E

nergetika

HEP TOPLINARSTVO CENTRALNI TOPLINSKI SUSTAV ZAGREBA

Sadraj: Opskrba potronom toplom vodom iz Centralnog toplinskog sustava u Zagrebu ........................................................... 117 Odravanje Centralnog toplinskog sustava u Zagrebu ............................................. 118 Odravanje vanih komponenti Centralnog toplinskog sustava ......................... 120 Frekvencijski upravljane crpke - doprinos tednji energije .................... 123 Mjerila toplinske energije - bitan inilac povjerenja izmeu isporuitelja i kupca ......... 126 Tarifni sustav - zbir svih trokova ................... 128 Potpisan Sporazum o utemeljenju Laboratorija za umjeravanje brojila toplinske energije .................................. 129

5/2003

115

nergetika

O vanosti Centralnog toplinskog sustava koji Zagreb opskrbljuje toplinskom energijom za grijanje i pripremu potrone tople vode moda najbolje govore brojani pokazatelji: na njega je prikljueno oko 1000 stambenih i poslovnih zgrada, odnosno time je osigurana toplina za gotovo 300 000 stanovnika hrvatske metropole. Uz to, tu je vie od 200 km distributivne vrelovodne mree i oko 2000 toplinskih stanica u zgradama irom Zagreba. Imati tako velik i sloen sustav te stalno odravati njegovu pogonsku sigurnost (jer uostalom, nitko ne bi poelio usred hladnog zimskog dana ostati bez grijanja ili pri jutarnjem tuiranju bez tople vode) nipoto se ne moe smatrati jednostavnim zadatkom. Tek jedan mali dio problema s kojima se susreu strunjaci HEP - Toplinarstva u svojem svakodnevnom radu pokuali smo prikazati u nekoliko sljedeih lanaka ovog priloga. Jedan od tih najeih problema jest odravanje cjelokupnog sustava i pojedinih njegovih dijelova. Uz to, kako se u posljednje vrijeme sve vie pozornosti posveuje smanjenju potronje energije, primjena najsuvremenijih rjeenja kao to su frekvencijski upravljane crpke u toplinskim podstanicama zgrada polako postaje nunost. Jedna od mjera za smanjenje potronje je i primjena sustava naplate tono prema potroenoj energiji u to se u posljednje vrijeme takoer ulau znaajni napori. I konano, nakon to su svi ti problemi rijeeni, pojavljuje se problem tarifnog sustava, odnosno kako sve te usluge i te velike napore naplatiti. Na taj se problem osvrnuo direktor HEP - Toplinarstvo d.o.o, Branimir POLJAK, dipl. ing. Za kraj slijedi i kraa reportaa o neemu to bi trebalo predstavljati budunost toplinarstva u Zagrebu, ali i cijeloj Hrvatskoj - o potpisivanju Sporazuma o suradnji na utemeljenju budueg Nacionalnog laboratorija (centra) za ispitivanje i umjeravanje brojila toplinske energije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu.
HEP Heat Supply Sector - Central Heating System of Zagreb The importance of the Central Heating System that supplies Zagreb with thermal energy for heating and hot service water treatment may best be illustrated by numerical indicators: it supplies about 1,000 residential and business buildings or rather provides heat for almost 300,000 inhabitants of the Zagreb capital. It consists of more than 200 km of hot water piping and about 2000 heat distribution stations in buildings all over Zagreb. Having such a large and complex system and maintaining permanently its operating reliability (because who would like to remain without heating on a cold winter day or without warm water for a morning shower) cannot be considered a simple task. In the following sections of this paper we tried to present only a small segment of difficulties encountered by experts of the HEP Heat Supply Sector in their daily activities. One of the most serious problems is maintenance of the entire system and its individual parts. Besides, since more and more attention has been paid recently to the reduction of energy consumption, the application of state-of-art solutions, such as frequency controlled pumps in heat distribution substations is slowly becoming a necessity. One of the measures for the reduction of consumption is also the application of the system of charging based on energy actually spent. A lot of effort have gone into this recently. And finally, after all of these problems have been solved, there arises the problem of the tariff system or rather the question how all of these services and great efforts could be charged. This problem was addressed by Mr. Branimir Poljak, Manager of the HEP Heat Supply Sector. The paper ends with a report on something that should represent the future of the heat supply both in Zagreb and in the entire Croatia - the signing of the agreement on Co-operation in the Establishment of the Future National Laboratory (Centre) for Calorimeter Testing and Calibration at the Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture in Zagreb.

HEP Wrmeversorgungsabteilung - Zentrales Heizsystem von Zagreb Die Bedeutung des Zentralen Heizsystems, das Zagreb mit Wrmeenergie fr Heizung und Aufbereitung des warmen Gebrauchswassers versorgt, kann am besten durch numerische Anzeiger veranschaulicht werden: an das System sind rund 1000 Wohn- und Geschftsgebuden angeschlossen, womit Wrme fr fast 300.000 Einwohner der kroatischen Hauptstadt sichergestellt wird. Es besteht dabei aus 200 km der Heiwasserleitungen und rund 2000 Wrmeverteilungsstationen berall in Zagreb. Ein so grosses und kompexes System zu haben und seine Betriebsbereitschaft stndig aufrechtzuerhalten (denn wer wrde gerne ohne Heizung an einem kalten Wintertag oder ohne Warmwasser fr die Morgendusche bleiben), kann keinesfalls als eine einfache Aufgabe betrachtet werden. In den folgenden Abstzen dieses Beitrags haben wir versucht, nur einen kleinen Teil der Probleme, auf welche die Fachleute von HEP Wrmeversorgungsabteilung beim tglichen Einsatz stoen, zu prsentieren. Ein von den schwierigsten Problemen ist die Instandhaltung des gesamten Systems und seiner einzelnen Bestandteile. Da in der letzten Zeit immer mehr Aufmerksamkeit der Senkung des Energieverbrauchs gewidmet wird, wird die Anwendung der neuesten Lsungen wie z.B. der frequenzgesteuerten Pumpen in Wrmeverteilungsunterstationen der Gebuden allmhlich notwendig. Eine von den Manahmen zur Senkung des Verbrauchs ist auerdem die Anwendung des Systems der Berechnung nach tatschlich verbrauchter Energiemenge, wonach in der letzten Zeit auch viel gestrebt wird. Und schlielich, nachdem alle diesen Probleme gelst wurden, erscheint das Problem des Tarifsystems, bzw. die Frage, wie alle diesen Dienstleistungen und Bemhungen berechnet werden knnen. Dieses Problem wurde vom Herrn Branimir Poljak, dem Leiter der HEP Wrmeverteilungsabteilung besprochen. Der Beitrag endet mit einer kurzen Reportage ber etwas, was die Zukunft der Wrmeverteilung sowohl in Zagreb als auch im ganzen Kroatien darstellen sollte - ber Unterzeichung der Vereinbarung ber Zusammenarbeit bei der Grndung des knftigen Staatslabors (-zentrums) fr Prfung und Eichung der Kalorimeter auf der Hochschule fr Maschinen- und Schiffsbau der Universitt von Zagreb.

116

5/2003

nergetika

Mijo MAROVI, dipl. ing.

OPSKRBA POTRONOM TOPLOM VODOM IZ CENTRALNOG TOPLINSKOG SUSTAVA U ZAGREBU

Centralni toplinski sustav u Zagrebu se sastoji od dviju toplana Termoelektrane-toplane na itnjaku i Elektrane-toplane u Zagorskoj ulici te distributivne vrelovodne mree duljine oko 200 km. U pogonu je tijekom cijele godine. Na taj nain podmiruje potrebe svojih potroaa za energijom za grijanje u zimskom razdoblju i za potronom toplom vodom svih 365 dana u godini.

Povezivanjem istone distributivne mree (TE-TO) sa zapadnom distributivnom mreom (EL-TO) omoguena je opskrba toplinskom energijom u ljetnom razdoblju kada se koristi za PTV samo iz jedne od toplana. Na taj su nain novoizgraena kogeneracijska postrojenja i u ljetnom razdoblju dovedena u optimalno podruje rada. U ljetnom reimu rada vrelovodi su na znaajno nioj temperaturi (65 - 70 C) pa su zbog toga gubici u prijenosu manji. Istodobno se, zbog stalnog dranja cjevovoda pod povienom temperaturom, vrelovodi bolje uvaju od korozije s vanjske strane jer nema kondenzacije. Da nema ljetnog pogona toplana, alternativno rjeenje za PTV bi bili elektrini grijai to bi bilo nepovoljno i skupo rjeenje. Istodobno, utroena toplinska energija zgrade koja je izmjerena na kalorimetru u toplinskoj stanici ima istu cijenu u zimskom i ljetnom razdoblju te nema razlike je li utroena na grijanje ili na pripremu PTV-a. U Zagrebu CTS pokriva oko 1000 stambenih zgrada s oko 2000 toplinskih stanica. Toplinske mree kao pogon CTS-a upravljaju i odravaju distribucijsku mreu i toplinske stanice. Potrona topla voda se priprema u toplinskim stanicama preko izmjenjivaa topline ili spremnikih zagrijaa (bojlera) s izmjenjivaima vrela voda - potrona topla voda. Kao to je spomenuto, u svakoj toplinskoj stanici je ugraen kalorimetar kao mjerilo ukupne utroene toplinske energije u zgradi. Sustav raspodjele trokova za toplinsku energiju po stanovima je razliit i ovisi o starosti zgrade. 1. Sve nove zgrade imaju ugraene kalorimetre po stanovima koji mjere utroenu energiju za grijanje. Razlika izmeu ukupne utroene energije zgrade izmjerene na kalorimetru u toplinskoj stanici i zbroja utroene energije za grijanje izmjerene po kalorimetrima u stanovima otpada na energiju za pripremu PTV. Ta se razlika raspodjeljuje po stanovima prema njihovim povrinama. 2. Za stare zgrade, koje nemaju kalorimetre po stanovima, ukupna izmjerena potroena energija zgrade izmjerena na kalorimetru u toplinskoj stanici se dijeli po stanovima prema njihovim povrinama. 3. Stare zgrade, koje su ugradile elektronske razdjelnike topline po radijatorima kao pomono mjerilo utroene energije, sada

60% utroene energije izmjerene na kalorimetru raspodijeljuju po stanovima prema elektronskim razdjelnicima, a 40% se kao dio zajednike potronje za pripremu PTV-a i za druga zajednika troila (npr. za radijatore u stubitu i zajednikim hodnicima) i dalje dijeli prema povrini stanova. U treem modelu raspodjele utroene energije pomou elektronskih razdjelnika topline treba naglasiti da odnos 60% prema razdjelnicima i 40% prema povrini stana nije konstantan, ve dogovoren i promjenjiv ovisno o kvaliteti fizike stambene zgrade i proraunu za udio PTV-a. Analiza provedena u Toplinskim mreama je potvrdila pretpostavku da novije zgrade s boljim izolacijskim svojstvima zidova i prozora troe manje energije na grijanje, a vie na pripremu PTV-a. Kako elektronski razdjelnici registriraju toplinu radijatora predanu u prostoriju, a zbog manje potroene energije za grijanje u odnosu na energiju za pripremu PTV-a, njihov udio u odnosu na PTV e se smanjivati. Preporuka je iz zemalja EU da ti odnosi variraju od 70% : 30% do 50% : 50%.
Problemi s cjevovodom za cirkulaciju i recirkulaciju PTV-a

U starijim stambenim zgradama nerijetko se pojavljuju problemi na sustavu za PTV kao to su: niska temperatura PTV-a na krajevima mree treba ispustiti veu koliinu hladne vode da bi procirkulirala topla voda cijevi korodiraju i voda je smee boje zbog korozije taloenje kamenca ili drugih naslaga u cijevima i smanjivanje protoka. U svijetu je sve ei problem pojava bakterije legionele u sustavu za PTV. Do tih problema najee dolazi zbog pogrenog dimenzioniranja cjevovoda ili loe odabranih materijala. injenica je da nedostaju dobre preporuke projektantima za to podruje. Zbog toga je Danski odbor za norme oformio skupinu strunjaka koji bi na osnovi prikupljenih iskustava trebali izraditi praktine upute kao pomo projektantima za dimenzioniranje takvih sustava, ali i za upotrebu novih materijala, poevi od nehrajuih pa do cijevi od razliitih umjetnih materijala.

5/2003

117

nergetika
za recirkulaciju manja. Vano je pri tome osigurati da temperatura u recirkulaciji ne padne za vie od 5 C. Sve stare zgrade imaju velike sustave za PTV. Nije rijedak sluaj da 2, 3 ili 4 zgrade imaju jednu sredinju pripremu PTV-a s cirkulacijskim i recirkulacijskim cjevovodima. Novija izgradnja obvezno ide na manje sustave i manje cjevovode. Konano, kao najvii stupanj udobnosti, tvrtka Danfoss je razvila vienamjenski kombinirani ventil koji s malim ploastim izmjenjivaima ini mini toplinsku stanicu za svaki stan. Mini toplinska stanica u stanu zgrade koja je prikljuena na CTS omoguava korisniku stana potpunu neovisnost sustava grijanja i PTV-a kao kod etanih plinskih grijanja, ali bez dimnjaka, to je ekoloki apsolutno isto, bez otvorenog plamena, produkata izgaranja i opasnosti od eksplozije. Pri tome nije potrebna recirkulacija PTV-a, a od mjesta pripreme PTV-a do izljevnog mjesta kratka je udaljenost. Takoer su nii trokovi instalacije za PTV i mali toplinski gubici na cijevima. Tu novu tehnologiju na sustavu vrelovodnog grijanja HEP Toplinarstvo poinje primjenjivati od 2004. godine.

Zagreb ima poseban problem s visokom tvrdoom koja dosee i do 30 njemakih. Zbog tako visoke tvrdoe manje je problema s korozijom cijevi, ali se zato pojavljuje problem taloenja kamenca. Kamenac koji se taloi u izmjenjivaima ili spremnikim zagrijaima za pripremu PTV-a razmjerno se lako uklanja kemijskim ienjem. Da bi se smanjilo taloenje kamenca, temperatura PTV-a treba biti 40 - 45 C. Nikako ne bi smjela prijei 50 C jer je tada taloenje kamenca intenzivno: Meutim, radi sprjeavanja razvoja legionela periodino treba kratkotrajno poveati temperaturu na 65 C. Da se ne bi isputale velike koliine hladne vode do pojave tople, svi vei cijevni sustavi za PTV imaju cijev za recirkulaciju. U pravilu ne bi trebalo ekati vie od 10 s od otvaranja slavine do pojave tople vode. Meutim, da bi se izbjegao nepotreban recirkulacijski protok, moe se u recirkulacijsku petlju ugraditi termostatski ventil. On e reducirati recirkulacijski protok na minimum, recirkulacijska e cijev biti manjeg promjera, a crpka

Jurica BRNAS, dipl. ing.

ODRAVANJE CENTRALNOG TOPLINSKOG SUSTAVA U ZAGREBU

Nastojei u posljednjih nekoliko godina to vie racionalizirati, a u isto vrijeme i modernizirati distribuciju toplinske energije, HEP - Toplinarstvo je koncentriralo aktivnosti na modernizaciji sustava i poboljanju kvalitete CTS-a Zagreba. Vanost poboljanja sustava posebno dolazi do izraaja ako se zna da CTS osigurava toplinsku energiju za gotovo 300 000 stanovnika te da je starost pojedinih dionica vrelovoda gotovo 40 godina. U lanku je prikazan kratak pregled radnji koje su usmjerene na ekonomizaciju i optimalizaciju CTS-a Zagreba.

1. 2. 3. 4.

Aktivnosti su u HEP - Toplinarstvu podijeljene u etiri dijela: projektna specifikacija implementacija funkcionalnost odravanje.
PROJEKTNA SPECIFIKACIJA Softverski program SUPO

Kontrola kvalitete opreme kod preuzimanja

Pri preuzimanju robe se takoer, osim kontrole koliine, provodi i stroga kontrola kvalitete opreme te njezina usklaenost s popratnom dokumentacijom. Naime, time se ve na poetku izbjegava preuzimanje neispravne i neodgovarajue opreme, a samim time i onemoguava kasnija ugradnja neadekvatne i neispravne opreme u vrelovodni, odnosno parovodni sustav.
Kontrola projektne dokumentacije

Na temelju iskustava dolo se do spoznaje da je odabir pojedinih komponenti sustava kod zamjene dotrajale opreme prije esto bio nasumian, tj. bez potrebne provjere karakteristika pojedinih elemenata sustava. Kako bi se ta negativnost izbjegla, HEP - Toplinarstvo je uvelo raunalni sustav SUPO koji omoguava bolji pregled ugraene opreme na mrei i time znaajno olakava, tj. omoguava laki odabir zamjenskog elementa kod korektivnog odravanja. Na taj se nain izbjegava neadekvatna i nekompetentna ugradnja opreme, a neizravno se omoguava laka nabava komponenti mree i to tono traenih svojstava.

Nastojei da se ve na poetku izbjegnu kasniji problemi, vea pozornost se posveuje projektnoj dokumentaciji tako da se ve u poetku definiraju sve karakteristike pojedinog elementa vrelovoda to kasnije rezultira tonijom nabavom opreme, a neizravno i lakom ulaznom kontrolom pristigle opreme.
IMPLEMENTACIJA kolovanje ljudi

Kako bi se izbjegle greke pri montai opreme, rukovatelji pojedinom opremom pohaaju seminare za rukovanje tom opremom. Od montaera se takoer zahtijeva polaganje ispita

118

5/2003

nergetika
broj popravaka po km cijevi

kojima postaju atestirani za obavljanje montae pojedinih elemenata vrelovoda. To se osobito odnosi na radnike koji rade na montai predizoliranih cijevi jer je ope poznato da je, osim zavarivanja, montaa spojnica kritian moment kod montae predizoliranih cijevi. Zbog toga na montai spojnica mogu raditi samo montaeri atestirani od ovlatenog isporuitelja predizolirane opreme. Stroj za punjenje spojnica takoer mora biti atestiran.
Izrada uputa o rukovanju i montai

12 10 8 6 4 2 0 1 5 10 15 20 25 30 godine starosti cjevovoda

Ilustracija 1 Ovisnost broja popravaka po duljini cijevi i godina starosti cjevovoda

cijena odravanja po duljini cijevi, kn / km

Iskustvo je pokazalo da su defekti koji se javljaju na CTS-u esto rezultat nepravilnog rukovanja i montae. Zbog toga su u suradnji s konzultantskom tvrtkom napravljene upute koje detaljno obuhvaaju sve segmente ugradnje opreme u skladu s uputama isporuitelja opreme. Za pojedine elemente sustava (predizolirana oprema) razraene su upute poevi od izrade narudbe, kontrole kod preuzimanja (ulazne kontrole), skladitenja te montae na terenu s posebnim naglaskom na montau spojnica. Pokazalo se da te upute znaajno olakavaju posao ljudima koji su izravno i neizravno ukljueni u proces ugradnje opreme.
FUNKCIONALNOST Optimalizacija sustava

45 000 40 000 35 000 30 000 25 000 20 000 15 000 10 000 5 000 0 1 5 10 15 20 25 30 godine starosti cjevovoda
Ilustracija 2 Ovisnost cijene odravanja po duljini cijevi i godina starosti cjevovoda

HEP - Toplinarstvo je prepoznalo vanost optimalizacije CTS-a. U tom pogledu je prije nekoliko godina napravljen je softverski program Lambda za izraunavanje padova tlaka na mrei to je rezultiralo boljim odabirom profila s obzirom na poloaj pojedinih dionica na mrei. Takoer se ugradnjom suvremene regulacijske opreme, crpki s frekvencijskom regulacijom, regulatora diferencijalnog tlaka i ploastih izmjenjivaa podigla kvaliteta isporuke toplinske energije.
Planiranje rekonstrukcija

broj defekata po km cijevi

4 < DN 200 3
Ilustracija 3 Ovisnost broja defekata i veliine profila, odnosno godina starosti cjevovoda

Pri odabiru predviene dionice za zamjenu uzima se vie faktora. 1. Broj kvarova po km dionice. Na temelju svjetskog iskustva te praenja kvarova moe se utvrditi oekivani broj kvarova u korelaciji s godinama starosti, tj. to je cjevovod stariji, to je broj popravaka vei (il. 1). 2. Cijena odravanja po km trase. Iskustvo takoer govori da se s godinama starosti sustava poveava cijena odravanja, to se moe iskazati i dijagramski (il. 2). 3. Vanjski utjecaji koji utjeu na stanje sustava. Osim to se statistiki moe utvrditi oekivani broj defekata s obzirom na godine starosti, na taj broj utjeu i razni utjecaji na koje HEP - Toplinarstvo ne moe izravno utjecati. Pod time se misli na loe izvedene rubnjake prometnica koji su jedan od glavnih uzronika proputanja cjevovoda. Naime, budui da cijeenje oborinskih voda s prometnica nije kvalitetno rjeeno, dolazi do cijeenja u kanale vrelovoda i vanjske korozije cjevovoda. Zbog toga HEP - Toplinarstvo intenzivno radi na zamjeni vanijih cjevovoda ispod prometnica ugradnjom predizoliranih cijevi u zatitnim kolonama ime dodatno osigurava vanije vrelovodne dionice. Takoer se izbjegava predimenzioniranost cjevovoda jer se u prolosti pokazalo da je to jedan od glavnih uzronika kisikove korozije u unutranjosti cijevi. 4. Korelacija gubitaka i dimenzije cjevovoda. Utvreno je da je povrat sredstava pri zamjeni puno bri kod manjih profila nego kod veih. Naime, manji profili su izloeniji vanjskoj koroziji, krai im je vijek trajanja te imaju razmjerno velik gubitak energije u usporedbi s velikim profilima (il. 3).

! DN 250

10

15 20 25 godine starosti cjevovoda

ODRAVANJE

Odravanje postojeeg sustava je izravno ovisno o spomenutim aktivnostima to ih HEP - Toplinarstvo obavlja na CTS-u Zagreba. Kako bi produili vijek trajanja opreme, a i zahvaljujui novouvedenom softverskom paketu SUPO, djelatnici obavljaju dnevne i periodike preglede elemenata sustava. Za kontrolu stanja podzemnih cjevovoda takoer se izvode kontrolni pregledi termovizijskom kamerom. Naime, sve vanije vrelovodne instalacije snimljene su termovizijskom kamerom te se ti podaci koriste kao reperi kod usporedbe s novim snimljenim stanjem te utvrivanjem eventualnog defekta.
ZAKLJUAK

Na temelju spomenutoga se moe zakljuiti da se osnovne postavke svakog kvalitetnog odravanja sustava mogu svesti na etiri osnovne toke:

5/2003

119

E
1. 2. 3. 4.

nergetika
Literatura: 1. ... Maintenance of district heating pipeline systems, News from DBDH 4/2002 2. ... Rehabilitation of Heating System - Institutional Handbook for Combined Heat and Power Production with District Heating

izbor materijala i komponenti odravanje kolovanje kontrola i praenje sustava. Samo redovitim pridravanjem tih naela postii e se jo ekonominija isporuka toplinske energije s manjim brojem defekata to izravno vodi prema zadovoljnijim potroaima. HEP Toplinarstvo je ta naela uzelo kao imperativ te svakodnevno radi na poboljanju navedenih aktivnosti u cilju poboljanja i ekonominosti poslovanja.

Robert VUK, dipl. ing.

ODRAVANJE VANIH KOMPONENTI CENTRALNOG TOPLINSKOG SUSTAVA

Svatko tko je ikada imao automobil zna da je njegovo odravanje nuno u cilju zadravanja njegovih tehnikih znaajki na specificiranim parametrima. Jasno je da ulje za podmazivanje mora biti redovito mijenjano zajedno s pripadajuim filtrima, a pojedinci ak redovito peru svoje automobile kako bi zadrali njihov vanjski sjaj i izgled na poetnoj razini. Upravo se ista injenica moe izrei i za odravanje komponenti centralnog toplinskog sustava. U cilju zadravanja (projektiranih) tehnikih znaajki sustava i minimiziranja sluajeva u kojima potroai ne dobivaju razinu i kvalitetu usluge koju oekuju, vrlo je vano preventivno odravanje sustava. Mogue je i ekanje da pojedine komponente zakau u svojem radu i funkciji te da se tada provede njihov popravak ili zamjena, ali neugodnosti s potroaima koje iz toga proizlaze mogu biti znaajno vee, a promatrano u duljem razdoblju i trokovi. Puno je jednostavnije i jeftinije prilagoditi se uvjetima eksploatacije i preventivno zamijeniti pojedine komponente prema unaprijed definiranom rasporedu.

Osnovni zahtjev bi bio pronai onu razinu preventivnog odravanja koja zadovoljava i ispunjava niz osnovnih pogonskih parametara i u isto vrijeme minimizira ukupni troak odravanja i/ili zamjene pojedinih komponenti CTS-a. Za pojedine dijelove i opremu iznos i koliina preventivnog odravanja ovisi, ponajvie ili iskljuivo, o njegovoj starosti (starenje materijala, npr. brtvenih), dok je kod neke opreme najvaniji podatak broj radnih sati (npr. cirkulacijska crpka). Vrlo je teko i komplicirano postaviti generalna pravila za pojedinu opremu i ureaje koji se koriste u CTS-u jer samo njihovo odravanje bitno ovisi o mjestu gdje su ugraeni i projektiranim parametrima koja definiraju pojedinu komponentu. Za vrelovodne cijevi prvi parametar je projektna temperatura i tlak u sustavu, ali je isto tako vaan, ako ne i vaniji parametar kemijska priprema i kvaliteta pogonske vode koja uvelike utjee na vijek trajanja elinih cijevi. Drugim rijeima, u projektiranoj je fazi potrebno osigurati dobar odabir komponenti i opreme koja e se ugraivati kako bi se osigurala njihova trajnost. Pravilna upotreba opreme u sustavu nije garancija za njezinu trajnost u svim uvjetima i projektiranim parametrima.

VRELOVODNA MREA

Centralni toplinski sustav Zagreba je toplinarski, odnosno sustav daljinskog grijanja sa sljedeim projektnim parametrima: pmax = 16 bar tmax = 150 C. Sustav se sastoji od vrelovodne mree koja spaja izvor (dvije zagrebake toplane: TE-TO i EL-TO) i toplinske stanice krajnjih potroaa - stambenih i poslovnih zgrada. Sustav se ukupno sastoji od oko 200 km vrelovodnih cijevi koje opskrbljuju toplinskom energijom ukupno 2000 toplinskih stanica krajnjih korisnika. Ukupna ugovorena snaga svih potroaa na oba toplinska izvora iznosi oko 800 MW. Zahtjevi koji se postavljaju na kemijsku kvalitetu pogonske tehnoloke vode koja slui kao medij za prijenos toplinske energije od izvora do krajnjeg korisnika su sljedei: doputeni raspon pH-vrijednosti: 9 - 10 maksimalni doputeni sadraj O2: 20 g/l maksimalna doputena tvrdoa: 0,1 njem. maksimalna doputena vodljivost: 25 S/cm.

120

5/2003

nergetika
Zaporna i odcijepna armatura

HEP - Toplinarstvo sve te kemijske parametre pogonske vode, ali i energetske parametre (temperatura i tlak polaza i povrata, protok vode u sustavu) na pragovima toplana kontinuirano prati i kontrolira pomou posebnih softverskih i hardverskih rjeenja industrijsko-procesnog sustava SIMATIC S7. S tim je kontrolnim sustavom mogue u svakom trenutku poznavati kvalitetu pogonske vode, odnosno njezninu tehnoloko-kemijsku i energetsku komponentu.
Cjevovodi

Za vrelovodnu mreu CTS-a postoji niz utjecaja i ograniavajuih imbenika koji izravno mogu utjecati i utjeu na njezin vijek trajanja. Ti se utjecaji u osnovi mogu podijeliti u tri osnovne skupine: tehniko rjeenje izvedbe vrelovoda vanjski atmosfersko-okolini utjecaji unutarnji utjecaji pogonske vode. Veina vrelovoda CTS-a Zagreba je izvedena s elinim cijevima u betonskom kanalu koje su izolirane slojem mineralne vune i bitumenskog papira. Takav nain polaganja vrelovoda je jako osjetljiv na vanjske utjecaje iz okolice kroz koju vrelovod prolazi kao to su oborinske vode, mogua proputanja vodovodnih cijevi i ostali utjecaji koji izravno mogu izazvati ubrzanu koroziju i propadanje cijevi. Vanjska zatita cijevi u obliku mineralne vune i bitumenskog paprira nije dovoljna za zatitu od prodora vanjske vode i vlage prema cijevi. Posebno su kritini prijelazi vrelovodnih trasa ispod prometnica i tramvajskih pruga gdje su cijevi izravno izloene prodoru oborinskih voda uz rubnike ceste i lutajuim strujama od tramvajskih ica koje mogu izazvati njihovo ubrzano propadanje i koroziju. Od prije nekoliko godina se pri zamjeni pojedinih dionica starih vrelovoda i gradnji novih koristi tehnologija predizoliranih cijevi koje se sastoje od eline cijevi, poliuretanske pjene koja je toplinski izolator i vanjske cijevi od PEHD-a koja je zatitni omota od svih vrsta vanjskih utjecaja kao to su vlaga, oborinske vode i sl. (il. 4). Ako se takav sustav pravilno projektira i izvede prema zahtjevima proizvoaa cijevi i fazonskih komada, deklarirani vijek trajanja iznosi i do 50 godina te, to je jo vanije, ne zahtijeva nikakvo odravanje. U predizolirane cjevovode se ugrauju sustavi za detekciju vlage u PUR izolacijskoj pjeni pomou kojih je mogue tono odrediti mjesto eventualnog proputanja eline cijevi ili prodora oborinskih voda zbog oteenja vanjskog omotaa od PEHD-a.
Ilustracija 4 Zamjena klasinih elinih cijevi predizoliranima

Na vrelovodnom sustavu Zagreba nalazi se velik broj zaporne armature ija je namjena zatvaranje pojedinih vrelovodnih magistralnih cjevovoda ili pojedinih odcjepa vrelovodne mree po naseljima i prikljuaka pojedinih zgrada koje su na njega prikljuene (il. 5). Veina navedene armature su cilindrine slavine (tzv. pipci) proizvoaa GECOS ili Regulator Breice. Slavine same po sebi imaju osnovnu funkciju u odravanju vrelovoda kod zatvaranja pojedinih dionica zbog zamjene ili sanacija puknua, ali se pri tome veinom vrlo rijetko ili gotovo nikada ne koriste. Zbog toga su svi takvi ventili obavezno podloni preventivnom odravanju koje se provodi na sljedei nain.
Ilustracija 5 Zaporna armatura vrelovoda

1. Jednom u dvije godine nakon ogrjevne sezone obavlja se remont prijenosnika i to: skidanje poklopca ienje i odmaivanje postojeih masti s punog kola i zupanika osovine sredstvom za odmaivanje vizualni pregled ispravnosti leajeva osovine te njihova zamjena ako je potrebno premazivanje cijele unutranjosti antikorozivnim sredstvom podmazivanje tarnih i rotirajuih kontaktnih povrina prijenosnika specijalnom masti otpornom na visoke temperature (leajevi, puno kolo, zupanik, osovina cilindra slavine) 2. Jednom godinje provodi se podmazivanje brtvenih povrina cilindra slavine specijalnim mastima otpornim na visoke temperature i koje ujedno imaju i brtvena i podmazivajua svojstva. Koliina masti koja se kroz mazalice mora utisnuti u slavinu je strogo definirana od proizvoaa kako bi se osiguralo zadovoljavajue podmazivanje i brtvljenje tarnih povrina, a s druge strane sprijeilo da viak masti dospije u vrelovodnu demineraliziranu vodu i time smanji uinkovitost i uin izmjenjivaa topline i/ili cirkulacijskih crpki ili izazove pretjerano zaepljivanje hvataa neistoa.
TOPLINSKE STANICE Izmjenjivai topline

Izmjenjivai topline su instalirani u toplinskim stanicama i svrha im je prijenos topline izmeu primarnog i sekundarnog kruga grijanja te zagrijavanje potrone tople vode. Prema nainu odravanja se dijele na dvije navedene skupine s obzirom na njihovu namjenu: 1. izmjenjivai topline na centralnom grijanju jednom godinje se izmjenjiva ispire od moguih naslaga neistoa i mulja koji su se nakupili u njegovom donjem dijelu

5/2003

121

nergetika
Normalno preventivno odravanje crpki se sastoji od sljedeih koraka: openita provjera svih crpki u toplinskoj stanici s gledita vizualnog izgleda crpke i zvuka njezinog rada, provodi se jednom mjeseno dva puta godinje zamjenjuje se redoslijed rada radne i priuvne crpke i ona koja je bila u priuvi stavlja se u pogon, dok se crpka koja je bila u pogonu iskljuuje jednom mjeseno se provjerava bimetalna automatika za ukljuivanje crpke u pogon i time se provjerava da u sluaju nestanka elektrine energije i njezinog povratka, crpka automatski ponovno dolazi u pogonsko stanje bez potrebe za manualnim ukljuivanjem svake pete godine provodi se provjera hidraulikih karakteristika crpke crpke koje su instalirane na cirkulaciji PTV-a se jednom u dvije godine preventivno kemijski iste od moguih naslaga CaCO3 i odmah vraaju u eksploataciju.

jednom u dva mjeseca provjerava se istoa hvataa neistoa na primarnoj i sekundarnoj strani (posebno kod ploastih izmjenjivaa) provjerava se nepropusnost izmeu primarnog i sekundarnog kruga ako se utvrdi proputanje izmjenjivaa, provodi se njegova zamjena ili popravak, ovisno o vrsti i teini kvara ako je potrebno, provodi se popravak toplinske izolacije 2. izmjenjivai topline za pripremu PTV-a (il. 6) jednom u dva mjeseca provjerava se istoa hvataa neistoa na primarnoj i sekundarnoj strani (posebno kod ploastih izmjenjivaa) provjerava se nepropusnost izmeu primarnog i sekundarnog kruga ako se utvrdi proputanje izmjenjivaa, provodi se njegova zamjena ili popravak, ovisno o vrsti i teini kvara ako je potrebno, provodi se popravak toplinske izolacije svakih 4 - 6 godina obavlja se preventivno ienje izmjenjivaa od naslaga CaCO3 (kalcijev karbonat - kamenac) na sekundarnoj strani kako bi se ouvala protonost izmjenjivaa i projektirani toplinski uin.

Ilustracija 7 Cirkulacijska crpka grijanja na kompakt-ureaju

Automatska regulacija
Ilustracija 6 Izmjenjivai topline za pripremu PTV-a

Cirkulacijske crpke

Cirkulacijske crpke se nalaze u toplinskim stanicama i njihova primarna namjena je osiguranje cirkulacije pogonske vode u sekundarnom krugu grijanja po stanovima korisnika i cirkulacija PTV-a po vertikalama stambenog objekta (il. 7). Prema svojoj konstrukciji se dijele na dvije osnovne vrste: crpke s vodenim i zranim hlaenjem. Prednost crpki s vodenim hlaenjem je u tihom i beumnom radu te dobrim hidraulikim karakteristikama, a prednost crpki sa zranim hlaenjem je u jednostavnom servisu i zamjeni pojedinih dijelova (brtve, hidraulika kola, statori i rotori elektromotora). Prema navedenim karakteristikama crpke sa zranim hlaenjem (tzv. in-line) veinom rade na cirkulaciji PTV-a jer su neosjetljive na utjecaj CaCO3 u svojem radu, dok crpke sa zranim hlaenjem su veinom instalirane na centralnom grijanju zbog svojeg ve spomenutog tihog i mirnog rada te dobrih hidraulikih karakteristika. Kljuni parametri za ispravan rad crpke su, openito, temperature elektrinog dijela zbog kojih svaka crpka ima instaliran termiki osigura protiv pregrijavanja.

Automatska regulacija je kljuna oprema koja osigurava tonu koliinu energije koja je potrebna da se prostorije u stambenoj zgradi zagrijavaju na traenu temperaturu. Drugim rijeima, ona regulira koliinu energije koja e se predati objektu u ovisnosti o vanjskoj temperaturi (tzv. klizna regulacija). Sama centralna jedinica ne trai nikakvo posebno preventivno odravanje, ve se jednom godinje podrobno provjerava ispravnost njezinog rada simuliranjem radnih toaka na samom objektu te provjerom praenja nametnutog stanja. Ako se u radu kroz reklamacije korisnika pokau nestabilnosti i eventulano pogreno reguliranje polazne temperature vode sekundara s obzirom na vanjsku temperaturu, automatska regulacija se demontira s objekta i na ispitnom stolu u servisu se provjerava ispravnost njezinog rada te eventualno popravlja i vraa u radne uvjete na objektu.
Regulacijski ventili i elektromotorni pogoni

Regulacijski ventil kruga automatske regulacije grijanja je izvrni element u svakoj toplinskoj stanici kojim se kontrolira automatska regulacija i regulira stvarna potrebna energija za grijanje i pripremu PTV-a (il. 8). Njegov ispravan rad je kljuan za kvalitetu grijanja svakog objekta u cjelini, a eventulane greke u radu neizostavno iziskuju nedovoljno grijanje ili pregrijavanje objekta, a time i uestale reklamacije korisnika.

122

5/2003

nergetika

Normalno preventivno odravanje regulacijskih ventila i njima pripadajuih elektromotornih pogona se sastoji od sljedeih koraka: openita provjera ventila i pogona jednom mjeseno na curenje i proputanje te druge okom vidljive mogue neispravnosti jednom godinje se provodi detaljna provjera ispravnosti rada ventila nametanjem pogonskih uvjeta provjere prati li ventil zadane parametre vizualna provjera zupaste letve i pokretnih dijelova motornog pogona se provodi jednom u dvije godine kako bi se provjerilo stanje istroenosti i unaprijed predvidjele eventualne greke u radu koje mogu iz toga proistjei.
ZAKLJUAK

Preventivno odravanje svakog sustava, pa i centralnog toplinskog sustava, iziskuje detaljno planiranje i kvalitetnu logistiku koja u svakom trenutku mora osiguravati dovoljan broj nadoknadnih dijelova i druge opreme kako bi se svakom potroau mogla osigurati potrebna i dovoljna koliina toplinske energije za njegove potrebe. Svaki zastoj u radu bilo kojeg dijela sustava dovodi do problema u opskrbi manjeg ili veeg broja potroaa te takvi prekidi viestruko tete isporuitelju usluge i s jedne strane dovode do negativnog javnog miljenja prema radu CTS-a, nepovjerenju samih potroaa u buduim kontaktima, a s druge strane svaki prekid u isporuci toplinske energije znai da ona u odreenom razdoblju nee biti isporuena odreenom broju potroaa ime takoer nastaje neizravna materijalna teta u vidu manjih prihoda.

Ilustracija 8 Regulacijski ventili regulacije grijanja i temperature PTV-a

Vjekoslav KOVRLJ, dipl. ing.

FREKVENCIJSKI UPRAVLJANE CRPKE - DOPRINOS TEDNJI ENERGIJE

Mogunost znaajne utede elektrine energije lei u regulaciji brzine vrtnje crpki u skladu s potrebnim protokom medija u sustavu grijanja. U lanku je dana teoretska podloga za opremu koja se pri tome koristi te prikazano iskustvo i rezultati dobiveni od dvije danske toplane koje su u svojim postrojenjima primijenile frekvencijski regulirane crpke.

Nadproporcionalno porasli trokovi energije tijekom posljednjih nekoliko godina doveli su do toga da korisnik postrojenja moe od svojeg sustava oekivati bitno manje pogonske trokove uz zahtjeve za ugodnou koji ostaju isti (ak i poveani). Spoznaja o velikom optereenju okolia kod svih vrsta pretvorbe energije dovela je do toga da se utedi energije posveuje sve vea pozornost. Tehniki razvoj kod regulacije cirkulacijskih crpki za sustave grijanja nudi jamstvo najboljeg mogueg ouvanja energije i okolia.
Naelo upravljanja

Smanjenje potronje elektrine energije postie se smanjivanjem brzine vrtnje crpki koja je funkcija protoka kroz sustav.

U mnogo sluajeva upotrebe crpki, npr. u krugovima grijanja ili hlaenja, postavlja se primarni zahtjev za protokom, a tlak je samo sredstvo kojim se postie odreeni protok. Najednostavniji nain kontrole protoka kod djelominog optereenja je upotreba prigunog ventila. Na alost, karakteristika centrifugalne crpke kod konstantne brzine vrtnje je ta da tlak raste kada protok pada. Sustav s druge strane trai porast tlaka kada protok raste (il. 9). Ta proturjena karakteristika rezultira znaajnim gubicima energije kod djelominog optereenja jer se veina nastalog tlaka priguuje. S porastom nastojanja za utedu energije u proteklom desetljeu pojavile su se razliite vrste kontrole, prije svega

5/2003

123

E
visina dobave H, m

nergetika
faktor iskoristivosti, %

90

35 30 25 20 15 10 5 0 0 50 100 minimalna brzina smanjena sustavom 150 200 250 protok Q, m3/h viak tlaka namjeteni protok

visina dobave H, m

35 30 25 20 15 10 5 0 0 50 25 % 100 150 50 % 75 % krivulja maksimalnog faktora iskoristivosti 200 100 %

80 70 60 50 40 30 20 10

250 protok Q, m3/h

Ilustracija 9 Karakteristina krivulja centrifugalne crpke

Ilustracija 10 Radne karakteristike centrifugalnih crpki kod razliitih brzina

kontrola brzine vrtnje crpki koja je omoguena razvojem pouzdanih frekvencijskih pretvaraa. Uobiajena praksa bila je koristiti kontrolu brzine crpki da bi se odrao tlak na crpki ili na nekom mjestu konstantnim. Rezultat toga je znaajna uteda energije, ali nije nuno i optimalno rjeenje u svim sluajevima. Na il. 10 su prikazane radne karakteristike crpki kod razliitih brzina vrtnje. Ako crpka radi s brzinom koja je proporcionalna protoku, trokut brzina u crpki ostaje priblino jednak kod svih protoka. To znai da e faktor korisnosti biti konstantan uzdu te radne crte. Kako je porast tlaka na crpki proporcionalan brzini vrtnje, ta radna crta e biti parabola. Idealno, crpka koja radi s brzinom koja je proporcionalna protoku mogla bi slijediti karakteristiku sustava iz toke u toku kod svih protoka postiui najmanju moguu potronju energije jer nema nikakvih gubitaka priguenja, a crpka radi s maksimalnim uinom u svim tokama. Ipak, ako crpka radi na vrhu karakteristike sustava, radna toka nije jednoznano odreena pa nije mogua kontrola protoka ventilima jer kod laganog porasta otpora dolazi do pada protoka na nulu, dok bi mali pad otpora rezultirao pobjegom protoka. S praktinog je gledita bolje koristiti radnu krivulju crpke koja lei poneto iznad karateristike sustava kako bi se postigao stabilan sustav u kojem se protok jo moe kontrolirati ventilima, ali gdje radna krivulja crpke lei dovoljno blizu zahtjevima sustava kako bi se postigle najvee mogue utede energije (il. 11). Od 2000. godine u CTS-u Zagreba zapoela je ugradnja razdjeljivaa toplinske energije, a time i ugradnja termostatskih ventila na radijatore. Pojaanom primjenom termostatskih ventila centralnog grijanja protok vode u sustavu grijanja drastino se promijenio. Ta je promjena u sustavu zahtijevala uvoenje cirkulacijskih crpki s kontinuiranom regulacijom. Sada se diferencijalni tlak na crpkama u mrei odrava pomou prestrujnih ventila. Kako je ranije spomenuto, kod smanjenog protoka raste tlak koji stvara neregulirana cirkulacijska crpka, a to je bilo nepoeljno. To pokazuje puna crta A na il. 12. Zbog toga se pomou prestrujnog ventila izmeu polaznog i povratnog toka od crpke i na dalje zahtjevao veliki protok. Time se tlak crpke drao ispod granice koja je kritina za razvoj buke. Na il. 12 je prikazano smanjivanje visine dobave zbog utjecaja cirkulacije vode za grijanje na kratkom putu kao isprekidana crta B. Stalno isti tlak se ipak ne postie budui da tlak dobave djeluje protiv konstante opruge u prestrujnom ventilu. Uz to, crpka stalno radi pod punim optereenjem. Isprekidana crta B na il. 12 jasno pokazuje poveano uzimanje elektine snage u odnosu na crpku bez ikakvog zahvata (crta A). Danas dostupne cirkulacijske crpke s kontinuiranom regulacijom koje se ugrauju u CTS-u imaju mogunost izbora regulacije.

visina dobave H, m

35 30 25 20 15 10 5 0 0

viak tlaka regulacijom "p-c viak tlaka regulacijom "p-v minimalna brzina smanjena sustavom 50 100 150 200 250 protok Q, m3/h

Ilustracija 11 Karakteristika crpke s " p-v regulacijom

a) visina dobave prema koliini protoka

visina dobave, m

B C

protok Q, m3/h b) uzimanje elektrine snage prema koliini protoka

nazivna snaga PC1, W

A C

protok Q, m3/h A
Ilustracija 12 Karakteristine krivulje crpki

- neregulirana cirkulacijska crpka - crpka i prestrujni ventil - kontinuirano regulirana crpka

B C

124

5/2003

faktor iskoristivosti, %

maksimalni tlak

100 90 80 70 60 50 40 30 20 10

100

E
visina dobave H, %

nergetika
2. Regulacijska funkcija diferencijalni tlak varijabilan ("p-v). Regulacijska funkcija "p-c kojom se diferencijani tlak cirkulacijske crpke dri konstantnim u cijelom regulacijskom podruju dobra je i provjerena. Ona se zbog pogonsko-ekonomskih razloga primjenjuje u oko 90% sluajeva regulacije. Kod velikih crpki sa suhim rotorom se regulacijom pomou pretvaraa frekvencije moe jo vie pribliiti hidraulikim zahtjevima postrojenja (il. 14). Priguenje termostatskih ventila dovodi do manjeg protoka i manje brzine protoka u cijevima, a time i do manjih gubitaka zbog trenja o cijevi. Teoretski, ako se prati parabola mree cijevi, otpor cijevi je 0 kod Q = 0. Ali, uvijek se mora podravati dimenzionirani diferecijalni tlak termostatskih ventila, tzv. autoritet ventila. Tako dolazi do polja u obliku luka, koje pada od Qmax do Qmin. Ako nije u obliku luka, regulacijska se krivulja moe oblikovati tako da pada linearno (il. 14). Nulta visina dobave se namjeta na vrijednosti izmeu 99 i 40% dimenzionirane visine. Jedna raunarska jedinica regulacijskog sustava prilagoava zadanu vrijednost diferencijalnog tlaka propisanoj krivulji diferencijalnog tlaka pomou stalnog usporeivanja zadane/stvarne varijabilne krivulje diferencijalnog tlaka. Smanjeni broj okretaja je tada poneto iznad n = 60% kod H = 40% (jer 0,62 = 0,36). Regulacijsko podruje, a time i opseg utede se time znaajno poveavaju. Takva "p-v regulacija se ne moe primijeniti svugdje. Prvo, time se moe regulirati ponajprije samo pojedinana crpka. Drugo, toka snienja se raunski moe samo priblino odrediti. Reguliranje od obuenog osoblja tijekom prve dvije sezone grijanja dovodi do empirijskog optimiranja.
Granice primjene

n = 100 % linearnost/histereza oko 2% razina "p = konst.

n = 60 % n = 40 % protok Q, %

regulacijsko podruje

potrebna snaga P, %

n = 100 % regulacijsko podruje utede n = 60 % n = 40 %

protok Q, %
Ilustracija 13 Dijagram regulacijske funkcije diferencijalni tlak konstantan

karakteristika crpke zahtjev postrojenja

odreeni diferencijalni tlak termostatskih ventila na radijatorima protok Q

Ilustracija 14 Dijagram regulacijske funkcije diferencijalni tlak varijabilan

1. Regulacijska funkcija diferencijalni tlak konstantan ("p-c). Zadani diferencijalni tlak koji se treba namjestiti na regulatoru odrava se konstantnim u cijelom podruju dobave (il. 13). Ako se protok priguenjem hidraulikih regulacijskih organa (npr. termostatskih ventila) smanjuje, snaga crpke se smanjivanjem broja okretaja prilagoava stvarnoj potrebi postrojenja. Regulacija djeluje tako da se struja koja je poslana u motor crpke svojom frekvencijom kontinuirano sniava od 50 Hz (n = 100%) na 30 Hz (n = 60%), odnosno 20 Hz (n = 40%). Paralelno s promjenom broja okretaja dolazi do smanjenja uzimanja snage do ispod 50% nazivne snage (il. 13).

Treba naglasiti da regulacijsko ponaanje crpki sa suhim rotorom treba prilagoditi tehniki stvarnom stanju. Kada se motor hladi pomou ventilatora koji je montiran na osovinu motora i koji vodi zrak iz prostorije preko rebara za hlaenje, smanjenjem broja okretaja crpke koja se regulira kontinuirano (ovisno o ogrjevno-tehnikoj potrebi), smanjuje se i broj okretaja ventilatora. Zbog toga iskustvene vrijednosti govore da se smije dopustiti da broj okretaja motora (a time i protok crpke) varira u granicama od 100 do 60% (u iznimnim sluajevima do 40%). Manji broj okretaja teti motoru. Na dalje, treba imati u vidu da se visina dobave crpke prema protoku odnosi kvadratno. Kod smanjenja broja okretaja na polovicu, tlak pada na etvrtinu odreene vrijednosti. To moe dovesti do kvarova ili do kolapsa u distribuciji vode. Koliko energije se moe utedjeti kroz odreeno razdoblje upotrebom frekvencijski upravljanih crpki ovisi trajanju rada crpki pod djelominim optereenjem. To se uobiajeno prikazuje krivuljama trajanja koje prikazuju akumulirano vrijeme kod bilo kojeg protoka. Krivulje trajanja su osnova za utvrivanje moguih uteda energije. Upotrebom krivulja protok-snaga razliitih modela rada, krivulje trajanja protoka mogu se zamijeniti krivuljama trajanja snage iz kojih se moe utvrditi godinja potronja energije za razliite naine rada kao povrina ispod krivulje. Praksa je pokazala da se uvoenjem crpki s kontinuiranom regulacijom i regulacijskom funkcijom "p-c postie uteda energije do 50% u odnosu na neregulirane crpke. Regulacijska funkcija "p-v smanjuje te trokove za daljnjih 25 - 30% . Iskustva koja su steena u dvije danske toplane pokazala su rezultate prikazane na il. 15 i 16 te u tablicama 1 i 2. Imajui u vidu navedene karakteristike obje regulacijske funkcije Toplinske mree u CTS-u ugrauju crpke koje su regulirane prema regulacijkoj funkciji "p-c. Utede u energiji su oko 50% i ne postoji opasnost da zbog pojave nestabilne regulacije doe do veih poremeaja opskrbe vodom dijelova sustava.

5/2003

visina dobave H

125

E
visina dobave H, m
50 40 30 20 10 0 0

nergetika
Tablica 1 Osnovne znaajke postojeih crpki u toplani Tullebolle u Danskoj

protok uin crpke broj okretaja potronja struje

neregulirano "p - c "p - v 25 50 75 100 protok Q, m3/h

219 425 m3 godinje 11 kW 2900 okr. /min 60 657 kW h godinje 28 168 kW h godinje 21 642 kW h godinje 20 - 25 %

bez kontrole "p-c "p-v uteda

Ilustracija 15 Karakteristine krivulje postojeih crpki u toplani Tullebolle u Danskoj

visina dobave H, m

40 neregulirano "p - c "p - v Hmin, m

Tablica 2 Osnovne znaajke postojeih crpki u toplani Aeroskobing u Danskoj

30

protok uin crpke broj okretaja potronja struje bez kontrole "p-c "p-v uteda

283 906 m3 godinje 18,5 kW 1450 okr. /min 74 443 kW h godinje 19 771 kW h godinje 12 077 kW h godinje 35 - 40 %

20

10

0 0 50 100 150 200 250 300 350 400 protok Q, m3/h

Literatura: 1. K. WALTER: Elektroniki regulirane cirkulacijske crpke, Gipa Zagreb 2. H. M. ANDERSEN: Uinkovito upravljanje cirkulacijskim crpkama, News from DBDH 4/2002

Ilustracija 16 Karakteristine krivulje postojeih crpki u toplani Aeroskobing u Danskoj

Vjekoslav KOVRLJ, dipl. ing.

MJERILA TOPLINSKE ENERGIJE - BITAN INILAC POVJERENJA IZMEU ISPORUITELJA I KUPCA

Mjerila toplinske energije ne koriste se samo za utvrivanje koliine energije koju je kupac potroio. Ona su takoer i vrlo vaan inilac za stvaranje povjerenja izmeu isporuitelja i kupca toplinske energije te nezaobilazan inilac za uinkovito raspolaganje enegijom.
126
Opskrba Zagreba toplinskom energijom iz toplana ima dugu tradiciju. Prvi vrelovod za opskrbu (tadanje) tvornice Rade Konar izgraen je 1954. godine. Prva moderna postrojenja za zajedniku proizvodnju toplinske i elektrine energije izgraena su na lokaciji itnjak 1962. godine. Parametri toplovodnog sustava su: p = 9 bar, t = 120/70 C. Od 1985. godine se iz centralnog toplinskog sustava za zagrijavanje stanova i potrone tople vode opskrbljuje 1050 stambenih zgrada to iznosi oko 30% ukupne toplinske energije Zagreba. Sustav mjerenja i obrauna toplinske energije u Zagrebu se razvijao u tri faze: 1. mjeseno po svakom stanu s korekcijom na kraju godine 2. po svakom stanu na 12 jednakih mjesenih rata kroz godinu s korekcijom u skladu s izmjerenom koliinom potroene energije u godini 3. prema mjerenju s mjesenim raunima za izmjerenu energiju.

5/2003

nergetika
ili nenamjerno iskljui njihovo napajanje strujom, to je sluaj kod mjerila spojenih na mreu 220 V. Mjerila imaju mogunost komunikacije M-BUS i optiko suelje. Daljnji korak unaprjeenja nadzora mjerila i oditanja jest oditanje mjerila putem prijenosnih ureaja s mogunou komunikacije putem optikog suelja. Na taj se nain izbjegava mogunost krivog oditanja ili krivog unosa podataka. Trenutano se radi na izradi softvera za tu svrhu, a primjena e zapoeti tijekom 2004. godine, kada se planira zamjena veine klasinih mehanikih ultrazvunim mjerilima. Do 2006. godine sva mjerila bit e s mogunou komunikacije ime se otvara put daljnjeg unaprjeenja, a to je daljinsko oditanje iz jednog centra. Za sada se podaci o oditanju mjerila prikupljaju pomou prijenosnih ureaja za oditanje i automatski prebacuju u glavno raunalo na daljnju obradu u odjel za informatiku. Pri oditanju mjerila u svakoj toplinskoj stanici radnik koji oditava mjerila ostavlja listi s podacima oditanja ispisan na pisau prijenosnog ureaja. Tako svaki potroa moe imati uvid u stanje mjerila i koliinu energije koja ide u obraun. Na zahtjev potroaa omoguava im se obilazak toplinske stanice i pregled mjerila u prisutnosti radnika HEP-a. Mjerila za svaki stan koja se ugrauju od 2001. godine nalaze se pokraj ulaza u stan u posebnom ormariu s prozoiem kroz koji potroa moe oditati stanje mjerila. Potroa moe izraziti sumnju u tonost mjerila, bez obzira na to to je ono propisno ovjereno. U tom se sluaju mjerilo alje na ispitivanje u ovlatenu ustanovu. Ako rezultat ispitivanja pokae da je mjerilo u doputenim granicama pogreke, trokove demontae mjerila i ispitivanja snosi potroa. U suprotnom, troak snosi HEP - Toplinarstvo, uz obvezu ispravka rauna u skladu s iskazanom pogrekom.
Zakljuak

Pozitivan uinak mjerenja na utedu toplinske energije vidljiv je i sljedeih podataka. Potronja je 1980. godine iznosila 1980 vrnih sati, 1985. godine 1910 vrnih sati i 1993. godine 1412 vrnih sati. Godine 1992, Odlukom o opskrbi toplinskom energijom Grada Zagreba, obraun prema mjesenim oditanjima potronje postaje obvezan. Ista Odluka znaajno pootrava i druge zahtjeve za racionalno raspolaganje energijom. Uvodi se kategorija nametnute potronje temeljem ega se isporutelj toplinske energije kanjava za neaurno uklanjanje kvara regulatora grijanja koji moe biti uzrok poveane potronje toplinske energije na tetu potroaa. Mjerenju toplinske enegije pridaje se poseban znaaj. Obraun toplinske energije za potroaa kod kojeg je mjerilo neispravno, jedan mjesec ide na tetu isporuitelja tako da se iznos energije obraunat prema zadanoj formuli umanjuje za 15%, a za svaki daljnji mjesec obraunava se samo 65% izraunate koliine energije. U skladu s tom Odlukom, HEP - Toplinarstvo je pri odravanju toplinskih stanica posebnu pozornost posvetilo mjerenju toplinske energije i odravanju mjerila.
Stanje danas

Danas je u Zagrebu u pogonu oko 2000 mjerila toplinske energije od ega je oko 1800 ugraeno u toplinskim stanicama s vie stanova te u toplinskim stanicama poslovnih prostora. Ostala mjerila instalirana su u pojedinanim stanovima i obiteljskim kuama. Potkraj 2001. godine, temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu, Grad Zagreb donosi Odluku o prikljuivanju na komunalnu infrastrukturu kojom se utvruje obveza da svaki pojedinani potroa koji se prikljuuje na komunalnu infrstrukturu ima zasebno mjerenje i regulaciju grijanja. Imajui u vidu tu Odluku, u budue se moe oekivati mnogo bri rast broja mjerila u sustavu. Ugradnju mjerila u pravilu izvode radnici HEP - Toplinarstva. Na taj se nain izbjegavaju mogue pogreke pri ugradnji ili oteenja mjerila. Pojavom ultrazvunih mjerila HEP - Toplinarstvo od samog poetka u sustav uvodi njih umjesto konvencionalnih, mehanikih mjerila. Izbor mjerila takvog tipa pokazao se dobrim.
Odravanje

Sva mjerila koja se ugrauju moraju imati odobrenje tipa koje izdaje Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo te moraju biti ovjerena. Konvencionalna mjerila ovjeravaju se svake 3 godine, dok to razdoblje za UZ mjerila iznosi 5 godina. Servis i umjeravanje konvencionalnih mjerila za HEP - Toplinarstvo obavljaju druge tvrtke u Hrvatskoj, dok umjeravanje i servis UZ mjerila obavljaju inozemne tvrtke jer u Hrvatskoj nema mjernog stola za takva mjerila toplinske energije. U 2004. godini je planirana nabava mjernog stola uz koji bi se osnovao servis za mjerila toplinske enegije ime bi HEP Toplinarstvo samo obavljalo servis mjerila kod ponovnog ovjeravanja ili popravka. Ispitivanja UZ mjerila nakon to su u pogonu bila 5 godina pokazala su da je odravanje znaajno jeftinije, a dugotrajna tonost vea nego kod mehanikih mjerila. Ponovno ovjeravanje pokazalo je da 95 % UZ mjerila za produljenje ovjere ne treba nikakav popravak, nego samo ienje i manje kalibriranje. Stanje na tritu mjerila toplinske energije ukazuje na to da e mehanika mjerila kroz nekoliko godina potpuno ustupiti mjesto UZ mjerilima.
Oditavanje

HEP - Toplinarstvo potpuno je svjesno injenice da je mjerilo toplinske energije toka na kojoj se susreu isporuitelj energije iz CTS-a i potroa te energije. To je i razlog da se u modernizaciju mjerenja ulau znaajna sredstva. Bolja i modernija mjerila na najmanju moguu mjeru svode sporove s potroaima, ali i trokove odravanja i oditavanja mjerila. Potroa mora biti upoznat s radom mjerila i postupkom odravanja ispravanosti u pogonu. Potroa mora imati povjerenje u taj postupak te vjerovati da je energija iskazana na mjerilu stvarno utroena. Razlog tome je i injenica da ispravnost mjerila ovjerava neovisna institucija, Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo ili ustanova koju je on potvrdio.

Sva UZ mjerila koja se ugrauju u CTS-u Zagreba napajaju se iz baterija ime se izbjegava mogunost da netko namjerno

5/2003

127

nergetika

Branimir POLJAK, dipl. ing.

TARIFNI SUSTAV - ZBIR SVIH TROKOVA

Tvrtke koje se u Hrvatskoj bave proizvodnjom, distribucijom i opskrbom potroaa toplinskom energijom nalaze se u vrlo tekoj poslovnoj situaciji. Suoene su s dramatinom situacijom poveanja cijena goriva koje se formiraju prema meunarodnim trinim odnosima. U isto vrijeme su postrojenja veinom dotrajala, tehnoloki uglavnom zastarjela te se moraju provesti velika investiranja za smanjenje toplinskih gubitaka i poveanje uinkovitosti rada sustava. Cijena toplinske energije je jo pod snanim socijalnim pritiskom i uglavnom ne pokriva sve trokove proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom.
U sadanjim uvjetima poslovanja nemogue je poboljati situaciju i dovesti toplinsku djelatnost Hrvatske u poziciju uinkovitog poslovanja. Za to je neophodno to prije uspostaviti normalne uvjete rada i poslovanja djelatnosti. Kao prvo, potrebno je definirati zakonske okvire poslovanja. Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom je u proceduri donoenja, upuen je u saborsku proceduru i oekuje se njegovo donoenje u prvom kvartalu 2004. godine. Po donoenju Zakona stvorit e se preduvjeti za donoenje jedinstvenog Tarifnog sustava za usluge energetske djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom u Hrvatskoj. Novi Tarifni sustav mora biti razvijen u tom smislu da cijena pokriva trokove poslovanja, ali mora takoer pokriti cijenu kapitala novih investicijskih kredita. Tarifa mora pokriti trokove poslovanja, ne samo za tekuu godinu, nego i za nekoliko godina unaprijed. Prihod od prodaje toplinske energije mora pokriti sve trokove u razdoblju blage zime, kada su zahtjevi za energijom manji, ali i sve trokove za vrijeme jakih zima i kada su zahtjevi za toplinskom energijom veliki, kao to je ranije reeno, a troak kapitala dugoronih investicijskih programa takoer mora biti pokriven. Preduvjet za novi Tarifni sustav je da se sva potronja toplinske energije kod potroaa mjeri. Kao to je poznato, u Hrvatskoj je danas na snazi zakonska obveza da se u svakom novoizgraenom stanu mora ugraditi mjerilo topline, a u postojeim stanovima preporuuje se mjerenje potroene toplinske energije nekom od metoda koje su tehnoloki pokrivene normama EU.
Struktura tarife

Tarifa se moe sastojati od sljedeih elemenata: 1. cijena potroene energije u kn / kW h 2. cijena maksimalne snage u kn / kW 3. fiksna godinja cijena u kn / kW godinje 4. mogunost naplate potroene tople vode u kn / m3. Formiranje cijene koja bi pokrila nastale trokove iskazane spomenutim pozicijama treba se izvesti na osnovi prorauna (planski) koji je raen, npr. za razdoblje od pet godina. Zbroj svih cijena za pozicije 1. - 4. mora pokriti stvoreni troak na podruju djelovanja, tj. rada toplinarske tvrtke u razdoblju od pet godina. Cijena potroene energije se temelji na ukupnoj utroenoj energiji koja se oditava na mjerilu kod potroaa. Ona se sastoji od ukupnog troka proizvodnje, distribucije i gubitaka energije u prijenosu do potroaa.

Jasno je da e se poticanje potroaa na uinkovito koritenje toplinske energije kroz razne oblike promoviranja tednje u konanici odraziti na ukupnu cijenu isporuene toplinske energije manjim iznosom za potroaa. Cijena maksimalne snage je proporcija izmeu potroaeve maksimalno potroene energije, cijene kapitala proizvodnih postrojenja i distribucijske mree te cijene rada neposrednih radnika i administracije za cijelu tvrtku. Fiksna godinja cijena pokriva ostali troak u proraunu i to prvenstveno za odravanje postrojenja. Poeljno je uvijek posebno iskazati taj troak kako bi se mogao kontrolirati. Cijena potroene tople vode predstavlja cijenu hladne vode u kn / m3 i cijenu utroene energije u kn / kW h za mjerno zagrijavanje na standardnu temperaturu. Na alost, danas u Hrvatskoj ne postoji takva mogunost mjerenja. Danas potroa plaa toplinsku energiju za zagrijavanje potrone tople vode u kn / kW h jedinici toplinarske tvrtke, a koliinu vode u kn / m3 jedinici vodoopskrbne tvrtke. Za budunost treba razmisliti o unaprjeenju mjerenja potroene tople vode i odabrati onu varijantu koja e biti najprihvatljivija za potroae. Konano, cijena izraena u kn / kW h, a proizala iz Tarifnog sustava mora biti prihvaena i odobrena u skladu sa zakonskom regulativom koja je na snazi u Hrvatskoj. Poeljno je da Tarifni sustav bude podijeljen u vie tarifnih skupina s obzirom na kategorije potroaa: kupci toplinske energije na parovodu kupci toplinske energije na vrelovodu. Svaka kategorija potroaa svrstava se u tarifnu skupinu s obzirom na toplinsko optereenje, instaliranu snagu i dinamiku isporuke. Na spomenutim naelima je izraen Tarifni sustav za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje distribucije i opskrbe toplinskom energijom i bit e jedinstven za cijelu Hrvatsku prema kategorijama potroaa i tarifnim skupinama. Cijena toplinske energije formira se za svako distribucijsko podruje prema proraunskom naelu te obuhvaa trokove koji nastaju pri radu energetskog sustava pojedinog distribucijskog podruja. Tarifni sustav donosi Vlada RH na prijedlog energetskih subjekata, a po pribavljenom miljenju Ministarstva gospodarstva i Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti. Oekuje se da se novi Tarifni sustav donese nakon prihvaanja Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom.

128

5/2003

nergetika

POTPISAN SPORAZUM O UTEMELJENJU LABORATORIJA ZA UMJERAVANJE BROJILA TOPLINSKE ENERGIJE

U sklopu proslave Dana Fakulteta koja je odrana 14. studenog ove godine, u Velikoj vijenici Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu sveano je potpisan Sporazum o suradnji na utemeljenju budueg Nacionalnog laboratorija (centra) za ispitivanje i umjeravanje brojila toplinske energije. U nazonosti gosp. Stipe TOJIA, zamjenika gradonaelnice Grada Zagreba, dr. sc. Jake TOPIA, dipl. ing, ravnatelja Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo i Mate PAIA, dipl. ing, lana Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. te brojnih drugih uzvanika, predstavnika medija, djelatnika Fakulteta i drugih znatieljnika, Sporazum su potpisali Branimir POLJAK, dipl. ing, direktor HEP - Toplinarstvo d.o.o, Mirko BARII, dipl. ing, direktor Siemens d.d. i prof. dr. sc. Tonko URKO, dipl. ing, dekan FSB-a. Tim sporazumom nastavlja se ostvarivanje ugovora HEP Toplinarstva i Siemensa o suradnji na programu uvoenja i poboljavanja tehnologija za mjerenje toplinske energije koja se isporuuje potroaima, a koji je potpisan u rujnu ove godine. Rije je o trogodinjem projektu vrijednom 37 milijuna kuna u sklopu ega e se tijekom 2004. godine zapoeti s uvoenjem individualnog mjerenja potronje toplinske energije (tj. po svakom potroau - stambenom ili poslovnom prostoru zasebno). Na taj bi se nain trebali uspostaviti odnosi izmeu isporuitelja (HEP - Toplinarstva) i kupaca, odnosno potroaa toplinske energije kako je to ureeno u zemljama EU. Pri tome svakako valja naglasiti injenicu da se zahvaljujui novom laboratoriju umjeravanje i ispitivanje brojila vie nee trebati izvoditi u inozemstvu. Uz to, hrvatske bi toplinarske tvrtke (od kojih je HEP - Toplinarstvo najvee) time trebale poveati pouzdanost i smanjiti trokove mjerenja isporuene toplinske energije. Istodobno se na samom Fakultetu time otvaraju nove mogunosti za struni i znanstveni rad njegovih djelatnika, ali i za obrazovanje studenata.

Prije potpisivanja Sporazuma svi su uzvanici imali prigodu obii istonu zgradu zagrebakog FSB-a u kojoj e se nalaziti budui Laboratorij... ... a kroz prostorije ih je proveo prof. dr. sc. Davor ZVIZDI, dipl. ing, voditelj Laboratorija za procesna mjerenja FSB-a

Sporazum su u Velikoj vijenici FSB-a uz prigodnu sveanost potpisali: Mirko BARII, dipl. ing, prof. dr. sc. Tonko URKO, dipl. ing. i Branimir POLJAK, dipl. ing.

5/2003

129

nergetika

HEP - TOPLINARSTVO d.o.o. - Pogon toplinske mree; Pogon posebne toplane; Pogon Osijek
10000 Zagreb, Mieveka 15a, tel: 01/600 95 55, faks: 01/613 19 78
LAN HEP GRUPE

130

5/2003