i vrlo diferenciranom ponudom ovim povijesnih spomenika. Kada bi se danas gradila ista koliina suhozida i ostalih graevina, Hrvatsku bi to kotalo est ukupnih dravnih prorauna. Uzevi u obzir injenicu da je 2012. godine
19

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

proraun iznosi 118 milijardi Hrvatskih Kuna, zakljuak je da bi ovaj brojek bio teak 708 milijardi Kuna. Slika 4.1.1.1. Mrgar na Krku

Izvor:

http://www.croatia.org/crown/articles/10332/2/Mrgari-flower-shaped-dry-stone-sheepfolds-on-

the-island-of-Krk-in-Croatia-studied-by-Dr.-Berislav-Horvatic (27.12.2012.)

Zbog izgradnje iz eko materijala koji ne naruava stanje prirode, suhozidna gradnja pomae u odrivom razvoju turizma na podruju Hrvatske i mogla bi posluiti kao alternativna vrsta turizma uz ve postojei razvijeni primorski turizam baziran na atraktivnosti sunca i mora. Raznolikost sklonita poznatih pod nazivima kauni, bunje, trini, emeri i slino, daje mogunost adaptacije novih turistikih kapaciteta. Isto tako, ovi tipovi graevina mogu posluiti kao lokalne autobusne stanice, info centri, male prodavaonice, kiosci, kuice za spasioce na plaama ili tek dio nekog ugostiteljskog objekta. Zahvaljujui ljubiteljima suhozidne gradnje, u hrvatskoj ve
20

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

postoje radionice koje omoguuju turistima uenje ovog specifinog stila gradnje. Ukoliko takva zainteresiranost poraste, diljem Jadranske obale bit e mogue renovirati ili nanovo graditi unitene suhozide i ostale suhozidne graevine. Na taj nain, irit e se svijest o vanosti njihovog ouvanja, te e se pomoi lokalnom stanovnitvu koje jo uvijek koristi stare suhozide za svoje poljoprivredne potrebe. Ideja pretvorbe kauna/bunja/trina u smjetajne kapacitete, svoju poetnu toku moe nai u ve adaptiranom talijanskom proizvodu turistikog naselja njihove verzije suhozidne gradnje sklonita trullija. Ouvanost i trud oko daljnjeg odravanja dostigli su luksuzne cijene smjetaja iju vanost i ljepotu prepoznaju brojni stranci. Nasreu, razvijen prometni sustav Hrvatske, omoguio bi laku dostupnost do bilo kojeg podruja bogatog suhozidima, premda se novi smejtajni kapaciteti u obliku kauna mogu nanovo sagraditi pored obale.

Slika 4.1.1.2. Novoizgraeni smjetajni objekt po uzoru na gradnju kauna

Izvor:http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Okucomala/tabid/93/articleType/ArticleView/articleId/15 9648/Istarski-kaun--komfor-u-42-kvadrata-FOTO.aspx(13.1.2013.)

Kroz izgradnju, promidbu, razgledavanje i pohaanje specializiranih radionica,

21

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

podie se svijest o kulturi, povijesnom nainu ivota, tadanjim prioritetima, ali i o sadanjoj ekonomiji i turizmu. Ovakav tip turizma mogao bi se okarakterizirati kao ruralni. Na taj nain, turisti bi pridonosili poljoprivredim aktivnostima, to moe imati i edukativnu ulogu, naroito obiteljima iz striktno urbanih podruja. Ruralni turizam se takoer moe provesti kroz radionice u kojima turisti proivljavaju autentinost mjesta minimalne turistike razvijenosti.

4.1.2. Analiza potroaa

Dananje generacije dolaze do brojnih informacija o destinacijama putem interneta. Uz pomo interneta dolaze do saznanja o raznolikoj turistikoj ponudi irom svijeta. Takva raznolika ponuda gui ve postojee oblike turizma od kojih valja istaknuti onaj tip na kojem Hrvatska ivi, a to je paket sunca i mora. Svaki turistiki proizvod ima svoj poetak, ali nakon to doivi vrhunac, slijedi mu kraj. Zbog velike dinaminosti i brze promjene u preferencijama potroaa, proizvodima istekne rok trajanja i prije dostignutog vrhunca. Turisti su zasieni homogenom ponudom i trae novitete u autentinim i zaboravljenim proizvodima. Analizom generacije Y, vidljivo je da oni diktiraju trendove u putovanju, odabirui pritom nepoznate i neotkrivene lokalitete, po mogunosti one na kojima e sudjelovati u ouvanju prirode i proivjeti iskustvo ivota u toj destinaciji i u zadanim uvjetima. Znai, primarna ciljana skupina su mladi, roeni poetkom 1980. godine, takozvana generacija Y. Druga najbitnija skupina ljudi su zaljubljenici u prirodu i povijest, koji cijene ostavtinu naih predaka u prirodi, te studenti arhitekture, etnologije, arheologije i antropologije koji na radionicama o povijesti i izgradnji suhozida mogu potvrditi ili unaprijediti ve steeno znanje. Isto tako, ako se ovaj tip ruralnog turizma usmjeri u luksuznost, privlait e i one koji ne spadaju u navedene skupine potroaa, ve u skupinu bogatih turista eljnih novih luksuznih destinacija. Ukoliko se trite kvalitetno segmentira, mogue je povoljno utjecati na sezonalnost. Razne tematske ponude omoguile bi produljenje sezone na vie od tri kljuna mjeseca sezone. Osnivanjem radionica i teaja, ili pak tematski tura i manifestacija, na podruja suhozida (koja nisu vezana uz malu povrinu neke atraktivne destinacije, ve su rasprostranjeni irom Hrvatske), privukao bi se vei broj turista, pa i vei broj skupina potroaa.
22

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

4.1.3. Analiza konkurencije

trenutnim

turistikim

prilikama,

hrvatskom

su

turizmu

najvea

prijetnja

mediteranske zemlje poput Grke, Italije, panjolske i Francuske. Popis zemalja polovino se ponavlja i u temi suhozidne gradnje. Sve te zemlje imaju ostatka naselja koji su ujedno dokaz prolosti i tekog naina ivota. Tako se Grka, izmeu ostalog, moe pohvaliti Atrejevom riznicom, Italija turistikim naseljem od trulli kuica, a Francuska se dii svojima Village des Bories i Cabanes du Breuil. S obzirom na razvijenu turistiku ponudu ovih suhozidnih objekata, konkurencija nas prestie u pridobivanju turista, premda na suhozidni turizam nije ni blizu razvijen koliko zasluuje to naprosto iziskuje rad na promidbi i usavravanju plana za razvoj ovog turistikog proizvoda. Slika 4.1.3.1. Cabanes du Breuil, Francuska

Izvor: cabanes-du-breuil.com (13.1.2013.)

4.1.4. Budunost proizvoda

23

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

Ukoliko aktivacija oko obnove suhozida i suhozidanih graevina bude velika, obnovit e se veliki dio hrvatskih suhozida i ujedno sagraditi veliki broj novih. Za poetak trebalo bi obnavljati one najugroenije, a to su mrgari; cvjetaste forme suhozidnog ogradnog prostora za ovce. Naime, u Hrvatskoj ih ima samo na otoku Krku (Baka, Jurandvor, Batomalj) i na otoku Prviu, dok su u svijetu naeni jo samo u Walesu (Velika Britanija) i na Islandu. Kroz suradnju s destinacijskom menadment organizacijom, javnim i privatnim sektorom, moe se doi do idealnih rijeenja i kvalitetno sastavljene strategije. Strategija odreuje nain promocije koja moe uspjeti jedino ako se sustavno usmjerava u medije za konkretne ciljne skupine odabrane trinim istraivanjem (poput znansvenih i turistikih asopisa, najitanijih novina za masovnu publiku i najposjeenijih internet stranica). Promocija se moe vriti na turistikim sajmovima ili na najposjeenijim domaim manifestacijama povijesnog karaktera. Cilj promidbe je informirati, promijeniti stavove, stvoriti elje, usmjeriti aktivnosti, podsjetiti, predoiti i potaknuti upite. Ako promidba to ostvari, ciljevi su ispunjeni a turistiki proizvod hrvatskog suhozida je plasiran na turistiko trite. Slika 4.1.4.1. Suhozidna gromaa na otoku Visu

4.1.4.1. SWOT analiza

Izvor: http://www.flickr.com/photos/munchmellow/6211549587/ (27.12.2012)

Snage
24

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

1. Autentinost Ovakvi oblici suhozida karakteristini su za Mediteran, a raznolikost kamenja i stilova gradnje autentian je za podruje Hrvatske 2. Ouvanost najstariji oblici suhozidne gradnje u Hrvatskoj (na podruju Velebitu) su ujedno i najouvaniji 3. Velika povrina kopna bogata suhozidima na cijelom Mediteranu ne postoji prostor koji objedinjuje toliku koliinu suhozidne gradnje 4. Diverzitet suhozida gotovo svaka regija, odnosno otok ima svoj oblik gradnje sklonita i suhozida 5. Blizina mora i gorja daje mogunost turistima da borave u gorju i na obali 6. Ouvana priroda cijele Hrvatske priroda u kojoj se nalaze suhozidi iznimno je ouvana i turistini nenaseljena 7. Jedinstveni nain gradnje stil gradnje, primjerice kauna, karakteristian ej samo za Istru 8. Nalazi se u ve poznatoj turistikoj destinaciji Hrvatska je na turistikom tritu ve prepoznata turistika destinacija Slabosti 1. Zanemareno suhozidi vie nisu dio svakodnevnog ivota stanovnitva 2. Zaboravljen nain ivota vezan uz suhozide stanovnitvo koristi druge oblike sklonita i ograivanja 3. Namjerno se unitavaju stanovnitvo unitava suhozide i tako smanjuje njihovu koliinu 4. Velika je veina suhozida nedostupna motornim vozilom velika je koliina suhozida na brdskim predijelima koja nisu dostupna motornim vozilom 5. Mali broj znalaca o suhozidnoj gradnji nisu tema svakodnevnih razgovora i tako padaju u zaborav Prilike 1. Usmjeravanje turizma prema unutranjosti Hrvatska turistika zajednica radi na tome da to vie turista preusmjeri s obale u unutranjost 2. Heterogenost potranje diferencirana turistika ponuda utjecala je na heterogenost potranje

25

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

3. Potraga za autentinim proizvodima zbog zasienosti trita uobiajenim turistikim proizvodima, trai se vie autentinosti i prikaza nekadanjeg ivota 4. Traganje turista za prirodom i ivotom u prirodi moderna i uurbana svakodnevica u urbanim sreditima potie turiste na odmor u prirodi Prijetnje 1. Konkurentske zemlje koje nude sline proizvode Italija, Francuska 2. Daljnje zanemarivanje uzrokovano nedovoljnim znanjem 3. Zamjena suhozida za moderne naine ograivanja stanovnitvo ne cijeni vrijednost suhozida pa ga zamjenjuju za druge, moderne naine ograivanja 4. Zaboravljanje nekadanjeg naina ivora i kulture zbog nedostatka informacija

5. STRATEGIJA REVITALIZACIJE SUHOZIDNE GRADNJE

26

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

Kako bi se sprijeio nagli razvoj i eventualno unitavanje ove vrijedne batine, destinacije bogate suhozidima i kaunima, mogu se pretvoriti u luksuzne destinacije i brendirati kao mjesto i iskustvo koje se samo jednom u ivotu doivi, da bi se bolje ouvalo, kao to se na slian nain oivao otok Mauritius. Broj turista se takoer moe ograniiti organizacijom transporta do lokaliteta ili manjim brojem smjetajnih kapaciteta, to kauni, zbog svoje veliine, i predviaju. Za produljenje sezone, valja ponuditi posebne luksuzne pakete poput vjenanja ili medenog mjeseca. Mogue rijeenje probijanja na trite i zadravanja visoke stope konkurentnosti, ponudio je dvojac Ritchie i Crutch u faktorima konkurentnosti destinacije (klima, opa infrastruktura, osnovne usluge u turizmu, turistika infrastruktura, cijene, zdravstveni i sanitarni aspeki, posebna obiljeja, sigurnost, pristupanost, zakoni i drugi propisi, kulturne osobitosti i prirodna obiljeja). Njihova filozofija govori da klju konkurentnosti ovisi o sposobnosti destinacije da uvea svoj doprinos u razvoju svakog elementa pojedinano. Hrvatske prostore odlikuje pogodna mediteranska klima, to omoguuje dobro vrijeme van ljetnih mjeseci. Opa je infrastruktura jako dobra, upravo zbog toga to je Hrvatska turistika zemlja i samim time nudi i osnovne turistike usluge i infrastrukturu. Naalost, u predjelima suhozida, zdravstveni i sanitarni aspekti nisu u potpunosti zadovoljeni, to ne znai da ne mogu biti. Takav prostor, nerazvijenog turizma nudi niske cijene, osim ako se ne preusmeri na luksuzni turizam. Bilo kako bilo, prirodna obiljeja ine sve hrvatske prostore posebnim, a dobra mrea prometnica, dostupnim. Razvojem manje razvijenih elemenata, Hrvastka postaje jo vei konkurent zemljama slinih turistikih proizvoda. Kad bi se vodili Gilbertovom teorijom diferencijacije, bili bi sigurni da bi bili uspjeni na tritu zbog posebne ponude proizvoda koji je na tritu jedinstven. (Buhalis, D., 1999.). Naime, niti jedna se druga zemlja ne moe pohvaliti ovolikom koliinom i oblicima suhozidne gradnje, a starost i ouvanost svih oblika uvelike doprinosi diferencijaciji proizvoda. Vodei se, pak, Poonovom teorijom fleksibilne segmentacije, turistike organizacije dolaze do trajne inovacije to konstantno osigurava novi tip turizma kroz fleksibilnost, segmentaciju i prilagoavanju potrebama turista jer, kako smatra, sav turizam kad-tad postane staromodan, standardiziran i masovan. (Buhalis, D., 1999.). Ovaj turistiki proizvod iri povrinu primanja turista na prostor Hrvatske, odnosno, seli velik broj turista iz striktno
27

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

obalnog podruja u kopneni dio, ne nuno s paketom sunca i mora. Potrebe turista za novim proizvodima, koji su ujedno ostavtina davnih vremena, je sve vea i nuno je ponuditi autentini proizvod prilagoen potrebama svakog segmenta trine potranje. Suhozid nudi mogunost dijeljenja tipa turizma zbog rairenosti po raznim regijama koje se same mogu fokusirati na odreeni trini segment i tako diverzificirati ukupnu ponudu ovog turistikog proizvoda, bilo da se radi o smjetajnim, ugostiteljskim, info ili drugim objektima. Regije se takoer mogu odluiti za dva tipa promocije; promocija putem poveanja vrijednosti, to se moe ostvariti davanjem popusta ili dodatnih paketa proizvoda uz jedan kupljeni (primjerice, popust na noenje u kaunu u listopadu, ili, dvoje ljudi sudjeluje u radionici suhozidne gradnje u travnju, za cijenu jednoga) ili pak promocija putem dodane vrijednosti (primjerice, suvenir kauna za sve goste kauna). Za takvu ponudu, svi ukljueni u ovu vrstu turizma, odnostno promidbe, moraju biti fleksibilni. Fleksibilnost se postie konstantnim istraivanjem i komuniciranjem s tritem. Glavni izvori fleksibilnosti su sama organizacija koja provodi realizaciju ideje, menadment, marketing (u kojem je najbitnija promocija proizvoda), te interakcija s javnim i privatnim sektorom. Na umu treba imati da ti elementi jedino u kombinaciji stvaraju konkurentsku prednost, nakon ega je plasiranje proizvoda na trite jednostavan zadatak.

6. ZAKLJUCI I PREPORUKE
Ono to hrvatske suhozide razlikuje od slinih oblika gradnje po cijelom svijetu je ouvanost, diverzitet i autentinost. Mnoge su mediteranske zemlje ve uspjeno
28

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

brendirale svoje oblike suhozidne ostavtine nekadanjeg vremena, stoga, koristei benchmarking metodu, brendiranje hrvatskog suhozida nije problem. Hrvatski su suhozidi i drugi oblici suhozidne gradnje dokaz ivota kakav je neko bio na ovim prostorima, to je i poanta slogana Hrvatske turistike zajednice, Mediterean kakav je nekad bio. Stoga, umjesto promoviranja betonskog tipa smjetaja na prenapuenom obalnom prostoru, promidba autentinosti Hrvatske treba se bazirati na revitalizaciji, i s vremenom, adaptaciji starih oblika suhozidnih graevina u smjetajne ili pomone ugostiteljske kapacitete. Zbog sve vee zainteresiranosti za ovaj stil gradnje, u Hrvatskoj djeluju mnoge radinice, za strane i domae goste, koje ue kako obnoviti suhozide i upuuju u njihovu vrijednost. Pregrt je volontera koji iz godine u godinu sudjeluju u obnovi suhozida na obali ili otocima. S veim brojem volontera, ili ak, onih koji su spremni platiti znanje o ovoj povijesnoj i kulturnoj batini hrvatskog naroda, obnova veeg dijela suhozida bila bi bra. Isto tako, radionice se mogu ukljuiti na izgradnju info punktova na primjeru kauna, kioska, ili pak autobusnih stajalita. Da je to mogue, pokazuje i heterogenost potranje i sve vea elja turista za odlaskom u prirodu i provoenjem svog slobodnog vremena u konceptu koji se razlikuje od paketa sunca i mora, to je tipini hrvatski turistiki proizvod. Suradnjom DMO (Hrvatske turistike zajednice te regionalnih i lokalnih turistikih zajednica), te javnog i privatnog sektora, postigao bi se zajedniki dogovor oko strategije promidbe koja bi pomogla u informiranju, stvaranju elje i promjeni stavova. Poetna toka u ostvarenju ovog cilja je informiranje prvenstveno lokalnog stanovnitva o vanosti ouvanja suhozida, a zatim davanje vie informacija turistima u posjetu Hrvatskoj. Ovakav tip turizma moe se okarakterizirati kao tip ruralnog turizma namjenjem odreenim ciljnim skupinama poput istraivake mlade generacije Y, ili studenata uskopovezanih s graditeljstvom ili etnologijom. U kasnijoj adaptaciji turistikog proizvoda, preporuam izgradnju to veeg broja smjetajnih kapaciteta u stilu gradnje, na tritu ve prepoznatih, istarskih kauna. S vremenom, ovakav bi se tip turizma mogao opisati kao luksuzni turizam, kao to se opisuje i boravak u trulli kuicama suhozidne gradnje, u Italiji.

29

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

7. POPIS KORITENE LITERATURE

1. Alexandar Hamilton Institute (2000.) Upravljanje marketingom i prodajom. Zagreb: Potecon 2. Borani-ivoder, S. (2012.) Destinacijski menadment 2 [skripta]. Zagreb: Veleuilite VERN'
30

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

3. Buhalis, D. (1999.) Marketing the competitive destination of the future. London: Pergamon 4. Frange, G. (2012.) Citat iz osobne pote 5. McDonald, M. (2004.) Marketinki planovi: kako ih pripremati, kako ih koristiti. Zagreb: Masmedia 6. Peattie, K. i Peattie, S. (1996.) Promotional competitions: a winning tool for tourism marketing. Wales: Pergamon 7. Stepinac Fabijani, T. Suhozidne konstrukcije u Istri i Sjevernojadranskim otocima [online]. Dostupno na:

www.dragodid.org/materijali/fabijanic-HAZUsuhozidne%20konstrukcije%20istra.pdf [13.1.2013.] 8. Stepinac Fabijani, T. (1998.) Istarski kaun [online]. Dostupno na: www.dragodid.org/polemike-tamna-strana-kazuna [13.1.2013.] 9. est 10. Proraun natuknica o suhozidima. Dostupno na:

http://vrulje.wordpress.com/2011/09/27/suhozidi-2011/ [13.1.2013.] Republike Hrvatske za 2012. godinu. Dostupno na:

www.mfin.hr/hr/proracun, [13.1.2013.]

POPIS KORITENIH POJMOVA

1. Kaun Kuica od kamena graena bez vezivnog sredstva, na krunoj osnovi. Koristi kao poljska kuica, sklonite za sluaj nevremena ili kao zaklon od jakog sunca za vrijeme radova na poljima ili u vinogradima. U prolosti su ljudi u kaunu esto i
31

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

noili, uvajui urod pred etvu i berbu od lopova, a pastiri bi tu privremeno boravili, napasajui ovce i drugu stoku. Povijesni zapisi i kazivanja spominju kaune koji su sluili kao nastambe najsiromanijim slojevima stanovnitva Istre. Sinonimi kaunu su komarda, emer, trim, kaeta, bunja, poljarica, hiica, kuarica, koa 2. Gromaa Poljski zid koji ujedno spreava eroziju tla 3. Mrgar Ograde za ovce u obliku latica cvijeta 4. Suhozid slaganje kamenja u nizovima bez upotrebe vode, odnosno ikakvog vezivnog materijala, predstavlja najstariji nain graenja na cijelom sredozemnom prostoru1 5. Generacija Y Generacija potroaa koja je roena u razgoblju izmeu 1980. i 2000. godine.

POPIS SLIKA

Slika 1.1. Primjer istarskog kauna Slika 1.2. Turistiko naselje napravljeno od trulli kuica

StepinacFabijani,T.

32

Promidba suhozida kao turistike atrakcije u Hrvatskoj

Slika 1.3. Machu Picchu Slika 1.4. Riine terase na Filipinima Slika 3.1. Suhozidna ograda Slika 4.1.1.1. Mrgar na otoku Krku Slika 4.1.1.2. Novoizdraeni smjetajni objekt po uzoru na gradnju kauna Slika 4.1.3.1. Cabanes du Breuil, Francuska Slika 4.1.4.1. Suhozidna gromaa na otoku Visu

33