You are on page 1of 353
BOJAN KRAUT STROJARSKI PRIRUCNIK DEVETO HRVATSKO ILI SRPSKO IZDANIE POTPUNO PRERADENO I DOPUNIENO A TEHNICKA KNIIGA, ZAGREB Dosadans icdanja stovenska iedanja hats i saps dana se 1956 964 1968 1967 tos 1993 1970 Isat 1976 (980) 1981 (A) 1982 (1984) 1987 1986 (1987)" roy 1988 1987 Tada AS format, (Sa dag naj law A Format) IZ PREDGOVORA PRVOM IZDANIU Siroashi se strainiok — bio inser, tehnifar ii maistor — uw some ‘aa dnern sustece 8 mnogobrojnim, ponaece brani podacina © nas smo dosad upotrebijeval strane privatthe, no miova Je aporaba oer rikenaztog visoke lene 1 redovolinag snania rani jcika, Poshno aha ‘womenati ath prvatici ne prataia matere na takor natin Kakar bi bio porreban 20 mabe praksn 1 — io Je najznacayje — ui nema. domach Standards 4 dagih domacih props, ‘Da bik harem dfomice popunio tu praznin, edaio sam se sass ov Printni treba da je wijokpristapatan sage | svakome, pa je stopa ode ‘ram dep format. To fe dabako ogronitio opses. Zbog tage sam sept ior ‘radi odio 2 ono 0 dheimo weba srajarskimintejerima, thar 1 majstorima, pat stadenima srjasta 1 dacima sednithazhih wit Inter grada 20 tako rarlite stapfereznana nde bo lak. Zea sam fo ‘ike pili moke sia haven) een. Zate ce jednome bhi neteg previ 1 drwzome premule, fname é neko paplavie it pretetho, a drapyme pre: Indnstane dezra je ovge prrwnika Brokant materi, jdnako potreban 20 se stup- nieve noobrache. ta Shel praksn. Ortalo Jo gradvo saieto na namin ‘Poscna sam pattie posto rao nauk ‘omer novos ne tom ‘ol, oje tadew x srjarne, ednadsbe su wl ke. Time fe x neki porutima emeguien i poeta ‘ ukoreneihsastva mera — tenor | topliskog (Kalk), au svi Dodrudima si tehuckih prana potreha nope, apsolutnr tustna po Gio. 1. Tethote, hoje su kotlle uptrebu Gurgeva suttnd mjea x topline) te ‘ici, nastojao sam pedro sastavom adgovarauchtoptnshihtablce, U ovom {5 priaénik prvi put w sraéno} lieraur wpe abjvlene vitemanje potpane Lrorshe toplinske table. hoje sadrte sve orion preratunane | jednce Giorijevaststava mjera. Tone fe iu tpinho thn! bina liking rated je 5 eleganonjin, vel Jednadtbama, Liban, u toon 1984 Ye, a PREDGOVOR DEVETOM HRVATSKOM ILI SRPSKOM IZDANJU Prvo-slovensko (1954), izatin drag -vatskoilsrpsko (1956) —adaaje ‘vogaprrunika ao je rasprodano w roku od pe godin dana sto je pokazalo Kia je bi potrajn za djelime te ste nate store trate, Ocjene ‘jel, obanjenev strani Casprsma i saopdene ous, takode se pote de ds oba eda postin sy cy. “Tom priikom ponovno moeamo zabvalti ram koletvima ~ Toh zavoda oLitosuoje u Lybljon i Tndustrye lokomotva srojevs 4 mostovt "Duro DakovésuSlavonsKom Brodu, ko su kao maki omogu pv 1 drugo idan prruenika Tskustom stetnim prvi zdanina sedi su nova. sano dopunjavana indanjaDjelo je + dosadatnih devet sovenskih te devet hreatskosrpakih iadana doego ukipow naklady od 290000 primjraka. Net je natn diem Sgosaie rien pita sve we doi w upteebs ne samo a anim ‘njestima, ee 1 ks0 pomagalo pri uty, Kako se vet razabire i predgovora prvom idanj pink je od svoga pote treboo da po dje gla sabe: da pomazestrojskim strunjacina pt studi i praks — dc, tude ‘ima, tehnidarim i indenerima ~ mnogim broksmim podacmn ic sre potebaim pi sakonevaom rad ~ Gh edinsteno prkate sve sakonitosti za sve granesrojarstva ylnskim Jednadzbama, yu pritodnim meduscbnin odnosma vena (80 je io {Teme prog zd priraciks peerani wom smion eave. Spe fe bilo potebno piel na upotrebs Koherenni edica U vel s im pirutnik je vee w prom idan, 1954, ypoznso Stace se suvemenim myer jedinicame (ada jos Giorgia sustva jens) te ‘bjaio Iu Um jedincama preracunane brokane podatke. Tim jedan (sala edunarodaog sustavayedines St) powetio eprruenk possbou pst 0 ovom iadana, hoje je potpuno unkindcno * jogcsaveminy2akonom © jerim jdiicama # mera ‘Osim toes pies Jeu skladusaajaoniim tanjem standaedizaie (JUS, 580, DIN), Gopunjen je! protien nome potas ima ‘Unovom gradi vl posebaospomenut: poten dopanjeno posh je © matematic; potpuno nanovo aapisana poglaja 0 osnovnm pomovins S"poiruja regusoje 1 elektromke obrade podutaks; nadopunjen pic fo platienim tvarinam, prevled podrjapreobikovanja te kori | pov Ne atite Ww Da se novim graivom priuéak ne bi povetao preko prirucnog opsess ‘tom idan sional bic © poten i Korenima trojeva (sto ie sive potrcbao abo Sroke upotre rien raul) Kao | posebnl data © informatie i raéunarstvu er jew pire ubljuceno nove poplavie stop podria), Navies zahvslnost dugujem maklodh Springer Verlage Berlin Heidel berg New York, tune. pro dr E. Schmidt, Ho su-dopusi upoteby prndataka za table vadene pt ie des »Propertis of Water and Steam in Sh Units (1969) “Zabvaljyjem Jugosloveskom zavodk a standardizacu Beograd esta row »Deuticher Normenasschite Beri a pretanak pono pi upoteb brea pata standard 2a pomoe pi sstavjanju rukopisa dan sam zahvalt w pevom red dr Jodetu Puhar za mnoge kone pijedoge,aapose pri lonéanom pes hom prienos te tehnolokim postpcima 1dr Pasi Mizon-Oblak za nepo ‘redno sudjelovane prt dopusjavamu.poplavss 0 matematici ur. prot Misia Pecoriks ea konkretne rjedoge spodrujshidromehaike i lat nog zakamy- Dragu Kelis za pomot pt prosirenjypoglvlja 9 elektrteh- Ici, dr Zorenu Karta 2a sudjelovanje pr oblkovanju pops © reslach 4 Jotety Duhovnku 22 predoge 0 clektronskoy brad podataks kao sia ‘ragima koji su mi pommogh konstim sajetima # upororenins Toplo cabvaljujem tkoder Ani Baras, 22 sudelovaje pi dvgtrjnom sastavjamu rukopsa | palivem popeavijony otk, Jes Puhar #9 uzorn0 feradene slike amino takvog prikara griva da je ~ sbog boleg preleds i vece upotrebijwent~ jen th Oijestsjedne strane sbrano sve Hoje med Sobn0 jes povezano. zahijeraa Je mnogo dodetaog rada vee pi samom fbtkowsnu rukopea,»potom joretaingtiesnusuradmusutors Sagara Tiskara sLjudske provicee | oe adic stpwo sw Apnea nose sine eje autora. Hela soma! U Ljubi, Kolovoen 1987 Bojan Kraut NAPOMENA PREVODIOCA Po ei nakladiks iv ovom je idanja upourejena sruca terminoloi, vrjedena my Fakulteu za suojastvo brodogradn Sveutita Zagreb ‘0 je sabrana u Tehnickom een Viatka Dapes (2d, 1970). og veoma prosirenoggradiva ia mje potredia pomoew trminologi Tu sum prazilt prot. ding. B- Ostojc, mr, Lovorka Tomas 1 dip i ‘A’ Sok ta emu im se tone zabvauyem Jain je dojrivanjepreurc iadava6 Ricks, Kolovoen 1987 Miri Peconic i SADRZAL PRVI DIO Vine vies ERG ian nonionnn Sane Sellen "THUGNOMENRUSRE FUNKCUTE “Onno Tomine tins Pere saben KOMBINATORIKA Sana Bees icieonsbnse reac eae REE aeweriya Qonpwietnee ‘Gipmeititefhpetbinehakoje nn itera akc — Denne vig oda intr ome a coma DIFFRENCUAENE JEDNADZBE has prone Stans eter Soe eames a pia He suas gunman spicn See a nic Mi OeRaSSR ON TNE ee os sabarer AUER Ein eens BERRA ieee REMMI eee cee eae ne a xe Shit si sins Mee Man cba Gaia hain mara ton pocsang pean camphor Repeal vue east re oie s in Sapte pgomeHanina IMDROSTATIRA HIDRODINAMIRA akon sith signa Operatenwutieiy nm MIDRAULICKI STROBE SISALIKE FUMPE) Debanas vm” Bouin avon Sage StpacssujeeTabopumpe "Venu \VODNETUREINE Yodo saga Kein pa Stop eho thins ‘TORUINA pst opsapacie ‘Tempera raeaon (isc) ORNOWNIZAKOM TERMODINAMIKE ‘roms amped” Kova pro IDEALNIPLINOV! ‘oplens attinows oma promjee saa pws Pagar Se Bali pws Mila aoe PARE So hh Ee Zante ona) et eee See eal nan SEN, Se ie Pao srgugpersnovs ina Touaerune’ teat canna ON iain pia Swe iar cea Conn " mea rumesron ne Reece Se ace EGR ‘TOPLINSKI UREDAIHI STROSEVI Sito PARSIKOMOM ‘puts gs) pao ol Koos Nips pre RADNA SPOSOBNOST PARE ‘sein pure inp pd cea Page STROSEM Stipe fra sje Pase roe KONDENZACUA PARNA POSTROJENIA ondenlst pra poste Regent geile Toone MOTOR sunasrRaSNan izoARANIEA ‘fat Sake noe agi ‘Ektnomoost movor suntatojen garter Kouesoxt reves pha este et Sapa Comet: Tatatonpe PURSKE TURBINE ‘TOPLINSKE FUME: ‘anetponue opine ganpe abide sate KLUIMATIZACUAISUSENTE Ona ton shot sion MAGRETSKO LELERTRICNO POLIE Irdtacmet tition Bebra feel ene ELERTRICNI VODOVINISKOO NAPONA fae ooeeeae a4 Hee Peer mete HEE aCe AKUSTIKA LOPTIKA LUPRAVLIANJE-REGULACUA~ AUTOMATIZACUA RESULACUSKICEANOU? Zaemetnae ein Regubce pie Repu rds ‘rear opr ‘rogram Spm: Protea tinart Po rds RUGI DIO |SPETVANIE MATERUALA rie MER isrnvawenracs Mee ie pane Does al etree een (gansta aac SATRRGPROR: Roce SARA Rs amit Some, HERMES waenvara Pope eae setavRoreRratutinagee pe 220820 i ueOOvE SutiNE aes ts maooemreme™ Sceyor epee URSA SS Ress — ei apo Ror oem echt Senna nae Scronkeccetaginmcnnat Serer Ee Maen tana Uganda eet enna xI exes ty et Ue aaa noeeena oie Sa pins ak chert Te eacrai a ie peti Mit steric: Fe Ee ptaritce er eee (CINK ICINCANE SLITINE me oe ie oR ce RR ee cea ee, Secrest A Fania aR egos Sea A eaueonnenronrmnvoos Ecc rsii woruPRoWvont Se 2 bento Soreceee oer eae aa ate ‘tina vate ce tes eseinrin fete SER eccaik NeKoviNeK MaTERUALL BRORCANGHI NEROUINSKLMATERUALL ‘ilo~ewn= Kemi mate avo Past “feta aj aia ‘Temopane Ect Dart Pci roar op xi LEMURTISTROIEVA Sada be Sndn ali we Dovedale nang DuELOVA tea bam OVRSISKA HBAPAVOSE “Meck ku sora 1S Ser en ESO Nm Sonny eo tem orvsreswaraezanin Fo rei vmanari Peers cay rt ane rene ipsa promise oper Neeastavutsroiev sutton open onterna sere gra ose AAO Sree Pinata TRO DIELOVIZAPRIENGSKEUSICIBANA moa roan icp Heer ii tana Emap eal oat Teg Cee aati Bae tay Strata eee cetera nen ina kaa ie (jen vk supa napeane pagan Fitton. enon ae eset ict ae iar oad Eterna xi ene UiinianjVuenicSivjanje™ 0a cme eon ery Sores ane Pr an Se Nah te Se seer bole oe ee hares ERR ee ea TERNeKO Piso (genoa ik Gretasiors Rint brie oda xv upuTe 24 uptreba priutsiha 1. Pianje radomaka # kasom razlombovom rtom bog skutenog prosiora i radi pojednostavajena tskarskow slog, ra lomci a pisani Kesom raslomhovom ert. Prt tome se sinatra da 2 ane rzlomkove cme protete do prvog rmaka pls, minus ih puta é ab bled ~ abled) = (abyicd) = "% abled anfeyd= Pa toyer=222 — atblerdmatted G+ ofera=2 25 pesdaas? 2. Omativane vktora Vektori sw u ovom prituéniu omni 1 testy — debijimtiskom sito (a) 1 alikama — gzzakom povth simbola (2) Jeri tekstu oznativanje povrh simbolapovetalograficke tek, dk bi sl- ama bilotetho mvedivo rariovane med obinog dbl uskanog sinboa. 3. Omnativane tfve mere Da u preratunavanju prema jednadabama ne bi dotlo do zamjene ir smedu mere a Kol () le mere (rad, simbolt su cana 2a hut (geometry « 2 Tote mera (anak ken) 3 ‘Osi toga Je u sie jednadtbama, aie se poiavje Tuina mjera, dodano {oS upozorene: (ra 4 Ratununjesvliinnkin jedoadiarna U ovom su prirutr w nagela upotrijebljene samo veins jednadthe (vii str 33). Prratunanjus veliiskin jednadbama morjy bit Kobe veltina lzaiene u kohere tale jedincama, Sve SI jedinice su medusobne koberentne Soga je ri atunanju's vel skim jednad2bama rezulat uvck pravian ako se sve mje ujedncama SI Za preglede, Jednostavne veiinske jednadibe mogu se upolaebt 4 deuge Koterentne jedi, ako s0prikladje Pr kompliciraninveliinskin ednadzbameibjegavaju se moguse powre- ‘Se iskljuvor upotcbom edi SL. Koliinskewijednost vena, zadanih ‘bilo Koj drugim njerama, vale stops ponaorie retort ujedince SI Pri proracunavanj velitin brani jedaad2bama (dhs. 83) mora ti zadan a sak vein | podst 0 nen} mien Primjeri* 1) Bring ¥ = Za r= Uhm 24000 12 domn=o3mn — "3008 és 20mis 2k (= 20m) 1) Comtaca Ra = Fal Ze Fg 758 2500N S20 ma! 230 to mt ge fig = 75108 (= 375 MP) a 18008 aps Ninn? (231 Rg = 20K. a 375 sis Mea) 6) Bains inecanin vy = VHigh 7 350) Zag = 9aimis = 9.81 mis i ZSiocm eet Spa aso Lister o” a Thad |= Yaa kgm Je ny — VIO S.1 4 TS 110} = 24,5 m/s 2) Topi tok @ = K(T;—T,)4 za: k= 100W)mK = 100 wn howe a heme —h= 90K Sia | am je 02 100-80-2= 10000W (= 104) 6 Prandow boi Br = ees Za: @= 0871 kgiém? 871 kaj’ f= 1asouagk |S resodhee x 1500-10" 0.144 Wine = 150mm'js Ha Oem k Je py 871-1850: 150. 10 oe + Pada dein od verae tw dio ncaa SI ~ Pi proraunasth vebiankh nedin jeans Si je pttbns Sens Hono on x PRVI DIO MATEMATIKA Meena ket ito am in tea é oe eae ee bere ghee: Ronee Ig dekadsh ogariane 1 usporedno, paraleino a” Prrodni logaritam Spoons bans sir Soo ae © _manje ili jednako fan tangens S _veée th jednako ct etogins = Sokone ‘se a (5) epoms he Ppa jtn Pe orgs een TO ate es \ ae Saat eas fo kee icici foe eect oS 7 Krav ene ae 7 okrupla eevee serivaci og eee a vain {heats Sau | fey (oR jo pars dean 5 Gewta net i" Kates sama, Fem Stn msn imepa (partes pro milione) fomnake vektora* eh sarki Posebmi mater snakovi 6 jeclement shupa (aA ae clement skupa 4) nije clement skupa (EA: D nije element skupa A) C sadrdanuskupa [ACB skup 4 sadrtan jeu hupe B) 1 unja supra (UB: une skupova 41 B sade sve element, Koj suuskupovina Ail 8) 0) reek skupora (ANB prsjk skupova 4 B srt sve one ele nent, oj su wjedno w skupovima A) 1 abla (Hamitonov operator 4. Laplaceoy operator Serviranja) : 1 prion brojes Zoe bojev } A eal brojesi(aconaina i itaionaa bose) (2 racional oj radon) = (mins ne Zin +0) Iraconani su svi realm brojeei koi ns racionaln, (ogee prikazats kao neperidni beskonatn decals raion) ape V2, re Compleat Caat hs i imagarnjedinia a realna ‘oo ima Vatae veda Latofov bro x = 3.141892 (6835... (= 2277, = 3581 ae = 6280188 an = 0.436620 Se = 9.24778 dx =09sevx0 ae = 12566371 ae = 4.273240 P= 18779. Un x = 190050 P= 1057197... te y 01321 PA = UNAS. Ve UR_= 0368190 0523599 an Vine = 0394902 In = 1.144730, gs = 0497149 uterov bj: = 2.718282 (Onova prion ogatam) ea raeense.. Vex 1a9sei2...et_= ssn Ve = iou721 |e = 0367879. Vile = 0608531 ge = 0434295 RACUNANJE S POTENCUAMA I KORIENIMA Potencje Keorjen ae (npn) %~ a~ osnova. baz * radians n= eksponent r~ Korjenshieksponent aso “Tak eksponent (a > 0) (tay = 40 hi eksponent (a > 0) (e0y"t = ea! L "te orn 2 Va = (Va)” re Vat = Tab Neodredeni zat: 1°, 0, =, 00, 20,0. = LOGARITMI Logarimirane fe radunska opera, pri Rojo teatimo eksponent b iz poanate potency ci bare @ ’ Bro je logartam bro ¢ a baz & b= bone (eis 0c porta brie. Za bo oju ban a> 0a | wre loge = 1 loge = 0 imper S S cact tle = eB neact Razunanje 5 togarenins oy a) =e ae tog = te =e leet = ohn ton, Va = toga Primer tog 22M tog 20'Vb) ~ lated = “toph = lop ~ Boge — opd = hog? + Slope + Protanane Iogaritms Yon = Moz (je modal retorbe) U upomeb su dekadski (Briggov) logan sbazom a = 10 pode: logartms barom a =e (e= 2.918282.) Dekada (Belgas) logare imajy base « = 10 Oznatujemo in Tone = ie " io=1 gt Svaki se dekadst logaitam saxo of 2) Rar akteristi ie (eielog broja ulogartm),.potenciebroje 10 kj odgovara mjesno|vredeosti pve brojkeu daniom bros 4: by mantise (decimate wlgartmy), koj2areoshjed broaka u danom ‘brow pratima w tablcama na st 6 7 Primer : vee oa teuia | 2% a aretotie | rs come Sree 6) | Shs Pod logit Omnene ton = nw - bean (Odo dekadshin prods logantama Tew = 0.4343 Inu ‘eracunavane prod logaritama iz dekadskih In 6,82 = 2.3026 Ip 6,2 = 23026 0.8075 = 1.8693 Ina = 2.3026 Iu coda logartmibroevaod 1000999 sabran su tablicma ns. B19. Za sve se druge brojeve atunayaju pomees Into ~ 2.3026: In10° ope In 642 = 6.4086 Ge 6,42 = in (662/100) = ln 642 ~ Un 10° = 6.4696 ~ 2- 2.3026 = 1.8598 {64019 6.4096 64052 ated 200 ete fasts 6.H31 othe seh abK3 wboe eStin RAG Osa 5630 Gsuas sue 82371 83989 8 else i177 6300 ow 83552 IST Wes 6 3is0 23509 536 sae eer ot S02 (068 an eas: Soe eae a Ss es 3) #8 ‘sio8 eos ees Saar Shier sae esse Sse8 B09 e534 eres So eer 8101 saat eine seer ein 4538 oie eke Spe sis: Sua eine poet Ray 23386 83613 ete) aatee E886 Rabss ato? ean fates et es iar 84S5 Sis eine eres a2 ea okar eas 49688 ears: ates SRSS 6 tes Subs? Ber Shox So0st Sisr 6 ‘TRIGONOMETRUSKE FUNKCUE U pravokurno su roku: Katete —stranice a uz pravi ku, a ‘Nipotenuza™ stranica ¢ masuprot pravom ot "Tegonometriske funksije Kut some e si stranicapravokuttog Wok sinus sina=lc tangens tan @ = lb Kosinus cor a= bie Kotangens cot @ = ba Veijednosti trigonometnishih funkeija katows of 0 do 90° sabrane st vs tabicama: 2a sin eo na tr 121 13.78 tan | cot aa str 14 in 1S Veiednosirigonometriskihfunkia tec potebaihkutova eC a ma_| 0 | me | ne | no | nz | ‘x | dan | On o| Sp hepie] s fo ° t favalave[ bf] of] oe [a o ive) 1 vr fee] o | se] o selves li livsl oc leet o lee “Trigonometiskefunkeje u rani podrasima kutova > |) fe | aa] maa] meal Mrea = na | ta [otal nea |aury 2a] ee sin sana | sana] Suna | oma | zene cope teaa| =sina | cosa | ssina | +c0sa ots sonal sana! seta | tuna | sccta ‘Osmond duos tegonometeii Gnkcle Somat sina = Vitae omae Vi~ sa Ts tata = vest 6 cota = tint cota = cos asin tan cota = 1 ‘Trigonometiskefmkcije dvaje tora sin (a ) = sin ceo cos asin 08 (a B) = 608 a cos BF in asin tan (a ¢ py = 22 an Tran aan eto p= SBSHBEL Za Ate sin2e=2ain aon con2ae coast tena > Stay = n'a) ft2e (eate 1i2ewe ae wie sin 3a=3sina~4siae cos3. a= deme 30s 2siw'a= 1 —conda toa deota= sins ine Dain #58 og 28 sina ~ sin = 2608 222 sig #58 cos + co f= 208-25 omy B58 sinjas tan a + tan = SELB cota t corp = Be} 2 sin asin g = ~c0s (a + B) + cos (a) 2sin a cos B= sin (a + 6) + sina 8) 20s acon = con (a+ B) + cos (a “Trgsaometriske fnkcle: sinus od 0” do 45% kosimus od 45° do 90" ‘Telgonometriake fnkele: sinus od 45° do 90°, kosinus od 0° do 45" sr : i eee we] ew | qesle Sa Gee Ge Ge Gee NES busts [are | 93 73581 0.73728 074120 texle & Hee Bee fi abe teenie ton inet iat is ERR Gee Gan ile ioe Ae Le Ee eeu Ge SOB S)GSE Sees See ES I Aa EIA Ee A oe ee ee ee ie ates i eit eae (iia tae see ah ie Gael B/S ge: ee bee Bes tale BGs ae ae Ee Re el ae a ine ihe US Ee ee ad tae Sa tees fo i ae ae Ee & E ie ie ae # E ike ES Ee ie jaar ae Cae es ae Sle ee ee ee en tet eS Ee Ee RE eee ie Oe ee ee Pie Re ioe ESe/E (Ae ieee fees few Se! S/S ithe eh es ae |e lime: taut tak Some Sa zleges tage ca aes bag lage, Ge Gee Sas Sas Gee toes Gee ee ue) IA Bs A aes Sa ke Be ee Gee USE| BRS a ABE ia is SNR Ga thes Gis ie BABS GE Smt ABE Sah leet the Get tise ave lg lao Gums aoe cnet one Rea at et waa alter Gees aa ae te ie ear Se |e tee tee tee Seo sie ee GES Gs Gee Gees eels Eig eee oe es aoe (Site SS Ses SAB: Gs es Gene ISIE Ses SRS Soe Se tee fa oe ee eR ail C iiiaeeenenentttttataan i ‘eon a ‘Telgonometrbike fankele: gens od 0° do 48", kotangens od 48° do 50" Trigonometthke fnkcle: tangens of 45° do 90, Koungens od 0° do 45° a) yw we a 6 o Sari ae eae w a cz wa E oouse O137Hs Gains Meso Dndoss Onase9 Ooszat Horas? arms Cogagg Lows) 10970 HORA 120GL 1X, 0.05241 0405523 0.05824 06116 9.06408 0.06700 0.06993 SESE ini ciaen eee eens E)MES GG GS ASE ah Mt A ee Re RS a a a a cfHEE Re Ae Ae ie Be He fae font eG Ene tae Gs elias Ses te ae eet et a HG RS See GES IRS Ss lt Bre He eee a a ign fs Oe bie ee eae Peg ee = eetunavanjescanica kato tok ©) Kozokud rokut 0 retest cope DX. pew ieemoen Al ale = sina = conf = hb cmae -os 8+ fs ~ We = cosa = snp = We Sinsov poutak alsin a= biin f= sin y ab = tana = carp Knimeryousk =the bia ou on Poe se tered Vian nl ptnnonh = ae Pnone pute! + He aces cm Pes putk a= Beary com 7 aE brecarseane cebemeteans prom na Visina (nd stancom c) = asin B= b sin we henner pave be hm (bree = casa inpahe pew aa b=atmasaca haacsa aor c= Val +B 2ab eos y faa ae macadaye een) ba a= b tan a = bicot a sina - “ Z er piso | ee ae cebenai ve shee pawns 2am jena soba Idee ota inpsowone +000 J —_| arse ea creer cay | bresmpmipr VE = 08660 = nee = 10 - Gen 6 5 Sj pica 0 LIKOVIETHELA Povrina i opt tikovs A= powtsina, opie Sranice abe itor aby Zoro} kotor gs Bey = IM Viinane haan thie, ordinate vifaka Afra, y4) Blt, Ju) Cle Ye). Dijagonala D Visa h Keadat (= y= = 90" ae a One p-ov? Prvokutnik «+ b= ha 90° a Barb) DAVEE a(t hat or ahaa te heasing Paraelogiam a4 b= a # 9 A= ok = ab sin =e he bsina asbecedue 3. Viekut (pogo) Bro} strana n Portia odtedujemo rstvjanjem vekuta na wokute. Opsegje br) sik im 4. Pravld vide an straica Srey kat 2g = 27/n 2p = 360m Powrtina “A = lati) cot @ Opser o romjer opsane krutnice Promjer spate krateice d (ea) iow | eT a 3) ms or | masse! osTia weadrat a}aaas |e 4 peterokut | 5] ns 36° | tr2nsue | 50] 701se | 137600 Seserokut | 6 | us ar | 250814? | 60 | 20 mle osmerokot | 8 lant 22.1 aznaeel sal 201320 | 2uarsze 5. Krug Polumjer, _promer atin krtnice) Kui segak¥odjetak Polumjerr. sedis kut @ @(rad) LakT ep Teta = Drain : Visina odsjeeka =(0 = cxf ae V7 Boek ata Povrtina odgecka A, Powina sjecka A Kui vjenae ‘untar polumer Rr ‘untarn promer D. (Pyne (Oda w Usk viens sine 6 = R= 7 ‘rednj polumjer@ = (+ 92 Zend Poluos a,b TS Aaa Seed) -Vab | 19 ovine |volumen! Hela V ~ volumen, obujam, Ay ~ povSina osnovke (baze), A, ~ povrtion ‘ats, A= opie (up powkina). hl ~ visa 1 Prisma vaah Pravokut paraelepiped sa stranicama 4. © Va abe vA = lab ae + Bo) Dijagonala Kooks ridom a A= 60 Dijggonala “Ga VE 2 valk VaAh Lspravay sas plumjerom » Varah Agron A= arte e) Suplvalakspoluajerima ir VaR Plaka, Supt vaik stankom stienkom Debalina stjenke d= A Sredaipolimjer p= REE V=2endh A, = 20d 2. Pie - vetan Kearanapiramida sa steanicom osnovke = 4 visnom | Veena Kut a izmedsosnovke i pobotke tana= 2hie Pnkzacenakvadratm praia sa stranicama os novia vsinom hy ‘Visinapiramide h~ halla Vedat ab + DVS » 4 Kile Statice osnovke@, Grohen ¢ VeQes obo Ap es NE OBIE + DEF =e ae ap + ab 5. Sitae Pah Re rnte +n) Prkracen store Ro = pomjer onnovks hts Visina tote = ARR — 7) Kut stotea——tan(ay2) = (R ~ rh Vm (ROR 4 Pah 6. Kugla Polumjer R, —promjer D vw ap! = 4808 e)= Lap =052360° 3 A= 4nk! = nD? Kuli jek iojetak Visina odjetha (Kalo) polumjer kughne paraele a= Viger = volumen odjtka . Vp = IPR = m3) volume isjtka q 2 = Bnaih = 2.0980 RH povetna plata oxeeka Ay = 2nRh KOMBINATORIKA Bro permucia(poredaka) 2a nazi elemenata Papen = 123.0 ‘Brg pennant n lees, med Kojima jem eda fio) = 2 rj hombinaci mlm og raredn ~~ bez ponavijanja ciny= ("| = a meats —0)-(") gta = + ponevianjem kenya ("Eo eee be ponavianja ~ + ponavjniem 2 ro saan lea og ae: van =(t)e= Hin war NIZOVII REDOVI Nags ai, ts Oe oda Reda tates. tat nS Actes nis a4 des 2,0 434, ( Suma n anova aitmeticko nia Lesa, nv ~ 1) = Kons ites (m= Dal fererenerre Cre) neh er ery teens Dane h Mapas ea iy Geomerijsi az 99. aq? ag', 4 aay Yada, ‘Suman elanova geometrshog ea wot sate} nema honaéne sume A = 26 eet "1 eee een te Vatoili Taploroviredovt ea aat eas te ater ty, lina yy line? a> er z = iz Inds y= exo ves es cler 0 ima jednadtha da razicta reaina kosjena, ‘4 = O ima jednadba dvajedaks rena korjena, 12.4 < 0 4 konen jednadbe Konjugirano Kompicksoi bro ‘Ako su yas korn’ jednadibe x? + pe + q = 0, ened aan in p= nis) +2) edmaion veg smn (ie, ees.) tevamo jednrtnne Siem dij linearmil jednadeb die nepocnanice (x,y) axtbyen aetby=e Metode retvana: 1) Metoda supstiucje Tz iuge jedadtbe y = (cr ~ a:x).b;wertavamo w pr jednadtb, by Metods homparacje le objajednact dobivamo nepoenani y= (c;~ ayy = (6; ~ ab. «) Metodasaprotsh Roefcjenata Jeanne mactimo takvim brojevima, da dbijemo pi eanovima sistom nepoznanicom suprotne hoefchente, a potom ih zroimo. ayboe + iby = bye) mae Rcenje gas bby = “be pe che ait matin iratumavamo nepoanasice , Sistem near jedandibi Sistem jednadti s neposnanicama 8.5... aunt + aieta =i aunt + aanta be WB ate Hn Sistem je howogen, ako je y ‘ng O-sistem mje homogen NNehomogen sistem jednoiko je ety, ako je determinants sistema og = 0. Ako je ma jecan Ajetenje tema pan ta eA ge A, aye Ae, nowt oot naa, ae ws: by ai aus by pasa aya sb Ae a Ay bas ta be ‘Za aehomogen stem via arthyee, aethyne 2a hoje wie A boe0, as retenje TRANSCENDENTNE JEDNADZBE sponendjinejednadibe Jednostana se cksponencaln jednadtb, prearrr ees sjetava logaitiranjem (paravni it dekadnim logaritmia), Recfene eli = in bling Logarta jedaudibe Jednestavma logartamsh jednadtba logue eh a>0ae! ima een ‘Trigonometise Jednadibe Zaljesavanje jedastovihtigonomsetniskih edad, apr, sin(mt += a me O, potrebne su tblice vijednost tigonometsiskih funkoja ih odgovarjuce ‘aunalo, Za jena sn (mu +8) = a eatin ie tain Kat te dobivame rete Peete aie! [Namerién rJeavanjeJodandibt ‘Voopéem sucea motemo Ronee trnscedennin edad ordi meto- dasa mumerihe maleate Reaine Konjene jedaadzbe f(x) ~ 0 pokutavamo iraéunati momerickim ‘metodima ako. funky ™ f(2) koja mora bis neprekida, pride talbicom i grafic, Korene dobivamo pu vijednont y= 0. NEJEDNADZBE ‘Linearnaasjednatdba + jedaom nepoananicom “ha ys abe Jina dea eens A reba are ce waco Keadsatnynejednad?u 5 jednom nepoananicom aE 4 be ve z0 motemo se gram fake year torte tako, da iz lke wanovimo interval, ge je y 2 0, ANALITICKA GEOMETRUA (Ope oii jednadobe Avs BysCn0 [Eup obik jednadtbe = oaecak nas y yo mesh Segmentn obi Mayet Sedna pravea kroz zadau toskuP; (91) x priklon ku a (prikhoski Aoetcjent oye mt =a) edad pravea bor dil adane 1o8ke Py (2,9) Ps (5.99) O=y0 0) =) = =) OF HD Parabote kro wth Pe (to. ¥0) oh (rade) (peas) “y= yo(aney® —Avadratna parabola) slate)? (boa parabola) Hiperbole koa tobks Pe (8) ye = yok = konst Korstrukia krvule V4 an = (1+ tan of Now. za tan a = 025 fe el Ueeaat et LS La tan 0278 01307 0336 0367 ea ‘Opa edna ~ za sree uto8ki 20,90) 1 Gi t0- war Sreditjajednadaba~ za rete w shitty Gr=Oy= 0) ‘Tiemenska jednadtba ~ 5 ordinantom os kao genom (= "Jn = 9) lipsa 4, B~ poluos (u smevovima xy) ‘rej jedmadha wat + yi! ‘Temenska jednadtba P= (Pa) Qa 2) onsale lps: 1) Ako dating, Su dajinw @ + b otha P djl na Irakove ab, pomicemo tako, da njene keine tobke Mit po medgesobao okomiim pravem, opie teh elie, » Presjeitakruniaspotumierima 21 ix zjed- tkog sredta Os prozoliim pravoem pode ‘uj rocky Pelpe. Parabota Tjemenshajednadtha ~ soxdinunom os kao tan entom ins Koordinatama dante F (2.0) y= pe p= paramecar Za parabola + os w smjeey ordinate y su jednadah ootdinate xy zamjenjene “eanadta parabola tjeme skoowinatama 1,90) 0 90? = 2pte = 20) (Opt obi jedadsbe (2a 0 w sera ovate y) Konsrutti parabote Simetala udaljenoat St epresieca proto pr vac p ror tarts F's vodiicom v 4 parle * os x patabole kroz pesjecBte odeduju tock P parabole Hiperbola (A ~ simpsote) ‘Stetina jednadta Ha 78? = 1 ‘Temenska jednadtbe y= (ie) x («= 20) ‘aja s koordinatim osima hut 45" pees ibid nastae pe koteanj ke nce po praveu r=W@— sn) ye r(l ~ cos 2) ea oan eas) Epcioda nasa pn kotraniy vtnce po vanjsoy Sram drupe Krab = Hmsiny snmp) y= rom cos y ~ cos my) me (Reeansl n= Rr youn Hipocikioida nasaje poi kottaniv evince po tutranj} tran droge rwance = romsin y ~ sin mp) Y= hon co + cor mY) m= (R-nr=n— n= Rr yan oe ere = Ridin c= F005) Vo 1 = Ricos a aN : ee Evolenma funkia iw a= tan a= @ a 1 Ea wr wo oo 15] o:006180 | o.00636r | 0.006577 | 0.006708 | 0.007025 | 0.007356 14] 0.907493 | oa07 735 o.o0e482 | 0.008756 17] G.oo02s | o.a0s208 odiniss | G.010486 18) S100 | osrrart | Oorise7 | worizos | o.i2038 | ooras7¥ 13) Soizzis | oloiaoes | Oorssia | o.o13779 | ooisias | o:pr4s2y 20] oprss0s | 0.015293 | v.arsex9 | 016092 | 0.016502 | 0.16920 ai] ooirses | oor7777 | oars2r7 | aorsess | o.o19120 | oo19ses B| oio2ooss | oz05a3 | oaziaxs | onarsis | oozzois | 0022529 25| olpasoas | o'n23s77 | olazetis ‘noosa | oio3s777 34| booasso | olobe9ai | O:0a752t ‘a8 729 | ona 348 25| 0.029975 | .0x0613 | 031260 | 0.031937 | ooszses | 0.033200 26) 003947 | oossess | o.03s3sz | o.asose | o,o3e70K | 003737 | dasadar | oosv0a7 | o°oxs19 | oosoeo2 | o.ost3os | vipsz201 4as| diaasorr | ooassas | o'oasoss | ol0asss7 | o.o4eaoo | 01047276 33| dlaswtes | Oowsose | O:os8%6 | aososor | ocostse | 0,052 78 a0} oass7s1 | ose72n | o.oss717 | oase720 | o.osrr36 | o,0s8 705 FUNKCDE, Ako je svakovnjednostis a aS x $b pidnuten toémo odreden resi bro} ‘ys hate ae, da je w interval [e, 6] dana funkaja f tose pile y= fry -: ~ argument ili neodvisna vanjabla ‘la) ~ funkeiska vijegnost |, b] ~ definicjsko podruge funkaje ‘Graf fumksje f (rivals (2) je skp svib toga (x, fs)) ravi x,y ‘Hlementare funkclje Polinom ili cijlaracionalna funkaija nog stupas je FO) 09k" + ap aT Hw OO ‘Razlomijenaracionaas fankcia je kvocijent dau polinoma toy 2 Poe tna os yt By FOIE das Fa + ag Ekeponencijaanloparitamstafonklje Exspomenciala fanksija Logartamska funk a>0041 ye loge a>0,041 Loparitamske s0 fake inverene eksponenijanin funk. ‘Kune fuakcje Sinus Kexinas = ampituds Za fzni ku pomakouta ssoids narie(e+e) M rival priguteno tivanja infor +6) T= 2nio Logarta dekrement si yu 4 ordinate diy susjednih iklometréne tankeje ‘Ark hese y= atecor® ‘rks sus Arkustangens— Arkus kowngens yeawtnr |, y= score Ciklometridke su funkie invernia etn funk. Medu nim postje sledete vere se dn (-1) = ~we sins are cos(-2) = x ae cos ares 4 ac eosr= 32 Hiperbolnetankcje axe tan (-¥ fietanx ¢ arecotr = 92 Sinus hperbont ‘Tange iperbolnt ore one fae iw eieee eee thy "eee Kosmas hipeboint Kotangens hiperbont cee sche eke! yaa 2 een aimee eae COsnowe veze medu hiperbolim funkejma: rahe = 1 sh (ey) = auxchy Scheahy La ae chi Shirsysehrenysshe shy ahs 1 = ten) ait hoe press DERIVACUA FUNKCHE Derivaiafumkeje y = fla) v took vs pny= nf =e «te FO) = ym! ar de (Osnovna praia derviranja aan) edt = win) + VG) one cost wate) + alee) in) Derivacia elementarih funk Samet y v= Mein) 3 Maas 9) y yeome 5 pa aresine 5 ye atceos 5 Diterencjlfanlfe y ~ f(x) w tots x je ‘Ossovna praia pri raCunana dferendata acs) = wo] = da & de Male) C2) = ued + apd les win = cd ayo = Wei — ucsiee PUP ty = peeyde = ay Devivacife vega eda Ako je '(e) devvacia funky = fs), tadaje deriva drag teda (aeuga cervacia) rey = tron Derivain nto reds funk fla) say = Na = tide = yids" % eee) = ace CYS. Derivacli parametarskl radanefunkije Zaunksjux = x0)» = yo), ede jt parametar, bit ee (=) ~ YODAL £3°() = [20 9(9 — 6) (OVEECDP pio je toekom oanacens deriva fnkoje» obzom na parameta Geometrjsho macenfe derive tukelie Derivacia funkie (x) jednaka je Koetci- jentu aalona tangent iu fs) sk = rte) soe ana \ “Tangenta na rivly f(2) ¥ to8hi Py (9) yon =fome= ny Nona a Ara fo) 028 FC) i\w yoy teupanle= Eksrenne unjednostt funkoje fl) bit 6 w t08hi. ede ie rmaksimum (A): faa) = Fra) <0 ‘minimum (B): Pls) = 0 Frat > Infleksia funk fx) bt wth (C). ae F pGgjeo in puded Za ksivuljy = fe) su = polumjr krutsice takriljenost r= Va ey Vly yooninate seta krunice zarienos pex-bd+y a g=yeiey Parcljlnadecnaciie Parcjain deriva funkele« = f(x») ~ npr. po vasa x ~ ratunamo tako, 61 nesasnu vanjabia + deriviramo, Gok nezavisnu vanjabley pio Smatramo konstantom Parana denvaia po funk sie f= finy) ‘Total ierensijal fanksije = Deracie impiine funkeie ey, By (1), ane jednaatbom gy) = 0 ae Bars Koy vee See INTEGRAL [Neodredent integral SMe) 8x= 10) +6 edeie Ma) = H).€ ‘Ossovna prvila za zratunavane neodreden0g integrals Sluts) 2 veykte~ f weayde + f v(eyde HE" aaylde = ¢ false Parca intcgrci (neratia per pares) SF u(eyde = uta) y= Foe [Nek osnown integral Sade = ar 4c Fades (eye HC ed Feyte = tn + Jeter = attna + € Jedme+e Slnrde=x(iny—1) + (Iain wide Jsinxdr=-cors+C — f (icos'ayde ~ une + C feosxdr=sins + fUNE= a de = aresinx + C Juande = -Insoex + C Foote de = insine + € FIV + 2) de = are tans + C FIVE = @ ie = Inte 4 Vr ‘Uvodenje nove iteracshe variable rex) dr (ar Fflerde = F tecn}(y or Primer 1 SG iy de = f PUD} = (V6) (a4 PTI + eC met aunt. dem (by dt ne" 6 fsinnx de = ~( r= (in aye = (us) J ey + tae ) cosmn ee (12) are wn G2) + € Oaredent integral 106) ~ Ha), Ker je UC) = f fle) Promtunai ane ike rv pontine 1 Rei zd y = 0), tne Dubna kas kvaie efi a over eF Fortine Atha ame a Aine box aelpoe 2. Ka je adann parame Bea, 929, WEIS Dubin kes vate = (VIF ovina ka oe 3. Krivuj je zadana polar Koondinatama rng), aS eS). Dojina Taka krvaje a= ]VEFF oo Povetina A isetha a=1] rede ” Feratunavone povrdne i vlumena rotacikih tela Roxacisho jel mista otaijom krvuljey = fe) oko os aS «5 b 7H gH poatna A rota ela Aw thio y? de Volumen Vsotacskog tela | vea}ve Guldinoes provi Povttina A rotajshog tela jedaaka je umnotke 0 vektori a f ma at tog smisla za m=O veklori a i ma su suprotace smisla 1) Skala’ produkt doe vekora a ib je skalar b= eb + ody 2b, = |e | boone Je Kut medu vektorima a | b; dobivamo ga iz cosa ~abj(|a)| 6) aba ba as benact be x20: ab=lailb: aan? abo 6) Vekiork produks dua veiora a je vektor ~axe oj stot okomito na ravning vektora ab, Negons speolatna vrijednostjednaks je pov paslelo- rama, omedenogs vektorma a 1. Vektor ¢ ies mica, adveden po prvi desnovjnog vk Koordinte vektorskog produkta = (en fy.) St ean ah KE ab nm ab, Ge ab ma aXba bee tb xenaxerbue Povetina A, koju odkedyjvekton mattokut A= 12a bl bie ‘a paralelogram A = la x &) Micon produkt vekioa a, b ee shalt (8,0) = ald e)= (ax be Apsolunawrijednost yjetovitogproduktaednaka je volomena V paalelo- piped, Koatrttanoga nid vektonma a, BI eu prostora = abo) Rasalan vekiora s ras j protons Ako vekton a = (au ea) 1B = (bby b,) ns pasalen(a x b+ 0). td sesvak te vehtore= (¢ ), Kojealumhow}ravnin rast voli je su m im sla, odreden’jednadsbem: me SEG peer haa be wb abe Ako vektora bi ens wnt vin rijetan produkt (8 6) + 0), ade sak der tektor du preston sustavijmo & OBER sje su shale m,n jp oreden jednadbaem: ae, ihe) — ea no heal tebe " (he) Keivaljew postr Dobow taka s prosiome kevalle x = x0. a 51 B promésnavamo fednadibor y= yO. = ae fe F a ‘Ako fe rivaled jdnadtbama y seas rb jednaka (0). = 202), Bice dobjina Taka so [vit ye ae Za krivaja dunu u vektorskom oblika edaadbom r= al = (a, 30,00) #=(W.300. 40) vit: lnfleksiske zarijenost, tories zakrivenost ‘Skalara {vektorsha polis Skalano poe a = u(x 2) Vektorsho polje V = (X¢ y.2), Yr. ys 2h 2089.9) Operator sermacie ontoy v= (2.-£.Z) Gradient skalaraoga pols uj vektorsko pli lar ay ee wid w= “ve Diersncia vetoes Vie tla po ax, ay, az eae Rotor vehtonog pj Ve veto pal, eked jedan nz wy ax ae a ax) ie 2” ax bx ay | 5 odredeno jednadtbom awed, eve vay ‘Vektorsko je pole potenajaino, ako je iveden kao grin skaarnogs pola Ve gradu Vektorko je pale Vsolenoialno (be? izvra) ako je dv ¥ = 0. Vekiorsto ple V nema vrloga, ako je roi V= 0. Bezrlotao je ‘ektrsko pl sata tad, ko je potcncsln, ‘Vektorto pole Vj bumonices(Laplaceovo), ko wnjem nemaniizvera, ni slog Tada post takvoshalarno pole hod hojea je wee Derivaia integra vein funeia Define vettorskefunkieo) realne variable 1 nene devivace su ste ao pri shalemo) foi, ‘Berivaciabrojaiavike vektora [maie) + nd(o)" satan podta (eno) = aD + aH) Dena vebtorshog rode fa) = Ho = a) <0) + a) x) Vettor (5 tomponentma XZ (kes salam fake) = 1X0, ¥0. 20 a) = [LO YO. ZO) Fania ama die pucilne einac (222) (2x ay, 2 mati * abe) inn deriva or 6 er iota diferencist a= adit acs [Neodredent integral vektorse funkcije au) = (X40. YU. 200) an je jednadsbom Fale de = (XU a, SH ae S209 &) s oeden integral 23S 5 jednatbom Jan r= (fx 0. fro. fz a) LAPLACEOVA TRANSFORMACUA Laplaceov trantormat Fi) funk 0) (ea realni broj 1) definitan je Jednadtbom Fn ree 0) = fe-syin ae Svostva transformacie Lie fi + 8 (0) Za Lyto) = Flare Liptan} = ve Fea) Lie yin) = Fle) Luria) = xFt2) ~ 0) Lp) = Fea) =a H0)— 0) — Lyi) + OL) a0) — f° 40) Leen) = IF) Primjeri wansformace 10 roy | oo Feo ea 1 ts shar | ate =a) 6 me! | har | et) visa) | ore | yeas sinar | ate eat) | esinar | 2ane? + 0 cose | tet ea) | reser | at = aur +! Pen inverne wansformase Fa) ut 1 san) ae = 69 + a] ioe sin ar (bye — 9 +) Moos a ee = 8 = 2 a esha fe bylte =F = eben STATISTIKA, Matematicka 3 satiika bavi metodams veednovanja pokusima dobi- senih podataka, da bi ustanovla veojaine zakontos opazanihslocjaik pojve fveliting Stattcha verojarost Retains utestelos p dogadaja A odredena je omjerom wie tmake : "2 eo} ponsviianja pokuss im — bro} Koliko se puta dogads) A bio Relativna je udestalos uve osest ri dem ried 28 p=0 je m=0: dogada} nije mogut ni pri jednom opszanj, 2a p= Je man: dogada se abit pri akom opazani, ‘Ako je bro} m vio velk, uzimamo, da je relatives utsalot p pribizno Jednaka Manso verayort dogadaia Api pokush. ‘Statistchpeosiek [Najmnacsnje karakteriike sucjnih veltina su provcina vriednost Prositna viiedhost je bro} oko kojeg w hanizane pokusims dobi ene vjednoslutane vligine ae in ~ bro} jednakih poke £)— wrlednostslutaje veiine ri Hom pokuse Ako su vrijednost x brojeano velike, motemo odabrat piblitnw pro- slesou vejednont 24 ratunath x razikama =¥ De x» Zero} odstupanja wiedoost sluajoe vetine 1, of njene prosieéne wilednosti jedmaka je 0 Su—n-0 ‘Mera rsapas (wares) je pi pokusa dobivena prosjeéa vrijednost vote kvadrat odstapan las veces, od mone prosjeene vijednost skew Standardna dea $e tealns Koren were easepa for} Relais standardea devia (Kooiet vane) £ para) [Ako pokusom iemjesimo dij uae veitine xy. pin ern obivamo za nih vrjedoest Botte MS ake to Ge au welitine Ly il karakerstican boy, (Rovaianea) Zao vel nov skup vis akupmn evince djesu: N -kaginan bry (brjaastestovaog supa). sted ened. Rerdioha wcstlot Hesogram je diagram, kot pokazvje zesaloat vnjednost uta veltine U jem se ta apse tanose myenene snjednost na ordinata wtestalost Tr pafkona raze aston (2) otivamo spajaajem stedine sthova i omens crt (6) hoja se Yo we pia sa nepekidno Kv toy sma po Sela a apse okusom debiven’ itogram epi Jenjetakonu raadiobe suajne vee Normainerasioba Ps normalnojrazbi tee kale afesaost po Gawsove rakons ye phe Wee ‘edaja vnjednost, 0 standardna deja ile see Gaussovakrivalaprotete e od ~= do +, a simetriéna je sobirom na ‘ajednost xm, ae Je ajvec utstalot =m vous = Va (09 te wrijednost Rival vo naglo pada simetiéno obje strane ¥ ima ine u tockama x = m'= 0 ae fe wesalst FEMS 2 OMT yg = 28210 Nei ee 1001 jaa = 0.080 ee ee oiepocria ea ae Perce Stiri tener tre ier winery m= 0.67 0 A=05 Sintervaly m= 0 A= 0.983 interald m= 20 A= 085s inerala me = 30 A= a0? Gavsows knvajy (koja wae 2a ‘lo vellki bro} pokusa N) mo¥emo do ogom fonoseu upotrebi pri ma ‘jem troja pokusa, ako w jo} ukup ‘mv device @ tamijenimo standard ‘hom dewjacjom sa seed vrjednast im prnjonom viednote Drug snake recdobe: binomina, Possonova, todentov,razdoba 7 Regresija{korelja Krivls oj aja pokasom dobivenih tock, apa 1.43. j onsinatama yy, 9s. 94 mazvamo rereskom Kiva cdgovarajeah selina ei Zelimo etanovitfunkionsin zavisost(korlaijy) y =f). Linewra korelcija Pravac reese (P) 4— oajetak na 05 ondinat 1b Koeticjent smjera be(y~ aye mune Vojednos: bjs ai b odredujemo meto- om rani vadrat, aera protzla Sednadibe represinkog pravca yoseteuno 5 rorettone Gretke mjerenja ri svakom se njerenja—bezobziry na okolnot- pono mena gretha ‘Axo je ranks tamedstamyerene vnjedot «sane vijednont = Iz iamjerene vnjednost, Koj po potted vali popravti (npr greta mjernog weds) i maknadno preracan, pila mjerns recur Sisematkegretke poss se pod jednakim okoiostina jek s jedan kom yj ijedmakim prednakom. Memo ih ako enon edgar rye rash sprai (npr netoenont = etka jer red). Shcaine grethe java se po mjestioa | viemenu potputo nestedeno, ‘ranliénim vjedsosima predznacima (ape bog stosenest, eaja 3.) Ne rmatemo th predvdjet. a he mazemo Bt popraiiall jer fezlate. 2008, Soh greaks postja mera rezulla epoundant Ow mane modem many samo vedi Brjem meres U suprotnot st sstematski 1 siajnim areskams koje prate sao ijerene, su mere ges, to st jer odstupaja koja patey od zabuna Injeriocs. neprailng mjemog postupka,ostedenog ih pokvarenog mjernog Uredaa id. Mjerne peste webs beztyeing lla pr Ojeatjerih sez SUSTAVI MJERNIH JEDINICA ‘Veliinsejednadibethoterenta jedinice Veligina je saki (ficial) pojam kj se mote ment. npr pu bain, tezing,temperatra, lek opr Po srodnost fk poor stjima suvczaner jel veine na geometnske,wremenske, mehanke (esas, rad naga) linge, magnetake kali akon! odreduje medisotne rasisnost rznovrsaih vlna, Sea imatematith iran. kot pokazuye samo meduscbno zvisost vlna vem velitinskom jednadtbom* Veliine mjerimo wsporedivanjem s odredenom vrjednoity ie vebene oj smo odabralt a mjers. Iamedsratisth mjera odsbremo njprkadni jedi Teinice koje odgorarjyvltinskim jednadibama su dimenzijski koherentne jedimice (Od dimentisk kohereatnih jedinica motemo samo ackeodsbrat po vol Nasivamo ih Osnovaim jediticama. Sve ost jediice koe aise {ujemo fe esnova jedinica's pomou odgovarjuch veins jedmad20, (definite jednadite-) nazivimo tzvedenit jedinicama Broj estovaihjediica veoma je malen. Za sve geomeinjske velgne ovotaa je smo jedns omnovnajedinicx 2 duline. Kenematika treba vee Gre osnoune jedi” 2a aunt jeme. U Kintih morano tim jena Sldau t wecu: 23 mase,aeektniéne | mngnetske Seline trae jo Ct 2a jakost letrene sje’ Osim tin, potrebae su js osnovnejeniee 23 erpera tory syetosn jakost Klcina van (mater). ‘ve drugeyedimie modem ives ta ih oso eine Sustavi jedinica povezsjuosnovme | 2vedenejedniee wzajednichs Simenzisku Kohereneju. Now medunarodal sustay jediavea (SI) faikuje se dimenzipkom Kaberencijom 24 se zidane teliine fet tone Brojéan jedandive Ako se pi ihoru razsthveiing ne bimbo obazirai na jdinie onan ‘elitina, magi bismo fatale kone prkazati samo edadibama wks bt “yao paranine Koefcjente twcbaio eimai u obs | medusebne omer: ‘acl jediove. Tokay matemacchl igre, prilgoden povoling odabranim dimenzish ‘ackoherentnim jedinicams, nije vite vetionksjednadiba, vet samo bo} Cane jednad2ba Brojéane se jednadabe upotredjavs samo ka se aja elk pikazats medusobn’ omer wsiina (opr prema rezultatin njerenia Kod pokin) kos tmedusobna firkaina ovsnort os) nije poenata. U wim sltajevina kad so fakin ovisnostpoznate,opravdane su samo veins jednadibe UV ovme sprit se edna pane useless MEUNARODNISUSTAVJEDINICASI Godine 1799. vFrancsko| su uredownoustanovteneednice: metar 28 Aufinu Fkilogram za mas, GGodine 1875. u Parey je 17 drtave potpsla Medunaradnu metarsku omenci, koj $0 postupno pritpate nove drtave Sane, tak Ga fe Konvenai mon to gina mala 43 aicepoplsnice (med jms Juss iu), dok je metas sani poteebava vee ike 120 dean Za primagjezakljucaka Medunarodoe metaske konvencje tile ro zac ene Generane honoree xe wee t jee Godine 1901. prof. Gior predltio now -apslut usta esinica, kot Je bio probiano sastanjen za prrebeeektrotchnke te ce jenn meta Tuloprame te sek unde kao jedinice za vijeme, poveakn sve nance clektotehnthejedinice. Ta) (Glories) sintay pei je pokacao vel ‘rednosti na drug teighim podria, nape & mehanih, Sto Be 9. fenerana Konferencia za lege mere u Parenpod. 1988, definition pie ao opee priladansustay jens, Loja, cui oxnovnih esc (mer, Iclograma sekunde) jos cetvrtu esaovna jeinicn~ ampe kao jedi 2 lek stra, mazvan je, po tim canovnin jedinica osu jednics MKSAS 10 peneraina konferencin god. 1954. dol je ot die snovne jeinice stupan) Kelving (godine 1969, prcinenovan u.kelva) za temperatara iikandelu zajakostsjea. I. generalnaKonfercoijje go. 1960 ores rmnogokratmke jednica 1 nowome sustv yeinin dala mn Medunarada, ‘Sista eal SU (Systeme Inernational Unter). Na 13 generalna) kote ii god. 1967. ustanovjena je nova defini ta sekundu, an 14. general) Konferenoi god. 1971 ddan je jos i sedma cenovna jedinica ~ mol Kao ‘osnovns edie 28 koitine fan” COsnovne edinice medunarodnogasustava SLs sad 22 duline ~ mete 2 za mass gram ie Eivnjeme sekund : 2a cekiién sro amper a fa temperstira Kevin kK ajpkost syetla— kandela “a hota wan — ml ol 1 dosti je medunsrodn sus jesinica SL uzskonjen g. 1976. Novi ‘akon o mers edimiama I mjeramaobjalien je w vel 19K, atno8sy 8 TT. sibs 1, Osmornejeinice 8 Oxnovnajedinia2a dana meta (m),jebila apne odredena rtm om dij ere na medunarodnom prametry of patine | ris pt fempes: tern 0°C. Prametar fe Bin odreden mjerenjem Zemina Kvadrants 10 E30 Iesov JO-mulijons do, ai je kssnitm mjetenjima usanoven neznstne Castupanje od te defini (ra e 2 0.2), 17. generalnakonterendja 24 mre | utege u Patz je g, 1983. odes mova defini meteu: 1 f Galina puta Kops u vakoume preva stent 9 11299792554 sekunde Osnovns jeinica ta manu — kilogram (ke) medunaroeng praklograma od plainer, Praklogram je map bo edreden masom I dn destiirane ve pri °C Fak 1.01525 ba. Kesnjijemjerenjna ustanovjenoodstupanje pri teradi praklograma, ko stvaroo odgovara mas od 1000028 de® vode pt °C Je odredena mason snovna jens za vjeme - sekun da (¢)~proobitno bila odredems ao 46400. do seednjey Sunceva dana 13, generainakonferenj za jeri utege 1967. god w Paz uve je | pow defini sekunde: to je trojanja 9192631770 peroda zracenja cents ier snovna jens jhost eektine suwje— amper (A) — je sosmyerna elekandna stra Koya proves u vakuome Kroe da ravi | medisobno 1 ‘ajo paralelna voica beskonaéne dane | ranemarlivo malens preseka srokoje meds vod po svakom metru dle a 210" N COsnovna jediniea 24 temperatura (ermodinamitks) — kelvin (K)— je 273.16. dio temperatumog interval izmedn apwoluine noe tone tabke vod Osmovna jedinics 23 jakestsjetla ~ kandel® (cd) ~ je jakost set Jedoovaloga sratenj trekvence S410! Hei snage W683 War. (He, Wist Mid e.37), Jedinica 2 koicinu vari~ mo (mol) jest ona Kolin warisustava koja sac oko elementarih festa Kolko je atomaw 12 ughika °C. Kad wpotredjavamo mol, mora elemantane Cesc Bilt posebno oxns cone. To mogs bth atoms leh, on, elekionl dre ese poseboo cunaeeneskupine takin cesta, Brojestica v molt odreduje Avogadrovakonstants Na = 6.022085 10° mot lnvedene jedinice St (0d osnovsi jeaiicamedunarodnog sostava jee I ivedene su dimen tisk koherentne jedince geometrisich#vremensh vein ‘mapovsiny 2a ubreanje Pe exvolumen i eakotnw briny = th mbites x kutno ubvaanje. — Us Jedinica 22 ily pra iz Newtonova zakona, da je ala F jedoaka unos nase ms tanem a(F=), i oe se ens Hobe: asilu~ kg ms? = N ‘Taji site ~nazvana nnn (N)>—jeona sia koja jeu mase Teg dake brzaje Imi Tr define, da je rad W amnotak sle F's putem ¢ (HW = Fe) ses dimen Roberentna jediica tard —Nm= 5 “a jena energie (rads) ~ nazvana dul (J}e— je rad le LN na put od 'U medunarodnom sustavujdinica Se istovremeno i koherentnajeinica ‘za toplin, Koja fe samo poseban ob ene. ‘Denia 2a snag P, koja je rd W obanjen u veemenu (P= Wi) je imenzisi Koberentna jedincs za snags — Js = W Jediica a snag ~ nazvana vat (W)+—je ad LJ, ven ws Jeni ra nerpu ead) e dake 1 = Ws [Nate slave dimensishi hoherentae jedinice medunarodnog stay je ie S asta se fediniceelektniémh | magnets velinn, Te zakona osnal P isoumjerne elekrine sje koe fe wmmolak napoma Uisue I(P = UD, shea dmenziphskoherents josie za napon— WiA = V ‘a jediica napona ~ nanan wilt (Ve ~ je potensain razhika med | Sos | Jedinica 28 prosorni Kut je 1 steradian (61) 1st = uni peostoeni kut/4 ‘Veemenahe veiine Vim Jedinca SE 1 sckund(6) Drage mere msekunda” ms = 10-%s Kiloskunds Uke = 10° ‘miata Tine 60s Si vhora) Th = 0 min = 3600's inidies) 1d = 24h = Bh als fodina (annas}*1 a= 8760 b= 31 S36 ky 2 Brana v5 Jediniea SI_— 1 metarw sckundi (rs) Drage mjere meta v minut 1 mimin = 160 mvs Kilometarusekund emis = 10 avs elometar na sat ‘vor (ja mast) bina setts 3. bream a, 08 Tams = 13.6 0s 1.882 kav = 0518 as 6) = 209-792,458 kms Jedivica SI 1 metarwsekundi na kvotat (mis) Drugs mjera zemalsko braanje = 9.80005 ms! 4, Frokvencij f Jesinica SI t here (hertz) (He = 5) Daige mjere kobere t KHr = 10? He megahere I MHe= 10? He bBratere | 1GHs = 10° He 5. Krutna febvenea os Jesiica St 6. Brzina vm m Jesiica St okretaj u sekund (ok) Druga yjeraoretay minut ok. min = 160 okt 7, Kuna brine 1 sekund na snus prve (5) esis SI 1 rajan w sekund (0s) 8. Kuno ubrcnie€ Jesinica SI sadjanw sekundt na kvadsat (ads?) + Setarommaprenupne gain red uroyehu: a= 8765.76 31 6.73685 <* Medina preten, aot mje uvjen, ca fv a revels kvl leds otctay pps adfvas eo pnt ht 0) Maveoe vetting Masa ms Jedinies SI 1 togram (ke) Drage mjere miligram eentiram ecgram gam Selagram ‘megagram Siotona megatora iM "stoma jdinca mase™ Daalinska masa om Jedinica St 1 hlogram po metar (kg) Drage mjere kilogram po klometes teks tx ime = H0-% kg = 1072p hee 107g 66053110 kg 10°? agin 0-* kgm = 1 km Plots masa my Jessica St 1 kilogram po kvadratnom met (ke) Volurna masa, gust¢a(apecifna masa) Jedinca SE 1 bloga pokubignom mete (kn) Drage mjere gram po kubnom decimetro 1 giim! = 1 kpim’ fram po kubnom centnetry 1 gem Kilogram po kubnons decnetnu | Kp | _ : ‘megagram po kubnom metzu 1 Mpin? | = 10" Kel! ona po Kubaom metre 1 Un Specie! volume» Jedinia SI 1 kubi metar po kilogram (og) Druga mjera kun decimetr po ilogramy 1 dm'hg = 10° mks Moment tomo ase J Jedinica SL__ 1 Klogram-kvadeatn meta (ham?) DDruge mere gram-kvadatni meta tem {ogram-kvadrotoimlimetar {Upoueta je dave saa w Kemi “Upon fe dvs sao a subbu mas lana ak 1. Preto mate an Jedica SI 1 kilogram usekundi (kes) Droge mjere pam usekund ys = 10" igs ram sinus I plain = 10°60 kps fem aa st ph = 10773600 bps Elogram s minsti 1 kaimin = 60 k's Iblogram nasat™ LB = 12600 kes tons usekundi = 1's = 10 ky toot uminuti 1 Ymin = 1O%60 bys tons mass Tah = 1073600 kps 2 Volumensts prowok an V Jedinica St kab meta sekund (ms) Drage mjere kubaimetary miouti I mimin = 160 ms, Kuba meta nas Cavin = 1/3600 ms tar sekundh tis = 10m far w ut mia = 10-7160 ms itr mn at Tub = 10773600 ms Velie a ila 1. Sila F Jedinica St 1 jata, newton (N = kg a’) Drge mere mikionuta 1 yN = 10° fiona = ON Kionjun TKN = 108 mmeganjutn 1 MN = 10° ‘Upocorenje! Velie stetinas | ospocfina tetinax nsy spomenute w jagpsavenskom akon o mjeim jecicama | jess. ‘Tedina G je sla, koja poise te prvnostiZemje 28 masu m (G = ‘= mg) mero je die Wao sie (N). U svakidanjem fvotuupotrebevamo setinus 28 vagagjem ustanonjens mast (KE) Speci tela y= je (hog predacst’ nepromjenive mase prema po: ‘ejealjvo} tet) izgutitawoy sms, ops Je teh x potpunos zamen suslocom oy = 08) = To ew ata JUS A.A1.025 (198) Po Dit va ranikoal stein (Geushilegmjerens we iets (Cw te ke 22. Moment sile M, okrem moment T, M, Jedinia St 1 ajutn-metar (Nem) Drage mjere iijutnmetar 1 mN m= 10° Nm Sjutm-mtimetar 1 Nm = 108 m logutammeter kN ~ 10! Nia imeganjutemetar 1 MNim = 10° Nm 3. Tak p naprecane 0, € Jesinica SL 1 paskal, (pascal) (Pa = Nie’) Droge mere mipaskal mPa = 10-1 Pa lope vies = 10's imegapastal IMP = 10 Ps Aslonjain na keadrtni metar 1 kN! = 1 kPa rmeranjutn na kvadratn miter MNin = 1 MPa ttn aa Keadrat milmetar | 1 Nm! = 1 MPa Talonjutn a Kade. mlimetar 1 kNimm?= 1 GPa tae bar = 108 Pe snbbar mbar = 10° Pa rmikrober bar = 10-1 Pa Sonar atmosfersi tak py = 101325 mbar -Relativn tak pee je salika apslutnoga take p i (nekoR dene a redovno)stmostrskog taka 4: Pe P ~ Pa pep Per Demo peo pret pod 4. Imps se Fe kottina giana ms Seainia S11 ajun-sekunde (Ns) = T hilgrom-metru sekundl (kg mit) Drage mjeremilinjutnsekunds I mNs= 10" Ne= 1 ems Mionjtnsekunda1KNe = 10! Ne = 1 Meme S. Dinamitha viskosnost 9 Jedinica St Druga era 1 pasa sehunda (Pas = N se’) milpsskelsekuoda I mPa-s= 10" Fas 6. Kosematiha vishornost Sesinies St Druga aera 1 Avadratai meta sen (5) vars miter w sekunds 1 mls = 10 ms Energetse velicine 1. Energie, rad W; topline O edie SL 1 aul Joule (= N em) Droge mere toda Tk = 105 regal TMs = ay Bendel 1G) = Ws farsekenda 1Ws sty vatsat 36003 Inlovatsekuoda ie ovatsat 3600 smepavarsa 5000 ME lekton-volt 1,160 219 Saga P, opin’ tk, O esdinica SIU vat (wat) (W = J) Drage ajere mila! imw = 10° Kilovat iW = 10 mopavat IMW = 108 Beret 1Gw =10W Elodia wselond Ss = 1 kW ‘tala at Tesh = 1/3600 bw ‘Topline vetine 1 Temperatura ‘Tedina St (Cermodinamicku) temperatura je 1 kelvin (K) Jess Kelvin 273,16. do temperatrme rake ted spsolutne sale | woje tzke vee (Drugs mjera 24 temperatura je supanj Celaja CC) Stupan)Celriaje 100, do temperature rake (pt daku od 1, 0132S bar), tamed eda acia vde, esimis Kelvin step Cea sw jedeak: 1K = 1°C 8) Temperatura sla ‘Apsoltna se temperatura Tmjer od apioluin nel (0,00 ky). Cinjeva se temperatura ter od lesa vse (0,00 °C), T(k) = HC) = 273,18 Dakle sje ' ‘psoutna mula 000K ams" Ted vse ask 00°C trojnarotka vode 26K orc ‘rehitevode MMISK 100,00°C by Meds ii je tmperatorams tempersorna riba AT, mjetena u kek sini (ke), edoaka temperatrmoj raze Or, myereno)vstpejevima Cela coy TKK) = au) 10, Temperaurn raiezane a, 8 Jedinca SL 1 metar po etna jkeviw vn K) = K) Druga mjera_mikrometr po metra i elsna tumvicn-K) = 10°° K“! Bron zagejvanja i oMladvania Ti (8740) ‘edinica SE {Kevin w ekund (Kis) Droge mjere Kelvin u minut 1 Kimin = 160 es kevin na sat 1K = 13600 4s Specfien’toplinski hapacies © Jedinica SI 1 dtl po klogramu i Kelvinw (kg K) Drugs mera kod po kilogram Kevin TERE K mali H Jediniea St 1 dtu) Drnga mere kilodts i Specftnaemapia h Jedinica St 1 dtu po kilogram (kg) Drvga mera kilo po kilograms Tkg = 107 ig Enropie § Jetiaien SL dtl po kelinw (ik) Druga mers kilodts po kelsns TMI =1073K Spectitna enropjas edota SI dfs po kelvnw shlogramy (IK ks) Druga mjerailodil po kel ilograms 1K kg 107 UK Oxrevna mee gomma Hy dona Hy Jediica Si 1 dbl po kilogram (kg) Drage mjere lod na kilogram ky = 10° ky imeqadtal po biograma 1 Ming = 10°Sig Toplinka vodlivost 2 Jedinica SI 1 vat po mete | kevin (Wie -K) Drags mjershilowat po met i kelvina 1 KW/(m K) = 10° Wim -K) Toplink piel, oplinki profes k Jediiea 1 vat po kvadratnom mete: kevinw (Win K) Druga mjera lov po Kvadatnom met etving 1aWin?k fe Molne veliine edinica St wlogam po mol (kgimel) Druge miere gram po molt 1 ymol = 10" kgfmot Silogram po komols 1 Kpkmot = 10°? Agia Mott volume Vig Jesinia SI Kaba metar po mols (nat) Drugs mjerakubnimetat po hlomolu I m%kmot = 10 imo! Koncenacja ari (molarest) Ue Jediiea Smo po kubpom metry (mol'm') Druga mjera_kilomel pe kubaom meta 1 kml? = 10° molin? Moln soplinsh hapaciet cn Jeanie SI dl po mols Kevinu Gimot K) Drage mjere dial po lomoty kekans 1 Skok ‘ltl po lomolu i kevin Kireno dl po motu kelvau 1 klfmel K Molina ena Jeainica SI dbl po mols nay t0-vmolk oot K 10 Jol K Drage mjere dul po ilomots 1 ikenol = 10°? ot ‘blab po hilometa Timo! = 1 mot ‘lobule mols kdimol = 10° Jimot Molina enropia sy Jedinica SI dtu po Revine ols (Ke) Drage mjere dul po Kilemolu ieling 11K mol ~ 10°Kmo! (lol po Klomolu i kevinw 1 ANAC mol = 117K mo (lol po motu Keine 1 RIK mol = 10° IK mol Vestine rakenin Akinmossradioakisnogacvora A = ANI bro eegN asp u wement a Jedinica SI bekerl,beequesel (Bq = 5°) Apsorbiana dovaionsrayucega zaceya D = Ein (energia ater E. Adovedena welt ase m) edie StU rej, gray (Gy = Whe) Eksvalentna dove onsiaaceg zratena BD = (bolo wtin ani vista trateajasobeicom na readgensko zagenje: B = 1; pr arteaje a Je ato edinicn SIU iver, sever (Sy = Sk) Eksp docaioniirajuegazratenia Ome oniacjom txavannabo) (Quzraku mase m) Jedimes SI" 1 Kalo po kilogram (Cikg) iektrine sesne Eleiriéna sina 1 Jeainiea SI amper ampere) (A) Deuge mere sasoamper TA mmikroamper uA toilarper 1a, olin elekviteca (leven naboi) @ Jeainica SI 1 kulon (eoulomb) (C= A) Drage mere muleulon Ime =102¢ Elokslon ike =10c ampersckundy TAs = IC ampeesat TAN = 400¢ Flekrientnapon U edinica St volt (V = WIAD Druge mete mikrovelt tay =10¢v Kiowa iy ip smegavott tay Sy iekirienejokort pois E Jeaisiea St 1 olt po mete (Vln =N/C) Druge mere milvakt po mera 1 mVjm = 10-9 Vim love po meira KV) ~ 10° jm ole po milieu Van = 10? Vin Elekiven oor Jeainica St 1 om (ohm) (= V/A) Druge mere mim Im@ = 1099 ktloom na ioe ‘Specifien (clektvén) omer ¢ Jeainica SI omer (Om) Druga mera onkvadeaini milimetar na metat 1.2 mm im = 10-4 Om Brekirena vdtivest G Jedinica SI smens(semens)(S = 1/42) 5 Kepaciter © Jediniea S11 Sarad (F ~ C/V) Drage mere pikotarad Ine 10-2 F anofarad Inf = 10+F rmikroferad Tak ier clifared Ime 21038 Indehistet L Jedinica SL henri(heny) (H— VajA) Druge mere pikohear tpt 10-8 rahe ink 10-78 rikrohens rut Lice rlhenet tii 102 Gustoce magretskoga tka magretha inka) Jesiniea SIT sla (T= N/Am = Whim) ruse mere nanotesla ter 10° rvertela iar 210-87 rela Im? D197 Magneski tok Jediniea SI veber (weber) (Wo — Ta?) Druga mje milveber = 10° Wo Magnetska jakest poe H Jediaica SLU amet po aera (A/m) Droge mere miliamper po metru { mA/en — 10° Am ioamper po mtr 1KA/m ~ 102 Ajm amper po miimetrs A/mm = 10° Aja Sriosne veltine Jakostenergekoga racenia Jedinica S11 vat ma steradian (Wj) abort sea 1 Jedinica SIT handel (eandels) (8) Luninaneia B Jedinea SIU handel na kvadratnd metar din?) Siem: tok Jeinica SL amen (lm = 68-88) Rasnijetenos: E Sesiniea SL 1 tubs (ux) (he ~ ij) STARE JEDINICE I MIERE (abu i anglosaske mere) Zakonom omjerim jesiicama i mjeiima (1988) ove sujedinice zara njene za javau wpocrebu u Juponlevii. Za ula sratea pod) opattene su tnimke (kaye protlze ie medunarodnih ugovorsJugosenie) 1. Za duljina fongsuem, (Angstrom) 1A = O,L m= 10° rmikren te = tum) = 10m palzeveoh iach Lia.) O.0284 ropa, foot 1m 053068 fant Gad) yd 09188 m fadom, fathom fm. = 2yds, = LRDSS m 2. Za powrtina oon tb 10 sire inch Tq 645,16" 10°% m sauare fot isa 92.503 10°? square yard 1s = 083613 a 4, Za volumen sae inch 1 ex, i= 16,387 c= 16.387 10°" m? ube foot 2832-10 bie yard = 0.70455 a Fepistaraks tora 00 cu = 2,832 me 4. Za brine foot per minute 1 fia, 6.00508 mis foot per second I fsec 0.3068 ms yatd persecond 1 yd.ec ores mus S. Za ubrcane al 1G) =1ems? = 001 ms {oot per see. per see. I fuse. se = 013088 mie? ytd per see per see I yes. sec olata4 ms 6 Za mata bot metic cent g 10g byl yt 9 80665 kg fara, pound (idee) 11h 0.45359 ke Tonpons tong ton LT = 22401, = 1016,05 ke Aart (metaek) 1k oe 1, Za gustoéu ound per cubic neh 1 Te. in pound pe eae foot tihiew Pound per exbie yard 1 Ihe. 27680 kp 16,017 kp 0.59528 kgm! 2 Za sila rilipond Imp = 10%» = 9.80665. 10+ N pond ip HOt = 9.80665 10-7 N Konan hp 9150565 N ‘megapond 1Mp = 104p = 9)80665. 109 N din Ign S10uN S103 N shine st ON pound pe. 0.138256 Za lak i naprecanie firialna atmostera atm = 760 mm Hg = 101325 Pa tehnitks atmostera hat Tiplen? = 980658 Stupae tive (0°C) 1m He = 133,303 pa Stupae vade (420) ‘elopond Timm H{0 Lipa? 9.80665 Pa =pokvadratnommetru 1 kp/® = 1 mmH,0 - 9.80665 Pa —pokvadramnom centimetrut Kplem® = 1a — 980665 Pa —pokvadratnommlimetry 1 kp/aim? Se0ses0 Pa bane Taye =0,1Nmt = 10° Pa pitze Ipr TKN? = 109 Pe hectopidze the thar” = 108 Pa inch of mercury is = 3386 Pa inch of water tin. HO = 20.1 Pa pound per square inch pst = 6985 Pa ound per square foot tps = 748 Pa Pound per sauare yard psy 320 Pa Tong ton per squnce inch 11/T 5444151 Pa Jong ton per square foot LTS. « 107251 Pa 2a danamichu viskornost teatipous 1p 10 Pas Boas (pote) iP = 10 Pas Aekapoas ap ips Za kinematona vices! Eentivoks Lest =I mms = 10-% ms Soks (stoke) 1st =o ms stupniest po Engleru °E SEicaiociisia uaa Lamuisl ie ied ao! rmmijs 1.00 182 28 392 SOR 625 Tal 966 ULE °E a3 30 40 50 60 70 80 90 100 mnils 167 2 29S 374 452 S29 GE BA 760 lunad 10°E ~ 761mm" eha 28 svaki 1°E dati 746mm" 2a energie rad. opin flopoodmete Lipm = 9800053 ona sapeat UM (KS) = 2608 104 tetera Vea ane | Biotaoris 1 Kea aise) ‘arstntera iat ones “1 Lean 105, fooepound ren Tastes tore power tor HP eas" 10h ‘ws heal nit iBT = hss 108s asap, toplish ok Ilopond mete seins Liepms = 9.40865 W onpts sags TRMIKS) 735,499 W Katona wsehund teas sok Mokalonje nat tea rie w cep shan Les iw foo pound per second Littbsec. = 135sk w tore power ine sis3W ikhitemmal ui perbowr 1 BTU opew Ze tempera supan} Fahrenbisn (7) je definiran temperaturama: lite vode 32°, ‘elite vode 212 F, Petacunavane na temperaturto) shalt reed mes Sq-m) sank ection ve Eagoote magnctatogs tka gauss = LOT 2 nage ok imac 7 10" We 2 magnet aos pola oerced 7 10ién Am “Zarporne veiine ‘jose 1 hfgerova sits one I eoimarodng seca = 102 cd 2a luminary a Te i) Cree ny 2a rsyetenot pet iph TIO Bevelne rates ze akionot aoouivaopsinors ce 1G = 37-10" Bg a tporrans dors ‘crisrjeep rates rad = 1rd 001 Gy za ekivalentns dona ioninajceyiabnja rem = Trem = 0.01 Sv sa elapse do ‘Snigranops sade roougen TR = 2.58104 POSEBNE MIERE |. sStandardas (normal) kabot meter jz masa plina koja pri standardnom ‘tanju(pritemperauriO “Citak 1 013 25 bar) apeemtavolumen od Im ‘To je masa pln (kg) Koj Brojeano ednaka mepovo}pastoe (Rye) pa ima stogs 28 svat pln droge wrednost, npr L2s0Skeduika A290 KR Kiska 1.9768 kgualignog dioksida Volumen asandardnoga kubnog metas je 2 ravtite temperature veoma raat pa nos za deans pin pritemperatiC 10001001000. Volumen? 063 3864,6683 (ioe ne wzeto u obzirodstupanie reat pinova od ponssan ideal It aihova dsochcia pa isokimtemperatrama ) Standatdns Kabel meters je eprepleaa, zanala mera (u jugoss ‘venom zakonu 0 mjerim jednicama jena wopce mje spomenua), 2. sBaumé-ova arcometarsashalax sti za odrotivane gusto kaplevna ppomecu stupjeva Baume-e (Be) 28) Za kapjevine gustoceo 2 1pldm” odredens je Bauméova sala vrs = 0°BE pri "Be pa Za preratunavanie weeds = 144,33(04432— 8) (apt) ') Zakaplevne gustoce o'S lkgldm’odredena je Bauméova skal vrs = 10 kgidm = 1882) ky N= 10°BE prio = 1,0 kuti? Ne 90°Be pa O= M3 Kgldm? Za preratunavanie vied = 1443003432 + 8) (hal) 3. sBeanfortova shales ornatsje brine vjetra (a metcorologi) pomoca Poschne mjeresboforsu ovsost 9 brain teat bofor kav foe kt Ta ar Tisai 2 6. A ehor 8 2. Fol vetar 3 3958) 88 420000 aevjewie | 1089.) En winor 329.3 mM 1032.0117 © 390.49 joc yetar OST onan 1" ‘TVaRE SASTAV TVARI ‘Toa (matria se sstli od Kemiskih eomenae i aihovih soja. Sve Spojeve matemo rastaiti na elemente hoje dale ne mo2emo rastalats nik vim lemiskim sredtvima, ‘Die eementa ho} dalje ne mokemo vite dielitinazivemo atom. (Pro teratoma iano po redu velitine pido O,l nm ~ 10") ‘Neat ta po vg etn san (hres) ode © opal alone, prea - Vie \ @ | ce oe \ a are, sie a sabean mellem. poco ne Dyes pron elektithi tout neutron a Jeratu okra2uje neztiono nabien elekron 'Ujeage stoma (promjers reds vebicine '= 10-14 skupjea je gotove 5va masa stoma Mase i nabof nukizons¥ elektrona ano masa abo} proton 1,672 +1034 + 0,160. 10-!A8 eae revtron 1.678. 104g ° P= pot 9 ~netron, ektron 09108 10-2 — 0,160 10-4 As euro! Nabe) jezgre rede je brojem protona Kole edeak »rednom bro Ze ‘lementa, Tim su nabowem odredena hemiska | fikalna svotva elements ‘Ukupan bro} nukleoma, tj} protona } neuroma, daje nmasea! Wo) aw (elaivng atomsku mass) element 'Nor. uranoy atom (Z= 92) relatine atorshe mate A = 238 sastoi se jz 92 proton 1 148 neutrons rt elekvi8hi neutalnim atomima je bro} clektone jedaak broje protons rednom broja 2) Elekioni krute oko atomske jzpre po odredenim stazama (krunim od ‘nosno elisa) hose teku po energeths razmjsteni. oma K. Ly My 0, PQ (kojih se polumperiodose bao kvadeatl eh brojea, 2,31; Bro elekteooa w svako Insel je ogranin ska arieactee len eee aa) ave bro} sekarona 2 68 1 2 GM cd OH Eektronima su sasvim popusjne samo juke K, Ly M iN 6 Kemishi clement Simbol, ree (atowski) bro} Z (= bee} protona atom), retina tomsha mas 4 (6 dbezom na ulikow top HC) fraspored dlktrona po Huskama (K do Q) ‘Simtel ieee WOT! eat | imme eT | oe mee = | } 3 i SP EQIOUSPE RON EOR-SOSs OE epee eTeRe PSE 2597 eaF: ‘ & 5 a s rd © wy = & oo i f i 1 ; 3 3 i ; i 3 i 3 ; $ : : ° $ ‘Transurani ss wet dobiveni(adioaktivn) clement, kj u prio nema: Tiassa 2 | Bae | eee Seale ot cee See 1f | Bee Siwy | AB] iat | Ss wes, (E| tomy | Al ts |} Roda se rani vera nano raj wed ain Zotop x jednakom rednom bro 2 (tpi jedaakom broju protons) moguce su ‘alte atomske mase 4 (bog razistog bro aeutona). Elemente sjedna in rednin beojem (jednakin sabojem jezge), als tazkSum relativnm _tomskim masama (mavenim brojvima), nazivamo icotpima, T201pi sear ‘dau kemijski porpuno ednako, rari Se samo po Hizkalnim soi. Pa youiku apr pozzamo te zotopa: vodik H = 'H (s protonom | ber neutrons), dewter D = "He protonomjedsim neutonom) trip T = H(s ‘rotonom i ama nevtronimg. Prrode Se clement sastoje vedio od salne mesavine svoj atop, (Samo 22 priodna clementasstje sod sto jednops teotopn, pr, F, Na ‘ALP. Coit) Napeimer prod uran sade 99 280% i2oopa"U0,7199% izotopa U4 0,006% 2otopa U Pi jednakom positivnom aaboju jerre (i ri jednakom broju protons) bo} elekrona mate bit vel nj. Takav atom, koji je vie elekek ewtralan,nativamo im Ponitvn or (baton) masa od atoms, Koji mogu odavaiclekirone, fod takin, Koj sje na aaj) Huse samo jedan il dha elekwona (pn ‘letentima vec bojem prota ve). Tosu signe kev ine (dobro vode ‘lekerén soja) Vecin Kemski lemenata shoving ‘Negativlsoat (anon?) nastaj od atoma, ko} mogu prima clektrone, ‘od tak, Kojtimajnn vans sc sedam dest elektona (pi clement malimojemprotons\manje) Tosatpiene nekovine (eevode clektnent sama) ‘Medu clementima, koji formiraju samo katione ii anione.postje ele- ment, koji pod odredenin okolnowima formirja jedoe ik druge atome. Elementi sa Str elektona vvanjsko esl samo ponekad fomirju lone, ‘Pein sistem clemenata (p> Mendetsjeva) ‘Brojev pow sboa su rei braen Z ‘Omak 4 lament (kvine), Koj tore samo pontine fone (atone Ornaka —: eet (nove), Kal ore sano oegaine fone (aioe) z-8. sporeino) supine ements samo kovie M1 nani, 2 = 90.13: abt 2 | Ble | ate | 3B eee aaa Mo) Se i | wk Bh) GBB |e ®| a | eee ae Gm ee yee | age | mus tes Bo) a foo | io RS | ao | 330 Bo 2219 | 19490 RE | ag | fe | SB a) ae ad a4 SAS | 3m | | se 2 ee we | an ye | ee | S| aa aio | ee 2, | -se |-ape | nom wl ie $8 | isk Bae) HRS | ME | amt m | ae 300 | Seam CEPT BP | See | Tee can | a seo | 2% Ebb) |S.) G8 fan Be Bsn Roh i HE + Veloce voto noms Kok stom ees ate wet 8 moe ao | gam amp, | wm» sate hon ade a ato Te | » 7 Sent yun a KEMUSKI SPOIEVI Kemijhe vere 1. Atomske veze(homeopolare, kovaenne) Atomske veze su eae med nekovnskim atomima. Zajednitki dektront vile atoma tore molekule, {10 od priprostih dvoetomalh do vo veliih rmolekula 5 vigestotna ii vile sues soma, Spojevi atomskim verama (mek zgradu) obuhvadajyrazmerno sani bro} anorganskh spojva: poseboo su zetajni organs spose “Anorganski spojvi s atomskim verama Spreteano plinoite var (aiken tala veitima), npr nekovi. ski Sements (Hj, Oy, Ny) tekovinski obsdh | hidridh (CO S03, NH, HES) | spojevi nkovina (SCL, PCL), vas djamaninog tia (s vsokim cali i yrelitima) svt aki. ‘atoms verama (tvrdota!), ap ijamant (C) nekovinsk kari (SIC, BKC) ‘Tima wa shen takoger nekonnnkstidi (BN, SiN. “Oreanskspojertsetu od malin molekula apr. priprosth vslikovodika (CH, CiHlp, do veoma selkin: molekuis, np. pliviktorida (C3HjC)y Poresior Grojaatoma v molekuli pelae t Tari iz plinovth u fekuee | tom krule, Ne vodeelektriée sre 2 fonske vez (heteropolare, elektrovalenine) Tonsk veze nas med Kovinskim i nekovinskim atorims nat} nati, da Koviski atom oda vanjske (valentne) clektrone Gednoga I ile) te esta) posiivaim ionima—kationims, ackovnsk tom pak primaja vane Sekzone + postajy neativnim ionima — anionima. U pinovtom ik tekueew ‘anje (il otopint) su postin! | neg’ oni slobodno sitiv, dok © ‘rutom stan formic skapau Resta reset, Tonske aa. vere karakteriine 21 Kovinske oksie (npr, NaO) i hiro: ‘side (ape, NAOH) a marotito 2m soli, koje su spaev pozitivaih (kovinskih) ‘Pregaivih (aekovinskihy iona (NCI = Na* + CT). ‘Soli imaju visoka tala + wait te su pravi lktroliti;w taenni otopini vode eli sia, pri emu font notoc! mabe, 3. Kovincke veze Kovineke vee su veze medu kovnekim atom. U tussalnim reedama, koe Wore se Kovine, su atomt — odavanjem valesuih elektrona — pestisno nabijen, valenen elektoal pa se kre med jma y reteki razmjern slobodno. ‘Kovinske su year harakterstifr 22 sve kovine {nove sli, 8 oi ‘ja se naretito dobeom slektrgnom | toplinskom vodhivasea te itdogom ‘anedivosey (moguenas prenblikovanja, Kovkost Kemi rete Jesnabe Kemishihreaeiapikazuukolitinske odnove sujeujih va 2H; + 0; =24,0 2inols mol” 2 mola 22g 3p DINE U pliowtom stan mim 2m Pi ehsotemiekim reakejama se topia oslobada (odvot ‘ricki reakejuma se toptna 08 (vod): egies + £0,=€0 ~ 124,001 +o, =10 7 ). prendre 286.7 Kimo 0-H + £0, +2867 mot | co +E = C0, — 282,9 va © + 0, = COs ~ 406.9 mot ‘ri kemisoj reat advedens it dovedenatpina nj ovsn 0 oke reakeje pe medustupnjeri i neposredno (Heo zakon) Reakije edukcja~oksidaja (ored ok) nasa ie dctomieihreakeia sedukaje (oduzimane Kika spa) | oksidace (spajnje skim). Hida ides naa spojen vodka nekovinama il nekim kovinama, Hint ss pinot, tka Rrut (nekovinsi se hii pinoit i te). Svojiva vodka énekovinshh dria ar | moire feet | opm rar] Ho | ete | "os | forowok He | ian Stix | 133 | fesbeovoa TF Vos wsiow perks staan hd os 2 Boman mits enonca spin NZ =o Osa arbi (Oks su bina spojesi Kaka sclementia es lini teku ii rat Karbii au bina spojevi uglika s kovinama, e s nekovinams. Bi Si [Elementi s vide valencija mogu imati vide razhétih oksia, earl rade ie crite) trae vibskng as: Swot kisi obsida (pr py = 1.01325 bar) Svojstva uti | karbida Tas | vane | Ouse | Reatne] Tae Gace par | Baek. | TH | vette | Se | pane ar | Paei vege |e | pasta | at fo enay | | eS _ Tras | (= sb) so ana ain ta Bam. 1201 | 3700-40 2200) mote ames € ‘Sjumane) 120} | > 3500 330. || Sho i Root cam, 9S | 138) coent ee 00288 ra mal Saath") ay | 1Ssa| Svat SE | ile fi fio | Eiboud fet” | To the we | ss | = 38 | A as Sul su bina spojsi sumpora + hovinams, # medu nekovinsma naro- 05a C (FH md: Bd, st 3). Soja sumpora ule ox [mactar| Tate | VEST | Gonos pas ‘mat ie = ub] 1" = Sampo tmoran |, 9206) pp | sige | ig | timate] 6465 | {ig | WR 2070 | ortaromben, seu : Als, 1 1550s | 2020 we ML RS oe = | 88 | come 1 250 ban) | est Foi a a spe ofr Koi, Sona ofr oa pRelatvnc) Talitte | Veetite | Gustoge vow [rai] Ta | vege | Que [pm Fawr Sea | 1353 Joo a mn] hen | plimae 128°e gee | 123,92. eta eT tao | mae Sin | Be > | se Fer | tose | too 2 | Be ‘iseline 4 baze rtine 9 (ar, koji molekule il ion ako adsvas protone (voihove eae ‘Kieline a4 vodene otopine spojeva vodika s halogeniaa ii drugim oe: ovinaen (okistine bez Kaka, it pak nasa pl raked nekovinkihoksd ‘ vedom (kisi = Kiskonn npr — Kielne bez isk ‘uorovodina = vodena otopins HF lorovodies (olna) = vedena otopina HCI ‘romovodiene = vodene otopina HBr jdovedina = sodera otoping HI Simporovodiins vodena otopina HS fouorovodizna = vodera stopina HP slanovoditna = vodena otoping HCN Iiselne « iskom ualiéma HCO, (CO; + H,0-+H,C0,) sumporasta 380, (SO; + H,0-- H,S03) Sumporna H3S0, (S05 + H,0 + H,S0)) Guliéna” HNO; (N05 + Fh 2 HNO) fosforma HPO, (P03 4 31,02 HPO.) arakerisién satok svih Kslina je voi, Koj je w vodeno) opin potitvno mabyen ion H", dk je Grup dh Mteline negation nabjena neko. na toma EOP ee cy HCO, = H* + Coe Aare (Iitine) 4 spjei, kojih molekule Ht ko primal protne ‘Baze su ldrolsid. koji nastaju pri reat odedensh kovina, kovneki tsda i amoniaka ¢ vodom, pr. rau hideoksid NOH 2Na + 21,0 + 2NAOH + Hy1 40 + HO 2 NaOH lalley hidrolsid KOH 2K +2H,02KOH + #1 K,0 4 H,0--2KOH kaj hidroksid Ca(OH). Ca + 250+ CalOH + Hat (Gater0 vape0) 30 +150 + CalOHy monje hidroksld NHJOH NH, + Hi0 —NHOH Karaklersina sartavina baza je negativao nablensjednovalentns sue pina OH — shidroksite ‘Vodene otpinebaza sade ponitivne kovinse ione i negativnehidroksil- ne skupine (e su dobri vedi elekrgne ste), 80 vied ize talevine bere NaOH = Nat + OF ” Sool i aT So Soli nasser reakeit Katine « bazom: HCL 4 NOOH NaCl + #0 Soli nasa § pe: — dicloanju halogens 20 H,CO, + Ca(OH, + Cx005 + 21,0 (Oh, + 2Na-+ 2NACI = sietovanu vekovinskih obsida na Koviske obside il base eo ace | once HON 2 100" ar | RERHO | ratte | vrene | Gutets | ieeerel satel tes | rev] 886, sae | 19s 1834 | sumporoa kta HNO. ge | a2 | 8 1308 | dub Kissin Be | S83.) 8 | 2 | ae het (RB) Re) | | Gene see | | | eile) mee | | whet sere ion | om | uae | am | ue | CHRP Ror | gm | as aE | Saree Soe | aR | | = | | See | I tu Vode en Miera 22 stupeny Kell vodenih otopin je wredost pe (= potentia ydrogent), koja defnitana nepatvnim dekadskim logaritmom koncetr fe vedikovih Sona a (met 1-8 pH (Otuda peoalze vijednost a Hele otopine > 107 pee? fe neurnine otopine (sta ode) = 10-7 pH=7 — za bathe otopire 22107 pH> 7 h..14) \riednost pH mjerimo pomacaelektrkemiih mera, 2 motemo je oc Jenishraznobojim indikalorima ko} pit odtedena} velednost pH promijene ois, ar a rmeorant eve} aga mre crenlo | enn 44 6? 240 ims | Soren So ode artim (mote | ‘he @ = 3.8 moder ‘natal, | season # <0" even $0} 4C20-+C280, CO; + 2NAOH - Na;COs 4 1,0 — Getovenu kiselioa na neplemenita Koviw ii ovina obs 2H + Zo-+ ZaCh + Hy t Nasivi 0 sot Tena sol iz ksetioa ber isha sean na id 180, + CuO CuSou + H,0 CaF; — Cafuorid §— CP — Cu fentid NaCl — Nablorid = KCN = Kenid ‘AgBr — Ag bromd ——K4Fe(CN)g — K Fell) anid I Kid KGPeICN)g — K etl ind Pos — Posultt mens Sli iz kiseling & Ksibom svetvaju na -at (it) NaCO) — Na karbonat KCI, — K Korat NaHCO, — Na hidrotarbonat KSi0) — K sitar NasSOs” — Na sulfe K,CrO, — K kromet NaSOy — Na sulfat KiChOy — K bikromat NaSi0s— Na soe MO, — K manganat NINO; — Ne oles KANSGQ: — K Al slat NayPO, — Ns fosat [Na:HPO, — Na hirotostat NalL;PO, — Na bihidotosar Posebno znatujne alkane sl co ten ina sien Seed eee eee eaeer Rarer nae Wea laid Naci KG GG, Be, ua so tatomt | "NRC, KyC0, CaCO, BaCO, Kaleo Sods potaba’ vapoende Cd strat NNO) KNO, 0g NHC stink (sn co, (80, NHLNO, » T Ra) sol at "aaa = ‘Bac, 208.25] BACO, 135 BuO, 123340 | BUND), | 2s138 BacrO, 253331 caCy | hio99 | GC, | 10009 | CaCO, Mgco, 18 cas, 136,14 €280,.2H,0 [19216 CaxPOO: uiaa! CaHPO,:2H,0 | 172.09/ CaCO, 21,0 192,10) casio; M66 cue, 1344s) as | 95.00) uC}. CHOH, |221.08 caso, 139.0 G1S0,-5H,0 | 249558 Fec, 1975 9221 16932 [20 14.56 ss2 10,12 | 13821 ira sot | 212381 ras! 13609| 13855) 15429 13804) | 19420) Kic0) 2949 0 THR Ti We 962 | 1560 1380 uss | = 1821600 898,65) — uso 8 | 18 1670 23 | 100 eee Bs ops 103 | 220 mone 200 | 650 no | 150 on | 1073 ar a5 4 | 300 m6 (sar? | sas 996 | 88 | 1069 | sar | oo | we |= 2326 | 300 | ois | m0 | = 368 ze | 500 beim eo | 2711 | vapnenae, breda = | dolomit 2960 | sada (gps) 2320 | 50%0 | 26 | 2] 2905 | tos4 | 4600 | 4000 3400 2284 | modra glca 298s | Fe ond 2994 | Fell Mord 5000 | 1898 | zelena. glia 1989 | 1360 | cjankat 2180 | biarbonat 2267 | pepeika(potats) 2664 | 2100 | iniska sara 2564 a | 2325 | 2703 | permanganat mm | 3690 KAISOp,- 17,0) 474,39) KyFaCN) 1329.26 KUPS(CN}- 3140 427/41 | | ssa Mach | Macs jan Maso, 1037 | Ma501-71%0 24548, Mr “199 Ne Shae xan js0290) Nal 149'89 | Now 3a) Nasco, fon Nuc, 10895 | NnCo)-10140 [2864 N80. vazae NaSO, + 10H;0 [32219 | Niko! 2499 NFO, 10140. 34409 NotnrO,.2140 [177991 Nlgronsino [13799 Bsio; tae NeSo)-s100. [24818 NRuCI S40 Nir NHcoy WMH nCO) 0 NH): SO, Nuon stat GirinHPo, 13206 NHWHPO) 11503) rs 292s PSO, | 303,25 | Pod, sae Zac, | ne2e zs td 2200, ns *e (Tras ~ st) 2 fs a2 350 nae 150 93 for 756 665 5637 270 860 saa 306.8 100) 2B 1020 ene sc 1730 te94 1830 26 2660 16 2190 2165 0s 28s nn 2533 aes 2698 165 ne 2536 2066, 1910 2400 1780 1327 209 ists 170 ins 1619 i796 7300 | ess. 6300 ‘102 440 oo pasa stipsa (algun) crvena trv sl fa rma sol 3010 | magnent orks sot uhinsta sot soda bikarboos ‘elinirana soda estan soda | ctaaterora sot 2310 | ska slit Siksina so} salma (ciao) Djela sot (oe) Organs spojert vim organskim spojevima sadrtan je upik. Medutim, u orpanske spojeve ne ubrjame aijedete anorgnske spojeve sa C ‘plieneabside CO. CO; ‘opens ksetinu HCOs Karbonate apr CaCO, karbide apr CAC COnpanskl su spojeimajegesawavien od ui uli disulid C85 chanosodik CN chande ‘pr. KCN ia vodika(ueikovodkc). eso obs Ni 8. U praca su organkim spojenima mogut sv element U organs spojeviaa prevadavajuu prvom redo atomske vez [Nazi organs spojeva po broju atoms Cu motel: et 5 stoma: pent 9 stoma: non a 6 koma: eke 10 stoma: ek pro 7 stoma: kept bar 8 atoms: okt Za molekule organskih spojera tarakteitiéna je atomska stuktura ghia, hoy se vet lance (ean = ac, last spojev) iw Kolute Ces = tne, Moet etn mops ce usm CMe faobutan Calle wn won WecHC6-EH HEC, awn alik Lane HW CHy-CH.— CH=CH h Uptikovodi! mogu 8 = ascent, © peranen sdvoinvezama_ Nezasieniusbikovodic teteprevorbi u spojeve sa stabinijom vezom (u signe) Sigs su aeasicen op) kovedie Kemah veo akin! pase kode = aka, ape etan CH=Ch = ken, mpe.etea CH=CH, stk npe etn CHECH. ‘pays veike moleule (poimer), "Ankit (Opea Omak -R) eu atomske skupine koje imaju jedan vodikow som manje nego I odgovarajuc alkani. ape met! City propil —GiHly pent ami Cally, car GH, bath CE COrganske spojeve Koi, osim CH, sadrte 4 drug elemente, motems rasta» obuirom na Karakterisine skupine stoma [prema koje aaj Fina kemiska soo), Sites skupine orgnskih spon — ‘Bec oma Cw mole in ary 7 3 z aia Cla Gi cai, (osraiay | Cots sin ronan ies me = Gi cH (cli Ms ser prose Coretiensy | CoPo2 scien) | __propin aval = Giron ston | —catott {atohowy | mses) | teem at aranel eeratadey | euaoms | eat aaa GIO J WeHO | -cHcHo | CH.cHO ‘otek | ane | maa t ropa inane} —coow | “coon GaicOoNT Ticime | arta | metance Propane fate Care) ‘amos =o Tieton | arto ropa iso) Primer smacanihorgonstihshupina Tease fae evans eae rae HGH ch ain xy, | cron = aM, | ASN, Bo | GIG Aromatin uiovod (encom) een Ci Cl, Roca ne Ho GOH ter! GHC CCH, te CHEN, stot CHSOMi const kine Niet Remsen stot CHACOOH), terefaina ‘eee Shalt nekih—grpanshihspetena Gaol an ‘Taste | Velie 7 TGatoa| Sei sak | Taste | wete pata ‘spo Ta | tase |vniee [ESF] ona Far) OE 85 | [ene foe GE] mmo a 1604|— 1825 —161,7) 0.717 ‘ronnie a 1 a Gh eal ioe nenokler cHycy sage | ona ae sas | mth ronan at) 2015 ue | a oun Ctl 203 ir, ch | 9) | sm moe |G topuan Cig | Saa|—ase6 et an ne sitobuan Cy sau 0 “a | “alee chic eas) —es| oa] am | Hie oki ily 1425, —570 4a | ae takin Ce iaas aor oI ‘acum Ol ws | 22.6 168) 1995 een Ge 28.03)—169 | 1,260 | setiene” —— monofuor: | if ku proven GH, | $298|—185.3] 47.7] 1315 | sponte” “riko. CFC tana7 ann | 249) 1496 | eon fie Che Sa05 130" | —a5| 2500 | Tene” aiond lie ee eel cciktobuten Cae $409 1 el 333 Klormetan CFC Yost | —155 9 freon 12 anit 2604 815 836/171 srlen — PNOBCE- Cyc, ee cae | eee |e ae propia Cit fp) wo 332 ‘iktorm. | | 26 | fate Ca | S409) —322) 27 | os | monoket cue | 64s jis | 13 | 917 | eos mtanol CHOH 204) 978 12 | meats SB . Savor GOH aor 112, Tal ap caahor” — MOPEKOG cay es cee |r| a'| ee froparot CLO 00 —127 | 9738) S04 | propiattonol 1, | ot Soutg)—127 5978] 204 | penal action Cute sagis | $02 | 2179] 1145 | naan bwanot CAyOH fee i: Wohol pengen Hy 7811 5,5) 801 | 879 | wberzok metal HCHO | 3093} —92 | —21 | —~ | rmasoua fe | feel ChycHo. | 4495.—i235| 202] 73 | arose CoH gait) a2 tae | 071 | tent opin GMCHO—SROR, —8l” 435) 07 on j ' futanat GHRCHO | 721] 99 | 757, B17 ino ann, | oat | 62) 1844; 102 | ann intra m0 | migiie eer Gi HO 7412 | 1163346) 708 Tien HCOOH | 463) 86) 1008) 1220 | nny SERS, TSS) GRE) aD ant canta aa te | unghie [tem er aaa (ie maka HCOOH | 600s} 16 | BL IO HR, Ca .0, aaa 26 | = | 299 mont Canc | 11 oo | cello (CiHy0n, (16210, — | — | 1380 ener lee eee |e j all slukoza Cyl, 180,16" 146 | 1544 detstoxa beta | 4 mulaton —aharin CHAOS UID 28, etna CoVCOOH [ees 4.7) 164 | 964 | ME Sicnakis HOCALCOOH 13812 | 139° | — ets sa bropanon (CH)3CO_ | s808| 946) 565) 792 | wston——fouen COC, ‘mon tos | 82 1392 Dropanco\(CH_OH,CHON) 9289; —179| 290" 1200 ete ert” CEES | 3908 14 | 2He | aT — Stem (ONONGHs | 22799 133 company Ot | Sin Zama imena!_® Rastopinsformaldetidsu vod = formalin tit —Wocynce,| 2223] #1 | 2 | ese | Heat + 968 mbar 972 mbar aluen (NOsNCe#RCH,) 227,13 | chs ‘aN o 8 Poteet Polimert (jen orgaski sje) su makromoleklar’ organs spojen ‘oj nasaj nzanjem moekulacunovah wart - monomers s makromolekle Sato vebkim brojem atoma (do 1000 | sie). Relations molekularna mass pomera os prosjetno oko 10° do 10" ‘Brojem molekula - monomera, od kojh se sat molekula potimer, je ‘odreden pan polimersarfe porssiom stipnjapaimerzase mijejaju se Seon pliers (wiskoznont, mopucnos:preoblkovanj, toca, topos a). Pojeine molekulepolimer isu jedaake veitne. Siogs te stupa palime rizae mots mata samo proretim, Buds da je bro} Kemet vezanih tmolekul (monomers) a moiekul potipera velo vel, to mane razikev ve {int makromolekula rede Wino seca! aa promjenunjihowh svojtava ‘Najobiem bik makromolckale prota lanéanog nzaja monomes Palimcre dative ie monomers snttigh ii pretorbom priodnih wan ‘Gave postupl za dabivanje polimera su: 8) Polimerizacia je organs kemisha rake spsjari edoakih ira ‘sh nezascenih spoyevs# malenim molekulama u makromolekularne (ati, Feo ber nitajanis nuspredukats ») Polikondenzai je kemiska reas pi ojo se ossovne wan male. im molekulama ved makromoletle uz aucvane nuspeodukata(narosto ‘ode, alkanol halogens) ©) Poliadica je orgaka Kemiska reaksja spjania rantih spojeva ‘malenim molekslama & makromolekularoe fai, Der Masa nusproda tan. Kopolimeriaciia je plimerzadjabarem duu razinin monomers, pri- em nasaju mabromolhule koje sade meduscboo povezane monorerne molele hao oxsovneskupine ‘Kopotimeracjom najapolimerne vai a svjtva mogu Bi Soke ganicama plagodena poretama 24 nihovy prea Primer njenatsnih potimer: cetlors (GH). pte (Gio. arava kawtuk (CH, polpropilen (GH) netics atu poset (CoH buna S (Cube palviikiont — (CH,CD, tins NCHA, Polskrinenl (COHN, siiton(RSIG2\. potamid| (Gow, rented tart ‘iti element (mo jedan fed soma) clement 7 ~ oa © mifan element (namanie de ions) rt reek 500) spoje —— ee | eae ae | Tamarene | plnove sme ak) ‘ amese ae = (moi | tokute otoine i ioe | pinore (CO, vod) Sperzay | (rane fekucna (koh vod) Sazia” | stme |__— Krai ot so tate te roping 0m rope kl (austen) ws ekcins (ag) (pees |__Sene iak Scie | ante ‘eka disper Cdspeeni| edna | Kote | nov hoods pena hem | war wear | 90 (eapunies) Si feamal vega | —ekadina: Rood emul (soda led) | Sica (ej) 5 ee Noam __— ruins Koide opine | o iecva eat disper $ od i plinova | kate pene ay tetra lowes) veitina Krein Kooi eat escapes | sctting tation Talozenje (sedimentac) (extize 40 talote shog tetne ih pomotu cent fupe) grubodsperane suspen ako se alte, = Holoidee opine aloe se pomoeu (ultracentrifuge, = prave se otpine ne alate Fiore spent se Hitiraju kro obine fire (otvort ica 100 wm), oli se iksiraju kroz specisine le (otvont aes | a), rave se otopne ne mop flenat MEHANIKA Masai ena Masa (kg) svjsvo tela koe se fue w useaost protiypromjena baja iu acajamnom privlagenju drug ela, Mase odredujemo usporcaiv ‘jem s dri tela poznate mase (9. vaganjem pomoco utepa), Masa se ne ijn + promjenom polos. Masa je takoder vaganjem odredenakoliina tas Gustocs o hsm’) je anor mate m vatumena V:¢ = mit. Gustocom iratena masa: m= oV. ‘Te tina G (N) je sis, Kojom Zemba privat el. Qdredena je masom im jel ubrzanjem semaljke sl tte g = 9.80665 miss G = mg ‘efina nije Kontaning, veC se anjenja promjenom ubrranja g se rete (oja se mena od ehvatoa do polars d 9,98 da 9.83 mis), 'U swakidatnjem tivots oznatuje stein i vaganjem ustanowjenu masa (g. He. 1. (Vid wpocorenje na st 60) Gusto teboihta materiale (kgm) is clement spe Gusto ith clemenata pojevasbrana Jew podacims o Warne ‘int elementi st. 40,81 ‘selne,baze ste BE didi obedi e8S so 90,91 bid iti ste 6 Stzaasi spojevi st. 94,95, Tehnichekovine i spew alumi —Wjevani 2560 es kovina soon “Kova 250 ‘drstmin 2600 stuminjeve sitine 2600... 2900 | eektron 00 bahar tekst 8220 onstantan 800 Ftekwctisks 5900. 8950 | Kosta ~tekuet 7025 leven: 8300, 8020 | “evant 7200 ovani, vajan) 8800 |" 9000 | manganin 5400, tijels Roving 7500. 10100 | myjed(mesing) 8400. 8800 Drones ~Honirena #730... 8800 | mone Koviaa asio STluminisha 7400. $200 | Slovo —tekute 0640 ‘ink tect ato evan ino aievane 900 slum 250. 2650 Cowart ‘00.7200 | sv tiew 7250 elk = evant 7850 frebro~ bevano 10400... 10800 Satan 7850, “yoreno 10300 10600 “braoremsi 8100... 9000 | ao, Ijevano 1250 Nekovnake bratine asf 1050...1380 | pepeo 1800... 2400 ates 2100...2800 | pluto 200.1380, Sabena Upenka 1300 poreuisn 2180... 2450 tors 2400 --2600 | Smirak 000 celofan ia Sola privodna 1250... 130 sluoid 130, sano 24003000 cement 2200..-3250 | sua, umetma 1280-1600 sat 2000.12500. | tamot 18002600 gums, eda 1180-01700 | tecer ‘io fumeni proizvodi 1000..-2000Skrob 150 aati, sovi 910.930 |e 2500... 3200 eramifhiprozvodi 1600...3900 | reset, posuten 80D. 1600, ols 600-1900 | trons 2500 3000 kolooni 1070..-1090 lien 00..1300 koran 3750./-4000 | lien, drveni 1400... 1500, rede 190""2600 | upon beiken 1350 Semen (kvare) 2100... 2580 | vapnenae 1500. 1700 kremeno saklo 2200 ‘ammo — ho 900.1300 ‘eat 2950 atero 150.1250 red (H30) 880...920 | voak 980.1080 ast 910-..960 tune 1300. 1400 amok io emi 1500; 2000, apie 700-1200 Zema (planet 30 ‘Tipe masa Zemle iznesi $960 10" Kephvine (14 15°C) benzin — taki 680... 720 | pliasho ule a tet <7 | rane 880... 990 ilindarsko wie 330) = Kemeny uaina 1020-1080 katran iz = nane 860... 890 —"hamenos users 1100... 1200 | — smedeg wglena BHD "900 —smedeg upon $50..-910 | pitino ale on 918 taraneko ube | eimusovo uije 999.974 = famenog uaa 1080 | solna stoping smedeg uphens 780...1040 | (NaC) 10% 107, Tanero ube a0 texpeninsko ue ny morska voda——1020...1030 | ule za loenje alte 700.1040 | —teko 390,..980 Puraisto uje 900... 1020 | — etko 10201080 petro 760.2860 | veda 98.5, Grea 234 of pirodoog kamen: apn stat, pore 2600) ‘apnoscement ear 2700, beton (od sunk) pyeteemak 2400 | arvo (prososenoy apnense- gst 2000) "eorovina Spowean 2200) ‘rezone ‘dd umjetog eradiva: bukoving ‘obieaa opeka 0 Irssowna poroana pura opeka 1100 jnvorovina poroena Sopa eka Jelovina| api opeka Sipovina ook sanrekovina ‘ment 2100 tipolonina sacra 200 Sipte wart bike pens 750.1250 | sot ‘cement Tastee 1200 | eset saben 2000 | en deni dow gepanicams s20 | "od eek divers ols 880 | od irda ders mate phen, amen a naspavane meh ‘mak = sh 1700 sapnenae Naan 2000) ‘apno,gateno fwoska (joka) 1000 oie emf, piesa vats zeal = nok 2100 2o, ramp, oe © prion vats 1800 brio, ratrseno ihe 1600 jecam piesa, jevaoniht Keampir aren 120 Peenca = nabojen 650 iy sama 6 vote Sales svete zapa0 80.190 | aa “oksr 200.300 ‘Kutov pried polos cement “ nies a2 fab, grat as Sahen, mens Jeams ob oa ome tors 35.150 | seme a0 500 700 00 650 $50) 500, $50) 450 00 uso 00 2 3s n 1700 1900 2200 SE8z8253 3 aso 130 200 400 700 500 00 S00 1400 1250 1060 00 650 350 760 oto 560 ss 2000 as so = STATIKA sie Sila F () je wok promen vetitinom, smjerom | hvatsem. anja i oblik tela Sila je veKor odreden Sila u revi F = sila s ative Uy. 39) - — komponente Tout So ga zatvara ser sile F's qecal FR +E, » tee Fo Fema 6” Fine dileae POVEPE RE tana FF : Sila u prosiora Fala batter (sp. 50 5) Fa Fy Fy ~ Komponente 8.7 kutowi to th zatvara Poe se, Fete F,~ Peony PaVER SRT Cora 4 corps cat B= Foote Sostovane dvi sau rains Sle koje sastavjamo A, Fy — komponente Kut modu slams 7 ‘Ukupna sta fe renttana Grabtho Hee: servidogram sa £27 woke a Anaiigho eee RaR ABA VRETR, ROVRR+ RE 4 DF Fes Rei Ry su projekcieeezutame R na onl iy ROR + Reo Ry~ Fisiay vo Pri sasaljnju diju paralenih sila A, | F do Aajemo dvie jednake, al suprotne le 4 Fi —F Samaiane vite sta sa sajedichi hraitem Graficko seen: potigon sil “AS Projkciarerultante na os +1) jedatha i sbroprokii vih kompo- ‘Aalticho ten enata na of +0) RaSh R= Sh, | R-VRITRP uate eat jeu hoa si Sastre vite sla ralitnim hraitima (0 po vol edabran pol) Acaltisho rsteje RSF, pomots projkeja kao u piafajem prnera Rawasiane lle F u vide hormponeata (3,213), Kole se me fu sve sat) took Dajje detavane Grate retene C.p.= Culmennov pravac spaja Secite prave djelovana sle Fi jed- nog od zadanih pravaca st siecftem osaih dvaju pravaca Stati8ki moment site Staticki moment site M (Nem) s obsirom na neku toeku (pol 0) Je umnotak tle F'i-njos Araka a (. okomite udalienost te totke od fertile F) eae Po dogororu moment je pottvan ako niegovo dlovani ime smisao suprotan sie Stu haze na sat. Moment le je vektor kojemu je smjer okomit na ravainu Odredena smjerom sil aka, Vektor momenta le ima taka sito da je moment, gledan w suprotnom sms, poritivan. Moment slew rant Momenti komponenats sie F My Fide MBN Moment sie F Mm (OM) + M, = My ‘ajanje momenata « obrirom waist to&ku (es) my 3M, Moment seu prosora Moments abrram na pojedine koorioatn osx,» iz (vii sku: sil prostrate 101) M.— Fie Be a Fe Fke Me Byte Fade kup moment wey WT ae Spres sits (par sl) su dvie jako vette, usporedne | suprotno usmjerenesle F iF 5 medusa raza om a Te se dye ale ne mopu aati vA a rerutant. Moment spree sila anos: Ia mode se ist} ii paralelno}cavnini po volt premjeiat agian speepom sla Ko} isa iti moment Spree 13 Ravnoeta sila Sie su u raynotei ako Kruto Wel, ne hojeg dieu, ostaje w mitovaniy (oan ne mienia sani sibania) Usiet ravnotete 8) Rezutanta sh sla mora biti jednaka ro3nao Stoga moray bit 5 rezultante Komponenatajednake nul ~5r-0 RaSh m0 Pri gratkom sjetasaniu poigon sila mora bith 2atvoren (R = 0) ) Zoro sin momenata mora bit ednak nul Ma=Sm,~0 Zato mora abioevi momensta « obzizom na pojedine koordinatne os ar oder it jednaki nul Mas—SMa—0 My =SMy=0 Mae = SMe sila Koje imal ito huaite nije potchan uvet a moment Stabitnost “Tixlo je stabino s obcivm na prewtanie ako ie S momenta sablnostt > 5 momenata prevetania Pi tome ragunana sve momente s obziom na tid prevtana Reaketie w ostoncima (smier) [Nepomitni oslonae Pomiéntoslonar ith eslonae al SS c AR. A “Wa Nowats Noasd na dva oslonca Reakeiew osloncima anich “Fe porter 1 ide (oksei) nos Reaksieu osloncima A p.-Fe a Aan (Cp. = Culmannoy pravac) Retetkasti nosag (retettay Reakcie w osioncima anpea= 2 Cremonin plan sAstalen e of (zatvorenih) ptigona sila koje ‘Getuu'w svakom vor, 4 mhlaze se w ravaoe ‘ef Naiprle odredujemo reakiJe u oslonsima AX B. Zatin crtamo plan tako da kod svih Srorova vsioame u obsi redosed sl kaka Jena slic, pel fem treba uot mt smisao Promatrania opr.) + vlatno napreanie) tag naprezanie ‘Sasha wet ‘Ute upeto na razmaku Js prosiom J: Tena jedinice duline p= Aer (Nim) A (okupniyprsick vita © — gusta muterjla usta = Ubrzane tee (= 981 0/5, 1. Mateni progib Ute Ge poprimiti(doveljnom tognoKé) oblkparabole yx Afi? Dutjina vie 2561 Tetina uiets G9! Progb f= pFy8H ——Priklont ket tana» 4/ff Ste v vlew: Komponente Vs p/2 = ph/8y remltnta $= pls Vs + 16 2 Proizvolini progib ‘Uze Ge poprimitlobiklantanice FORD eM — hha Hips BS Dubna uieta 25 = 2) 75-27 Tena uieta G =2ps Progib Ja WME + eh Priklond kat tana = fh Sle u view: komponente V= pr H = ph reallanta S$ ~ p+) ‘Te2ISTA Tetista tia 1, Dotina Tete je na potoiei dune. 2 Obed teokuta yal bbe a arbre 3. Krubi tks potumiorom + i kulom & st Sad a= = 90», —2r/n x 0.6667 zan[ba4s y= rn. Y2 = 090037 aa n/6= 30" y, 3x 0.95497 “Tete korn Trokut Parallogram, Tete Teapez 3 ie 0 Sevtte dijagonaa 2b arb = Pravin vide i krug Tedite je w sedi Keri ists Gras) Sw oanesr ie 42, 5 0,002 ae 2 5 04366 Isefak krwsnos wenes 2 W—P sing r Sestak Pojedine powsine 4, soordinate texita a Ree Ses) ee a= Etaaaja bh eo oa a Telia dela Kocka | prima, Tevite jew sedis Pramida# sotae ‘ 4 Kuga. Tete je u sei Polukugla Koglinodsetak (halo) 3 ara ah ualo secak Kuslina zona Ghat 2h a=VRQr—h) be Vig) Sestaleno tito Pojeini volumeni koordinate tesitta Semi naSom va$n veo TRENIE “Trenie je otpor pri Kiran doa ila kon ve dodinuj plohama. Sil ltenja F ovis © hrapavosti | mately klznib poha, sedstvu za podme ianie | © okomito (normal) sl Fo, Kojom jedna ploha ttt dup 1. Trenje mirovanja si teenia—F— nF fy — Koeijenttrenix miovania 2. Teenie gibanja Sia tenia =F, 1 —kesfiiet tena gba 3. Koefleijenti trenja materia Toho podmazano | suho__| podmazano Saik na Sik | O12...0,30 [040 oi0 Oor...a0s ei eve exo il Broncu | 0.19...020 | 0.10 ous oot...005 ovina na devo | 0:50.05 | 0.10 0.20...0.89 | 002... 010 drvo na devo |0.0...065 | 0.16..-0.20 | 0.20..-040 | 0,04 --0.16 ota pa koviow 00 | 0.20 on on Kota a tnevano | “eho seat 02 02 Koefejent wenja w 24 gumeni kotat na dobro} ces (asl, Beton): suho: 05...0,68; latno: 0,2...0.35; seg: 0,1 ..0.5 led: 008...0.18 4 Trenje tijela na kosini Sila okomita na pologs Fy=Geouz— G—tetina Sila w smjers podtone (nz kosinw) a ¥ Fea Gsin v ‘Tielo miruie — zhog wenja — u svakom polozaju kosine ako Je FER mena zx R= soFy—MGeosx Kut tena tinge =e @y— Kut Henja minovania tune =e —kut tren gibanja 5. Trenje uw klinastom utoru pr djelovan sll Fa kin , Fa 2hysna Trenje mirovanja R= m2 hy = i = av E 4 f R= wad Fy = cing Ft £19 Koeicient tenja Mina ws) = win 6 Treaje vijke 2) Vik s plosmatim navojem 4s Sredaj potumier ra = 44 Ket spon ane = Koeficjen trenja tan 9 = a Djelvanje wk nasuprt sil optrecena 0 Si gbanjs bee ten = Quna Ps ts P= Quan (a+ 0) = QE nay Konsnost nh tan aan (2+) Sila samokoénos_ F = Q tan (a ~ e9) set samokotnost wks @ oy Cal = posi navojem by Vink s trapeamim navojem Koefisjent tenja a’ = leas (82) 1. Trenje w kliznom le2ajus kojem debe sla Fna pour A Speatiepritiak p = 1A Moment rena: za adja tts} promjeradpolumjera 1 i dujine 1 Meurk p= Pld akan ess polumjerom rukavea¢§polumjerom otvora lela M=23-upsie =n) p= Fie =H) 8 Trenje kotrljanja Kota (kolut,kugl, vat, opterden som (ope. tetinom 6), Kouta se po ravno} podloss hog se Kotjanje F koja na 8) deuje odnosto ‘hog moments hotlans M. Hyatise (prema sredisw Kola upeens) sie ctpora pomaknuto je za krak pred kotatem. Komponete se olpora R: Ry=G R= F Trenje Kotania: fr = RyRy = F/G Sila kottjania i moment: F=/je-G M=/6 Kotrlanje pote smo pe nagibu poe tan a > fr Pri kottanjoabog moments horjanja M mora bi Keefsifnt tenia ‘amet kotaa | podloge (trata, sete) n> fr "Krak momenta kon Aaljena éeliéa tele (ule, vale) a éeliéno}podion (hota}o Teta) f= 0,01 men elk, cle tev i i jew is eb (Vola na tratnicama) vo na dete f= 05 mm F250 mm ees S ma evast0ea Naprezans Pri deforma nasal u materials naprezana Koja dehy suprotne var defermacia “Mhormalne sie Fa djehju okomito na promatrani presck S { vrokojs normalna aprezans @ r o= FyS Z— tangeneinesile F delujs v prescky § samom | weokvj inegencjaina naprecnio r=AS 2) Normalna naprezanja_ uzrokuju produllnie ill sradenie ma teria (pr Kod visa il tak). ri tom se posuive ps. produlenje AI rel produlenie ¢= Alp aps sen Ad rel sen «= Ady 1. dy prvobltna dubina odsosno promier epruvete (be? napezana), 1d —duljins i promer epruvete pri naprezaniy ley=m ——Poisonow bro} a= 1m za kovine m= 3.4 (ea lk: 1983) sil lew m= S.9 Hookeov akon vei ako je rastezane learn proporcionano nape saci lA, Poteniaii akon (ostanovjen na temelju precian mjeren)& = aye sriedi osbito zu sv lew. pie Je 29 1/8, dok je m= 108 74 vik a m= 104 2a dak. Za neke drige materiale Je np. ‘n> | — a Ivan clk, rani, beton (2 = 1.8... 116) nel — ma kotu (n= 0,7), uta od Konople once Eafe — kofetjent rastezena rmodul elatignont Hooteov zakon wid (do gratice lineare proporcional oat 22 Eliya praktino 421 Bakar alumini i vo. Deformacshi ad W’= o6)2 Modul eltinosti E (Nm?) ‘ik 210000 Ali Atsltine = 70000 in es 200000 Mgt Mgslitne = 39000 nodular Hew = 180000 haar 125000 lier 100000 med 90000 Katbidn twrdi metal 80000 va = 10000 b) Tangencijalna aaprezanja r uarok su klzanju matejala (ope, kod smeanja) Pe tom a6 java tangensjalna deformacjay. Sino Hookeov vakons enjedi za poduaje w koje Je tangencialno narezanje linear proporcionsino Kizanje(deformac 9) ye Br B— Koefclentsmicania =¥G = UB ~ modu smicanja Deformacishi ad W= ry (Odnos meds modula elastitnost Ei modula smicana © G = Emin + 1) = ED +) (Za elk je m = 103 pa je G ~ 0.385 E.) Goometrstekarakterthe pesjka Staticki moment plone sobaromna ek oy est sima omnobaka elementarnih pose ‘ate poe | wdaljenostnjihowh tet od taba M.=Syds= En, 2 jednak je umnotku povitine 81 udaljenot yy ‘ena tebe Tod os Me 0S Stalchi moment ple sobzieom na os kro tet je nul 4 Moment tromosti plone Alksjaini moment ploe je sua umnotaka clementarih povtia ikea ea udaenosti iho testa od iaabrone es, pro st afr ENs y= fease Das, Polumer tromont i= Vis Pola momen roma ploke je sums umnotaka elementarih porting ‘ivadrataudajenost ajihovi testa of zabrance pola (0) fy= fotds ~ 5 of, Pri tom vedi g? hth “Moment tromostplohe uve je poativan. Steinerove pravite ae hs igen inate : ‘0s koja je paralelna s osi kroz tediste iaosi: \ Hades hahtes Vink dak Opteresenje F, koe 2amithamo dae jednolikoraspodijejeno po presjek S.uarokuje napreranje F son ke eer r £ OSE tote -o= Deformacja kod vlaka (Waka) ~ produljenje(shracenje) l= ole Temperaturna saprezanja oy pojavuju & pe zagrjvnjy it coladivanj €vrto upeta predmeta ore cE Baby je linearn temperature prodalene (skatene) (st. 157) Al= ark AT je su: ly prvotitns dulina, AT ~ temperatuena razika, a ~ linea oeticjen temperaturnog raslezanja (K#) (vst. 1581189) y= Bay AT Temperaturna aaptezeja ne zavise od dimenaljapredmeta | mogu bith hatha rio velika Savane ‘Moment ssiaja M urokje naprezare , koje zamitiamo raspoieeno to preseku raznjema prema iajenost od eutain os ‘Neutrainsos pola koe teste promatranogpresjeka (nash kroztoeku 0) : Maksimalno napreranj na sa¥i}}e Ooty pojnsje se 0 (OE Koja ye njualena od | eure ot (24, 2,1 03 Te Ona MET tg ® Mest Mo je pres smetnitan + obirom 9a n(qn enews me” Mel = MW 1 ~ moment tromost preseka $ x obirom nan Women: oporapresjeka w= le Prog nosataf sled i dferenianejednadthe elation ie y= MIE Man f 1, Wa aise sucjeve dani su na st. 115 1116, Moment prosibimosata ‘Moment — i ; roe er ays Fp Elim conn cern us reek D w. “PA ae ak gaa @ ¢ o ° @ é oe oe _ x * los y3.re sy nl Sn ae ne = ON d® dma _j pace - fe fie] gansas oassa| Tooses =| : Cr oy a Za tsk sjeake 20 an ann nn Earraee Qe ~ | ~~ Momente tromort i momente ofpora za standard Celene prote vith poglalu: Obi kovinskh poloprorvoda (at 426 do 430) sik (are) Popretna sila F koja delyje w samom presjcku, a zamisjame je jednoiko rupodictionom po presiku S, uzrokujenaprezanja na sik per ‘aprezana na smik uvijek su verana snaprezanjem na sajanje UU krathihsornjake i zakovca matemo naprezanje na tain anemarit i vit proragun Samo as “Medutin, im se smcanjy pdr moment saviana, naprezanja na sik se aspoliele po presjekunejednlio. Zbog toga se pale navece nape: ‘inj na sik kod pravokutnogprescks kod okruglog preseks Kod okzugog pratenastnkom stienkom mae = 32) FS em Ga) Fs Sma = 2415 ‘Tore (Usjni) Moment tore T T= Fa sarokue toriono naprezanje koe rm: Samo jedotio razdiejeno po presieku {razmjero prema uialjenort oa tebe Najede torsion naprezanje pojvle 51 Toi ajuda} od tea (7) nas (Tilp)r = Ty 1p ~ porn moment tromost presieka 4, — polar’ momen oipora presjeks =n nats2~ 0d Wye ndvi6~ore Za kro pesiek je np. Kut tortie # @= TUG! gas) Kut tora sweden na edinicn dine b= rGh, Beatin Polar moment! otpora Wi kutow trae sedens nt jedinic dune sabrani so m2 naan preseke na ste 118 Polar moment otpora | futon ove Polar Zs tanke stienke Kor orale va Proith moment, | jedi uli nora Wo 3 asl 4 zw 2t 6 x6 © BG ) xD 6 (Day? Pas aie pha © att = | 18 Opteecene proaib prea Fopterecenie bh ohh FOP ae 2 SVE VEE = 1 bry tamela ipteeeascteratt gies gett 100) 1,160 1.234 1.288 1.318 1,390 1,500, pathy fore Fike edee pate Boe dae? ein dG dG 11 — bro) avojaepeage 1 dali te opruse (Te jednadabe wiede samo ako je romjer 2ice vio malen prema prom: pers opruge) rene [Najmanja sila prt Koj) © pojvive ivijaje je sila ievijania A Djelovene tele na_noeae prejeka S uaokgje W njemu ‘Naprezanje iavijanjag tn ae Sita inion Fi} naprerane evans & ove 0 vitkosti & pele Ae mate: [y~soboda din eae, 1 planer womost Siobodna dina vane ya vate sjeve perez iene hea Plumer tomost ase jeSprescknosats, © Iya ne80V naman skin moment tromost Eulerowa jednadiba 7a elasino vane Cate sted nape 2 latin ive ana p90 bp “Te ie edt vied am 8 aro ato pode, hod eth 2a witout > 108 ‘Star sit Fkojm matemooperetit not odredujemo pots ators igual a peti Faktorsigron vino: 2a a ev ¥ = #28 eek v eel 52 dno 120 Tetmajerove jednadibe 2a naprezane pi neelaticnom invjanju ‘ojma se sadimo pi grad strojeva Material Nim? _| Nim? Vitkost Se Hew 100000] 776-1202 > 0083" [ac 80 feutni ew | 200000 | 303-129 2 ein tk A enekan 210000 | a10 = 144 2 A O75¢a9 790 0 ~ Gal T3a0p —poMone =|! Fa Tan 9 ~ Cup! aop U vim je shéajevima etry dopuiteno normalno aaptezanc, tap ie puttena tangerine napretane (ist. 533). 3 DINAMIKA. Dinamika je aauka o sibanu ie, S obrirom na ile koje se avi pri idan, ralicujem kinemariv, Koj proutavagibane ela ber obrira fa se koje na nj clu, | Aimetih, koja proucava utes} detovania sit ft gibanie tela, emai 1) Perse etre ‘tke iene oli Postal put fy poten bana = Jednoliko gibenie —e= m= 8 ton a 1 ae daha Jednoliko ubszano gibanie Ubeaanie +a Usporenie samt let wor cr Siete roe Fanti t an? : Primjer — slobodes pad ubranje a fbi = vaer=\3eh ns 1b) Krivocrio sibae materiale tothe Srako je krioertno glbanje ubreano, jet se mieniasmjer brzce. Ube- zane fe svc vmjereno prema Konkavt) strani putanie (Smjerwbreania ‘ne podudara se sa smjerom brzne) Kosi Bitac (a zrakopramom prostors) Poéetna bezina ny pod kutom 2 ys eytsing— 282 sm nytoosa w= Mcose oy = rysing er ‘Trajaie vspona (e, <0) fh= wsinale Visi hica A= og)20 sit yay = 28 pri a = 90" Dome hica I= egie-sin2# In —ralle pri a= 45° ©) Reutnogibanie Omake: est F¢x8) —hataa brtina SF jeme tno ubraane « = 2 ar Jednoliko krutno gibanie 9 -tont §=0r ar Trajanle I okey (period wine) T= 24/0 Kutna frekvencia sour wy Bezina vee neope (okt) Obedna bezina (oa polumiery -) w= rar 27m 4) Harmonisko svar Harmoniskotitrane je pravectn glbanje amo-amo pri kojem Je ube- zanje razmjeroo pat, Otklon x=rsing 7 — amplitude Gras) Period (jane tala) Frekvencia| Braina racosest Ubraanie @=—ratsinot ps a ) Newtonoy eakon (norm mon Sait) Sul jefdsuunnaty mcm trae F = mt Zion Wet le ube ogo ed =e tea tonponet FFB) ln eo a ops onan stoupoen a Thus me lan (matinee tone [Mehangk je sustavw namo} ravnotei ako je soma shh vj sla koje nao ej | sin sil tromost sustavnjednaka nl (D'Alembertov prince) LA- Lmao b) Zakretat moment Tse Pra krakus T= Fr Obedna sla F= Tir c)_ Rad W'sle Fina put si zakremog momenta Ti zakretu 2a kt @ (rad) i snage Pu remem anos, Wa frée= {Pode Wa J Tap = f Tow w= fra Kau u vekton F, #1 stg smjea vied Fehon Weks Takeo WaT@ P= hoa W= Pr Red pomaka F = F,= komt ; East deformaciki rad aks > Konstan elasiost opruge Pon Fe we lear ts FFL 5p 4) Saga P je rad obavlen u tiie vremena £ ra pyar part ra a a U isto usmjerenih vektora Fv i pri Ronstantnoj she P wie Wi P= Fe P=To= Tien ©) Korisnost Korimost nekos proces, soja ili uredaa jst omjer izmedu Korisno dobivene energie WY (snage P) i ulrolene enersie My (rage Py) 1= y= PIPL <1 1) Kineticha energija je eneelia mase u gibanu Pri pravocrinom gibanjs era2avamo kiaeticku energy masom im | breinom | emai i kruznom ganja iaratavamo kinei energy momentom tomes smase J (vii str 129) kusnom brinom © Waser Za promjens kineticke eneraie od y= mie(2 + Joghf2 na Wi mel]2 + Jel poueban je rad 2 agty2 + Hoos Zamatnjak [Nejedotik!zakretnt moment T pogonskog soi ‘ji se mienja 22 vijeme Jednog okrelaya 2m), po veava Runs brzinu zamainjaka do ty (8 108k! 1) Female Je do mi (u t084i 2) rosietna kuna brzina gas ~ (mas + On| Stupan) nejedaoikosti 3 = (par Oia we Primjend odnosno predani rad zamatnjaka, Koji ima moment tromost rmase J proseenu brzna viaje, (2s W = Sedna — Oia |2 = Serna = JA Mead @ Potencijaina energija Wp je eneriia polotaja (sani). Tielo rmasem, 1 tet G~ me, ima, § obzrom na nek ravi, inad Kol x ‘az! na visit A, poteclaina eoerpu (energy poral) Ww, meh Gh nie toes pine, potenialoa se enerija pave | kao enerla na- pete oprage il Komprimiranog pina, kao coplinsca Kemi ener its wy hy Impuls site Far iatava dslovanie sie Fv vemeny 1, a jedoak Je promjent Kolicine gibanja me Fat= mde [rar fie je np — potetna bina Za F= kons weds mee 20) Fre mov ‘Ako su vektori Fi» istoon sie Frm mie Za sustay material totes vied SA a Sm, sic ey bre it. “Gate sare matin toa iba se ka da v niu réutenn sva manasa ve van arn Kole a8) Sh Nowe i senstth sa (odpm ako ut ednobm) evnotel pee sihova eran aka lh, sid Smei~0 bit 6e ~ i) Moment impulse Tar je moment kolitine gibanjs me s obzirom ‘na acku tock (pol) i 08 Tt = rmds 40 [Ta = emo 29) = So) tile su: r— okomita udalenost caske (os) od smjern vektorabrzine ©, 27 moment tromosti mace = obsirom na tock (0) — kts bri ‘Moment impulsa Je vektor koji je okomit na raving vekora vr Protas sustava matrianihtofaka oko neke oi wre JTar= f Fede = Sem Moment tromestt mase = abil’ obcrom na 0) Lnfrcdm apa porn (s obzirom na pol) Jafrdm Rae ypes Polumjer women (= [Jim Smit Zamatni moment mD? i= D/2— J=mDi6— mD?~ 4 ne Moment tromonti mase tela (pusoce ¢) valk | date athe ee | maa che et Scot nk a G+ tank iene paar MeO ones | sees mx dershe (D— a2 | Koga 7 ~ d=2r nn aoe | be Suplja kugla 2 Ro ee 7 cate m= 7/6 (Dae ene | ~ dy (D+ df2 one # =—ayp mandate "eae Sawer) ee ae me Z mat +) = Labhiet + be ity | m= adhe ee . : Sam d + met Jj — moment tomo tila obviom na os kroz ttt tila J, — moment tomost elas obarom na of koa Je paraieia ¢ os ror tite # 0d ne odallena 23 10 Sj pin ho ‘Centifugana sila F_mase m. koja rota ohodnom brziom w odnosno sernom branom «a polumjeru ry (udaljenest tei tela os Trace) = me Dinarucka ravnoresa ‘Osovina jeu dinamo) rasmoteb ako na ot fe del obkakve eentifupane se i se wee tin sila medsobno ponte (-sobodn oxo vin) ‘User dinamithe rasnotete su: Lmrsina = 0 Lmrcma = 0 Lmrisina = 0 Lotsa = 0 Sadar je dor dv ela koji se bv wvlokrtkom vremenrazmjerno sel same Conta ar Mose mm koe se giu po som psc o sud sr name jee) yo “Relat mam tao ars wen OO ned Fal ge Noein sara fate ames— 99 2bop gubitaka je (avuk, deform, toplina) 0 < 61 mates obi eta staklo eek 098) 06..-0.95 (eu celia rast srdogom) #7 pepe pasta ar Alonovata pluio deve oo bss OS fom + m3) = poxpune elastican sudar vam ey 20) = espns + m9) Hea Bo) enim +m) Gbiak energie pi sodara Wee (1 = EM = eaP'mymsaion + “Teranje {Sloodno nepriqateno tira Gita ise matenlaa ttkn periosiéo 5 frekvencijom f to, da je sta koja na nj deuje raznjema razmaku y od sedineg potas, «sopra po aera, bitcegibanje rmonisko oye = Konstanta opruge ‘last frekveniafneprigusenogsharmonijskogn titranja f= Uae Neto Ie iferensiaie ednadibe nepigulenogaharmonijsoga tras misiyiae) + ey = 0 roils esene eS = Yash ube +g) Sy — ampli = bering Y= ty cos tone + 9) ray. Tbreanie 4 = ayia aye #4) gl = oP je ance: fo wrjeme — ~ faznu Korstants (oy © Daf okratna treenciae vast tania = Vein ~ pi tno anja SLI YGr = pkrtoom same Peviod (ere ahaa) T= Af = 230m 2 Priguteno sdobodno siranje Dye na tein tock totes oor koji razmjeran bein upetan po smjere. bit ce ane piguseno R= Kid) K = honstana prigutvr Za prgsteno vkranje wed fered jednadeba aye) + Kye) +ey = 0 ‘Uvodenjem aca a A= kam = my v= ki2Ve obivame etene iferenijunejednadabe Y= yee sin (8 + 9) tne je heute fekvensja priguenoga tiara = Vein) — 1 = NT ~ neprigteno aitanie i aperoditnom pihinjy (y > 1) nema tivanja pa se put y postupno priiave nl ¥-< I= petidickepriguteno titranie a 23. Pra tron [Na mateiaing totku koja titra dielyje — osim otpora R — jo i vanisa sila For Fa Fysinot 22a takvo ttanje wij jednadba midi) + k(dyfd1) + ey = Fesinoot Pribizava I ge kru2na frekvendija 9 prisinog tivana Kruano) fekven ‘i oy vasitog tran, ampli Urania se povegava }dotite maksioum (eezonanaja) pei krudoe) Fekvecei o = ofima nono, wz meena prguivane pri Artin hrutod freksent oy == Yelm ri prisinom sivanju tee priesivania posta bi amid Kine ews tne frekvence beskonaéno velikom. 4. Retina brzna rij osovne Karakerstka je easnog progiba osovne omjer¢izmedu se Fi defor: smacie + eoeg ri ekacentritnosti¢ ett osovine mase m dive manu pe cota sila Fe, koa dodatno opteretuje esovinu ta tilednost». Centnfusana sa, ‘Koja zavaca tz, udalenom 22 +) 0d seediénice osovine w mixovee ju anos pi ora Ketnom Brzinam « Fem merle ty) sey Prog osovine pri roti anos y= (mewtile— mat) Za kutnw briny kod koje bi bilo €= mi? (ne weimaludi uw obale pri ‘ivanje) bilo BI = =. Tome edgovarsia ein Koen bina ay = Ve eign Bram wenie my = a2 Za oiredvanje omjera easing progiba mote te ues prog 5 oxovine 1 mizovana toga iatva tena osonne = © # Gig mem = Vie [arate tna rca anak 0 apa smut ese prog yosovne pe ota (osovin Ee Se sama centre HIDROMEHANIKA, Zakone huromehanikeprijenujemo 2a Mide(ekutine u Stem sist) 4. na eve kaplevne tekucine uulem sma) aa pine do sanice do koje ih {os modem smatat prakik sestacivims ikomprenbilma) do brine ujanje oko UO mv skjdene su trv nepravetekane, 0 Arka. ssf med Kod netadvog fda mate m jesu volumen 1 gustotap konstant V=komt —¢ sonst LU sdealnom fluid ema ila tena. Takav fui ne posta jim eesto Pojednostaiajemo ratunske probleme. Urealnom flue postop ten Famed esi ~ id je wskoran "Viskoanost e opr Huda prot tangent sia i etn deformacia Dinan visors! Stier je Newtnovinzakonom. ant je napezaje na snk je rach bri slojeve na raamske dy, ne Sprouts (ath) viene ‘Kinemaizhe vikocin ¥ omier Sanit vshounost 9 patote @ a é Mir 8 vishorot i str. 65172. Broan vjednont za kinematia vstomow whe mbicama tus 212 60214 HIDROSTATIKA, ‘idrostatied tak p je ok v tekutin, So g8 urrokuje tetina. Ovs samo fo vin fh suring (aivoa) Yokutine iad mjesta erenja 1 esto tekueine @ pe hee ie eg mash ubreane (= 9.81 Sila taka Fna horizontal dno posude ovis samo ohidosaickom taku pio povtsin da A F=pAa=hopa “Ta sla dake, medatim, ne ois o obi posse (sidrotteh parade) 7 Usgom F, je sila kojom tekucins delve okomito prema gore na tela sronjno u ekg. Po velit je jedaak edn tsutetekucne, a Beate sm ew rezinu tena (Achimedovzakon) eev ‘mje masa, V volume istisutetekuine (stsne) 1 @njena gustoca Fame Sila taka aa Sila aka Ftekuine astog na eavau stenku posude hoje je omozen Plona poveine A iznost jenke 4 Fa mega i’ “Te ye vetialna vdalenost tit (1) omode- 4 4b se plohe od rain ekutine. Hvatite se Fe [eget redutim,ispod t28taploke. na dub ne eae hog nog ie je esometriski moment tromest omoteneplohesobirom na neni tb visi azine tekudie (0), Pascaloy zakon arnt tk is po tebui aesmane- no jedako usm mroime 4 {Tak nado pone w Kf i iam “one eie ane i mtg ak py Tafa paper hos “Tak pn doo pose, waokovan u ek ni slom Fn sap povrtine A senen “ ? £ | oy et cee ee reo ter ee Seen leer rene pera ‘Stn masse, edt pater be Armosferko stanje Zratni Hak, temperatura gusota ‘Vitegosintpeoek (po: Mende Simo) Take, Gusta e GGotinje dopa |__*E ee ©2000 2000 Seen) Tos 71 128 1.026 ‘span Eais 79 123 0.996 posi prosek | 1016 795 125 1-0 hog vemenskihupiva jens se: 226 Usk 295%, gst aka za -:2086, 9 rlativna vaga (vi St 193) med 891 100%. Pr poxpune)zasigenost2aka (g = 100%) zai apsluto vaga xo tem perauin eaeiitecet og taetesygtte weet juittitae tan kgm? 08K 2M Ne 946 175 Standardne (normne) veijednosti zatnogs taka p,tempe rata gstoge 9 pi rin naldorskim vipa h(po1CAO ~ uerat- al Cl Avion Organization) ign TuEg uth gpaattnneag maior °C tl’ | mtr Cin o 10s 1s tas | 2500 737 — 125 os too rior gas 121 | 3.000 TL 48 O10 2009x137 1202 | S000 ote “ATO so 9mm 8s Las | S00 S40 17S 0.736 400966, 00 472-24 0.600 so) 954 Bo 356 “370.526 ton 943 woo 268-30 ont fn oat 1200 198 “S65 0.8t4 Lon 898 1500 121 S05 01198 120377 2055-885 O.OKKD 150 2500025 ses Onan 2000 795 soo 12 28 ODIs ‘Kinematicka vishoznst v pri raitim nadmorskim vsinama sich geet geet 10:15 eeu cw esos ee y mms 1461 2210 35.28 7303 180) 350.0 835,7 ns HIDRODINAMIKA Promatramo sta cionarno strane. ono, pri kojem brzna vodre- eno) tock pe mijenia + wremenom vein ni ser. ‘Laminaro stan je ono. pi Kojem se eestice pibju v beskoraéno {ankim sljevima, So se Kitu jedan po dropome bez mjeSanj, Turbuleno ttrujane je ono, pt kojem se Sexe iba neprailn svi sjerovimn. Uebzirarimamo samo njhovo prosjetno gbanje w ser sven Tednadibs koatinuitets lat dsj protok mate gy = hone So rmotemo waz prsjekom A. brainom Wt gusto 0 fm = Ave = hose Za nestatveNide, 2 hoje wie = honst, i olumenskje protok g, = yo Av = konst ernoulijeva jednadiba 24 ssconarno srujanje neslativoy Huds (bez teena) pas, dae uma Sih enerpa(polozsne + the + breinske) w se om preseku (na svako) stay) Rovstantna. Bernouljews ednadabs smotemo irri (ra da promatrans reeks 11 2) = specifignom energijom sobzitom na jedinica mase set Pe ge By = Wlakom (rersjon 2 jc solamesn) feet me = cnn pet oS = p= toms = Hlagnom visinom (enepom 2 jets tein) ct Me By te” 3 7° Ge" Ie Bemoulljevajednadabe 22 saconseno siwjanje reinos Muida vzima 1 obir quite (od presjeks I do 2), hoje radavamo gubtkom Hlaks Ap, =H komt east mt ett eee an i guitom tte vine, eB e ine Be t ak oe Oe 8 ae Ie tim u jedradtbama =~ geodetsa wina fad po vol odbrain toronto, py = hee anki ak w fide (peje hy tat in) @gistca ty, ~ beta sat CGtwak taka 8p lane vie hy rfanam s pom Dacyeve formule (st. 181. Berouljevajednadtba 2a sustay kt jednoiko roa (5 pubis) 2.08 +B) + 0m2 = eu 2508 + Ps + ORs" ~ ous + Ap ‘Osim oznaks navedeih ra krajv se. 136, 9 ov0j jednadtbs nate vy = rslatv bina fds (s obsiom na oti Kans), abodny brine race susan Impulsi stavat Stra Aida prota mase gy (koi je suma #) beiou 24 Ae Fm gq: Be = 9nf62—01) at — sekund impute. ‘Biduei da su ale Crzine vektorske nara, treba istakouts da je smier se F oda. R) identitan sa smjecom promicne baie Ae. Sis F kojom obolit dla na fluid, jest aktivna sila, dok je sta ojom Aid dihie na okolit —reaktivan sits. (Npe-u torbisama fad Aeufe a lopaice som R, dok w pumpame lopatice deluju na fui som 5 Pridsak miaza na plobu promijenit 6 pod utieajem vanski sta “Rk Protok mase rlza fe dae reina mlaza ie © Ravea plota smjestena okomilo na smjer mlaza ize = grata Je prs mara age Sra Sere oa 4 te * Konvehsaa plots 0 koju dara maz w sredindotkania 24, se od prvobitnog sera pod Autom fizvegouta je pithy =~ Cf aa R= gue —c058) Konkavna plota o Koja udara mis u sein | skre 6 unatrag pod Kutom B iorgouta je peitsta R= antl +058) Za kut f= 0° pritsak mlaza iznost R= 2aq0 Konkavna plota 0 koju udara mlaz pod kutom i skrie'unatrag pod kutom By insta i prise mlsea Re Gu0lcosPy + cosh) Za kutove f, =f: =0"prtsak maza iznosi R=29qe8 Reakcija mlaza koi lai s protokom mase gy i brzinom e kroz ida- ‘ani olvorpreseka 4 iz posude gdje vada tak eno) Re dqe 240 be 7 ‘sing itjcania ‘Teoria berna istjcanjahror males) ower i olvorene posude u kei Je sala razina tchutine Visine h znad ilza Torvelijeva formula) ss Vien tii rai le ee. “teatro ian iz pode v to ema ene se ot a ” t= V2Ueh + Spied ovonhscnh ese ds af? ‘Zoog tenja w lagu jo sapnice bit ée swvarna bina mania U dobro tates Sapace kowijnt je brine » 095...098 Koltion ietecaia 1) Kolifina isjecalakroe oWor presjha A aazena protokom mast de Bnet an Ane tiie je w inazna bina i @ eusota Aida. bog kocraksie lazy} aimajcl v ober kosient reine g dati ang 2Avoe «ie kofienistjcanja kot zdrutujekowfieijeteKontrakie brine: = wo. Pr scan tehudine iz otvorene posude je an = 2AeV 78 Za ican i zatvorene posude kejo je lnad powtine lekuine pre lak Ap ved , a= #A0V Beh = Apo) 2s = 0 (So vied 20 plinove | pare) dobiva se aAV20-8p 1b) Kolitinaisiccania kroz otvor presika 4 irabena volumenskin pro okom fda gy 2003 ay =anle 409 18 Proto 12a odredvane protoka kroz gjevovod sate Vennurjeve sapnice (gore Keath dole duit oblik) sapnice ie Proje li mati otvorom presjeka A uid gusto p, asttée pad aka 4p, Protk eratavare ~ protkom mae ie n= 0AVI9- AP ~ volumenskzn protokom 4 ay = aAVi- ple Kovfsjen: projecana @ odreden je 2a svaku wstu myjemog uredaja ‘ ovisnost 0 omjeru m = (dD), peje D promjer ies, ad promer otra Prosecaa kojema je prenjek a= am) Gbitak taka w peguiclodnosno saps 4p ovsan Je omer m Tock a 2.0 602 9949, 0.980) ee | oa Tiana aa 2. Protok w otvorenim kanalima mierimo & pomadu preiewa. Za pravo ‘un petiev isine i Srine B ied eo =D ano 38h 3 Koeficient yw ovisn je visinama iA te jena eo 9% |e | oa | aaa | aneo na Vom oes Oe | O88 | ae | olen Sar net | nes | BS | om ak’ svt sain omnes moto dha imo crim meds see ih reba merit Stujaja, medi, ne mavamo meri na predmetina ‘onaravno) vein, veé to mofemo navi ia geomet lenin mode lion (rani si vecima) U tu sucha se mora — esim geomeciske — po- ‘ich jos Kinematigha s didamitha slinoststuji Reynoldsova znasajka Ke je najie vporeljaan’ krtrj 2a sit ‘ost strana neat tekatina u pocpunoispunienim cjevine ge retin re winte na profil brave ‘Reynoldsovs zaéajka (Geadimensiska) jet omer sl tromosti sta ee! pie su: © — brzina staan, — karakerisina finearna diensia, » — Kinematigha vikornost ‘Kineratigkaviskeunost vino (pi 20°C) za vod 1.01 mms, ea 2rak pa 15.7 mls. Kinematicha vskoenest za vedo, tak drige Mie pi arom lempersturamasabranaje tas 212 60 214 “Kod okrugih Je ce promjera de = ody Opsenito sited Remedy fe tv. ndeauhi promiera f= 4aio aie su: A — presck voda, 0 —fuidom omoteni opsee. Reynaldsovem zanéajkom razgraniulemo laminarne 1 turbulent sto: ing. Za srajanje wcievina VEU ge 3}20 - laminarao sane Re > 2320 — turbulening triane 0 ‘Otpor strajana ulin | armaturama Gbitaksaka zhog otpora pri strain Auda guste Dareyjea formula Dp =ceei2 {¢ Kosficiengubitaka, koh za rave ciel krutog preset anos) cana 2. koeBient tenia, dulaa cei, J promer cei 1. Koofien renja & Koefcjen trena 2 ovis o Reynoldsovo} zane Re | relativno) hrapavo- i civ kid. ge ie # apolutna hrapavont prone visa bogina) nk U [aminarnom podrusin (do. Re< 2520) 4 ovis! © oblku cist fo Re, te anos, Acetaihe Je faktor obbika clei, Za okrugle Je ies g A= 68)Re = Stvjed 1 paie Pri turbulentaom sirujnjy (Re 2320) raikuiemo 8) Hidrauieh elaske cei. Cee smatramo hidralgh gltkima do Re = dk \g(,0 dik) = 2k 2a prorun subi Prandi-Karmanove. formule Ui Fe 21¢(0.298 Re.) Vaiednost dy a eae Ret ig eet at gn ee ypnesteegget eres utteteriot A, 0.08725 003089 015 001165 00811 o.oss4s Za prakitho rafunanje Sutimo se eksplicinom, aproksimativnom Cole trookovom formuiom . Ag ~ 031))30,143 Re U cielom praktishi uporabivm podeuthu Re ~ $- 10% new 1175 10 enos odstupa 1) Prelzm podrti, w kolem veiled Colebrookova formula Ya = —21g (0.260 kya 2,51/ReV3) rai mvrdava kod Re + 40Ddjh Ig(3.71S4)k) = 10d Za prakticko proratunavanie shai eksplicitna, aproksimatina, Petori= ova formal A= on sie(ts/Re + 0264/07 koja sited s maksimalnom pogteskom of = 6% 28 Re = 4-108... 108 relatiome brapavest Kid 10". 3-10°% ©) Posrace potpure hrapvost (koje obuhvaéa viednostl Re > ao0dhh iBISdI), w oem odredujema po Nikuradseovo} formu 34 —opsitat3.218a}e7 Vevednow iy 24 ranitite dk ge cae teeta By 0.1014 00529 0.453 100. 00378 200 gos so 0036 1000 00196 ‘Sa stanovitim ograigenima (kd 0.01 jn 4 = 0.08) sneto maniom to nots (257) vd podrasju Re = 4109-107 aaklewsvim podufjina) Moodysva formula B= 535-101 2 1084ja + 105 RE) latkom podrusiy je Ad 0. dok jew potpuno frapavom podrtiy ‘Rex 2 pa formula peli oblik A= 55:10 + 048) Apiolune provetoe visinehrapavost k (po Richins) gacsaeeere NSN Hee ai ‘Voters cia masa, mi, bons, ai Stony unetnh a ‘vane ite cen ne Seal rarsle “aviretetelone c iene, eat sa akon sles operate malo niet — fiteinbustrare Zakovare tele eer (prema nating ete) Focincane fine cies re esto Ievaney Sera" nove ieee melo vada retin rece ove aca pot ade) malas Me 2, Koefcint gubtaka ¢ Ulazne ube zaohijena Aonitna ota F>0Sd —— (honfaror) sa atjenkom c=00s 5-020 c=050 otra er stenke = 100 ae see Gen T Krutni lukovi polumjer zakrilienostt, krutnien i kvadratnim regekom i kstor skretana 390": ieee gsi scans gstica tee Gt) © 027 020 0.15 013 10 0.10 0.10 0,1 INavedeni ¢ wrilede 2a tag patke cet (ape tim) dole za tehnih! rapave cj (npr svi ev, 2 ish) ‘ueimamo dvostruke vrjednost Za kutove 8 = 0... 180" treba vriednesti za ¢ snot faktorom 63 aor 90" Iso? = 04 07 10 1 tS AT Koljens 51 wr 4s Go 80" 105° 0" Ge 008 O13 028 047 113 1a 226 Ge 006 017 032 ass 127 200 254 Veiednosi Gy veiede 2a gate, Iapave stake chew, Yalazni otvori (otvor u stienkama) ee & vllednost fy 23 prove syenki onién firinied”—mnoat mearat ory Ros £028 & Hreniriad cou 1 8 Oavojes Sastavei vonmaeae eoe ‘Volumenski protoci anv a9 + gr # dove 1, sree wahode Setar I Wotike 3 din = 2+ a ~ wodvos — Sg ee tied as cae dw sovole2, an —eprtivttes «= Te a = wodvojku3: dps = beu'!2 Gubic - udoveds 2: Ap = brow 3 oan dod Tipmtieties; Ape bee 4 bit eos 1 oj edo krtog prs (d= d=) ae ee Ses jdong tatog preset (4 = d= 6) ia 005 0.08 N04 007 021 035 ala o 0a 4 oe 0810 - Er 208 O48 0.30040 050060 yo “ote =ue4 007020 08 S___f-tot na _o.to_047_078_ 092. - tse oar 03) 029 038 Sage te (S07 O48 09s ~0.30 0.7 & , scam ~ ed a= px) ~Ka0 npr. pi ena Kad je inttna trina malena, anemaryjemo zai lan Depatena sine visi (geodeska) Iyanp 22 kapjvine gute ¢ ovis 0 taky p; (apsolutnom) a donjo} (aso) posud. aku py zsiene pare Pri temperatur tekucine 7, gubicima w wsisno} cle hy 16 posebnim gab ima hy sealjke (ovisnim © wrt saa) a 5 Ako je donia posuda otvorens (p; ~ py, doputtena geodetska usin vi sina ovst © 2raénom taku Py, Koj ¢ milena s nadmorskom visnom Za vodu su tame visne zaka hy(~ pape) — u ovisnosti © nadmor- sto} vs rnadmorska vision 0100300500 1000 h 103 02 99 97 92 2500 m am ‘Thak zassene pate Py ovsi 0 vet kapllevine | nleno} tempera 7: Kod ode je tlstns visina zasitene pare ternperatar piles) ~ 0 ovisnost 0 ee eer er eye by 009 042024 126 483 1033m Gobitak taka u wssnoj evi ratunamo prema Dareyj (st. 141), Posbni gubic u sisal su ovisn: — bei staprim sisaikams od otvaranis usisnog venta { aljesja esnog Serena. — pri turbopumpame od pojave kaviacie 1 ijagramy (desno prikazana je usin vi sina vode ma povtSini mora u ovisnosti od tem prauure vode! bog navedenih ajecaja ne mote geodetska ison vsina hy 0 vode stemperaturom od 15°C bit veda od 7, dok pri temperstrh od 70°C ‘oda mora ssaikiprijecat, Lako hlspive ka ‘evine moralu uve peitecat sak. (Kod be: Zina, mp. time sprjefavamo mastajnje Jako a — teovetska brid ‘pal pazat) 1b sera drial us Senge, potrebou 23 pogon ssajke proratunavamo aa temeljy prirasta specie cnerpe # od. dobavne vsine H, Za kapjeviau fustode ei ‘Masenom PrEIOKU dy OdgosNO Yolumenskom protoku gy iznos ee ec OE tot saga p= Eu = Be pa Pe Sat» tas. geek ita maeeeavanana® fj sun, ~ unatarn Korsnst, a ~ mehanigka Korenost,n = fektivna onsnost koa nos = Mm Korisosti za rate wate slik | venilstorstnose: 0 Om " Mapnesiatke 0,90." 095088." 0,85 _0.80."-0.90, trbopumpe 558...0,30 095" 00" 0.88 ‘enlton . . 0:50... 0,90 ‘Te korisnostisrijede 22 asipovliaje pogoaske wjete_ PH promenjivin eet delovais(promjeniv proto, peomenljva dobavna visa brzina ‘rinj) Korisnont se mien, 1 to xobito zatno Kod tatbopamp (ih st 152), Stapoessjhe ‘Stapne su sine igsble so} nekidstnh2nats} (male bene, ali se upotrbijavjajnadalje 24 male Sobave ii veoma voke takove Votumenski protok anos te ore Nod yednoradeih sap sales promi: re lindra d,sapsja +1 brine wre kod dvoradnih seals promjerina sta pie dy ido te tee ty! = dation Dobava sisaljke, tj, svami yolumenski protok gy. ies 2bog, ‘volumetrisiih gubiaka (kod sap, vemilastd) simo v= ave tile je stupas} dobave A = 0.93...0.98 Dobava gy je kod stapaih sisal ajednotika, Ona se mien veé prem polotaju(kute a) esnacasapeog mehanzm, Dosava gy odgovara, prema sa, jednora | bo stapno| sali gremastb voradaoy,ednow. ‘bo jednoradaoj alsa clindr (s snacima pod exon of 1809, aN Nejednolkosstpai sisal ubanata se ie x Ny teencima (araéaim Komorums) Wi veGim brojem by Slindara (npr. Kod tj lindar su cata meds © ne ‘nono razmaknut 2a 120"), * jetenic musi stantpovecavaj usm ising sna sen} stan att prot hid: hekog oda, ‘Brzina vine staph pump nos 0.95... 4.7 okt Js (= 45.280 okt nin, Pr konstantn) bran rn (1 nepromijenj nom stapau) bit ce dobuva Konstan \Usiana vin rau epi stapim pumps mado tlaog ven nos: 1M radee toh pr pumpama suis vetenikom PSA hy oF sjsu: hy ~ guts vise w sso} cen ~ blak Visine pi otvaran ‘wisnog venta © 2} ‘fr pumpama ber tnog vjetrenika nary SPALL (H+ ante A | eet tar sljesu-a = 4,82 )m,nbeina vine (Okt Js).r radi osnace, dling wise cen, ~ konsnpresik elindra pump. —prejek uss cen, ‘Turbopurpe Turbopampe se skupao ime za radial i aksiale (otcishe) pumpe koje dieu po Eulerovim zakonima 22 turbostojeve. U praksi se festo sie tutbopumpe (radjalne 1 aksijtine) nepraviro ‘azivajs seentrifgalnime pumpama, jako Su 2apravo samo radialae purge cenuifugane Brzohodnost (specitina brzia ven) m nfo ial pokscae Koju bi brzinu srtnje moral imsti geometriski signa pump, ‘avedena 25 dabavma visa H (on), protok (Zobava) gy (m/s) | brzing wry ‘5 da bi pri dobavno) visi Hy ~'lm dobavjala gy, — 1 mys. (Prvidna ‘ekoherentnort eltina w tj jednadtbyotpads, ako pod sibolima Hi gy ‘azumijevamo bezdimenaiske emeie H/T | gyitey) Sve geometriki sine turbopumpe Kole imaju site prooéne amet (eeomerrisi sine trokute brzina) maj i jednaky bezohodnost, Ona nos) 2a azide turbopunpe: radiale my = O28... 1Tokefs = 14. 100 okt in tksinine(propelerne) ny 17-10" oke/s= 100... 600 oki Mani) breohodnost my odgovare mania brzina veo, manji protok i veéa dotavoa visi Za visokolaine sisake Kojima je broohoriost ny <0.23 obs (adn << Molr/min) iabiremo ssalke + vite stupnieva Karakteristike turbopumpi (ventilators) Pri konstantno) bzinl wine dobavon visina 1, Korsnost i sage P polucbna 2a pogon ssalike ovise o dobast gy (Kou motemo mijenat prigavanjem). ajagrama rdianesisajke H = fly) odgovaajy totke 1 radu prt potpuno 2avorenom itznom orvora (ay O} sutsesnnga petra topin (pres temperate kepevie b= tad pet optimal wei (gan © varmom ad prt prkjucks pumps a jevovod Car <¢-rada pa prazno (H = 0; samo scores), ri promjeni brine srinje od m na ms mijn se 2 jedna te ita ssh potok qv. dobavna visa 17 snaga P po zaKone atta eee Ala} pas aes eau Pe ny Usisnavsina hj vetkalna udajenostosi pump (ph ulznoj povttini rotor) od povitine kapilevine u wisho) pose (erst). Depattensussna wsina unoss fgg 3 PEEL — hy 0 Adie je kavitacish oetcjent 24 pumpe (po Stepanov) ovsen 0 brzohodno- Sting (Oke) = = 0281 n (Prividna nesuislst to} jedaadabi ne post, ako pod my razumjevamo beadimenzishiomjer nj, pri Cem je my = 1 okt‘) “Turbopumpne redovne ne mops sime ass chasing, vee Se mora wsisna ice napunit tekusinom. Da by asana jer i 2a vnjeme pogonstog prekida fala napanjenatekucinom, vgradvje se na nyezina dna odbojt (soz) ‘enti zaklopka.— Ima, meat, 4 tx. samousinih silk koi je Prigraden poseban reds) da mogu vsisat tekucina i kad je ussna cjev apanjena2akor Veotlatrt Ventilator sufe 28 transport plinova i para pa sa zapravo seake 2a nove spe u podria njihovenestitivos Kao trbostojev, oni se pokoravgu stm zakoaima koja i urbopumpe, samo So past spcifie eneipje ¢,odnosno dobavea vsina H iratens Ustupea Mid, obignoizratavamo pricastom (okokome) taka (onaporome) EY p= 0= Hog tie je 0 gunota dobavoog fide. Karakinstkacevovods 8p. (= Hcg) naeno je jedake ono} za pumpe s mziom sto 20g male guttote pinova~ ne wimamo u Obrr geodetska wna ec = P= i+ Bp, +0 Ventlatoredijtin takoder prems breshodnost ns rade y= Ql... 167oRr/¢ = 6... 100 okt Jin saline (propeteme) ny= 1,17... 10" okt/s= 70.--6000Kr min Karakerstike vetatora u nate su signe karateristkamaturbopampi (ih ste 152) 13 \VODNE TURBINE Vora snaga Ps dana je raspootivim protokom wodae mase gyi vol smenskim protofom qy-1korisim padom P= sae ~ sent se fe ¢ ents ve roto e ovian © Karak nieke Kojo) priguda oitedeno oborne sho pode. Vaokoporstercke fe ~ np Deva) ima aed prook ‘tao prods | rano to, Kad 6 8 ho” ‘im planta tope leds, Priore ke (Ge ape, ere) imaj aja prof obs makin ka Seedogoate eke (= — spr Sava) ia po dha maksioma — @ pros t wen rook je, sim toga. oven 0 slatnosi odin (tne isle godine). Pri oven Protea ura w ober negor pose eae Shani godina te 38 goin) Rnd provadinenn temabllaos poste: sin | bora turbine vstanosbyemo osm tetce 1 naan prota (Orme | on) ebb protoke hoi "goije taj (uktpe) Sate (gn ae en 9 ma ‘ans Nejetnotcon prota imavhvamo akumulacjom vode wwe ete rotate odncuno mang ptska. Akuma ste ts devon Gdn Foran) i gona (lek brane) U pose shiva kom ene Be orjeme malog opts cepimo vod u vioko sme aku Sie haere, dojo w nieme sing optertenja konStvamo Merial pad Hf ovis 0 gzodeskom padu ho ric vodenih cain ‘a najitem meta na lear ip tarbuskog postojena) te © gubicima yw ‘Sovodu (Gevovod, aematute it) He hok Totno odtedivane rasplotivog pada H je — za razne vsteturbieskih postojeja— defano 8 medunarodnim proptsima za primopredaju vo. (sh orbs, ‘Geodetsi pad mijenja % s promjenom protoka. Povetaniprotok ize tive porast vodenihrazing, a orobto razine na lars, tog ga se sta jue geodetski pad. Pri raamjerno maton padu njegovo je smanjenye vio eseivo | mote onalae poetanom prtoks routed sma ve Seaga tring Teoretsk saga Py turbine jedaks je raspoltivo} vodng naz Po= ant = das Ht = avon Ht ‘je gu, odnosno gy mats mass odosno volumes prot kroz trbinw ‘Unutaaia snag P,smatjcna je 22 unatarie gobi ‘ke oe weimamo 8 obeirunatarajom korsnoty Pome, nutarna Korsnost turbina (umnotak hidaaticke orsnosti mi volumeteske hoiston ty, = Mh?) jako ov © ajeno) bri rie pa je dobrt sem pr odredenim brzinama ‘je (nr). 2 koje su rvedene turbine lopatce fekvaa saga Psmanjen je ot ma mehantxe gubike (ave gubihe 24 pogon poms reds, regulators itd) to uzmamow cbzirmchanickom orsnoici ny odnosno efeitvnom Korma = 1 PetghenPe P= ngee= 19084 = ngvesH Efektivn Korisnost turin inos n= 025,..0.85 = 0,88.--0.95, Efektivna horsnost ovis o promi optresena P ito raza za razite turbines raznowsnim sistemimateguace. Onsnost y= /(P) pi Konstantin) ‘aii vrnje mprkazana je dijgramom u Kojem hive 2nate: 24 mani turbine 2a voce turbine P. = petonove turbine FF Sporohodne fancisove turbine F = brrohodne trancsove turbine pr ~ propelereturae K — Keplanove turbine Broshodnos terbine (specie zing ve) my 9 "SVE Pokanije Kakva bi briny wine morala ima geometjek sens tubing, ‘aden za Koran! pud Hm), protok gy (ms) s Brin vetaje my ds ph Korsnom pada Hy = Im gta Kolin vode gy, = I'm? ‘(ohefeninost vedi nije narutena monde ako pad simbotima Hi gy ranumijevamo berdimenaiske omjere lH aylavn) Ja iturin vite (spin (hs petonowh trina) i wie rtor pa ‘tes hod ptlonawh rancow uri} bachodoos ai Geometrst séne vod tine imu, ur sve pototne jet (sine stvoate bene), Baohodoont ny "Vrine tating rei padove mu mau brehodnos,# one 22 mane padove edu Brohodnost Pods upotcbjvost pojedini vsta vodnih urbina: Viste turin = cords okt Jmin foa2...046] 12...95 Peltonove ~ sjednom sap TEES a) |0m.s00/ poe oe] Bae Frcsove-spornoane | $00..105]039.00073] 20.45 Sime” | SCOT] erhane S00 $8/tarctes] foo bens 35... {17.540} 100.350 Konanve | .67...3.60| 100.35 lebor turbine opraniten je kavtacjom. Breshodnost mg odredue se (na temehs diagrams isptivans) w ovsnost 0 minimsinom doputtenom koe ent kava cy (Thominog. bra) ‘m= loon) in = (VOR ~ AiPE ‘ees aan ak, hy ~ visi dfurora Breina vrtnje vodnih terbina prague se ti2eno) bin vine gonjenihstrojeva. Redovno sito leks generstor! Kot maja odredens brznu wre (vid str 266), Turbinuodaireme tako da imap tradene zn rng majbojukorisnost 9. "Najecs Bzina vine qu, Koj turbing mote posi sutaju porpunog rasterecenja potpuno oWvorenih psoas lopatica(opobjegnuces) mnogo je ‘oth od nome brine wtje nt tnos ‘od pettonoviheurhina—auns = (18.1.9) od fancsovh bina aus = (U8-—-2.D0 Kod kaplanovih twrbae Raye = (23.3) Ps normalnom se rad bring vrae urbne po pravly ne sme povesa vile od 10%. Regulator ko praia delje mora spnjeit da se pe normal om rada orn turbine poveéaiznad doputtene vajdnost, Medutim, 1 Fotrsjac djelow trbise | pakjabenh strojewn moraja ~ rad sigumost ‘sltaja gredke na reulatora = 2drfai naive Brine Vn Ma ‘TOPLINA Specie topinki kapactet Topline dQ mena je mase m temperataru ea d7 40 = omar jespeatfin!toplinsikapaite ea (kgk). U idea je pinowa~ 9 map ‘astjem sicaju ~ Konstanta, ina optento ovis temperatun 0 kt, ‘Smatramo ie Konstantnm,pemo Q = em(T, - 7) ‘Viiednosi specitienogtopinskog kapastetapojeini al rzabiu seit tabi nase 163 219 do 217 i promyenlivom specgnom kepaciteturtuname katkadassposiednim secignim Kapactetone ated temperate Ty 7, ened = fedTHTs ~ T)) S prosietrim specifcnim kapaciterom eafuramo kao da je Konstantan Entaipa je odredens izazom yy + pt" U tom je raza U — unutrna enerpa, a pV’ ~ vanska eneria (ener pester, p tak, ¥—volumen) Specficna enialpija he e emai jedinice mates obztom na — po volt codabrano ~ shoe (npr. °C), aij je h= 0. Mjerimo jew Jig. Vijednont Speaien enue za paresloene sa utabicama ma sr 16960 191,75 adn Mak na sr 194 do 197 “Tempernturne rarteajvost (iltacia) Linearno temperaturno rastezanje sbog poviteiatempers- ture 22 dT once Pepe ies «linear ocfcent temperatarnog ranezana (K~"), f= prvobitna ‘habia Sratramo i da je koefisjent @konstantan, vied P= ol + a(T~ To) Koefisjet tatezanja pi vik temperaturama taste. Njegove s vied ost 28 vate vin dae na st. 188 139. Kubicno temperatarno rastezanje sbogpovecin tempera ture za G7 ios ‘av~ pyar tse su: kobe oefcienttemperatomog rastezans(K~"), V~protita Smatramo hi Koefiojent Konstantnim, bite V= val + AT ~ To) habs Roefisjent rastezana pri itim temperaturama rast, Njegove sa ‘jednos za tekusne | pinove dane nas. 158 Lincared koefejent tempercurnog rasezanja (KY) “Temperatareo pose Kovine bakar ‘ai ad oat estar ‘olden rial loro ating srebro votram Iejexo (estoy Slitine bronca (kosirena) went ew fete — noes, 0,1%C asec — lesie CAN WCrs Ni nyer — invar 6% doratamin jed tnesing ovo stebro Platina) (10%) Surin ‘ordi metal 158 0... 100°C 0000238 1,000 0165 00000165, 9,000 0065, 9,0000360, 0000130, 0.090026 0,000 0084 90000260 0,900 0228 1,900 0082, 0,00 0130 10,000 0292, 9,0000090 010000197, 0.000008 ,0000142 (.9000123, 0.000180 1,000 0180 0,00 0120 ,9000117 0.000011, 0,000 0160, 0.000 0105, 0,900 0015 0.000 0233, 0.000182 0.000017 0.000 0184 0.000018 1,000 0080 9,0000220, 0000104, 0.000005, 0... 500°C 0,000 0274, 0000181 0,0000298 1000 0152 0,000 0095 1,900 0209 0,000 008 5, 0,000 0152 0000181 030000138 0.0000034 0,0000273, 0,00 0168 0.000 0194 0.000009 0,9000129 0, 1000°C 0.000 0168 0.000 0102 0,000 0086, (9000 0102 Linear Kogiient temperaturng rasezona 2 (K ‘Temperaturno podruge: | 0... 100°C Nekovine: teton culos ‘icmant eal anit orund sagnezia (MgO) opel polamidt polvnihtord| porelan Sako — jnsko — kremeno sumpor 9.000 012 | 000 101 9,000 0013, ‘0,000 002 0,000 006 | 000 0064 0,0000123, ‘0}000 008 2.000 110, 10,000 080 8,000 0030, 1,000 0035. |..0000 0081 10,000 000 0900080 0.5006 0.9000072 9.000082 000126 9.0000139, 9.900003 0,000 0083 0,000 0080, ple 9,900 093, z 1}000.0006 0,000 000 Kubin! koeficlertttemperauumor rastezania B(K-") Kepievina 7 Keoiois | vee C00 ‘01200 nore 900200 | benzen (enzo) 000 105 20°C + 01000380 | Sant caopod S001 150 °c o005a0 | te ma mazanie 000740 oc 0.00080 | pentan 000 160 200°C | 0.000550. | propane (ceria) 0.00 20, {pentinko nye 0.000097 trasormatone we , 000060 | i S00 180 Pin ’ Pin [eee amoniek | 0003302 | win did oan 72s aison| 0.003 676 | pen: monoksis 003 670 us aonen | sea ions 682 ety | 1003660 | mporn iokis 0,003 80 ik | ooose7s | ideal! pln 6.003 661 = neon 4003 6st 203.15 19 (OSNOVNI ZAKON! TERMODINAMIKE Prot pln zakon terminate opti je ekivsientna mehanickom eadu.« (Mayer, 1842; Joule, 1843.) Dovodenje ili edvodenje topline Q uzzokuje promjenu unutare enet- ie U i apsolutnog rada 4 (dobivenoga fl utrolenoga), odnoano promieas Entapie H tehoigkog fada W (Gobivenoga i trotenog): 4Q~ 60 +44 +40 — dovedena toptina 8Q= aH + dW 30 = odvedena toplina Za sata mehanfke ravnotete motemo tad iat tlakom P i volumenom ¥ 4—pav +64, +aW ~ dobivent rad w=" vap aa, 2 = woken rad Entalpiiski teorem: H;—My = Q—W agi lev akon termodiuenke Toplina ne preazinikadn sama od see s hiadoiegs na toplie tela (Chasis, 1850; Thomson, 18S). Po tome raslkajemo. 1) povrative proces. one oj st mogutsu jednom iti drugom srk sla, 2 da pri powratku ne cstane w prod mkakay tag (opr isparivanie + Kondenzacie, kompresia¥ekspancia id, Db) eepovraive proces koji au, moguél samo u jedsom smishy (np. pies topline, teme, prigutvanye, mietanye it), Entropija je za sve povrative proces odedena jrazom 4S = dQ. U tom je iran 80 — promjena topline pri spsolutn) tempecatri T “Specifean entropija sje entropy jedmice mase rata» Bio nt ~ po voli edabrano ~ishodte (np. Kod O°C), ge jes = 0. Mjerime jeu IMEgK. Nene vrjednost za pure dane su na ste 169 0191 TEiropj se zsvorenogstava pl vim nepovrativm procesima povedava (as> oy, [Ekscrgija* & je mihsimalitebnthi rad ito gs obsrom na stanje ‘okoline (pr temperatun Ty tlakup) motemeo dobi iz unutarje ener Was oj) fe entalpys Ht enttoa Sv =H ~ Hy ~ TaS ~ 8) ae entpa, 4 Se entra tar pe stanjaokoline (To, 2). Anergija* TS ~ 5) je dio unatarje energie i Kojegs ne mosemo obi thee ad ‘Spesihon escrija eee ebserajajedinice mas ¢ = h = hy ~ Tele = 8). ae st: speciféns entalijats = speciféna entopj var u promatranom Sanja, ho 3p su spociiéna entalpa t enopsa an pl Uaku | tomperatu ‘kotine,sspeciensanergiian b= Tole ~ 1). Te jena weo peo. Z Ran, Labijon (SV 19881 SV 1962-1 Promjene stanje tra ri pronyeni tans odredujemo vglsvoom: volumen V dak temperatura 7 apolut rad A, adn, tebnigk ad 1 tophina U p¥-tjagrama predotei su: apsolunt rad A povsSinom ispod ksvalle ce a oe oe ba a Sinom Ijevo od te krvlie ‘A= fpav Wa ~SVdp 'U TS-djagramy peedofena je opting @ povsinom ispadevale povrative Ee adalat er y . i: 4 i || Aebijabtas nat omens sans po kojo) topline nit ivan) dovodimo ri je odvodimo, al ona mote bit proavedena © simom sistem 208 ental: 27 Kons. U idelnom su suju (bez gbitaka) acaba | ize ‘topa dentine Kevin procest U iealnom (bez ubitake is.) desokretnom krutnom proces (sm shane St, nhc, Kt odpvee prose poset jer, pov emedere rvoenam Linsjom pwr prom ane pene Soir up) -apem dobwen rd Wy, 8 Tajo ike topian Oe m= 0-0-0, ” " sSeie @dovedens, x Qsodvedena pin & é (e200 | Encgciskakoios kaos process | em = HO 1-000 ———_ Ujevotstom keinom proces (roto si a), Ro ogonre procs opin pun eave so ad (oon) ai pina Poy Wobiem) (22) Cimotay rata! proces tte imate dis inva jy ntema. 2a wae Onin nas + enegcita Kottom ro 1 ToT (Thmsonovs edad 2 Sioa pin tt IDEALNIPLINOVE Pod seam pinovimasrazumijevarotako visoko pregiiane pare dase pokoravejazakony Boyleowu | Masoteovu (pV = koast pT = konst ‘Gay: Lumacora (FIT = konst pp = Kot) U psitodi nema seat pinove, 1 nog se relniplinovi po sojim svostvima tsko piblzyiaaealnim pinovima da za nih vrij s dovoljnom toenosu navedes zakon "Tenn cst van ral pina jeu jedacatomsi He, Ar Svoatemns Hy, Ny, Os, CO, 2k fsteatomnl CHa, Cs. CH, CB Psi malom taku i pogotvu jo pri oko} temperaturi matemo zakone ‘ealnihplinova prmjent na HO, COs, SO», NH, it Tednad?ba stinjs plina povenje tak p. gustocy e, odsosno specfin vlumen vik volamen 1 te masa mi temperate 7: Pe=RT p= RT p= maT = pinka Konstan, koja ovis smo 0 sastavplia. Mjeimo jew gk. Vrijednon 22 Rw st 163. ‘Opte pincka kontante(ymn0tsk molne mise gi piaske Konstaste R) jednaka je za svepliove 1 nos R= Mink Avogadrov zakon ‘ano! io Koj (heap) pina zuzima pi jednakom stanju uijek i Volumen Vg oj pe O°C Stak 101325 bar bene Vag" RyTip = 22.4136m'mol Prema tome vidi za sve plinove (molbe mse Mg i gsOEe @) Fg = Ml 23 plinove media s0b0m Mula: = Ov Specifigai topliaski kapacitet plinova foobar ps konstatnoe lk op = ae ‘ovolumewséki pit Kowstntnom volumena adjesu: dh promjenaspecitine ental, du promjena specitine unutaraie feneepje (u = Lin), dT peomjena temperature ‘Omer specfénihtopinskin Kapa ‘Razlta specific tplinskih pact ey aR 1) 6 = R=) Entalpija plinova speciina enalpja A= fopdT + C molaaentapja. hy = mq’) cpa + C odio mola} enti njpoznaiihpinowamalaze se ma st. 164. lz rola se enalpje io lho mote uracunati spectens ental h = hay. 314.40 K “ermaanepa pao Ve nn mn pr ee A Pe ee _ % & |e ‘}-monoks, | CO. so goer |e # ae |e e fin (cettes) |, cat i Se lae| sxe ce | Bn EP ee im ot pn pkg smi ee ee ee | oe ow m (Sh) ot Ste]. -S Yo Ls] a fae te | aie [ks | ab ry 2 2 a Povrativepromjene stan pinors ‘Omake voiina~ ma str 187 do 162 9 Lzohors Y= komt p/T—Konst(= mY) pulps = TTs <____% ‘Apsolutni rad = A= 0 wo a Tehnigki rod W = Vin, pd 0 a Toplina Q= meth, ; 3k D teebere pout 1 =teette ony (Omemen ton 2 2 Ge He Be cern ane Bog |e ie gs pest HE ES nar. 2 i | ae ie ee i na 78 yoo | em um ie rane a. 2 i | ge te be 1 tym Eat EN 140 W738 49380 41700 48090 = a » ieee See 0 tor eee ee ant gue Yasterme Foes BoM tm Ba ate Tot) (ber elt mtn BOR gS Bm Bie tne BO [BS Bs Ss oats gt ste aaa ig KS/Kr0 a Pa ek Cet ee natn! = na o 2 0 0 o ‘Tebnigki rad Waa ‘ m S22 BB Gh pe time on dawens.—si io an Ben 321s sere . 300 on Tile W815 1899) zemtropa $= ko 1 eee Bap Be fg acto Tet mtomn of!) to BF eet sis “pedo Se BR EE REP Anum at [-e)F]-2407] a £3 2b 8 ya tm an aia ais Ba =F)> Linton vee te ie be a melee oa Fe = ia iat ope uo Teh ad tans prom sai (= toes opi Boa ea ha va) W =A — meg(Ty—T3) = Hy— Hy = ml, eae 2 a ©) Politropa predslja opénitu promienu stania pri kojoj ie promena temperature ‘pravno razmjerna dovedeno i odvedeno}toplint dQ = medT =o era] pv" = konto Apwoluns ad 4 mh’ Ty - B42) on—nvy fata een ae ny Perlis Tehnitki red Ween Toptina out" Promiena stania po politropi — kao opéenita — obubvaéa sve prije mae ‘vedene povraive promicne stanja Koje su Samo niezni posebni stay Usporedba pottopa poltropa . « faohors Y=konst tm inobamn p= onst 0 $ faoterma “T= host 1 So iaenttopa S=hoast x =i, 0 Priusivanje je nepovrativapromjena stan 23 Koj Kod idea plinova wre: ‘aentapn = konst T= konst 66 ‘Smjese dala plioovs (lndeksima 1,2..mcanatujemo vltneLoje pripadsjapojedinim sata sama uses) Masasmiese m= im tm + Volumensmiese ¥= Yi + Hs + Taksmjse p= ppt pit Pr patcaln dakovi pedi pinovaw sms (Daltonow zakon) pm eMiY p= py 2a ses pinova vied sta jednadiba stanja kao a homogeneplinove pV = mRT Pins Monstatasmjese 1 pivdna molna masa see Mg eas Cota is y ie Specifén opink Kapa specifi ental sme zrak Satay pospuno suhog zak =r Tgalaale inn [3808 Mijeiane pliaova (ncpovratii proces) |) Mijtonieprt ¥ = konst parcjlnitlak p= (ps7) 71Y fe ae Bows | 80011 ios temperatura smjese tuakamjese p= p+ p+ 1) Mietanje prt = konst. parcianivolumen = (RMIT): Tp wolumenamsse = 4 1+ PARE Zasicens pare Je smjes iu faz: tekuce plinovte Para im w zasifenom sanju za svaku temperatura toénoodredenu vijednos taka "Ganjermose plinovite faze euhs pare) mare jlokupne smjse (sue pare § ekucine) nazivamo wsuhoch pare 8 obsivom na xj zascena para © (veelay tekucina (ber pare), OEr<1 — mokra pera. kojaujediimasesadrtixdielov sabe parei (Is) dijelovrekusne, = 1 — Sua. para (Samo par, bez iehusine) Razitie velitinestnja pare, napose gustoeu 0, spelen) volumen v speciau ental hi speci entopj + cxnatujemo ristanje r= 0 omakom pristnju x = 1 ‘Temperatura odgovarju tn te oxtslevelitinezasiene pare pitanja vnskows * = Oi4= Tnalaze se najvatnie pare talicama nasi 172 80 1761 188 a 191 ‘Za mokru para (0-< x < 1) vee specisealvolumen uy = 0" + x(v" — 0) Speciiéns entalpja y= he + x(k" — Specifens enopia p= a +x!) ‘Capeyronova jetnada prikazuetopin fpavana 7 kao funk tom peratrezncena T,, povecanjsvlument pi iparvanjuv'~ 0 deren nog kvosjenta POT pa Ty) (pid) = Pregrijana para je realnt pin Kot je prepriamienad temperature rasicenja i ne sade vie rikakve tekusine ‘Obiénosmatramo prgrsanom onu pars koja mie prerins mnogo iad temperature escenja je mora racenai po posebnim sakoniena 2 peg [pnp dk se nano! prea pre pasupno prj sain ‘deainh plinova. ‘Veltine stanjepregiane pare (p, vhs) funkeie su taka temperature: PURRT +h kek + fest sm 8'4 Sey tariT) Gn fOD a peegrians para sastaljene su razne alice © param, np. phar ako wrimamo wobirodstupanie od ideal pinova) mast. 168, & fa preganu vosens para na st, 175 0 187 Propet Seep podruda (eascene 4 pregniane) vodene pare prikarue posebno zomo Molierow h,-japram (sr 1704 171). va Zak ao preriana pars (hoi pri totnlem nih plinova) cunanja odstupa of zakons ideal: Toplinske svojtva pri taku p & temperanari ¢ specigei volume, spciéna etapa MY, speciina eatropias* i | ceo | aes | SSE | aie | Wo | She fe | Soca | ial | S35 | Goon | pie | ene $3 | soe | BC | Re © | wh [he Luter, hes [en peers reese eae ag See | ae TMH | 83 | A | Rae | ly | aos | ae | tame | ome Bier | Re Ble | ae 9 3) S898 3) see |e | i | oer ml | Ae & Bl sik |e Hs [es er] : ng aoe ae sag | Sait | = 80 | ois | mart | Sao | coosass | i950 | © | aos | 2028 | SoS | 0.01283 | 2582 eae a ee oa00 | sso a | Tater 100 | onoasi? | ion? | 4aie | Gaos2m | oe) aa HNO | OGtrie | i903 | Sot | Ootsem | ume Se © | suse | a | Sass | conan | wei | sen 0 | cones | ions | sear | oomse | oer | $567 1m | Sone | Seep | Seto Sos | Sets Ste we | gone | az | boy | Gon | a2 | 33p | Sade | Gece | Slas | Om | ates | a 5 Ishoilite 22 specitna entipdy A specitens entropy + fabran je oo (Geliane) splat) eh 169 BYP # etidonue eupmoeds akira Patsy aA Ta = oon Pe Swot cone F wove i i coee - cove t ae t f é a: eoee wee ee m Specitiéns entalpie h kskg Speotiéns entapje h kk. 10 Zaséena oder para Tela one a} enpeurma od Odo 7415 Tempera yak 9 Silvan 07) specie eal seen enol * ? © o Saestssaeetetee pects mere el] ew) # a S| | wee wie | ns vine | ate ure Se | wie wa | Mine Whe | tere ten ‘04 | 0.008 112 | 6.001 0002 208.2 0 22 | no00 9.158 1388 | 0001 142 22% 504 MRE, eames Bs, | Stee ae] aule Be) ee BH x am Po oe | Sa Ei 0 001 008-3293 03836 5 23,20 | 6,001 190 2518 8 Sess Be a pa | gage a wo corer 1988 os Bot | G00t tte Bad ‘ sais BS aa BSCS oh a s D001 81S: 91579 0,767 7 gsr | gems ae Sess at * aero gang REGIS NBS x BS mt st] ans pean ® gta BB [MRIS Bee 5 es me | tem |agig2 omen s tip 088 S| hie | ome there - i Be) ee | cele cae 105. “0.001 88 25 | sos | spol see 0.02851 i = 8 gee gmt & tele ee |ias | cers gues 8 Bee 3 age Gane 7 owiote x Wes Sa ie aig amie aan = sais - Pr eae 7 amet sms Zasi¢enavoena para (rasavak) “Toplnska syst pri aku od 0.91 do 200bar ‘Tak p, temper. spec." spe. ema. HA": specs emt. 2” > fa] wpe owls» te || mas mone | me ike | We K ihe a ad n Ye Wks | hh KW Ber) 6989 | e001 coo 1292 234 2516 | Q1080 g9TT 002 | 2st" | ouot oot ‘era isae 23m | O2e07 ns bos | deen | coor aos Soao | anS* 35s | Naas ate Bis | Sole | ates SSR) Sat) as AE eos | iss |eoorcoe nie | a7sg 2377 | ngps g280 Or | asks Oto) er) i Reiss Sit iz | W845 | Gana Ek | m9 Wsde 8 Koay ote | seas [ones 'SuSs | Ste Ort 7987 v2 | coo voor ngs | 2818 ngs 7309 03s | tse jamie bee | bo pags? TaD ay | fe | ono Ste | ao tout ito Oy | Tap | oootear Ses | Sina oes! Tart os | was | outa 320 | oe ho 1398 De | R98 | onotase oD | 8S Mus 733 os | S81 | omnes ier | Se ras has To | oat | Bootes Tena | ain tas 780 12 |ro4x [owrose 1428 | 30 Lon 1298 Ye [ISA | Moor oss tor | das Ns Tao 20 | 1203 | oootGer oes rin ES [1274 | oootoes ities tas! 2 [ise | eat oss Oe3 2 eae S/1Sk | noovass usta ean ASR | oot or 3133 ens s limea | ogo s ou 12 | age | ouot ea Bn | 8001 8 als 3/2 | ogon 77 cost B [RSS | ono ir na So [38 | toate eile ab [3803 oo 83 S09 5) 2039 | ogor 2H 003943 son [Bsa fone Oates se So [386 | ol jee as Ss ane oo |3ni0 | Bows) Obie OE S30 wn | ea7 | nga opts 28 sm fon Fk | 0.01 3100.09 508 Sisk iy 136837 Toeosy oss cy Yoda | pegrijnn voens para Topiasks svoistva pri taku p i temperatuch + specifni volumen v, specifies enalpiiah,speifina entropia A * a mike king week. 7 7 forks | Wha & | abe Oat omiowi a0 ean ws a8 Ea 70 Rot ‘tar 99 Bd ee 260 dae 0010002 Soave a aces Sh |-aaei ee mr] a ial ta i ee led ‘Voda i peeetana —vodeaa para (oastavak) ‘Toplinska svojsva pri taku p §temperaturi« soeciini volumen v, specifina enulpia , spviéea entropia s eau) anise ee | + Fi * * 7 meme | wiyke | tumek = Cig kg | tune gs tere [es eam | Town 13 [ote as (geet fama an gent *: Bete a toes | onetenea ict juices ae Seal | Sa «a. ae a | 0.001017 oasio | 0001017 2512. 8309 ‘ Gee a tae Be Be i ’ a : pe lam | gm i tae gee ae |e (ieee Boe | i Re) ie | a peed Oabar 28 71940 aes) 783s eee en a | (ag as Cee; | cares Bo Fe oa | aura | | fe) oe ae | se Me Re RE) BEE | ie Gasie | agro | at: | soo 5 sons I sos) air aT | az 20a fae) ah Ge Ma GS | ioe : saa | 29 3 @ T bar © =a9007 | epoige2 | 90} ogo? 1 (83) OBE | Silas? 8 | es rH ate a3 | Get | Sores | vers | ome; iar he Ha | Be BG | ttt | eae | sts | fo) fl | dm Tan ak ake! rae [| Te? Slats es oh a te 2m us | daw | 28 » jae | aps | ian HB ims | tom | 38h B {TR | 358 | ese aii | fie | hte | 200 2» it | 205) ine itm | fee | iar | 399 2 | 130 | 358 | tase je tome | as | i » | TS | 3a) apie 2am is | k | 207 x0 Pte aan | 1998 ‘Toplinska svostva pr specienlvolumen «species Voda peerjana_vodena para (nastavak) taku pi temperstri + etapa A, speciténa enronin 7 7 cee PRET aes uinee © vine uae’ whe whe wee Ene ute oe the tthe be ae ‘se p= Star | seaereerrenae g | agnor: 02 | aay | amo ' 02/0001 0 | onan | os | omer) oman as 29 | Stores’ | afd 2803 | Baohoee' ae | lees 8 | Sama | os | omer] conta ng 4 | tories | sere | arno | domam | sery | congo «| SENG | ets | G23 | Gooims | tee & Saray | R12 | 409 | Sooty 3813 | ios | Samy | sary | G3 | Gaptee et #0 | Goes | 3880 Tors” | oma Ss! tos” | San | GRE | Meaty gaan | ae wo | gomioae sto gone | 32 13% swe | gorau | wee! s3o7 | oomoe | sina 10 | eon 5087 2 ont 1 | Soe | $33 | 1S | Mem Ss fg gone, 27a ‘anse Wo | Soros | 5833. | tHe | Sansa ie Gow / dae oe ta |“osass oes vo) as 3 O83 MeL ens \ | Be Bi soe 40 fo} tis | ist Bates i) 1a | doa | ogee 2 ao | ae! Bo) 1 Bo | adore | ay it 2m | osns 30a 3 | aber Mae ' : 3 | o3ia6 ag 8 | Soi Be | aon | | as 4 | it oot ' \ @ | oma go | am | Sores s 3B af = RS 129 | oor ou ie | | | 3 1% | Sor sot \ s ue tio! deioe | ! 340 som te Oa? 2 Bie | Eee oo Ft bie | ets 2@ | aries a Mp) fle Be) aha 5 ib | gt io | anes | i) Gat) «a ary) ae ao | She = ue Be 00) ass : ! amo} ae vm cy “00 pry ao to 0 0 So oy > aan Voda i progam “Toplinska. vain. pri specigtns volumen 6, spciéns ike wing Uke, ode para (nastavak) taku pi tomperatsi« ental, speciina entropia 5 mike Wig WK Tear Bove 1 nor | ase | O37 | oor | 989 8305 | OL oe | Ie | Gio ors * | onoroae Tia | 29001 | 00009594 | 1 | a0 oe 1306 tap Ve 190 8 5 3aee 288 28882 ROSE BREESE BELLE FEELS sesu. Toplinska sojstva pei Specitent volumens, spciena Vota | prepijana —vodena pars (rastvak) Haku pt temperaturt + ental A, speci8ena enronie « ill ores ee 7 Jays a 5 7 sc | mine | wine | wien | mts | ws | wncex fares ape nce oe ame = aster ivy 2otar red a eres — @ | oma ooosm0 | 25 © | qosse7, 20 a0001 ' 00982 40, 002 28 | Sore comer” | wee go! eaorom’| sch | G58) gieogms «ke St 1 | ooo Sor sot | seo % | eporoe: | sini | ite; Savor’ Wha. Sema & | Geordie Siro | 382 | Stoiow | Sse | Ga’ | Soom Sekt Gases $9 Soros Siarom | Shee Bj cools SHS | Tan" omels ar) Ton von | 090108 aes | agora | aao9 veo | oppian ‘a2 120s | egoion 220) 1308 135 | Spor oo 1Se | Gaos | S323 ti | Samos Sx3 1385 Sores dee 138e 1a | ton tas | Solon | Ses | tie camo «Son, tase | Gores ts. Tae 1 | oan tor tat | Gaol tor | tae {i | bor tot, tree | taao | Soon fon arts se 480 | Goon st | Samim | Sets ee | So tSe | feet S| Goris San 200 | og01 156 2av0_| coor 136 me | omriss ‘ano ame | goss asa, au “oar S| Bit 10 Bo oorise Qs BS | GORE Seat) Ea 30 | lees Sie ganeae~ ho apstle Feat oie 1038" | ZL me | aioe sies | Seed | 350 | Bo oonta | 30a Gos oon eae am | ass | sas} arm | cogs | s010 | mo | aati 2995 cnsess 200 st 38! aides | jon | Ste | Shes? 3) Gongs. ioe ahste iae Mo] Ge ate | Se | Bite Me | Sonn | dont aos Me Se Ho) gay Tiel | gee | Sing BB Sonse | 3h asm Mt Sar fo | chet (38 | Sect | Sines BB) Goa | ir fiovoce 38 Shah 400} oasiy | 3249 | 2130 | 4200 | | 40 | 90931 320 oon | 32@ ors | ist | SBR) Eee | Gi Sates ie Geiect SBS ke So] siete | 3 | re | SN | 338 | iD ier 2a Soites 386 4) oes | sim | dae | Ste iO | cigs 3a soars 38 Ste i | sims | 303 | hs | aiite ie Sige Soma; 300 Salt soo) 07S6 | 3.467 2 | ouseo | 3462 | 734 500) N16 345 7,235, 0.08634 F445, 2091 S| Soe 35 | Te | Rass See | TH SB ang) 3) PBS Shae Sie | Gust He THE) SiBS 38E | pe Gieeg 3M) Sera Te So} Gio | jem | tam | ais | $n | poo fe dies 31 fuga Ba Taet Se ies 38M) Gale | S385 | Ga GOS) wo oases | sea | 702 | oie2 | sees) nae mo) 12 aes 708m ern ek om | OBS 3m | Te | ass | 385 | PAF ates teh Sot 3 eo | came | 3 | teas | SteS | ST | Rt So, RSE 3) Flo ions dts aT ws ‘Voda i preernns voles pare (nastavak) ‘Toplinnka sojsva pri aku p i tempertur ¢ specigni volumen «, speciins etapa A, specifina entropia ee | ve tun [eae fone fee whe ure | tng he | nex oaposn o| nemsee) a1 com sss3' 01 33585 3) Qe ah green Sie B) amet us sang?) as ges SB) alee | Bre sae | st saa 8) sme as oat ts no 199 | ocatow | 0 an 9 1a cores we) gree | ge can as 38 oo | ates | ee) sae: 38 Sie ie) opie: | oa gaia | Be om S| omen | sas) setts 1B | ars aa | agonse | ass] oo ia zie Seg | gat ad sete Re oe 3B) SRE okt ei | ES gees | ge | eae amas | ue ait 18 | | aus Le sone ws | aoes0 | wo | aonz [2m | oot 120 | ae | Bo ome a oe at's | ome ae iy | aeare | 3S) geen [tes an | om 3) ome sa | SESS ba oan | 319 | wo) omen sia | casas gee liu Say ig gas coat |e Bi eS as ue | Sin ae | Ge) een ae | eB | Sie | he ee | 0066423387 | ose? | 3375 | 6820 480 | 0.08030 3350 O31 s# | 3323 ome |ran | am | goin |342 | sgn | gan | 2am ony | 3s cms sae | sm geet 3 | eB RRR guns 3s guess |3ab | tat | Mama 3a | ee | tia | he coe tae gone 3m | tae | eam aus | fee aS | toa | see aaa [3a reels age| cere sa | tae aretha | atte | $e oe cosa {ress | ram | ose jee | me gel game | rem ans | 3a ge [ye | ram | eae /aee | ue Sl ane ee pean |i Sm (3m | Tae | gees [333 | RS) Skee peaese tem | ted oa i presiana yoda para (nastval) “oplinska svojsva pri lau pi emperateri¢ speciénvolumen n,speiEon etapa, speciftna entropia mike tke Wag k wks wis | kg tks Kg mks IRB Pe Ronee Toba cs 0 bar ober 9 | oon09%43 21 ome 09009923 16 ogo0e 21 ogoo# —oomaes1 251 28 | Goonsses| 951 | am? nooossee otk asa wy O68 amas! aH 4% | Qoovgos”| 780, 3874 nooroor” whe ses. | W881) aces Soman Tea @ | Opole: © Mit Ofeas Onto a's ears Yea Gams — Gooron| 2d So | fiporont 384k | oan? porns Sees Soe Thea”. Baorore Hae veo | poorest | gino! 1208 noorose gan 195 uo) ran) omen | are He | Bimiese | SiN) 1Sty | iorasa S148, Sin) 130 | Saoreay 3 Ho | Sootess $9¢7 | itr | totem — S890 oxo! this | oaoiess | eis 1 | ool ome — eb2)19a9goronr een sin, Tae, amass | See 19 | omits - Sek | ios aos MN 8a) 2S Oaol ton" Ts9 20 | oporiss ; ASA, 231s Ore aS, Bod 2303 nore | aaa Bo | otis | Sees Soot 14 So iy Oil tet si Ho | nit is 088 S01 310 yoo”) Fese 9001198 | 042 Bo | oootast | tise | | ior 3se iit | Ree Sao a8 (rte Bio | corse tase | Sib 30? Seo | Goorasy ian | Some | Gootaee | 1280 a0 | 01399 283 ogot se 300 | aporser ‘1334 | 3309 ooarsas | 1331 sm | loots der Boot 469 Bo | loots Late 300 | Spotaat | 1 Mo | Qor6Ts ~| 2795 ‘001618 3) Gms 153 38ie | poor sey Sse Seo | oot 3aon borros Yeo ores) 133 | 3s | Goatees 108 Bm | loins | doen | | aber a0 | gneze 2680 | S317” on2200 14 oo | oo1os oss 01427 00 | 0947 240 | 5559 aosare 2582 > | oloasss 31a tse Sj tonsa doa | $58. goonsto ine Mo | ass 31a Boies ‘to | ooinae | 30a | $853 | Ghoness | 3008 feo; tones? 3 20 boiyst ‘| ioisis 340s | $963 | gooweos 38 So | feasts 3 oe bie fo | 901385 SIM ase | Sorost” dont $0 | 092679 1390 1929 soo | oor | 3241 gas | oon113 3166 S20 | tarts bon Dino 13 So oissi | Sos | Goes | congo | 38 Sto | ous? 38a ono 93 Sto oie 3308 Gaon | amizet | 308 Seo | nioaens 3408, boat Sa) doiees ‘34s | gn | onset | 3360 Sio | tonoet 3 86 Bots So | 0095) 34m Gawd | conse | 3450 2 | 0901 | 3.406 povsa ast fo 90K | 3536 | 6508 | ogu1s 240630 fo nose ese boas Sans So Ooi | 3590 | see | Oniaas 3st Sate Sto Goasaa | 350s Bose 388 2 OoIess 38s | Bae Oasis 3s, 880 Hak pi speci volumen Zasicena para “Toplineka svojsva asia var br terperatri ‘pen el 9 sein eno #0 EL ef elie te | ae ie [iter ite he | Sia wae [ula tne | sen shox nin debit CO> amon onina — par ug japigy i soos 2B | QRS jamom ame |B aay | else, at 4 13m | ae gs 0.0554 By oan a 7 we gens |=t Be ca oonrors 0142 | ~ 247 237 ante gureg aoe [2a pera spree wa) |e ie | gue gis gprs G8s, | ko BE eee ene gore oes | nee ie clam one Rega ae ia 0,001 298 0,005 26 ‘sas 2 esrevertternne Hrneerreeia tata gem coe | ae -2 moss aiae |= seh a |-in 14l0 woe ee | ee 3 tiie ca lee sm entre oe win del =" ae ce ° pelts gee pada ae Sumporni dioksid SO 0 cooiass zo | 139 tr | Ooses Lass a meus a8 » 2 poles eae esas ae | ane ae iS cmpoe ast = : a) geen ae 7 Drm oii) OH [ 2 gang eer me =i0 | 08" as 338 Ie : ea 8 m| ome | omnes car | ans oe ae % eioo nt i 3 3 | ass | 23 i ws ” ‘astern pry rashid tral (nastavak) ‘Toplinska svojsva pti temperatur Hak: specifi volumen wv"; sei entaloia WW” > v v ® ra ¥ a ees ae iene ae viens ae ae creh 15 81 — mfrmnronmen =) 90s | oaosiey ze aa fipoodss aay Sm | toe | came e ii Hs} moss IB] OM | anes Liem ti diponsios Saat Sie | adie | ames oS | sees Batt © | oao21 | ooesi9 ow 1904 Bhp inks w | osnse | aocosei » wast ss | Samssrs — oozr a: B | ties | ieee? yar Shoosee? — tz064 | 2h | See Hao 03 ja so | ais | oitmSen$ aa gomoee2 gon R12 ~ dirt lormetan CF Shoes T ine 33g em) graye 7 omman ae Tan | dias Stas : HG | eo es 2h R21 — monofcrdiklrmetan CH = Ghen3 | tiooeiag nhksd | 3F 2 | | ommese ones = gygvasg2 vase) |= say a | Rosveses oust 2 e85 diett | > Hee a 7018 . tiooneies tio? |= inst | [eee ame = poosers amis) 2 aah ® | gam gaies omorirs —ansee7 | oom a Smee gat wo 0007342 0.042 04 9462 # | | ‘910007525 0.080 8 Sissi nin sS | % fine T3 eo w Smo oe RAE a0 R22 — difucrmonoklormeian CH: — tifurmonottemeton CFL om | "atone | sets te -10 canner aur | ims srge | TRG pa ws 2 | tee | gin gage | cig, ag | ME | SS zen | Soptees —assas | Satie SES ag) tass | aanoreng sak | adie aise | SEF |e dost | coors —aorsar | em ass = oH a3 fist | Sfoota bing | RNS BASS = to) S560 | tbo 82 was’ | Goode: Roa | eae | sax | coms oosrt WES] SOBRE ONE | =H Be | as | amt taue a | 1970 | oomsss agora ome ms | S| Rete as w | asus | coms — aposse | as snus ue eoagse apie Promjene stan ‘aéunamo pomoss tabla odnosno Wijagrems za vodenu pare (Oznake vlgne vest 197 do 1604168), ) Tzohore Y= kont v= Mp = Vim = konst 2a odtedenl lk p ut adgovaraute vijedost 1 vied ww tekucna wove" — mokra pare vey pregajne pare ‘Odgovarsjuce trmperstue i ote vein otredujemo i table i lis roma Apsautni ad ‘Topina O= mh: y= Vs~ b) Leobare j izoterma LU podragja mokre pare svakom taku p adgovars ono adreden tempers tra 7, obazae,dakle.ovdje Mention sotermom,dok se van pods ‘mokre pare odo bitno raze po konst Apolutn ad A ‘Topline @ re T= konst ——Apsoluni ad A = fd ‘Topline O= TS: ~ 5) = mT en 29 ©) lzentropa ‘Kao kod plinova, ypotrebijavamo i kod para 2a izentropjednadiba pv" = konst aie je samo empitski odredena vnjednost i nije niu Kojop vei sx Speci oplinski kapacitetima cy, (0 2asiéenom je podrujaép = =) ‘rjednoet enor 28 ven pat " pregrjanom podragj (p< 28 bar) x= 1.30 ‘zastenom pedragia Sze suho zesienu para (x = 1) = 1,138 = pa mokey par (20,78) |x = TUBS + 0.1 4) Psigusivanje pare = konst Za rik of pliova, 28 koe pr prigtivanju vied! T= kot temper tara se pare pr priausvanjs majenja (Joule Thomsonov efekte) T+ komt Iepod odredene tempereture (temperatura avers) tempertura pare pi prgusvani pada, «ned nj rast Temperatura iver lnos ester Straka do sedmerostraku vnjednost ene temperature (0) w2 SMJESE PLINOVA I PARA ‘Ukupni ak smjesejednak je 2boja parca tlakovesestaving smjese (Gao Kod smjeseplinova~ vist 167), Po Daltonova je sakonu smjesa pei pling u ranote stekutinom koje islapje Kada parcjaln tak pare p' dosegne tak vaskene Pare p, Pi ‘odgpearsjcoytempersun. To je sane zen mje ‘Slane zascenost se naruseve promjenom temperate. Pei povecanjy ‘empeature raste ak zasicene pare (p, > p) mers posajenezasiconom (a {pst uno) pepriinon), ee sponobna primi nove keitine pare Kye potinje Mhleplvat i ckucine (sen). Pr pad temperature pa ak sien pate (p< p'), sje vite ne mate zardat ve Koltne pre p se smese odin ute sak tek (tee). ‘Smesazraka i vodene pare (vaianzrak) Viedmost » (epsolung vag je omer vodene pare m, i mate shoe rake mu vladnom 2rak r= mim, = (RRO Ne Piinske konstante za 2ak i vodens para R= O27 KIKEK Ry = Raft = RSIAIS = 0.462 Wg je parca tlak vodene pare, p je ukupai tak smjcse p — arial tak sahog rake Viatnost ri zien (P= pa = 0.622047 ~ oe) Stupan)2eenoet on Relativna vla2nost jest omic patialnog Uaka Vodene pare p" dak 2aicenya 9s cea Specifigna entalpija smjese (Likg*) u nezascenom podria s obzrom ae ihodite pi leita vode, (gue e A= Ml) it ha oat xlGutt Py = 0622 pp = py je znate:~ specifi toplinski kapactet aka Gg 1,008 RUKEK ~ specie toplinsk kapactetvodne pare cy, = 1926 kirkek = taping isparanje vode (pr O°) "= 2500 KIkg +e temperatura w°C pa je Ih T00S ¢ + (1.926. + 2800), Pri potpunom zasgena tp” = px = 5) je h= hy Toplinska sot suhogn |zaicenogs 2aka pi sani temperatura sa sabrana na st 194, a sini ark (nerascen) nase. 195 do 197. Sve se ‘romjene tana Vadnog zak najboje mogs pratt v Molierows h, x ~ die rm 2a vagal zak (ste. 198). * Spectina viednot ado e na 1g bog aka sno) mean mt 0+ TE Mt ee Sa | rst att ara Vital 2a “Topika save pt temper ack pate Pabst, Spec. eons h spe. volume © ‘Toplinska svojsva pri temperaturi + - eke a Pec ue mba, tot ak sng) pce a er Ei tapi vlsinogn tha (QIK) gatos mak TE] tar ages tes sili ae 2 =a] fost oper rest Reltven vats @ che Th Baas Ste iia elie Cures S| toh SMBS IF 26 | 09 | 8 | 09 | 16 Sit aah 81 a7] 428 44s] ss0) 611 aims 233] er! 306) 3s) San i S70, 685, 760| 835] 935 fon 423| 496) 5464) 635) 705 ae Seal Soe 255) S05] 1 tis aoe 40) 873/108" 113 a3 tous tat tie 8 325) 407488) 5.69) 690) 732] a1 ta 327 2) 254 305) 336| 407/89) 0 Bios Bat 999) 008 [ute [129 |142'|188 |16e cat 74] 468] 561) 635) tax) 42) 9.38 vee {2 234) 392381) S10. 499] sa) Sar else [i i bates teas ae 8 a Ha | 207] 214) 322| cast s36| se asel sss] ssl 022 ne 8) x) O67 133) 201 268) 3,35. 403) 4.70) 5,38] 6.06) 6,74 i Din 187 8a st 8 ats 232 [280 W123 248) 368) 491) 614) 7.26) 9.59, 982) 1100/1227 to]! 077, 135) 230] S07) Sa) Ast] 39) 619) a4) 7, $905) hymns! 133" [1s 199/19 Jats’ 246 a5 [ans [295 n062 27 , | ve 17) +40} 20) aa0l so) 701) aa seria [ine [rae ise na] ier] 7s) 262 350) 439) $38) eel 205 toe haa tes jes jane [23a asa [ans si Dine | 1.60) 320) 480° 6.40) 8,00) 9,60/11,2 las 14 16,0. gett v4] a0, 300, $00, $01] S02) Gan! 70s, sos! ‘9a 101 hires \19. [ate |2e1 |26.7 | |a18 [a4 |370 [3515 Viatateak ‘Toplnakasojnvn Parent dak pare p (ear) laost «(pkg suhoga2ake),spciena Relat vlainort @ "C|_ [or [02 03) o4 | 05 | 06 | 07 | 08 09 | 10 p) nar] 363] sas} 227) 909109 [127 |1as | 164! 182 te |) 143) 227) 34t| 456, 71) 8s) 00, 915) 103) In A 27 |246 2755. (304 | 333 |36,2 )39.1 ss of! 206) 412) 619) 825! 10.3 /124 | 144 lass 26 1a) 257) 387| $19/ 647) 781] 909/108 | 118] In, (202 124 [are (att aaa [378 [410 (44,3 S12 bY) 234, 487) nol) 9,35/11,7 |140 164/187 | 210) 236 no |e. 146! 292, 439) Sar, 736, 883) 104 [119 49 [ao aur ana lant jae’ ann [ane | 464/502 | 33:7) sta Fh 266. 528) 793/106 \132 |159 185 [21 | 238) 266 22/4 | 168) 330) 497) 66) 32) 104 /in7 |138 | 152) 169 262 | 04 I36 (389 481 47.7 | 51,7 |360 | 60.6) 649 #298) 596] g95) 119 149 179 268 2alx | 186) 3.73) 5.62) 749) 9.41/13 1 [e287 33s [383 [ann 479 |328 ors or} 336) 672]101 faa i168 {202 302 26% | 210 421) 635) B48) 106 |128 134 [A313 (367/22 [47s |3350 | 5K6 | i 38) 786/113 asa {189 22,7 |264 [30.2 | 340 as) | 236 |'s4) 120 |ias |169 [isa | 219 340" (40.1 46 [523° 586 650 (70. [77S | 819 Jo°| 424; 4812.7 y170 jana |254 2927 339) 382) 424 so |e | 2468] $32) 00) 108 [13s [162 [190 [ara | 247) 273 Vn 368 [43.6 [504 [576 loa |71:¢ /78.6 85-7 | 951 /100.3 p°) 475| 9silias |190 25 28.5 /3a3 (380 | 428! 42s sal | 27] sor! soz 121 |is2 jana |21e |24e | 278) 311 [396 1473/88 [630/709 (788 |a68 |950 |103,2\1113 196 pri tempera ¢ ental (I)(1 +) ks vstnogs aah) 7 ‘hina 6 “1 01 | 02 03 06 | 07 09 | 10 Jor} saaline | 160) 213] 264 s19l sra| as] aol 32 wT] 35/0! nal Tal Wa] 208) dea) Sel na] Ss aja [str 333] one 778| W655, 95,5) 104.7 114.2, 123,7 sl 297) as6| ane) anal sas] 594 190) 280) 270) 312) 382) 393, Ha, 9510) 1053/1161 1264) 1369 | soe ans | taal 2 ve) 2 | 308) eH, 193) |* as Ba) se P66 132 | 199) 265) 331) 397, 464) 330) 396/662 sae) 415) 832) 126) 169 213. 259/ 303, 348] 39.4 [Fr [294 | toe) sa, 928) 1068 1159) 1275, 080 p) 738)48 | 231) 298 ao) | aor) 934) 14 | as. sto je40 | 163) 98,71 101,3/ 114 369) 443. 516 59.0) 66.4) 38 248) 28) 33.8) 90, 442) 435 127040415338 167.7 | 2s) 410, 42) s14| 654] 118| 20 164 | 246; to | 187| 21a] 266] $221 375! $37] ase! 3s G88 | A255, 964 11086, 1250 1387/1547 1699, 1853 182 713/64, 455) 546) 627) 728) a19| 910 M3 | 17s, 238) 397, 369] 4253) a S85) 623 137 | 492) 1067 | 12037] 1368/1532| 1790 1873] 2049 29.2 | 30,3) 40.3, 504) «0.5, 70,6] 90,7| 90,8) 100.8 128 | 194) 261/330) ao.4) 473] S46 621) a8 [PO | 962/919) a sens en iaee) asa ing |ma | aes) aes! sal ool na] anal ne an) © "7os|t2 | 316) 350) Sea Ser! Sar] gro| eo) Tat | 163,7 184.5 2060) 227,71 250.2 fh joss | 3438 1039) 1231 1483 [0123247 | 370) 49.3) 61.7) 740, 86.3) 987 1110/1233 so|< |) 75]15 | 259 323] 409| 47) ses! os) 77.9/ 923 41 |ro.r |91.0 |1120) 135.8 156,1/ 1789 202,5| 226.6 251,5| 2769 im Molleros jagram b, 20 wat sok Promjenestanj vainogn rake 1. Mieanevaznoge rake vai zakom nga acres ‘Mita se vada zak, mavesuboge taka ‘my temperature isan Ganj otk 1) anim eakor. ase sabnga zak, temperature ido tere O82, toe se za mess proraduna ~ vatnost = (mat minim, +m) = Specténsentaipja = (nh + maby + Limpert uC = th 27Mepet Xe) = th — 2500 201,005 + 1,926.) Sve se te veitine nog dicho oa iz ijaprama h 2a sane sese ‘to8h M, hoje odredena omyetom MMT = mm, 2, Promjena staat x = Kot (eohira) a zagrjvany (od sana | do 2) ops se vat ak za temperature sai tp fy 4 specie he eran pve od A do hy ORR atedvo dove oping 2 = maths hi) ‘mje masa suhoga zak, Pa hadenps med ti trjimavadnoge aka (0d 2 do 1) valet Kline opine odvest. 3. Mladen do temperature pod roto i henju rasladnom povrsinom, koja ima tempeatur fondu od tempeatre rota (R), mote se mart da jens mieten Wsdnoe aks stanja 21 grninog soja tshadeos pri stnja Re, Ee se lan Urehiad do temperature (atime es Viaznos semana od £0 2 forse ina gaan ve me) Odvest reba toplina = md == 2 1 Konan temperatura °C 4. Vlatene odor i vodenom parom Daxavanjem mase, vode il vosene pare, specie ental hy dram araky, mas suhogs ataka my, labosti xy fspectféne ena hy, dabivemo = slatnost a4 mime = pect i hemi, STRUJANJE PLINOVA 1 PARA Pai stacionarnom strujanju (pr kojem se ma bilo kojem mjesta bing ne mien svremenom i Po vein al po amen) protok Mase de Konstantin, dok su drage vein promenhive ol mjesta Jo mst "edna Komtnutes stacionarog srjana povezije reek A, reins i pustags @ n= Ave = konst Pretvorba energije prisrwanju [Ako w proom glvnom zakon termodinamike (vist. 160) uzmemo u cobzir i promjeni Kinetitke energie My, vj 40 - aw = ant + 30%, ij je:Q — dovedena ih ovedena topline, W — dobiveni it troten tenths fad, H = emai ei procesma stan, gene dobivamo nti wotimo rad (47 = 0), edt dQ’ dH! = diy, pe uentropskom process (JO = 0) jo | ~dHt =", odinosno izratens speciénom enaipion Bzinama H dhe vdy hy hs = (8 = yD Bernoullijeva jednad2ba zaplloovei pare vijediramale rive llakove Ap = pr — po: kojoj motemo racunai = zanemariivo mam ‘tomjenom guste, + proseenom gustoGom dna = Kons (shox ea Sie Bai cn) ‘rsa itjecanja Teoretska brzina istjecan)a. ty (bez uenja)iznos (20 14 = 04 oh is 2) pri sim ratkamatlakove y= V2 1b) pm mali ranbkama dakova (@ ~ kos) ny = Vip; = Stvarne brzing istjecanja vje 2hog uenjao senke i exten ‘ida med sobom nett mena Pe + met) vee he je @— octet bine (= 0,98. .0.96 a dobo sale supe). Kovos pt necanj's Hoeijenon wen = Koligina istjecanja Koiti isjcanja (roto) mas dy = Aye not 1) posi rattan takova fan aAceVh =D pr maim ranikama takova (¢~ Kom) da = a8, V2048, ~F) ‘Au je ist presek otvora apne, aj produkt Koefijentasmanen presieka (oneaksje) mlaza ut kooisenta brane. Isjecanje espace Brzina intjecanja wp se povecava ako se povetata tanita tlakova py ~ p> 4 portze najech erjedcat (eLavalovt brinae) pi Ketkom mje baci ele. = (24% + 0) ‘Taj Kia omjerdakova ois simo oid (x ios! a aie fide x pul voatomn pinot tao 1330 Dregnjana vod pars 1300546, Tasiéen vodena pate Haas 0st Pr ktitnom omjru lskovs p/P, postgnatabrzna vy, jednaka je brzini zouk I navecae Bain koja ne mode pojeit 0 najotem prejekssapnice = Vipdes ' pomode jednadte sana plina matemo pet jok + axles = (C4 MET, = 201) ny ~ Vapeie + TT ilond = Vaal + DIRT, sje su temperatra, tak { gstoea pred sapnce Tp, oy. 4 8 mate Preeku spice Tr pre ‘sve proto ase dia Kj protjete nati pesjeom yas pi kit som ener takova pop eros ane = nn VOOM Ih nie e @ hoeicien itjecanja zn od dobro iavedenih spnica a= 0.95...0.98 pi ctu rubovima a= Oyo 0.65 Prosicena sapnica (De Laval) Stane u najutem prevcka je adredeno kriésim omjerom takova Pps i Laalovom brznom ty = V20h,~ ha Knatnom peek kom tecinom 13 = V2¢hy ~ fh Prigstvanje Ps prigusivanjy se sums ener ne mien be wine hy ewe ‘Ako je bina siujnja malene te je matemo zanemari (pi obignom strgjanj cjevima, urmaturama, sapnim stojeima t,), moter pst ‘n= 'konst-U (idealnim)plinovima je lade T= konst a para konst at 192) IZGARANIE lugatanje je ekzotermai proses oksdacie goiva pti kolem se razviia coetevna topline Me Goriva sv vetinom organski spoevi sastavni uslevnom od uslika , vodika MH, sumipors, Kista O, datka N te popela(p) | slag ( Sestav gorva odreduemo s obsivom na jediicu Kaiti ma ruta | tke gorive $ obsirom na jedinicu mase CoE WTS S EO EN 4p! f= Hhgiks gore) — 22 pliovitagoriva obiéno 5 otzirom ne jdinicu volumens Wy + CO" + COS + Of + NY 5 CH + Calle + HyO"~ 14)? gorva) Procesi izgaranja omnovnih sastavina krtth jtekucihgoriva C+ 0,~ Co, 2C+0,=200 uasiks — potpuno izgaanje — nepotpuno zzarane oteebakiskn odnosno araks 15) U heath & tekadih goria i2nosnalmania potrebna koliting Kika Onn = C120 kali goriva = okarahteristika gorivaws a= 1+ 3H" —(0'— SVC" U ruth je goriva O< # < 12 ( eistog uaika: o = 13 w aphena 11 12) tekubih goeiva je o> 12 Getetins 212... 1,35 8 lakh arn ) U plinostihgoriva ianos neimania potebas koliting kiska Onin = Hy2 + CO'2 + 2CHy' +3 Ch — 07! krolfmol goriva [Najmaniakoltina zak Zyia ~ Oni/21 Swarna Kolkina wake 2" AZan sie wfakior pretitha zrake 2 iznosi: 1a na lots 4216 20 2a mehanika Tost aang a6 4 lotta na ule i upenu prating 21.2 14 1 plinsk Tota AS os. oti dima plnora 4) U krutih | tekueth orive natal dimaihplinova (kmolg gore) D= 2021-12-04 (HA = O32 + NPR + 9/18) 1) U plinovitn goriva nasje dimnihplinova (kmy/kmo griva) D = i021 - Om + (Hy2 + CO'[2 + COy + Ny + CH + CME + OF) mm. Oprjerne most 8) Gornje ogrjevna mot H, (gomjakalontea vnjedncst) je sve toplina anions prt igarano b) Donja ogrjevna moé H,(donjakalosién vjednot je on) do mje opievne mot koi dobivemo kad dimne plineve obladimo samo do temperate iznad rosea vodene pare (para sumporne kisi, ukotiko fonvo srt simpor). Ravikuje se od gorje otfevne mod time 80 dni Dlnow sedrie 1 wou (H0" =v st. 203) ‘Oggewnu moe (kaloniéne wijednost) mjerimo s obirom na jedinics Kol ine goriva: kraj tekues gota 2 pinot goiva ky iim! (0°C; 1.01325 ba) DDonjaje oprevna moé manja od goonjez opin ispaivanjervodene pare (ono) "5000 Kkmot 500 Akg = 2000 kam! (0 °C; 1.01325 bar Done ogrewne moet sastavna gor iC penne eames} awe | = wl ee ss] ge ee ae wwetncattnan (5) U8 | Se comewonmnon (He 185M | Res | wminmao | | | eee ee waco (EL Ee] >| ges Doni cpreena mot frkanin smjesa gov spojeva (plinostingoriva (2 wim) 1H,= 12600 CO" + 10800 H,' + 35700 CH’ + 60700 CHa’ ~ 2000 HO" Donjogievna mot slo2eihspojeva (ap. went) mode se toto ode samo pokusom, Zs kata tekuca gorve suds pian forma (0 KI) 1H, = 38000 C+ 101700 H+ 6300 N+ 19100 5" ~ 9800 0" ~ 2300 203 Sastay dima pinors sonS8itt H diay pins ptpunom gaan obirom na jedinicw COs + HO" + Ny + OF = 1 (mf dian pinova) ‘del pojedinin sasavns (kmoVmal din pinova iene: — kod eesti eka goriva cor =n2:D Wor = (HA +118): D NES (N28 7921-1 Ogu) = D nit) OF = G1) 0mm: D ad pinovitingoriva CO = (CO +.COs + Clg + 26:Me):D WO" = (he + 2CHE * BCE) D (We 47921 Ona: D OF = G1) On :D Ps nepotpunom igarija sre dm plinovi jot: CO, CH it. Nihov satay odtedujemo Kemiskom analzom (apt. Orato peratom). Enlai imma pliaova Molna se ental dmnih plinova ho (Xm) ri raze tempera ‘rama mode proracunati wz pozavanesastava dim plinva meine etaje ‘how sastaina pr tim emperatrama (vd su. 168) Iga = COS“ hyco, + HO" Iain.o + NS Iigys, + 5° hno, Moin ental dimnih plnova za tenths goriva motemo dedi eko- erpomoéu Rosinova i Feblingova hap, Tdjagsama (vis. 205), oj uaa w obar | dsosjaciznad 1500 °C. Tz top diorama moze 2a sak ibrana tenperstr odsedei mind entalpja hyp 2421 laa ental han 1 A = = (it ara), Te minimalae pstehne Loline 2rtki Zia, Koitine dimnih. plinova 1D 4 poanatog fakora preicka zaka 2 ieramavamo flstvnl aio aka ‘die plinovia Z| ZHU) Zam D (Otuda proc motna ental dimmihplinovs (Litmol) Ing = hos ~ 2" Ohno mde =e 00 oa Dijagram Rosina 4 Felines ‘Teorets temperatora izearenie Motne entalpju dish plinova hnp odredyjemo iz donje opevie moti ora My, speciiene entapiegoriva hy | motte enalpe zaka ha Bie fran © kolitite taka 2 1 dimnih plnova D eo ~ (H+ y+ Zh) Veltine Husky Zi D odnose se kod évrtihitekutihgorvanajedinicu mar se goriva, Kod plinovih griva na jedinion war Tmo! goriva 2 dobivene mone enalpe hyp dmain pinova odredue se 2a odo ajo faktr preicka araka 1 tereska temperatura Iagaranja T pomeeis Ro- ‘Sp-Fehingova lap, Fljagrama, Stvarna temperatura agarana ella 208 dagen topline outro gare 1. Ni pepeo, ni dim plinovi ne smija sadrtavatl gorvih oxtatak (oe ingorilor pov, dade, CO, CH It) 2 Preiak zraka (> I) mora biti Sto mani al ipa tolik da se osgu potpuno ingaranje Pretiak zrake Kontroliemo sajem CO," w dwn plinovima. ‘Sto Je vee faktor preticka zraka 4, (0 je manj dio COs". Za vata | tekuéa gorse s Karakteriikom e pri potpunom igaraniy vedi (Coy, = tt + ejo21—D) ile se (C0;"), sada} CO; u subierdimnim plinovina (bez HO). ans Gorva Pride goria fen: kruta — div0, teeset i unin; twa — natin {aemno ule) | pliovita — tern pin, ‘Unjema gorse dobisaje se preradom f prirodnihgoriva i drugih tr Generatorski plin. dobiva se fz kruth goiva (Svea, uplena fh ‘oksa)raiplinisaniem 1) nepatpunios izgsrsjem spins. pneratorina (Dovasenjem zraks dobiva se i132 pins, a dodavaniem vodene pare ™¥0- ‘dent pine. Smjeas obs plinova nazivamo seins plinorne) Retortai plin (ravens + Koken lin) dobia sei prirodaih kath g0rva(ugjena drt stom destleiom, 2agrlavaniem (pH900.1100°C) Pr sho} desilacit dobiva jot I teks proinvod — katran Koks } drveni usljen so krut stat pri sho} destlacis uliena fda, diveta. Kao gorivo st. praktckt ist uplik, @ sade joS | sav pepeo ora, iz kojega su proizveden Pogonska utja: aka (benin, benzen), poluteska (pinsko ue) i tebka (iozvo ‘je, mazat)dobivajs te /ralcioniram denilajom nafte katana UU lakh goriva povesava se Aekironjem (cbepanem veiih motels. Taka pogonska a dobivajs se Joi hiiraniem Gpalaniem 3 vodikom) i stntezom (raspijavansem | rdrudvaniom molehula Hy. OO td) 7 users, Lavra sh ostataka afte, odnosn0 polinersacim (spajanjem malin mole” ‘lau vse) iz 2ernog pina (inttek benz). Elana! CyH,0H (etlalkoho}, est, Sp) dobiva se alkoholnim re sen ir Bhroba Et in Calf lacetien) raja se delovanjem vode na haley karid CaCe Prone glosih metodaproade privodh gria u ungsin | nating njhove sporebe eee C=] = wee Pip eee alae Preeled porva Krute goriva oro ina meat | ae as a Seer ZO) on Seow anf | eee | 6 [9 | 439) 01 | os [i920 1gm0...16700 [P| Bo| Rta lato tt @ eae.” oie BLS TOF ao (5°12): 80 atam0 sam 57) Os! om | a | 1 | 8.240) 9.2"5) 2ra00:: 3080 + Progetce velndost Tekuéa goriva (eect | tame | en a cn ey) @ | se) am fifo we = | oe) | a | S| Nig ee a ri) mimieGle | sr | 6s | om) ae |e some Gitmo; 2 7a! sews | wom are Ci atl at [tira ae Plinovita goriva = Sane w rey Gaon Done RH, Porno | ai [C0 [cH [cite Ox] Ne | Hm? Jove, LOB 2sbar T ‘07 {El monoasia ee eee ane, seine See Bele Ete Domest —sglieni | vettin | oe oe ata| wen | “oe a od =n t™ | Mie wie Velenje ‘komad >i 06 | 11300 ale — boned ane kocka | 65...120 0,6 | 11300 = beck 7800 ora 35...65 06 | 11 100 ie: ane erah 10...35 0,6 | 11100 ae: hae ssitni: Ot 06 | 10.300, cantet ther: 2 ee pant toad vem = eae con ee a a ais tee tt |, ed ao 4 ee i ey ine = ss aie me me ait nem ae feed Sah nme Zagorje komad. 260 1,0 | 18.600 een: nea wat | 2% 1 | ieee ek oa om we) ew 1s | ase rie Hd ay 11st = ne a | ere Saar cd me) ac a | te on Een tote in tam roma | 900 ox | isa = 8 vat |) os ams — ae SP ics os | gee = a we | took ot eae te et " a a ee | oe tenner heed wo sewo toms | 200 fis oe a2 | wow xe — se ]% 8 8s gfe os ; sen Se noS |B SH [foe xowue stems | puss gs og | gr mek gS Bee Me em ee ye a ee ae |e See Hd 268 1S Sj pin 2» PRIJENOS TOPLINE Topi vaio Tops tok # (poe topo @ venoms 1) or a 6 tshuavenmsaontea upevermnras cope rch P= {pow 4, rat amr ies aes 8 oe Lakin-ty9a Ale koetictjent toplinske vodljivosth.a mimo pt jdncom wien Top se volvo mens tmpertcon 4 kod plane pr jo ‘sate Brine edn tm aniac wan akan ov atabcana Hbdoai Pjela opine “Topliski ok @ koi pels plinove i vekuce wari na keutu stenky, ik brat, po iskastvaje upravo ranjeran temperatura rare AT = Ty Ts tpowint A = ean tA faje koeticijent prijetaza traten jesinicom Win? . Prijelaz opine a sloten natin ovis o ist, temperature i brant pln, pare i ekutin, Hoopla predajs Krug jen lj ad ne prima, Rada, prjelaz topline ows o obi + kvalitet povrtinestjenke. Unoe ‘veoma opseénom istraivackom radu, toplinsi je piel open jo i danas Sasvim skstvena vrjedoos Koja se mode iracumt samo vnekim poseboo edbosvnim fajevina, Nuseova era shenost omogua je odredvanje Drieanstopline pomaea bentimenaekin mata} (orjea) Reynoldsova matajka Re = vay Prandlova matsjea—Pr= oc wh Pestova matgka Pe = dpc = Ke Pr Grashofova matajka Gr = d!g( Ty ~ Ty)? Nusetova mata A= ad adj su: d—promjer(m), v— brain (ms) g~ubrzane sie tebe (= 9 81 mi (7) ~ T))—temperaturna raits (K), f~ volumenshi Koeijent temperate. fog rastezana (K"),¢ gusta (pn), ~ spect topline Kapactet (2 Plinova = ¢) [ii K)], 2 kociojnt toplinske vodhsost WiC KI) {2 Koefcjent prijlazs topline (Wim'k), ¥~ Minematitha vskorost (a), ‘Ako ciew nije okrugla treba za d wv dgovaraju!hidrauik promjer = 4 A10 (A = povrtina, 0 = opsea). Za pravokut’ je preyek ojevi = 2abila +b) ‘Vriednost a navedene surat. 159, a vnjednostzao,<, Ai vtekutina {plinova na str 212 do 214 [Najednostavni pomen proratans prielaza toptine pomoca Nussliove smatajte Nu = ad 3) Slobodno strujanje plinova i tekuéina Prieta topline s vodorivae sjevi promjera d na miran zak i vishorna tekueinu vodbivest = nazrak adh = 037- GP ha tekudina (adh = 0,40: (Gr Pr)?28 ») Prisitno strujanje plinova Strujanje dt ravne pote dine / piu> Sms —wiedi ai = 0,075. Pes Stujanjeokomito na os evs adh = 0,092 - pe aah = £0,075» PE ~ mosamlenu ciev sop desi Adj zie w poretha thovskog po, koje sa eda za drupe, vied: ‘ro redova ce Duna eats iatieeiu0 njednost af 100 1.23136 143147 Bina v treba wet ma matte mjest meds diy cet Strjanje kroz ravau ejev adh = 0,080 Pe" 6) Prisiino strujanje tekucina [Laminarnostrjanje (koe se jvja tekudina w uskim civ ako je ‘Re < 2300) kror dupe ravne cent fod = 365 Turbuentnasuanie = 0.0396 Pr- Re? MILL + 0,35 (Pr 1)] Koeiojent pela topline « enon ‘4 plinove 1. 40 Wink ‘a lekucne 2000" $000 Wink Ps promjeniagregatnog stan ima prez topline opéenito mnogo vete viednost Za vot eros i wren prt Kondenzaci 300. 16000 Win? = fimo} 6000. 12000 Wi dapliastoj 30000. 46000 Wink ‘oplinshasvostva tac Toplinska sss pinown | para (pm tak 0.980605 bar = 1 bat) Toplnska soja vodene pare FFempen SRC | ROL la] Rhema om | 2 sc K_| Winx) ia = ‘nies 3 | ° » o | re 280 = 590 Pd 109 138) 140) 1800 wan |= 9 2 wer | ated co, | - 9 ny | 100 | ites, |g | 2m 20 = cooing 0 | an as so | Gate po wo | ost Ba aw | Gas iso 22 Tepe ae S| mae [TET | cence | pant [Shece | te ww witex | wins | met i aor | — 2h fost | BS toms] ies ome | ive feat | BE sis | 35 doer] Tae foro | 1a 00330 1 foes | aa03-| — Tar one font oe} ones pty ‘i To? m7 fo fase ose? ti ¢ eae} it foes | Sse cons | ht Sows | te cose | Sav sows | oy thes | tke ons? | 88 gow? | har in| hee | aR fa ges | gh i Sota | te 20 Bi | gone | sae Ey i | Goat | $% io S| Saas | a8 jo 13a | RG | abe | obs an Toplinska sven tekusina Teplincka jst ovina {Rovinshih sina 1 cc Tae coe es go | Mic! | Seite | on i a a \ tem | wit | wim | me sitet aie yoda T 1000 age | 17e 1 98 0,598 Lor ‘alumini 2 | 270 2 | ie ete | | itm iz trgovacki 20 8300 | ‘bronca, alumin, 20 7800, Ea ict a ik B | vie oo Seu | B® | tae 2 rely | 3D to ;2 |e | ee |e ee os a: bandit 20 7830, ‘mazivo: 520 a7 20 7840, = 2) B Bie 2] 8 B | eo | | a | 4 4 20 7880 ee am 2 | ie 2 | we 2 2700 w | oe ae 0 1 800 ot = the - | he Baten 2 20 8380 ce = | two amet, | 3 See Sn oe ee o | nk ae ieee NH Lead 0 20 21 400 3 3 | Chao = batho 3 S| ‘oi s 3 | iso m | Bao » 3 | tae Me ee at ike | Tat aie veut wie 29 98 an 3 113 @ 9 “4 7 50 ° » i“ as Toplnska soja anorgankih rating Teoplinska sion organs hrtina Tene | Spex co] Koel oh Teape Spex ton Rist pike uses owas ved “tc | vedi — ee eee Matejat rs ° ane i Material re ee eee |e) | som | amen | wea eee aber poke 2 2000 z or = 0 2120 0.920 078 Beton sui 2 | =210 |) osm | = tio mw o st ooo nit 2 | 200 | or | 29g 2 21 | ao | dons fovae sy 30 | oe ‘out | 300 ficoo...2e] — — Jots...230 coum see ae > Site 300 |'Sto.2 fos Jos ; bi ie = sulfatni 300 2000... 2700) 0,840 | 0.7 2.30 oni a " an nat teemen 0 fio sto | ~oa0 ame 2 | nw | rao | ~o16 Nemenosuno | 30 | “asia | Gon | 7836 fimenaspusa | 20 ee sites ted tho ° ive | eesiolt| aa testa 2 | 0 | oso a “2 ot ogee eee i bts |i pops | eae | ea eae emcmers | on |e] som tae teeta | 20 | maw | osm | mom =| ae | coo =| a piesa | 20 | 1520 033 ari ct aol etme | aoe ne pesca | =m | ono | ~ a = 3s orci 3 | 20 | ogo | = design | 20 20 | oso | oo Star opeta | 100 | 1850 Sito po pane peered ancl aren (its) | 1000 S a ee Fi eo ssiee 3 ois en iy | adm 1300 | ~n3i Stns suea | 20 ost epraima | 30 | S350 | tan | alia 7 ° 04s =e o 1600, 1,260 06 sao 2 aso | te 9 0 a | a6 famowse peta | 100 aso | 0a ° 7 | a0 | Ones 1000 ° mn 1° = otneo toiowtaio | 20 | 50 ( freee | oan fais oe 2» | 2690 aU Mmredate | 38 200 Cee eee eae . ; oss bo tel - beg ~~ pletena 176, 1,670 ons videdopete | 20 ee moa - | es eons tutes | on | soso | og | opin sinsy | 20 v0 0.06 2I6 7 Topliasko zatenfe (sfavane) Zraterje topline jst odavanle energie elekizomagnetskim valovima dh Wine 08-300 um inline — infacreene zrake, Apsorpeijshi koeticijent a jest omer eneraie Wy Koj telo apeor- bia aia) sve enerae W koja dospieva na povtsinu tela Wy=W = 1 — toplinski ncro0% tito WhO G=0 — topliski siete telo Stato Wea nm topline cena, ve topline sia Oe WW Oxact Emisijski koeficijent «jest omier energie koju adsje povttina sivas tila | energie 7. koju oie povrina mapolutna cog tela em mgmt Po Kitcbhofowy zakonu vied (pf jednako|temperatun: « miss hoctijent tech vad var saan sua Stefan-Boltzmannoy zakon Topiaski tok koi pt racenje odie apsoluteo crn0 tla uprasno je razmjeran poveSini 4 4 potenaj apsotuine temperature 7 = ooT*A sie 49 = 566961 -10-* White U technic seta jednadiba upotreljva w obi @ = o«ryl00r4 aie je © vkonstanta zradeja aprolutno eroe tine e=S67 WimtK* 8, coTj0oya tle Je © emisishs Loefcientsvog tela Lzmjena topline zrazenjem inmeds dvaj tijela aprolutnih tem peratura Ty iT: (Tj > 73) cemsiekih Koohcenata ee; Zasivan ta vies aie fo 4) u yeoma velith,bliru smjltenih,parlenih | ravnihploha nanan = ofa + Yer) 1) ko drug Helo (2) potpune okrutje pve tela (1) @ ofthe, + 0tt/a—) [Ako je ploha 4, znalno mania od plobe A; (0 0) vriedi: 0 =a ©) 2a proizvoino smjettene plote 4, 43 je 9” = e102 28 Enishi koohcemt powrSnshor sratena sho x bons tar ea ioe sik olvo tow mebre lao nekevine rovaa epee sk emai Lk sr riitore gi ont Porculan olan” ‘amno zardo, Hfevana poveina ‘jana powrine pada Dotan rba, vena Tempera eet bao os os oo Bie aos Bie 90 20 op 20 218 rola topline 2) Prola: tptine kroz sujenke pri dvodenja toplinhog Toke dodicom ‘opis’ 1k koji prean sneke Wari (iemperatre T, 1 koefetjenta pre Jelaza 6) na stjenku, hor tw sjenku (debbine 3 1 koeRcienta topliehe ‘vodhvost a) te sa stjenke na drugy tvar (lemperatre Ts 1 Koehcigata prielaza a) ianosl 22 poveing sjenke Ole —T)4 je Koeficijent proiaza topline koji se dobiva iz jednadibe Yk = Nan + 8+ fay Koefientprolaza topline & mjerimo ‘stim jedincama hao i koeient rifelaea topline 2. 8 u Win? Za vitesloje stienke (op. a sjenke fod de. soja, od kojh jedan ima de- Dinu 2, 1 vodlivert 2, a drugh de. Dn 4! vodivost 4) Koeient protana topline &raturamo po jednadabt km Nay + 3d + Blan + ag Temperatare na pojedinim myestina stjenke matemo dred wokutnim dj ramon (evo) i jednadebama Ty = Tika — 1) Ty = Ti Klay + 5/4), — Ta) Teg = ThA (Nay + 5, + al) a7) 1) Prolaz topline kro: steak pet dosodena toplinskog toha | ddim ‘Toplnski tok Koji rear dedrom: s neke ‘ai Wemperatae T, | koe cijentaprietaza =) | istodahao srateniom s neke stenke (emperatare Tt eisishog hoeisjenta«) na drug sijeaku (emisshog Keefcenta 4) te pro lant kror tu stjenku (deine 3+ vohvost J) 1's me pela a drugu Wat emperatre Ty 1 Koofjenta pilart ) eno our, —T94 Koufisjent k ragunamo ir jednadite fk — eu 43) +82 ag aie se =o (T}100)¢— (Fy !00F(T, — Ta) Vnjednosto* izeacunavamo it porath hoefcjenata €e (vith str 219). 4 temeraturs Ty ie jednastbe Ty = Ty ~ kia * ay (T, ~T3) ateiem 20 “Tebnieh menjiat topline Toplinsi tok @ prez s tari pogetne temperature)’ i Konaéne nite temperature Ts" na tat poteine temperstre Ty + Ronaéne vce wnperature Tr Temperatarna racks meds obj ari na sakom ernest jena nuk. ' obra na medusobn smer strana obiju tan u iejejivat, atk jem itoxnyermo. protmjero | unakeno stujane Prowuamjeno seainje Istoamjerno sruianje aot ti ae | bal le ar = Ty ar =n 7; ar = Ty TF aren TF “Topinsi ok wiamjenjvada topline a€unamo pom prsjee tempera tame fatke Tes ok: Ma A sxe su; k hoefcentproza topline (id str. 220), A ~ powsina amen vee ‘rose (elogaritamskas) temperatuena rath i2nsi ‘MTgs = (AT ~ AT Ya (AT (AT) Prosetn (loantamsks)temperatune f7ika ATyq PH protwsnjernom seevjanj veca e nego pe Stosmjerom. ‘Pa protasjernor strajanjy mode bi Konaéna temperatura vas Koj topline prim us se) vida od Konatne temperatire tan Koj topliny ‘rede (nade se). Pr istormjernom je stajanya, medi, konateatempe- ature ean Koj toplinu prima uvjek nia od Konaene temperate 6 Ho ‘opliu predje ata u umjenivatina topline protusmjerno strane ima viek prednost pred sennerne. Urals se strane po s¥om efektypiblitue protsmer ‘TOPLINSKI UREDAII I STROJEVI =" | aa rene | [O} Setetnor |) eooumoe cee [OER | O Se [£1 Ben | O set [-O Be | cA mere | wo [OTe oer [gem |S a ae [GI [t= | @ vm | O ae | mm PARNI KOTLOVI Pari su katoi topline wed hos ssoje of 3) uredaja za locene, tj lobia (eostora 2a garni). kojem se zea jem onload Kemah verana ener gorva dab resto na dmne plinove, Tomei wredja2a lene (rot. goon). 'D iemjenivats topline (parmog Kola 0 u2em smisu), w kojem opting rca s dimtih lino ne Yodu odoosnoparu, ‘Toplinsi tok Koj gorivon doa u lofi trazavamo potoskom ‘gore B (kg) rjegovom danjom ogrievaom moe: 1 o- aH, Dovodim liv lite zijn zak 2a igarane, don 5 mime jo tpl: ae 0, = BZ az sje su: 2 kona zraka 28 igarane na jedinicu obitnegoriva (kok) (Ge 202), ig ~ ela eae zak (kimol (st 164) Lites gradena 2: 1 Mirgerans lj ti ol cavmom rum i mehanikon,stepenia stom isl, 23 komadne 40840), iagaanjewlebdenj, tj komo iagarane (2a ulienu pratima le lin) Porrina rottia R (a?) odredyjemo na temelu =povsinshog toptinskog copterecena lease oR = BHR je eno za: val rut rot {600.1000 bwin meant rot $900; 1600 Wim sepenast rst 700. gon RW? Volumen lotiinog prosora (ar) oxjenjyjemo as tem sprosiornog toplinskog opteresenja tna (+ VV = BH, + Zhya VV Koji itnoss 2a mehanigk rity 280... 40 kWh? i loenja PMglenom pratiiom 170... 330 Win? Shem 500.2500 Wie? = pli 1600 2500 kWin? ri ingaranja pod tlakom (la il pli) dositespecifiéno operecenje Jost do 8000 EW Presjek lotta S, (o!) ocjenjujemo na oxova spovitinskogtoplinskog ‘opterecenja presieka lois (+ OES, ~ BUH, + Zhe Se oj ienosiz lotta na ugjenu peasina 2300... 2800 KW amjenea topline + dimnihplinova na vod odnoeno paru inven je kto ‘Vodu on para zagriavamopi konsantnom tak pki odravamo rele cijom len, pri ems napojne pumpe napa kotao protokom vade q(hg/sk. ' obrirom na range avjee prijenosa topline ns vod Odn. para, Taz ikyjemo sijedece dieiove Lamyenfvaca topline 8) Zagrijat vode (ekonomajct) 4 hojem se napejna yoda temperatre Ti apecifne entalpie hy aria do temperature Ty ri emu jo) mrss specina entalpia na hy” Da se voda ne bi iaparaale vee w angi, mora temperatura T, bi ida od temperature zasienia 7, (koma odgovare tak Pu parnom kot), Ty = Ty Zato aboder hy =H Speciena enalpia W {stedena Je takom p.) 'U rapriaco vode dovodio vodi toplinski tok @ t= athe—h) ) parva je namijenen daljnjem zagrjavaniu vode do temperature ‘asgenja T, | mjenom lsprivan U fparvaga dobivamo mokea pans sie ode ¥~0.95..-096 i entapje hy = | s(h” 4). (Specihine entalpie WPSW odnedene su takor p.) U ssparivads dove voepari toplist tok ‘t= ath he) ©) Pregriat pare stim suenie pare do potpune suhoke x = 1 suho 2 ‘séena para) ienom pregriavani do temperature pregraniaT. pet Gem se pith poveca speciicns entalpis na erjednost hon je odreena.takom pare pI temperatsrom 7) V presriaei dovodimo pari topliski tok @ 4h hy) Suproino naéely protuseyinog izmjenivaéa topline dima plinowi pee dau toplinu najprje sparvata (buduti da voda Koja isparava dovolno Had chevne sthenke pa th medemo smestilu podroge najilih tempera Tura, Zatim presriagu (vKojem pregrjana para pln slabo bla yer sienke pa th stoga ne mozemo sme podrusie juin temperatra) i Konafno zagejcu vode U parin kolova kof spotebivajy zagran zak 2 iagaranie otsta na ugheaw prasiny, ube pin) smesten je na Arai ‘uta dimain plinovs zaprat maka (koji wate tplinski tok dy u liste. ‘Zbog odvodenja topinskih tokova iz dimnihplinova na parva | pre syiae pare we na zagriae vode | zaka, dim se plinovi portapne obladih KKonacna temperatura dimnih pinova, exobito ako sadre mnogo vie, ne sije biti manja od 140" jet bse Kondencacom sage na hiadnim ley nim stenkama stvarale kheine koje bi ih njedale. Provagun seligine orjemih povrina poem jclova iemjenivata topline = wid. 221 ma Kapactet(snaga) parnog Kotla odreden je topinkim tokomn koji sins Aieiovima iamjenaca topline dove vod pan = 0, + +B ~ ath — hed Osim topinsios toks ¢} upotreiava se za oznake kapaciteta pani sotlowstakoder 1) proizvodaja pare q (to nije toto jer wt poizvd pare tptinsk tok dy ovis jos oval entapjs h~ A) ‘b) oasevnapovrdina tamjenivaca A (St je netono jer tolisk tok By uz ‘nate jedaakeoprevne powsine ovis 0 hoetcjent pola topline ko pro seep temperturna ras A, vd st 201), ‘Koranstparnoga kota “Toplisktok , koi prea na vodu-paru bite mani od topinskog tok koji dol loses porvom (By = @), 0 yop gubsaka u parnom kot ita semnjenjivats opine, 9. 2508 ‘nego otstaka gorau pepels do 5%, leveces bose ease oo. scizgorieth plinova ~CO, CHa td, 90 1%. topline dat pinove Betis zeabenja i pajenosa topline na okolinu do 12% ‘Konsnstparnog kotla nf omjertplinskih tokowa hy & my = 10 = gh — KV BH, Alamos 2a rare katlove: a manje (avai rotljem) 1h veer (s mehamikim rotijem) 2 najece (pr lezen upenom paSinom, uljem i liom) m= 083...0.91 rina visas Lorinost oopreretenu tetea trokom pojaopterecerja in polar Ve 072,..08 0710384 to (One natn tit pb tog foram relieve So) \ Napec horas! nome fost ps aH eszem operon, 902d nae soe lapse kl Energia pares ohvirom ns temperatura okine Ty prose ~ om it toplnskagtoka By jo i opinskop tk) Ho pa je napojea vod primis je ula spn Koto i raph vor Ro suo povesh speteny ema fh pi temperato Tyna hp tempera Ty = 4h, = ho ‘Ukupna eneeis pare aa nazz Kola ratena je dakle toplinsin tokom 4 B= ahd Napojue pumpe Svaki par Kotte mora imati najanje dvs uredsla 2a napsjane Koj sobivaju pogonska energie medusobao nezavssh vera (opr eletrome- tori part so}. Benin dizlss motors) Za napajane ste ponte sapne pump i turbopampe. Kapaci tet sapojaih pump odaire se tako da bi pt kvaru na njoj pump sve preostale dobavjale protok gy Kot fe ved od najedey pool 2 ode pare koe parti kot, 0 ap = 1.64 ~ ako japarei kotso ber automatske replace,» prot je 45 304 dp = 1.259 ~ ako pari kotao ima automatsku regula, & protok je 44> 301th je pogon nepostednosplavnog parnog stoi Potrebma snaga 23 pogon aapjaih pumph izes: teresa Pox gy] 2= PES = etekivon p= Pt * fie alk: pk v Kt, pak wnpojom semi, ap potone bub, ¢pstocsvoe pa temperatr sap yy = fede i fine ve htt nad ainom nap fererwar g = 981 Ip Fonsost pampe Preoen pb Ap ocejyjeno 0)5-_ 1 bar ~ 7a sagnja wade (ekonomajne), 2,5 bar ~ 2a napopn egaaor, 2.3 bar za etpore u cevovodina Korisnst apojmh pumps ny nos p= 0.9..0193- Kod staptih pups nepostednim delovanjm pogo skog soja na stapaew pump = 0,8...0.9 ~ Kod aormatnh staph pump. th = 06-09 — kod turbopup a vsokotlatne pare Kotlove kod kojh moramo wet wate povetanie fustoge vode pi napsjanja ragunamo teoresku sna pampe pom ental Disko ratte vode Po = apie md tj mate: hy -specienu ental vode pr atmoserskom ake p temper {un ipred pone pumpe, hy ~ specifienyentalpju vode nakoa teatopste ompresie w pump. 26 RADNA SPOSOBNOST PARE ‘Energia pare je upotrebiva u eielost samo bao topina koje motemo eens jednog tila na drugo (grianje), Medutim, eitava enerja pare nije na raspolaganju za prewvorbu u mehanickl rad, serie pare je radna sposobnost pare (posobnost za pretvrb aie ‘oe utarie energie u mehanichi rads obsivom na temperturs okoline Py ‘Speviona eksergia pare na ilazs 12 parnog Kota l2nos! ehh) —b b= Tye —m) tie su: 6 — specigna energia pure: A, $ — specBna entalplis on, spe ciona entropis pregriane pare; hy sy — speiina ental od. spec. ‘nm entropija vod pr sanju okoine Specfita chsergle pare « pokazuje koji bi se dio energie pare mogso teoretskipretvosti u mehnitht rad s obrivom na temperatura okoline Ty ‘Rasploti pad enanie he Eksergiia pare medutim nije w eljeost raspoloziva za_pretorbu u mehanigk) rad i aljedetin ranoes: 1. U gevovodu of parnog kota do par nog soja para ye abladuje temperature Tina Ty (T—Ty=5---10K) | priguije Saka 'p- na py (uz bezina peotjecanya 50...0:mfs iano p py: pr red Tak via 20-03 bar, pei navi takovima 10.-.1S bar, Temperatura 7 lak py odre- uj specif emai pate sped parmog stojas hy Ty | 10 2) ea ondenzaconih je naprava temperatura relia 7;— Tp mana (G_5 28.,.42°C) | sui samo za pienos topline » pare na rashladhu vods (emperaturi T, edgovara u Kondenrators tak py of 004-008), 1b} Kod spun je stojve temperatra 7; anatno vita (f — 102... 104°C) § odgoara Konanom taku py Koj Je wi od atmowerskoga 2a oipore te ‘ja isputnim vodovima (py ~ 11-12, €) kod protutiagnihesrojeva temperature Tok ita ty = 120, te jo} odgovarajat vSl Koma lakow (py ~ 2.-- ban) ‘Konan je specifénaentapia pare fy stoga vi Raspolotivi pad ental ky dan je ravikom specie entapie hy, koa je odredena poetnim stanjem (py, 7). Konatne specie entlpe hy Kost Je oaredenstzentropom temperaturoan Ty lakom ) Baht ce 10°C) mm PARNI STROJEVI Pari stojevi su pogoash seo koji wpotebiiavajy voens pare kao rnepostedao pogonskosredavo: to su stapm ojos spare turbine. (nino Su parm strojen aden 2a pogon drm param, pe nim) Saga para strofeva promian protoka pare 9 rapolatvogentlpskog pada hy (ir 229). Tewretaka saga Py ies Pom aAhe= ath—h) Swami entapski pad mani je od raspolotivogs zh unutarajihgubitaka stro 1 (prigutivanje pare, topinska rarmena Ie mmedu pares steak stra, nepotpuna eke. pans td) Ake hy hy < My ae je hy svaroa specifi ental pare fila iz ea UUnotaraa korisnost stra n= AN kanye Koj dio raspolotivaga enalpiskog pda pani sto} stvarno isk ‘iftva time oznacu stupan) valjanost soja, Unuarnia nage soja P ienost Pom gdh~ nadky=mPo Efettonasraga sroja P (oa pogonsko} oxovini) manja fe 2bog vanjshth subitaha stron (nchanihih gubitake rhog irenjau letajina | zebbovina Stroja, popona regulators itd) + ienosi Pm ny P.=nPo= adhe pie wg ~ ehanitka korisnost trojay— colokupna korisoststraja Valjnost se stroja ot adjekada w prats arava ~ umjesto praia onsnolss = edininim pototkom par, 0s obra na unutarnj snag iF, = Wry Ahad 1 obeirom na eft snag iP = ly hg) §o medutim ne pokazaje stare valanost sta, eines potrotsk pare nije nae ovsan samo o Korsnost m adnenno 7, vee +0 easplativom ental kom pada dy, a. Be oi osu ‘Stapal para stroker ‘Stapni pars stojevi bili su prvi i stoga posebno zatajni pogonski to- pina’ strojevi, Danas sa sabine parne trojeve possnule pane tutbine, dok 1B brodske|lokomotivske parnestrojeve zamjenihnarosito dalow motor, {pa dele jot eeRrina vata, Tnnimka 80 neke novie ivedbe brit patnin metorae Indicirana snaga Pig stojaizosi Pans = (fh) © pags 20 ’ ‘ie mate: d—promier pamog clinda, dh — prom stpajice (a radnom Prostora ciindra), eq — proscen indicrani isk lindrw, $— slap), oj eitindava (Gvoradnih), »—brzin vr Zanemarimo 1 gubak topline clindra nt okolinn § gubike pare 208 sropurtnostsapa Frawvodnita,Indicrana snaga Puy pel je jednaka ‘ontarnojsnazh Poa = Po Proyeen inderan Hak ciodrs pra odreduer ir indiketrskog di jagama koji dobivamo indkiranjem. Gn ovsi w prvom redu 0 ulaznom tlaku pare py, punjenju e(diela sapsje za vrbeme kojees uaz para we linda) bet tem Pore tak u ciindry iradavamo kao dio olznog taka P81 Koeficjent « ovish o punjnjy «i brink vrtnje m te raste# vein. punje- jem (€= 0.1.08) | manjom brzinom vn m, a fanas 3 025...075 “Trotenjestapnihpestenova smanjuemo ogranituvanjem uproseéne stapne braine tps = 2 ‘Brainavrtnje n ogranigena je inecijom masa mehanizama w transater- ‘nom gitar, sta, sapajce,Kritne glve tails gic (oko 2/5. Korisnosti Indicrana. Lorisnost = PalPo Ovi © prvom red © punjenjy € twain, © priino je jena unutatn} Korsnost ting * Mehaniha Korlsnost na takoder ovat o brzint rine n. Najboe vie ost ukupne Kersten = nn spall staph stojeva na. pregrane peu anos = 055...095 Manje se vrjednosticdnose na male, 2 vee na velike stove Pane turbine Parme marine bra ott stro} kai rade pov pr kontantg} bein vrne. Stoga steal srojew 2a pogomelktriénn generators. 'U usporedbi sa stapnim parm stojevima parse turbine imajustanvite peednost,u prvom redu Jednolcai pogon tveta mogucnost ivedbe od ajmanih do najvechjednica (0,8. 200000 KW vce) Tepusa je parau ni Drak; bez lj. Kod manjh uvedbi,npe- kao pometal stojen, pane irbine maja doduke manju Korisnest nego stapa soja 2a a0 jedno- ave! lake tea tom alutajadolaze ur obei, Pare turbine ns pikladne a {ad pm Seoma promieniwim brnama sen. Osim top turna se mae ‘okrctat samo jednom sms U partim se trbinama topos eneria pare (raspoloiei entalpshi pad ‘hy pretvara u kinetiehs energija parnog mlara kop se ~ dlovanjem na pokreinelpatic rotora~ pretvara v mehanicki rad ‘Apsolne brine mara na lara rotors lpi cn lanai th ovine su od rasplctvog enaliskog pada s starorysamom (salotaeno Ajelovane ake iw statoru' rotor (prellgno delovane~ reake}sko), Snaga turbine na obody lopatenng Kola P, je y= gute, 208 a, + €3 0823) sje nate: protok pame mate, u—obodna brznakola (lots), — kat famed spsotuine ulazne brane | obodne Beine, ay ~ kit famed apeoitne flame brzine# abode bene ‘Ober bins w odeedens je promjerom Y lopatignog kola di bezinom vie m un dnn Korisnost na obods lopstisongs kok Jest omper snage ne cbodu Fy 1 teoretske nage Py (vid st. 228); ona oii © omer bode brane (apslutne ulazne brain me, aaa Nsjvedu Korsnost nyax Sinem pr optimanom omer (alge kj od abcistih tpn 0.4..0.5 od reakestihstupajeva046.0.7 “Turbina rad dale s dobrom kort smo u uskom podeugja oboxnin bina wodosno brzna vine n. Pri mlom rasterecenju mola bi da pobjegne do brzine Koja edgovara omens ale)qar = 2Auleyp (So regulator mer spied. S obsiom na Evsods turbinskog rotors bain vn mograitene su maksi- malnim abodnim breinama «koje amore 120.40 eno vce se vijednost og posts samo najbojim fvedbams (oli Koa, materia. “Obodas brzna smanjyjemo supnjevanjem brane u vie roersihwjenaca Jopasca(Curtsove kolo) it zvedbom svike akcjski ik eskcsih stopjev, [ivedene turbine vetinom su Kombinacje cnovnihtpova Unutaenja snags turne F nos! naan tie je BA~ van ena pad (vil str. 28). ‘Unutarnia snags P, manja je od obodne P, za unataraje gubitke trenja vente: P< Py. Buda das ti gus nernat, urimamo da je unten snagaP piano jedeaka obodno)snae Py F,~ Py. ‘nuts Korsnot 7 os n= Pim m Najvete vijednst unutarjeKorisnost, mehanickekoisost ceo ‘up Korisosti 9 = 2 pai turin ize: Vist wine a 7 7 ‘eike, mnogo stupajera [080.086 | 0.985 | 0.79,..0,88 srednje og2..07 | ose | 070..0.76 ‘mas, nedotho supra] 0160...0.70 | 0.97 | O58. 0.68 ‘sobio male 2 [a0 Najuobiajenje wilednost taka pi temperature T pare pred turbine: snags ala sede veka pie 1S... 30 aos 70 100.200 TEC) 320...480 480. S00 S00 vrste turbina: Kondemaciste pare turbine iskortavajy sav enalpisi pad (taka svjete pare do kondenzaciskog tka). Imaja vei bo} stupnjeva (soko fh, seedelaceihnisslaéoh) oj mou Bi rayporedensWnekoiKo Kuga pu ins vide osovina. Upotreiavau se @ pari tenmociektranams, Pr regeneratonom ragravanja napojne vode (236) upotrbiavau se londeneasinke pare trie + odvojima 2a pare Tndusrishe pare turbine si turbine pilagodene poscbnim potcbama, pe protutlaéne trie Koje skorts samo gor dio entapiskog pa may tani bo} stupveva (sokotagnih | srerjellatnih) pa 9 razmyerno mane. (Uporebijvaju se takoder 2 toplane “turbine a ipaden paru (i drain evora)imaju samo nisotine KONDENZACIIA Iz parmog soja otjegeprotok q¥etinom vee mokre pare (x > 09) tsk ps | odgovarajce temperature Ty te Speciene enalpje hs. U koidenzatont peedae para pri Konstantnom tiku p, topline tok ®, bog Eega se pot pretaraukaplevinu (Kondensira} sobleno jo net pothad do tempersture Kondenaata 7 Ce 72) ental hy (Ts = Ty 3K) “Zanemarimo H neznatan nepowredn prilae topline » Kondenzatora st ‘kolina, pecla toptnsk ok na rashladnu vou, Koj se pik provoke Uugsiava od temperature Tyna Ty2. AkO jee specien toplnsl hapa ode, onda je = athe — hy = ava — Tod U povitnskih kondenzatratplina mora pola krx sijenke, bog Begs ashlar voda mora uvjek bit hada od pare: Ty < Ty Kondenzatora ie Iijtanje para i rasladna voda su U neposrednem dedira pa se Kona temperature wjednatuj: Tes = Ty ‘azna temperatura tshiadne vode Ty, ines: 2) pri dovedenj vodeneposrednoiraholne fa Mesieke, jeer il mora 0.36 ~ eebunara S15 %€ 1) pel dovodena ode i rashladnog toma 20.035 Da" bismo postig Ho vet polak u Kondenzstory, doputtmno sine rneanatnoraprijvanjerashladne vode us kondeazator AD = Ta Ty = 5. 10K “Zoog toga je potcbns vl velika hoitina rsshladne vode, &nezin protok q. {avis od proteka pare qi znest u povrtinskin kondenzatora 9, = (50...60)9 sKondenzatora ma mijetanje y= (25. 30)y (Ovisno temperatunrashlsdne vode posiemo u Kondenzators ak ‘vodom ir okoline 004-008 bar ‘Sodom i easladeoe tonya 0,07..0,08 bar U povrsinskom kondenzatory, ako je rahladna voda obigne prirodne ‘Sstoge dobivamo potpuno Gt Londenra (desta) Koj elo prikiadan 2 rapajanje path Hotlova, U kondenzatoru na mietane Kondenrat se mts Srashadnom vodom pa tstogstakve mjctavine ravi od dstoce rasa ode. Upotrebijavamo ito mjetavina 23 napsjame parnih Kelova, mors rash voda bit w odgovarajuo| mje o8seena (hemki omektana) Zrak upari (koji se ukondenzatoru ne hondenrir)hisavamo i ondenza- tora posebnim zracnin pumpama ii eektrima(vodenim a parm mlszom). Proraéun pelazne powsine kondensatore vidi na se 221. Pe brain "ashladne vode ucjeviaa v= 1S-.2,5 avs eno koefcjentpeolza topline = 2900. -4100 Wim’ K. (Prosjeéno mozemo 12 protok pare @= 1 kps ‘aunat s poetinom od 75--- 100m") 22 PARNA POSTROJENSA Kenderaciva parma poston namijenjena sy iskjive 24 poizvodnia imchaniske energie, vetinom za pogon elkirenih genratora pain er- ‘mociktranama, “ednostao Kondenzacso parno posrojene skrubsim protokom vole spate g prikarane jew slijedeéa) shemi R — sprempik napojne vode Py — mapoina pampa K — pam koto C= pari gevovod T — parni sto} (turbina) G — eer generator Ko — kondenzator Pio — Kondenzatna pumps Vol-para na kratnom puta eens svoj toninko stan. Karaktritigna mie a raritintopliakhstanja oznatena 2 Ushembeojevima od 1 do’ 6, tako iu Tedagram: Stayje Tempe. Sprisens ‘mimes five Tak etl TOT mh aarti h Samer , item peat ¢eeea eeeer vaedae ind mn Promjene specifine ental vode-pae zbog promjene sani 1-2 uw mpojno} pumpi tik —h) 2-3 pamom kot Boh) 3-4 parmom vod Om) 425 a parom stroja (ubini) 2a — (hy — he 56 hondenzatora thy) © kondenzatno} pumpi za + hh) a jednestao konderzavisko paro pestojene motemo obéno une daje RaTist i keke hy a sy tom suaja tothe 6, 142 w Tedijagrama gotovo ienttn. ‘Kod kratkih parmih vedova izmedu parnog kota i parnog srja (urbe) kote i® ret i pemy into heh, pi sy tatke 31 4 takoder gotove identi. a Shema energetsg tokakros parma postrojengeutermodekrant = A - Seating S.penom dovodie u para tao toplinsk tok @. Zboggubitakau kot ‘gna napojnu Vods plan samo toplist tok . Tome se pridratuje Toplimki tok 8 So gr dovodimo s toplom napoynom vodom, jr Je nezins temperatura Ty abo is od temepratareoketne Ty (T, > J). 110st0n2 80 Jer tempersturs Kondenzata koji pide u spremnik nape voe aka Temperature okoine(pogotoms pri Madenja Kondenzstoa vodom fe ashlad- ‘og ora). Osi toga Cest se iakoistava jot otpadna tplna pus pare ‘pom pari strojers i. 8 zgnjavane napoye vode Para dono! parmog Kotla toptink tok B= B+ B= oth) (0d toga toplinsko tka za ptetvorbu u rad spasoban je samo ekserishi tk 0, = gem gh = hy = &% = ATK ~ 9) ‘css neiskoriten oti eserpiskigubtak2bog guitaka ten ah hy i gubta 2ogKondence pate pe tempera tre okoine TTT) go ath; ~ ha) Preosalom raspolotivem padu entalple Aky = hy ~ hy edgoraraj topline tok odredje tenes sad taj = 8-4 M0) Lnutarn gab w sro Za pretworba wr ‘ pamom vod 2 Koja via od tempers dha = Ps w= athe — ho smanuji toplist tok na i odredsje anata snag sroja P, Bo Oy =O. (+ e+ B= GOK Pr Zoog dodatnih meharigkih gbitaka u parnom stroju eq smaniuie 56 snutarja snagh pamog stro P, na efetivna (stvarn) snagu na osovini Soja Carbine) Pra bog pubsaka u clektriénom generatoru yy saga Bene- ratora Pj je mania (Py = Po. "Visit potrolakeletriéne eerie central P, slu2i 2 pogon eletro- smotora 24 divalice|tansportne naprave (transport lens | pepela), za vent> tates, pumpe i, dale 2a asyjetui rane fe mapajanye raziih clk tured u coal, Za taj potrotak, oj inostpesjeéno pibitno &...10% Sage generators Py. smanjuje saga Py Ho je cenrala peedaje med Korisnost arog. kota m= B10 ~ ath—)/BH, vermitka — hse te =th—h) — rspolotivog pada entale ne = Bhgle vekupna ‘na neta = Mhalth— he) parnog stroia = unutara ny = PP = ahiahs — mehanicka ie = IP, = ukapna Curbing) = Ht = Pl ha clekiignogs generators ty = Puls CGelokupna Kovsnostparme centrale = (m4) nee tveng t= 2 nan (m ements en ae Kall je temperatura napoine vode Ty priblino jedaka tempeaturokoline Tq ‘ako da above razlika motemo ranemarih (Ty © Te, onda Yea neh i %=0 = fa Pe he ta te Najiotja je Hoeinost elserile Da bi je popravili,tetimo 80 veéo} ctveraii pe, koxs ponidemo 80 vtom lempersurom pare 1 odgovarai fm visokim lakomn. Temperature sa velo. ofranene (tpomotea steak regiaga) 1 nose 360... 560 (630) °C, dok su Hlakov! gotovo neogr fatent | inove 12-160 (300 | vise) bara as Regencentino pian napojne vode leparmog Kotla dovodimo para protok 448 kondenracseu pau trbin sod Tanjem, is koje edie kod pvp od ‘ok (pak pp) pro g, kod drone fvojka Tl (ph tak pp) protok qu ok prota rotok q~ 91 gu rear non Potpune ekspunaje u hondenzator. Os tim protocma zugrjavamo napa ¥- duu zapriacima Cin Cy, U porelinskin zagjatin oprcwn se para kondenzra, 2 Kondenzt odio "Sspremnlkmapoje ve ~ vi sks uz njasima s mijesanjem ogjevaa se para iets napojnom vodom. UUnutarjasnaga turbine smanjla se shop odusiman ogreme pare pro: oka gui te imo P= gah ~ ith ha) © qutha ~ hall sje su speciine enapie pare: hy fn odvojk I, hy ~ na odojka I, hy "a itara ir turbine w Kondensator U zapriatina Cin Cy (tes kondenzs tom sto ga uvodimo u reervoarnapoyne ode) prenosiogewme part ma napojnd = ail =A gly ~ hd sje je hy ~ specifi ental napojne Node uspremnku R. ‘Toplnskom toku Oy sto ga vee zt Janom napojnom vodom dovodie w par Nota (sd sem evergskog toga a ste 734), prodruue s jot tops tok Buus da je hy < hy, bite smanjefe unatarjesnage turbine znatno ‘man od povecanj topline koja regeneration dovodimo napojno} vad. 2819 fe glokupna krisnort poveeaa to prosetna 2a 6 do 12%. ri regenerativnom zagijavanjmapojne vode, voda sew jednom stupa ‘agnjava za pibliio 40 K, za ko se pot oko 5.10% pare, koja pia turin (Pr peterostepenom regenerativaom zapriavanu dota do kondenz: tori smo jot 75.50% pare hos plan uri) Zs ednaka sage turbine je ‘og pteebancsjetno vets dato sete pare (nego pei turbine regener ‘noe zgniovana Medupreerisvanie ri vlikoyekapanaii s visokoga posetnog, taka | temperature do. vio. nko. tak { Kondenzutoru peda Bi para pi kraj ek faze w oma vadno podrude (* = 0,9), bo bev niskotagim stupmevina pan ue tina iazalo nedopustena e021} lopat ‘Da tospriesimn,preghjvamo para ume ‘Sopregrins (mn pinovins prog kta {Wtyjetom vracom parom), tako da a sakom slatjuestane nea suhoca x = 0.9. Za medupresrjavanje treba nam dodatni toptink ok a= 4th hs) prigemajeq~ protok pare pi lana u med presi 1 tim turbine Ty in Ts dobivamo pit jednakom proto pare (bez ‘odajep} unatarau smagy Pym ally = ha) + Obs ad Medupeprjvanje pare je uvijek adruteno is eegenratvnin zaprijva rem napojne vode. U tom je statuju pr edvod pare u toe sania 2, 2 ljedes ve odd siesta na drupu arbi (7) Proavodnja elektrién topline ener (plane) U kondenzaciskom parnom postojenju odvodimo s rasladnom vodom _matan topisi 1k 8 = lbs ~ ho) oj e sso od ails topiskor toka qT ~ 1) koji se ne da pretworit ‘rad, of ehsergskih gubvaka q(¢-~ Ay) 08 unatarajh gubiiaka parmog Sirja gah ~ Ah) vii str 234. Taj se toplins tk ovo pi tempera 7, koje w kondenzaiskom parnom postojenja sam neo vita tempers ‘ure oboline 7, pazato, open. ie upteebivaza granje (sim za rane palit basen td, ge je dovolina tala temperatura azhka T:~ T,) ar Povitenjem prottlks 2 powsuiemo i temperatura Ts pare ea pamog tris, 7808 eas para psa prkladnom za rane. Zato fakva para vodimo iz pamog stro — um estou Kondenzator — k potrtatima to me Ukoliko se sev ist kondenzat ne veata od potrolata topline ¥ spremmk apo ode, moramo man nadomjesii oie ‘nom (amekanom) vodom iz okaine ei razittim protutlakovima py posite mo slingase temperature 7; koje sv rite Ane 2a eebanje zara ii industri, naprava(osobto W papiras, teksti fj, Kemishoy&srodno) indo Pag recta eee eee eee eet eee eee) TCC) 1012014189170 HOB 2 Lo ae eh snk es nae ne erent ere pmo See echt cee Bod sae Gq «S) Ou gre objema turbinama izveden je automat: G eS) OB eenms ato de pace , femal) By MOTORI S NUTARNIIM IZGARANIEM ‘Motoci s nutarnjim izgaanjem 88 Kip stojei Kojima dovodimo pri ada gorva (koja ne ostaljaju pepela, smolasthostataka it) zjedn0 sa ‘takom ra parane neposedao w unurabjostelidra, ee era esloha ‘ajc loping povisuja tak Koj jelue na Kip | baja mehanih rad ‘Skteml Otto | Diesel aMSistem Otto. Smjesa gore aka 7a ngaranje.pripremieny ivan Sines, wodimo w elndar'ukojem e kip komprimira (0 7-11 bar) Pi Sereths ompresj mest se al elekttnom iskrom,natto u inde porate {Usk (25. A bar) koji pet sjededem — radpom~stapaju shia venge ada 'U mmotonima sistema OU aptresijavamo: 2) plinwta pores (astm, Kokst,generatosk, grote il sian pi, ojasemietasa nao a ven za mjetane pie wisavanjaiu pose omsruiranom sion venti ') kapha goriva (benzn,tenzen, alkohol td), koja se wraspliniata (Garburatora) espa (oe raspy 8 aku 23 paranje bap fina magica fhaatim se gomvo tek linda preteara para (pin) zhog Komptesic I dovodenjs topline sa sen Tgarane sistem Otto iva se pelt po iohor (VY — vid nase 240), UAiilem Diesel, Csi zak 2 agranje wocimo & unstrasnjost cilindra koje lp tao snadno kompimirs (80 25.0 bar) dase pr rj kompresje postze temperatura pajenja goriva (S50. 700°C), Kole {tom tenth Ubnigavame u ciindar. Povecan tak (60-100 ban) [rotzrotenigaranjem, shit pi sljedeéem —radnom ~stapju za eenjerada 'U clk motonima dpotrethavamo Jef, poluedks 1 teska aa (plnska | sizes ua), Porebnom vsokotlaenom pumpom (350.300 hae) Stcame gorvo krozfine spice rasprtvane wclindar tao danastane ua maps Koj. vruem komprmiranom zraks odmah plane legaranje we 2biva ‘apie primo po oho (V)- 2 2m po Oba (Poe sika na st, 240) “amotore + aisrenom glayom (osemidizekke motore-) upteh sjvamo ito poivo kao 25 diclke motore. Gorvo se 28 vnjeme Kompeesje Zraka (ko nije tako velka kao u dizlskih motors) ubrzgava u poset omoru ta iegaranje, koja se ~ ea lakseg pljenja ~ ne Mad paje 2310 ‘arena ‘Genki | takin’ motor ‘ctaktai motor ims na svakom clindsa po dva venta ‘spat "U prvom taka (1) Kips pits od unutsrne (— vd stk indikatorskog dijagrama nase. 240 ipevo) prema vanpikom mriom polozja () a tvor om ussnom |zstvorenom ispainom venti Usilindrase saa pod, zbog fega lindar ori smyjesa pia tzaka (Oxo), odnosno Gis zak (Dies) Uragom taka (II) ur obazalvoreaa venta smjesa odnosno es zak omprimira (ode do), Sled pajeiesmjeeiekrom (Ott), odnosnopalene ora ubraganogau vr mak (Diesel aati ingore pons youre Zavorene ventile~ ptishaju Kip (od do e) | ese rad (rei tat ~ lt Konasno se tvaraispsai Yeni pri ponovtom saps (ode ds) skye [lp ipojele phnove ve alindrs (Zt ak! IV), ‘z-taktni motors su vecinom bet venti U ne smjssgorva sa atom (Oto) odosno Eat zak (Diets) 8 pod maim pelakor) li Gar Leorraspore (28 eprane), 3 ingore lini se ists Keo sane raspore. Sui se rasponolvarju u cgovatajucem polos Kia. 21a ‘motor imaju samo Kompesisi i sadn tat ulatene sje odnosno aks "spiracles te istiskvanje pinova thts ae 12 Katko vrjeme dak ‘aspor zmedu oba tats ovoren (Uasporel se tktnam motorima maja 2takn shjedese peeinost: ves snagu ur ste dimencie,venile nadomjesteneraspriasjednli rake ‘moment, nedotac 48 pak: vote topimko oplerecenje uz iste dimenze potrebna je posebna pumps zaiprane (u malin su motora pumpe nadomje ene pomprim djlovanem kareta}, 2 u sistem Ort jos 1 gubic 2p Jsprajaizgrjetn plinovagorivom smjesom. Stoga su lak motor sistema Os ‘evinoma Stak esi motor sistema Diesel abn 2 tak Indikator eprom Fn a sts Bt 3 Caan epoca prs CEEisites “akin motor vema Oto | tarage psn vette Sone pty em Borometareki ak Kompresiski omjer Volumen kompresiskog prostora Stapjn volumen adje zm: A ~povrsina Klip, d— promjer Mia, s— stp a C= Vl = + HV konomiénost motores antarain rgaranjem, S goriva dovodimo u motor tpliaski tok, = Bt, diet: pototskgorvawjedinc wremens (ke) Hf, ~ don ogseens moe fa bog gubtaka pri igaranju (nepotpuno izgarane) samo dio te topline rela ma aporeeplinove ‘Banu dase u Unutanjoei linda svarsju vooma visoke temperature (maksmalno & 200°C,» prosjeénoanatno nite), eporamo moloe Nad, pa seabog toga temperatura sijenki Glindars utah na 280,38 0°C. Hadenje ‘Smanjh motors obién atmo, a veh vodeno. Upoirebs 2ranog Madera ‘ogtaniten je zhog malog koficjentaprijelza topline st ijenki motors na ra. Pa brit rasladnog zaka v motemo ratunatisKoefijentom prelaza sim Be 2 Sed Mae 3D $0. 61M 40.200 Sein 608 82a B50 an at 2802380 80.680 Pri hiadenja vodom najjelotvornija eset rashiadna vos okoline, koja se mote upija 40-7-70K do konatne temperature 70..-80°C. Prt Fadenju morskom vodom raanamo sugijavanjem 2s 20. 40K | Konaénom femperatorom do 50°C (anim | do 611°C) Pa efklasskom (optenor) Iuadenju vodom (ori!) vpnfavanje je 7. 10K, do Konatne temperate a0. 00°C, Maogo topline ode stroja js uijeks vl wraim iputim pinovina, Daj gubit aastju hog peiguivanatpeopusnest Klipova i venta ‘Zhog nepotpanog igaraje blades stroje, opin putt pinot ost tis qubvak odvodimo 2 strojatopists ok By. On se sat od ehseraisbog Aijeta (neskortene opine koja bis teres jot moglapretvonitu mae fitk rod) els koji je tkorsv 28 pretvrbs u rad Unutarnja smaga motora pri t razike medu dovedenim i odvedenim topinskim folom p= gy ~ Unutarjasnagu P,odredujemo neposredno pomady pesjednog indicia ‘og aka yes lis Fe cada Deals pores lies d~ promier kip s~ staal n~ brzna ne, ¢~ bro taktov (42), bro endara(dvoradieindar vnjedizadva), H~stapajn volume sh ‘inde, rosjeénindicrani tok Pes bein motora ne moeme odedi jednstar= nim redstvina. No modem rata elektvnesrage motors P Ps = PAY, ~ 2s hg pi emu efektivny snagu motora P odredimo koéenjem, 2 mehanicku kors- ‘ost pogo motora a stanog zvra.Pesjem India gy Kee teiameds $9 bar. Brrine ne plinsih desks motoraiemose 2. okt (120.2400, krsdmin) kth totora za vozla S100 okr (3000-6000 okt min) Pronetn brzina lia v= 2. abn motora ne prematje vrjednost od (ms, amotrs a vols dosite do 12 ae (2nimno 140 18 as), ‘Unuamja Korsnast je omer izedu unatarje sage P, | dovedenog toplinskogtoka @; ~ BH, prom reduo kompesishom omens eid sr 240). n> PyBH = F(A — Ket) adie mate: —faktor,ovsano nadin ingaranja (Otto: = 1, Diesel: > 1), omer specifénih tpliskih kapasitels (= 6/6) Unotarna horsnost Je dakle to yea sto he vee Kompredishi omer € (on je'» motore sistema Otto vio opraniéen zbog opstaents od detonacie (Kompresja gorie smjese?), dok u dzeskih matora ta) omjer mole biti mano etl homes ztaka!) motor sistema Orta — benzimgkh FS... 8.9) plik e= 6-10 ‘motors wlarenom glasom fon Ask motor 621210128 6..35) Efektivaa snags motors P inmost P= Pina Blin i zante’ g — mehanithy korinos, 9 — cjelokupeu korsnost Mehanika Korisnos ng uzimaU obzirgubitke 2bog trenja wv mehanizma ‘motora' pogon pomocaih uredaja~elekrinog guneratora 22 sistem pal ja (O10) It pune 7a le (Diesel, ventilators 2a natno hlsdene Hl ¥en ‘lata pampe 7 vods pri Maden vedom i Glokupna korsnst 1g ning PBI, ning w obrir sve gubithe u motor hoist, prose, raspodieen! pit subi hladensem 28% {opinaisputih pinova 30°, ‘stall unum gubier 2 Ceokupna horsnost aavish od opteresenja motora Pi brzine wren m 2 anos! w najpovainjem podrajs ada subi bog trea id (etekivna saga stoja 10%, 30) od fakin benzinskin motors =022...025 Lod plieskih motors 0370s Kod motora s wlarenom glavom —~ 0.22,..0.26 od malin dizeshin motora = O.31...0.34 Kod velikib dizeskin motors = 0,381. 0,81 KOMPRESORI Komprewoei su stojevi koji komprimiraju plinove it pare mt odreden fk, Pomocu nih dobivemo Komprimirant 2rak koji su 2 pogon pneu matskog alata (6... bar) it metalurkih yes itd. Dalnia upotreba Kom presora st: daljnski transport plinova (36ban,rasladni ated (12a), ‘kaphivane zaks (200 bar), Kemjski proves (20 1000 bs | vite) Promjene sania plan pri homes 1. overma komgrestia (1 —0) Poieeai rad (210 3) ™, = mRTIn = mT — 5) ‘Konaéna je temperatura Ty = 7) = konst Za vrjeme oma treba odvodit to: pins 21 00a) 20 = mTob—5) 2 Izenropskakompresia 12) puis =honst (y, bez imene topline 8 okolitem i ber untae: nes tenia, Potreni rad (2202) has mdhy = meg(T— 1) = ea ace Konatna temperatura hye anny cag 3. database homoresi (1 —2)— poliropska kompresia seksponentom politrope n> (poste se pribliano Kod bezohodaih Kompresora ber hls ah nahn na] nontten ay ) Way = mah = moglTi— Ta) = Konaina temperatara 4, Poliropska hompreiasekspoventom politope # = « (1 —2") (pot te oe pitino hod hingenih spin kompresor) Potrebos rad (a1 2"0ba) Wy = ln — Vp Lh toate) ‘Odvedena toplina (212"2"3) Koonaéna temperatura O= fe mte— 1 en Ty Tunaloyie™ ‘Usporevanjem razhitih promjenn sania dobivamo: Wyre Wy2> Wha > Mie Te>Te> To >To Nsimanii je rad potreban za izocermny Kompresiy (Woh 2 nae smo Je) pel obinom Madenju (WY 5) Najech je rad potreban Kod wehladenih raja O33 ‘Viestepena konpres Vikesepena kompreia omogucuje da e, bev obeir na vest kompresra (bladenoga ib nehladenoga vo pribiimo izotermne) Kompresi. a aa svakog stupa Komprese ag ‘mo ugrilani Komprimiranl pin po mo nostt do pocetne temperature Te. Time Sedimo rad kof predoten u Ts diag ‘mu (dexno) srafranom povesinom 2°12 Pron. Vikeuspena hompresia s medubage jem poskulvie urea) 10 vie St je ve bra) supniev. toga se obi ograne Jemo na 2 do 4 stupa. Then onyer sv op stupa pet ukupno F stupnieva je x= Voir Kamora de ski ehove Pri tomejiom manje takove (do 20 ba) ratunao sri gi vin ao dude Pv taki moran easy san Kr ti fare penta Vino ftora rose ? vers 0100300 1000 aa Wo kor 130 un bf wre tots the Ne ease aoke el eeris a osn ass 138 {wore jt tos as 130 * Za ratunane sa zk Kao reson pao vit 168 Stapat Kompresorh Jedgosiepenim stapnim kompresorima postdemo tak 605 ( siteepenim posfemo w vakom stupt théni omiee 3. 4 1) bar, Inkaorshi diagram Stapajolvotumen imosi Vin ds dais sie onde: A — presiek cilindra, ‘linda, #— stapes Stein prostor M4 =008...008 (..0.15) % Dobeval volumen (pri take pV" Dobave kompretra s brirom a4 volumes plina pe potetnom tsk py (pred kompresors) rast Kod jednoradih Kompresora promier Vr i w fe mage: A — stpan) dobave, Vy ~ saps volumen u prvom stupa {askodaénom), 1 Sreinu viaje" prom stupa, ~ bro) parle ‘elas cindarau prom top (dsrades cing rata se dvontro), Stupanj dobave A= dome ‘xreden je wolimetriskom korisnoteus ny = ¥'/¥% (koja. matno smaninie povetavanjem Stetnog prostora sfaktorom 2 (= 1) kot waima ober ugr Savane pina pe ussavanju te propusneststapa i venta Stupanj dobave anos od malih komprora Kod pula (npr. 24 visoke pecid Kod Kompresora 2a tak do bar Pogonsta snaga x4 kompresor Unutaraja sna ga P.stapib kompresora shade indrim pe ‘sizno je odredon radom i). porebnin 2a poliropsku Kompres (i 244 pod 4), 110 pt bein winje = Rawson Pri tom zanemarvemo neznatni rad ekspanaie raosalogplina tr &etnog ‘rostora. (Rad WF 7" rafunamo s eksponentom polttope m= 132-138) Zapravo se kotnpresia ne ziva po poltcopi s Konsaninim eksponeniom 1 ve najpie piblino po iaenropi (n= x), a zatim uz anatno odvodene topline (19 ©). a> 070 12 o'2,..090 Togs. os ‘Unwtarnu soagu 2 syakicilindar odredujem takoder pomotu prositnos Indcranog tak2 Pea 8 cindy presjeka 1 staat pri brim veto Prost indian tak ppg moFemo rama ada Wako zee oper dae Hy — Ye 1 " i OP pos = WIM, ‘Vkupna unuiarnjs sap 22 vie elindara tana nadh Stvarne potrebna snags ts pogon kompeoe ino Pte tle fe mehanitka korisnost stapnih Kompresors ty =078...095 ‘Tarbokompresod “Turbokompresor su raja (po Konstrukii a slit turbopumpama) i ‘ksi ess pari tubinama) 'U jedoom se stupa post amo mani kompresiski omer do 1,7, ..4), Za views tlakove poreon vitestepent kampresor, Kompresia se u curbokompresonma cha po adjabst (its) 3 ma, 243), Pn kompresiskim omjenima preko 2.3 porate temperature tlk je potreone medubladenie ‘Stara 20 pogonturbokompresora Teoretsku snagu odredyjy lentropak rad Ws i brzna vin m Py~ Wyam=adhy Unutarnia snaga je veia zhog unutamjih gubitaka Pim Wyn ahh = Pain Adie je anwar korisost m= Pele = AiR Sivarna snaga josie vata zbog vanskin mehanicki eubitaka (rena) P= Ping ~ ol = aha pri Sema je mehanigke korisost turbokompreior na = O95 Fokapna Korsnost 1 ne 098, a se Dohara Kona (pcorok mase) urbokompresore. dobiva iz stare sage P. Gelokupne hovinosty | iaenropake raaike entalpja Ms a= nPIAhy Dobavon olin mozsme takoge trai poéetnim volamenskim protakomn A potenom stgom plik eo PLINSKE TURBINE Plinske turbine wire smisy su pogonska posrajnja koa sastoje— pet csvarenom process od kompresora, Komore za tigrane | bine ‘Kompresor K tat arak lz atmosfere u komard 1 igarane C. o Koj ingars gov wbrizgato seposredao u komprimirani zak (pri Kowstantnom tks, agri (dma) ino steve ato kroz tarbind T koja dijelom svoje sage gom Korprevor, a preswaiom anager generator G. “kao gonvo moteme upotrjebiti jetta teks gosea, obsino petrol I si. Om Jerpouotkagorva Bi protoka ark 9 inost Bq * 0008...0012 hake) U tomrams 24 lgsraie posits ko ' satze temperate ~ rstctonamim srjevima 650...700%C + nm srgjenma 900.1 880°C ri oreo prem q protk maka ror Kompretr &o homore 24 ‘zprane, dok prow dian pligova koji rasta w Komor 2a iegaane taj ‘or turin enon grat Beg edo se nezntno mijn specie toplinsk Kapacetc'dimaihplinova omogy koje ratunamo fopiak to Komor 2a ugarane | stagu urine Krutn proce pink turbine mafemo prikaatypojedsosiavjeno (bez vee grethe) pomots krudnog procesa zzaka (vidi djagram T, 9). Promgene tena araka 1-2; adjgbaska kompres od taka py na tise 2-8 dovadenje topline ukomor 2a nga Ble pt daku p. 34 adjabatskaChapanaia (5 trenjom) ‘Sturn od aka pa Uk py 441: odvodenje topline w oko pe ake Pe Zs adjsbatsku kompresjyteba kompre conn snags fp Te ~ Thing * acy (To = TY ile su: q — proto araka, Gy — specifi topline) kapaiet zraka, ny SMomarmja Konstost Komprevor, Ty ~ potetna temperaura zak, Ts “onan temperatura pr ncntropko) Kompresii, Ty stvarno postigouta Sonatoa temperatura arta (vid st. 283), ‘Unutarja Kortnost komprewora frost ta = (Te ~ TMT) ~ Ts) = 0.80..0.87 Komot 2 egaranje dovodimotoplinsi tok BH, gep (Ts = TY sje zate:B - potofak goriva jen vemena (ks), H,~ don ogemme ‘mot goriva, Ty nat temperatura u procesu (pa 2avetke dovedens topline) n ~ Korsnox gononi. Pr adijabatsiojekspanzitdobivamo w turbni unatarjysnagu Pe a 6g Ty ~ Tit = a (Ts TH) adhe zate: ~ protokdimaihpinova (=q), species toplinsk kapacie: Sima plinova (mq), ~ konatan tempertury pa izemtropao)ekepanah Te —erperatura za Kod ilza ive, UBUar Konto rte Unutdrja Konsaost turbine iznst iy (Ty = Tey(Ty ~ Te) ~ O88. 0.88 (0.90) Unutarnja korisna snaga Gelokupnog postojennplinsketobine P= Pot Pa (tem upotnetijenasmaga uw Kompresira Py ima negntiva vrednon). Stvarna korisna snaga gelokupaog parses pinske tbe} hog vanish gublaka ((renj ultaha, pogon repuator i) mania P= Pit {dle J Ma mehanika korisnstpostroena, Cjelokupaa korisaost postojena innos n= PIB, = (Py PayB EL My Cjelokupea konsnos ovis w prom redo omjer bia kranih temper tur T/T, (ako da rast sporatom tog omjers) 10 tnenom omer pps Svakom onjeru temperatura pipada odredem opimaln) att) omjet ‘jem jem maksinalan, np. eee ree) CPidy 3 SG Ten” Ik 032 034 Da bi se posigae so vec omer temperatra, mors bit 8) temperatura T; 8o vita, a ona je ofraigenaotpornokéa materials komoxe ‘aegarane i turbine; ) temperatura T) Ho sida, a ona ovis o temperatar okoline (stops je Korsaos veca zim, ujevernim 2emama koa vik visiama), Poboltanecclokupnekoranont Gelkupee koro pobotaaji 2} weston tompresja + meduhladenjem, dime smansjemo poebou st sag mon Pan en ney vation pa vane, Ho poveGvs hyp sag ©) penerasia topline, i, apotreda wach ilazihplinova iz posednje cufine, i sagrvane skates Kompresoa, Hosa pst ok 9 FO ‘Boramo dovot Dr poxrojenie lose turbine (+ mien sojestanje do stanja 3, da bi sew Goring Gy. magia 40. stanja tada Je vealator Vee! w prosoriy P Stane 2raks prosoris Pzimamo kao ty mijefaniap, dobivens iz sama laanog (4 sanjawlaznog (1) 2k. 8) Herm! poson ‘an ak treba ‘grit G, | ovimivas V 'U hladnjaka Hf preci toptina s2 smjese (sana 2) na rashladna vodu Aemperatre pod roster sme) pri Gemu se sme Nad ¥ wi (od ‘anja? do stan 3), 8 rashladna se oda ‘agriava. Konaino sane sest na ilar ie Magna (sane 3) ovano je © iene 9} Korisnost, U dogniaéu Gp ositena se sme zagije do odgovarajute te ame T ttanje 4), natio je ventilator Vila u prostonia Pri praca m (ke) smjese in 4 vstane I smjest preusima iz prosorie ‘oplina Xe, strja verensh gosta a naponom, ako je Xi < Xe, ste ‘prethol naponu 28 kat. edootarn sistem ‘Stele 7 et ee ‘Saaga P— prvidna saga uw Welana soaga P= Urcosg Jalova saga y= Ulsing faktor snage cose F/P, ~ P/U Rea “rotaa stem “Tyoftn sistem amjenine straje ima 3 aapons Kojima s fe meducobno pemaknate za Kut 23/8 (= 120") init napon Unis suis 7 Spo een fusi napon t= U3 female = Sp) rotate fac eapon p= fam siuia ty = HVS Spejm sited SoagaP— prividnn saga Pe 3Ushe='3-UE Siena sage P= V3. Ureone Jatova naga P= V3- Ussing Rad WP Vi-Ulicosy Pr ratunan snage Pra W faktor snags corp odost sma faze vwiednot Ut Trasormaca Heme sre Indrani naponi ju primarnom | sekundsroom narots transformatora dace se hao njho bobs toa © Walia mile apon Us na seaikama sekndarnog amore je abop gubleks man U-< Usman) Korine wansfrmatoran, ‘omer Sage Pa = Ul (VA) sekundet pe strane i snage Py = Us, (VA) primarae sane, razmjert Je dobi formatori nemsja gibuivin djsova), maa sage (opr. TEVA) = 0.92 a velte sage (ape. 1000KVA) = 0985 ELEKTRICNO GRUANJE Jonlcovs tnting QJ) je topline kein se razvila w vodity ofr k (Ay koji tee raja T (A) & vremenu #8) e-PR Za elekteiéna se grijanje upoteijavajo ponsivitesijededi material: 4) 25 rade temperature 800... 100°C sttine 22ers, nikla | kroma (ekas, nikrom it) 12 ahals pti industike ped by a rade cemperature do 1350°C slline 2xera, koma, sluminija i hobata (cekasehstra, kanal itd) ‘5 pac za arene, lallenje #temperovane te peel U atmos Sm pomin | drush plinova ©) 28 ade temperature do 14650°C Karhorundai Stapovi (sit, silharbon do 1400°C, Kvatcit do 1480°C dru NTs esi keramie industri, pedi 2a tens, iaboratorsk pt it 4) ax rain temperature do 700°C tod, moitden,volram (Mo |W uy redukclskoj atmoserit) Bits laboratoiske peti: ©) an cade temperature do 2300% clektrograft Sa cekrode eekrinih pct i Oxoon padi cise wptrebiiavonikotpornthih materia za grane — ‘Sreciféas |“ Goetcient ina ‘Talie vows | Toe | SE | tn | =, ieee ‘cekas IL jae noete| — tio | 140 Bike | 1B | owe | 3B] 8 ste | ee | 3s | wey | | es | | Be ete | tao || ee ketal fice: 0.90006 130 caw | ae | Sos | ‘oplin g (Jem?) sto je otporitka fica a grlianje pede ujdinict semen edinice poveine pri raz temperaturama Fie ‘anal pilin: Temper Tempera) Toptna ¢ ei Tonia 9 a “ism _ em! 700,100 oar veo ‘i oot 00 Doputtensoptersien okrugle ice ces IIa famotna) pod pe tem peratut Fie oko 800°C: Ye’ 46 | 090 aa | 18 | Be | | ar ae 208 | | Oe | fe ie | te ae | 1B | 8 | | a date gc gc Peg ot ne 0 Za srju J odabere siz tablice odgovaraj promi Hie i njzin ctpor Ry 4 dala tee 1m (Om) 1 uhupno potrebnog otpora R (2) a2 romaduaa xe potrebna duljina odabrane Bice Un) 1k ELEKTRICNA RASVIETA Svjedosn tok © (la) je ukupea Kalina svetloat Koj aeyjetno ee cma w svi provi ‘Shelogna joka I (ed) je jeter tok @ na jediicw prosornog kta © Pe ow Prostomi kat edo prostora koji obubvata plat isjetka kage polit ‘ako je A osnovies etka Resijetenost(oxvijtjenost)E (He) je gustoeasjettosnog tok & koje ‘avor seth ont ovina A B= 014 = ti Rasijelijonostopada dakle skradratom udalenosti od iors sre “Luminanc (joo) B (oda?) je sjtlosnajakost koje vor se rat jedince sve pontine, Potreba rassiielienostE (18) prostoria Opes aes Tela pa a vege names | rang me | mton joo | cet a] ee | Bey) eal Sedne | a0 | a | 0: Soo] ta T3150 | $0 | $00" soo) 0 to 130.-°300 | 100 |/1900.":s0001 50 Pod pojedini se vstama rad subi od evan, Lovage, zemljan dow Seren rad normal rad a iatninseoevima, zidane a fieed preci radna stojevima, montada, ear, pian ia alo Sai rad na mebanika, gravrenie, crn Potrebansvjetlosn ok @ za osjetienje ovine A rasieljenotea E ® EAin sie Kornost ranvjte 7 ovis o nara nati postavanj rasyjetnog tiate 8 obi bo sido stopa (vets je pt sjetiin aims) irchina rasta = 040...0588 indiekina avers = 015._.0335 Svetlosn tok @ Zales Lovinskom nit sage P (kod 220 V) 21S 8 HD 2m 200 10m 1500 200 Stim) 113 Hk 502 S85 10 25m ind 7550. T08cHoo ie Bw st a 8 Ion ts he isa ah na ae ELEKTROMOTORI Move isteumjerne struje 1. Serle motort (aja uzbudni namot vezan sri rotorskim 08 ‘moto. Seriski mote’ ij »meku karakteristkuw. Pri porasta opereenja rast moment M na osovinina brsina wine pada, Obemuto” rasterecnt motor tlt de mpobjenes Pokreti je moment 1M, zatno veti od nasiv oe (00% vite) ‘Upoteba:elektriéna vota (lktriéne dljerice, mam, wolbus), dzals it l 2. Parleni(poredni) motori (iaju wabudni ‘umot vezan parable § rofoshim namotom) my Paralelnt motorl majy tvrdy karate Pi opteretenjo — pr povetanja momenta M— ‘rin se vine » mijn same nezatno. olsen je moment M, tkoder vei od narive | oe 3. Kompaundni motori su kombinacja sershog i parlelnog motors, Upotreba: za vete snage (npr. 2a pogon w valjsoniama) Promjenu smjera vine motora istosmjerse struje posite zamjenom steak! urbednog il rotorkog name's. ‘Brana vine istormiernih motora reguliremo mijenjnjem vzbude (eko- sino) Bi otporikom u sees Totrskim namotom (peekenomieno) ti iijejanem priklistenog napona, Motor iemjnitne straje 1. Trafenasniron motor dls na principu okretoog magnetskog pola Saatorki i rotorskinamoti medusobmo su odvojeni”statorki je ezan 1m trofaznu meu, 4 rotor Je zalvoren u 0m Krogu | 0 *) kolun asahroni motor ima rotorski mamotspojen — poke Klien kotuta ~ a otpore pokretate; ') harezn asinhroni motor ima rotonki namot — u obi. Ravers rao spojen. To je najednostavm motor i zat u velo} upotreds ‘Trofaan! asinhfoni motor ima (du karat stk. " Krivaa A ste 28 ukljtene otpore pokre tate, Ba katko epojenl rotor (opr ikem) . Pokreni je moment znazan (120...250% na moe. Seujapokretaja trofazih sinhroih motora je vito veka. Kod kt spojenih otoa (kavezn motor) mote posi oxmerosrukuveiednost azn Sire. Zato Se 2a ioe vee jedinice potreijava Lolunt mote, kof pobre ‘emo uz ubjuéene otpore (anja stujapoketana!,sztim ore posts istjtwjemo. Kod kavermih motora vote snape sau poktetanj marion posthnom preklopkom -ijexdatokute ‘Brainy vrinje mokemo regalia otporima y rotorstom krogy (mo kat otunih motors, redowno neekonomieno) Grube regulaca. rane wie smoguéa je. medutim, mijenjanjem broja Satorsih pelova reklapanjem (ad Kownih kavezih motor). Sayer vinje motem promjenti medusobnom zamjenom ble kojih dit faza na stezaltama stators, 2. Trofazisnhroni motor ima stators tofaznim namotor,priketesin ‘na mretu, rotor sntzom polova~ permanentih magneta (ea manje stage) ‘lektromagnetanapaanihpreko Kz kaluttosnjernom ram pon tog ivora (aa vote snags). Broina ven ne konstantn —snhrona, oi samo'olrekvencii rete, 4 neoviena 0 optreene (moments Mt). Pr opteretenima vetim od granitaogs (Muu) sintront motor epads iz Kora fe se zat egg” Sinbroni motor ne mote sam hrm (ost wpe jain} ved). Teeba ga dovest na Shrona tr -u (np. posebnim metoran) Upotrea: tamo gdje je potebna potpune Konstanina bana vse, pi natn operecejina 2a Kore faznog poms 3. Jednofazni sinhroni motor stvara okretno magnetno pohe raeia | porebnimnpomocnim namotom stators. Jednofazi motor ima fakoder te ‘grakterstuhu, a potent moment izes 30, - 200% nazivnogs. UUpotreb: kao mal motor indo kane, 4. Kolekworski motor ima kolektor (komstator) (poput oxen ‘motora) Loi emnoguca regula Dine srnje u oki rani lf sup od asinhromh motors). Baina se vine tegulis ~ regutayskio tansformatorom prkjueni tamed motora | mete, = dvojama ra Statorki namonima, ~ pomicanjemn Ctkca Karakenstke Kolektorkih motora signe su karaterstihams motor ‘stosmjerne sue: sends HoleKorki motor fina mek ataktersik, ay Jel: koleKtorss motor ima ts kaakterstie, 'Upotrea: ade go je postebna regula brzine wee hod motora ie ithe sue (papra teksna industja, dann elektnne Bljeanice st), m Snage clektromotors Snags clektromotors koji mrede toi sry jskost J pi naponu U (lini: she wajednost, st 267), nos 22 sosmjerma stra 28 jednotai sister ‘a rofani stem P= taal Pe tga os P= mod Uleose orksnoseekiromotora Nee feo: Zawmag moon PW “Vista struje —— ~ et] ato | 10..50 | 90.100 somes [os..078 | 078..026 | 04s...090| 090...093 ctx asen | 080 | oas...088 | ogs...091 | o91...092 ier eetrmotre Prihorusnage motor za odredeni pogonodhuén ezagrjavanje motoa hog toga mater motor krthotajno opted znatno vse nego Je MezOva rariasnaga utajnom pogon ‘Razltemo raze vite pogona motors, od kojih su najkarabtenstitaije sljodte (prikarane dijagramima u koji su: P= snaga, Te = temperatora ‘kine, J temperatura, vajeme) 1. Traini poron Motor radi ez pekida | postize onatny sac ‘nar temperatars Koja ne tj prema dopu enw maksmalna tomperature 2, Krathowaini pogon Motor a ratktrajno (ope. 10, 301 60 min), tako di za vnjeme rada sje posts dopustens ‘alsinains tenperatury, a 2a vajeme aurovania ‘tpn se oad na temperatura okaine 13. Pretidi pogon Motor ads kati periodima rada mirovana, tako dt smje 2a, vnjeme rada postcl dopustens ‘aksmalns teoperaurs, al a 24 vojeme prebida ‘eoblad ma temperature okolne S obaiom na Klas izlacje motora mote temperatura dosti vijednost 99,108,120, 130, 188, 180°C (ib vie, i labors snage motora za eth pogon wed pilitno Ma VSO Inf) wie su: M — 2a bor motors odusn jt ST) im mament tae een tM — poi mo [LL mentee pelt wremeins f atattate Us prin tae brie ven vael totn FEET snagu P= VSI ELEKTRICNI VODOVI NISKOG NAPONA Pad mapoos ow vodu je razlika iomed napona Up 2 vary ede wine sue | rapona U kod potrotaea Unmemo i presek fice A (mm), dujny voda (ne tc!) (on), speci ape imatergala @ (G2 mm) te jakont sre [(A) oan. sagy el trae POW fapon U(Y) i fai pomak ¢ na mies peroinje (aa wofazn je set Cini sapon, vi Sr 267), ano ce pod naponaw (V) u vodu sk, ‘pons polodenon u ev i Ks a iounjerny true w= QUA) ef = QljAye PIL ‘ajednofaani stem — «= QljAde loose — @l/A)e PIU vatcofuni stem w= (Ja)e/3- cos = JA) 2F/U Ie tih jedoadebi motemo iaratunati presek tice 4 za odredei dopd ‘en pad napora u ‘Kod nlskonaponski je zatnih vodows 2a imjenigny stra pad raent 1 pekto vec sbog dodatnog induktivnog ofpora, U tom sala val p- ragunane vejednosti za pad napona v pomnoatfaktorom iz tbe: Preset Bice mm? * 0 ie [7 0 | a, 2 we | Mt a lt 16 2 or | ue | 1s 2 | i Dopusten! pad napona iaraten uw postocims nazivnog napons mre — 22 skupni dovod od wvoda do eletritnog brojila ty 22 ranjeie instalace of brojila do Kole god evsiike —<24, — za motome insalace od brojla do motora 90 138 mos 3 lim is io iss 3% 1 feo 30 BOF 8) 8 + 6 % mo | — ms 2 $b > 1) ie 3m w i i is | = Seo eo 3 ms mo | — 380 40 uo = 00 50 1: iota’ voiti toga strujnog Krug, polotet u inoacione elev T: ejeent (okies) vod, abel il vide vod koji aise po- Teas w eivima, vide svitvy prikbueni vodovs IME: jinottni izolizaat vod, slobodao polotent w zak, jednotni Spojni vodovi uw rasklopim posters, gli vodovi presjeka do SOmm? Ca ii 70mm? Al. Sve wiednostt navedene u tablici vijede 2a temperatura okolise do 28°C. Pr win temperaturama vale ve vrjednosi pri vogovima, zliraim ‘puree Ui texmopiastom, odgovaajuce enn (pri 40°C 28 28 od. 8% Pa SS°C za 62 odn. 42%) Zasine mee w niskonaponskion postojcina (Often elekrgnih stojva i naprava mogu vanjaki devi pouto- Jes dol pot napon i time w suaju dora doves u opasnost cua Koj ‘ima rukuje. Po peopisima JUS 0 postojenjima s naponom do 68 V prema mj niu zaStitne more poten ey Kod rua yeti drat eek Gain eaprava u kotlovim i slignim tesnim prostorima. U postojeiima S ‘agonom od 65 do 250 prema zembi zaftine su mjere pouebne tame fe p preazni oipor coveka prema zemlji smanjen zhog slags, topline | Temisidh jeje, u prostonjama + Kamenim i betonskin pedom, kod me ‘aii horse it. Za vapone preko 250 poteebne su zlttne mire W svakoon sua U iskonaponskim postrojenjima (do 1 KV) primjenjujemo jedse 2astine are 1. Zaltio icone. Dab seu shuajy bra na letriéni posrjejan ‘zbjepla opasnost od dadira oh metalnihdjelove Roi fom piikom mogt 146 pod napon (kus klop, tice pout prekidats it), previtino’® ‘aolacjnkim matejalom ik polademe po ty postage od gure Ui plaid ‘masa Treba onemogucit fowrement dodt eventustno blske vodovede insta. 2. Primjena mag napona, U vstnim prosonijams, kotlovnicams, ire tama sla oxohto 25 prenosiva toll (nutne svete, male motor dk) upoueblavamo aapon sajuike do 42, tx. ml tapons Obénno gabe ‘amo transformatorom (s oijeljenim namotma!), 2 Kod isosmjere ary Skumulatorom. Vago je da strana malog napons bude galvanck potpte ‘dvojena od priarne strane ida ne Dude uzemiona 3. Utemljene. Uzemienje (0) ma zadaak ase ‘sia Hvar na toil, kad anjsi ji doe od napon, stu rug zatvon kroz zm 8s stra lbacianjem osgurata (6) sama pekine wy palaje defekinog tia Da bi se t0 osgaln ‘Stpon wzemljenja mora bit devoting male Zao se uremienje ves toils i ekonomi abs fabjenava 4. Nulovni. Nalovane je spaiaie chore po SEs teen eine zat tenn nea cea. Time se posite da sald spo Sa zatenn ETH? tom ete wth soi dst thos rae leazove ickapanje deektnog Wofia. Valja pea de od vedi bad dimensioniran ako da pi rata Spoj famed Taznog vedi «autos ‘visting te steyja koja Ce sigur iskopit. 5. Primjena sistema ztttih vodova. U prostrmo ogrnitenim anelams (vorice, rude) lasttim generatorima i transformatorna (sodjebeni ramouma) je je va2n0 odrtavat pogon :usutajo dazemnog spo jee faze, vas olan sistem ate vodovas(metalne Konseakofe 2, ‘odoved, rnie 13.) koje emben 6, Zatitneskopke, Kod strujne zane sklopke, ri koje oso turemijen, sryja defeita bror wemljvaé prourokaje ativan slope Kod naponske sklopke, px ojo) je roto uzemleno kroz samu slot, ola! do hlopa kad enact al sbog defekt pojaicdreden eapon m6 ELEKTRICNA OPREMA MOTORNIH VOZILA Motor vosia gone gotovo ikijutivo motor $ unutaajim izgaanjem sien Oto ib Diese (st. 258). Za njinovo djelovanje 120 dodatne sibe ‘la je potrebna elekina oprema koja se Sato prvon red ‘— skumulatorshe bateie (B) pokretéa 2) graratora(G) 5 regulatorom (R) = powotaéa u vor (V), 1 pri motorima sistema Otto joke "—ureaja za palene: indukcionog sve (T), prekidata (P)s kon- eastern (Ky etzvodniba (D) | sesen (9) ‘Nazivai mapon instalace je 6, 12,24 V. Pobre Motori s untarnjia agaranjem ne mogu kreauti si od see, Vali {& pokrenuti posednim pokretatem, 1 ektromotorom i pemogu Romp smirnnog zaka i Pri motomia. vorlima je pobrelae redovno istosmjeri srk elektro- ‘motor kojege napa akumulator, Uklapanje pokretatke sklopke (tv. braver) (@ redova je mn cletromagntski nati, Potrebna pokretna sia je veoma velka (nekoito stotina A, izimno 1000. Poscbno je zimi opteresenje najvece Kako 22 akumulatorshu ba tera (a ojo) niske temperature smanjuju brzin feakce elekrokemiskogs ‘oces), ako i 24 motor (U kojem nike temperature povesavajy ten Uetajima abog vskoenjegn maria {Kote raspijavane | paljnje parva) ‘Doogslikepokretne sre sje poktetae billy pogonu samo Kratko viene, Pokret? je w soja s motorom voria amo 2a vreme pokretaia. Kad ‘motor samestalno hrene, pokreat se od nega odvojio em $8 brine pos bet raslopal weds} Geoerator regulator Generator motornog vozla saat 28 punenje skumulatorske tate 8 ojo} se shupija 2a pokretanje potrebaaeletriéna engi, 2 nom se ap Jia i ostal porta u voc (signalne sei, 2vutn seal aro! #8) ri Ottormotorima geserator dobavja | strujv = wredaj 23 palene Generator je vezan neposredna s matorom vor. Stoga je nigiva bo na vn sto tako promjentiva kao | baina motors, 0 ana, da grt ‘roivodi veo promjeativinapon. Da bi se Jobo potreban edna aon feoeatoru je prikiuten generaorst rgulator Koji upravlt eevitn pe vinim dilovarjem. Gererator mote bi itosmjeri (Aina) ii fmjenién (alternate. te Imjenign generator mora imal Jo | peal. Urea} 20 paleo Motori $ unutarjim iegaranien sistema Ovo teebau jok { uretalat paljenje Kojim se stvarau ihre na syjetieama motora, U tu eso pate astra wisokog napcna koja prolzvods sndskeion’ vita Indakconisitak jw svar tranformtor sprimacnim (9) | sekundasin (9) namotajem. Kror primar samota tee isonmerna sj (nivag pon Instaluc), koja sama ne mote india naponw sekundaznor kr Za toe potrban prokdae sue tako vezan s motorom, da prekite prema fu stu tenutku potrebae iskie asses. Treutak nastanka she (pretpljenjel)udetava te Flaivnim pomakom prekidnog bata + obzkon na njegov pogon s osovine. Za vejeme pogona motors fastajnje Ske pe lagodava se brani vinje motora cenefuguinom reguacijom, a w oviee st pertain «urea em motors, reve" aa (na nlatinamas, Koj od vlframa il séve Kovinake sli) sm njuje Kondenstor kos ur to india vill napan, Prekinucem primarnestruje smanjuje Se w svtku 28 pljenje magn pole, Sto laazove u sekundarnom Arugu indir rapon Koji je 2 tetitog broja sehundarn zavoja-— veome visok (do 3DKV). Ste visooy apna vodi sernato-u razvdnik koi je presi na svetice. Elektrode ‘sjeiea su fazmaknute 23 0,5...0,7 mm, Mo je prlagadeno) mopar Deeskoka jake isk. Razvodsik je yeran * moterom tako da (kreje ot Sietieamt odgovara potrebnom rasporeda delovanja pojedinih clan. Pi savtemenijim motorima s unutarje ngaranjem inveden je weds 24 palene na princpaelektroike m8 Akammlatort Blektriéiskumulator su sabia elktnitn ener kemiskom obi (kim posenih izvedbt akumulatora (kto npr. alkali sa, eliénom od, adnijvom i rikalnom clektrodom |e.) najaieni e lov akumultor ‘Olovni akumulator ima~ wsvako} akumltorko) cif po de fleltrode od clove razijeden} somporn) Kiselin ka eektrolit, Obj se ‘elode uelektroltyobiote clovnim sulfatom PSO, Pa punjenis akumltora (dovodenjem islosmjemne stryje) nasaju na ‘padi elekrodi (kao ano) olovai dioksd POO: (sme) na negation} tektrot (kao katod) sto olovo Pb (avo), dok se eleirobtu povecasa once sumporae kseline H;SOy, Pn pratnjenju (kad pozitina elek- ‘toda lye hao katoda, a negativnaelektroda kao aoa) proces je supotan PO, + Po + 2HS0, 2 ps0, + 2H,0- a wjeme punjena prazjenja mjenj se gustoeao elektroita pon 126... 1288 was Paikutninapon akumlatorske elie je et 1=2V.Prikraja punjenja dose napon do" 224 Valin pote pratnjejamestapad- 2? ° te = 2.13 V, da bse potom uta za > sapon pane do 18 V, vali pratnenje pee i te ew Kopocitetakumulatora je odteden hoi a pamjne inom elekinotet (A8) Hoje akumulator pre moe dt pi pratjenu. On Je ovsan 0 ve Bin | kakvou! absiaih povtsina clovaih pla | ajlhovom trou w siako skumelatrso} <2 Kapacietakumulatora se smanjyje porasom strje tokom prstniena ese hapaceereden sj ps napa sama rez Nikal-kadmijski akumulator diehje po clektokemiskom sstema Nebidroksid-Ca te mote bit hermetsk atvoren, Nazi je mapon 112 Vs pratnene valapreKinut pei mapon I V. Kao elektro zt aleve ia (KOH. ELEKTRONIKA lek vent Eretrin venti posed sojtve da provode stra ujednom ser smalom ofpory), dak je suprotnom smeruspretavaj (prt velikom oxpr). Prema izradi motemo ih podjlitina glavneskupne: leKronke, vine ene { povodieke vente, Eletronke su zrakopearne (evakurane) cijen w haji su wpradene anoda Ai katoda vari upravjanio elekironkama jot ned ca za penne M ; Iz wtarene kalode gibju sev praznom peostoryelektron prema anodi, to 2a da Elektron propuita stra user od anode i} () prema katodt (), ok je w supromom | 9 Ser ne propa te [Napon nn ec 2a pranjanje wl jako lujete ma tok slektona, Vee {mals promena Inapons Uy na mfetizava vehi promje- tiie toc elektonks, S' obirom a razne izvedbe elektronki ‘mote ted meds anodom { katodom siyja | & T= 1010 A. pr znatnom napon U=10,..05- WV. Zivin’ ven so aakoprazne cei w ko sma je Katoda iva, dok su u prosord cjeti toni Binh para. “Paljenjes (cles pop ‘edu hatoden anode) treba ives poseb- fom napravor Tu fvisim veniina tete stvja sumo ‘vamjer od anode ka Kato ‘Strje wv venilina2natno e wees nego w eek 108 Av 1 to pi napony U do 10" V. Potuvodisi venti Poluvodi&t au tvan koje te po vodlvortnalaze medu voditima (kt nama)‘ latorima Primjen speaiiénogotpora 0 u @ mi: Vodithstebro-Ap = 10"*| Poluvodi ijero Fe = 10~! fgemani Ge 10°10 poreulin ~ 10! | Pod anion ujecajma imsj poo: Kinjae = 102 | dei sojsta vita ti su Bide lator. sic Si 108.20 Iaolator Pouprovki venti (ode, tanzistr, ttn) su zbog svajih dob fatal svosava i zzmjemo ake cjene nadomjesil dre vte vent aking sve peas Diode Diode sx neupraviani venti, sastaieni od diy sojeva potwodite -amae Pi toe ~ zona P nasa, ako je w monokristalu valetnogn poluvsita (ap. Ge) prisutan 3-2 tena element (npr. In). Time atu krista yj ele clektronske prazine, hoje dj Sah poativan nabo} * = aon N nase, ako je w monokrista 4 - — vasentnoga poluvodita prstan Sralentneleme tat (pr. Sb). Tada wzrokejyslobodaselektroni ssslng redethi negatvan nab xi mepotrednom dodiru zona P i N u jednostrakom kristaly nastje na (patos son wzaporn oj, ‘Na tral zone Pima diodasnody A. ana stan ze N katod K, Smjer provodnesti Prljt i se na anod prema kato poatvn napon Ua, sant ce se ‘pom so Pa cfujskom naponu (Pri Ge dod: 0,2 04 V,prisidiod: 0,6. - 0,8 V) porvt ie te'nnia Ia, Loja s dajjim povdener ‘tapoaa Ux rast vl bro. (Plsnata veda eda omogucye sry: pri Ge dod do 100A, pi dock do 500A t vite.) Zaporni smjer Pri ise na ano prema kato neg tik spon Ua, 2apori slo) ce se faint i propa samo matenu stvj (pe Ge HA isle) Pri wsokom (sprobojnam) na ou porase srja I shokomice (We moze tad do) Porat temperature zapomnog sljasmanjye napon Us i povecava struja Ie Zoog kaaktorstionog svopva dioda, da razto provode str samo sjednom seers, upotreDavaju sew prvom red za paste spranatt Temieninu struu israviame istosnjenu pomota motorreatia kkontaknih lt elektronigin praia, Kontaktn spravjgssaelekronike sklopke koje su sklogtne same a ij jedne polovine peioda wmjesine ste. Sklopkam upvava beat ‘sovina hoj Se vt snhrono §frekvencjom uleznog napona. B20 tle Sielova smanjuje ekonominost th ispravhace hoja opanicue howe wo treba jedino na podtuce Jaci strua (F= 10". 105A pe aapocu U0... 10°¥), Za clektronske praia te upotreblava pretetna pohwvodik ee nape doe (a taj do 2000 Apr napon do 4000 V), Spojen isproviaca sped ispraliate gtovo redowna je npie transformator koji tame mira sr tapon na vijedest, priladn a praia |ujedno aka it ‘Spravata od ede Nepodehne vremenske oscilaje spavjene struje smanjju ispravt ‘i ftma hj se sastoje i otpors ondenaatora prgutnce (uke) ot vets stabnont ste posite se pomodu dadatnh elektzoniki sabi tora apna ste U slveedio shemama ze: U,— jalan napon transormatora VY) Jy — fata strajy trandormatora (A) P.— snagu tansformatora (VA) U_—istosmjerni napon (V) 1 imosmernu stujy (A) RL otporno | induktivno opterecenie LU, — opteretenje suprotnim raponom (kondenzatriaa, akumlatorina | istosmernio motorima). 1. Jednosmjer 590) eeu ‘: 1. we22U ony 1 1 Rewistl out - m4 " Roa Ur wut ceeds (Poluratng ipravaniey 2, See po} RL uy Qeinu osu Reo vue R>1gsur aur Prnvralao ipravnie) 2, Mos sp} RL u Yelnu osu kent astr R>i2sur tur (Panoraln sprain) 4, Sten jens sp RL u, ysoau ony q=0S8) 0787 Poissur tsur (ictun0 potuvalna ipsatenje) S, Mosn ends spo} AL uw YnronU — o76u Room) ON2T R>1psur Los ur (rotao punovalnoispavinie) 6 Moen okt spo} RL u sony o78u son? ot A>losur tosur (rotan punovain ispeevianc) ‘Teamiort ‘ipolrni tronistor (akratko: wanzistor) je. monokrisalnh gem W siejevpoluprovoust elements tr zone, razictog ipa valet, b SHjedejedna drugu, Raslcuemo dva tipa transistors Tip PNP Tip NPN Th 6 ae f Poluprovedne elektrode — seditnia zona: bara (B) —vaniske Zone" emiter (E) keolektor (©) Bara je eektrods ko sui 24 upravne. Nienom strujom fy una kolekorska stra fe (Pri tom mote stra fy it 100 i ie pte ap od steve Ze) mies je stra fe bro} bane | Kolektorske ste Ie~ In +e Bazna sea fe ovina od napona famed ze emiters Up, koko strya Fe je ova‘ bazne sirje Zp napona ized Kolektora eater Uy a= filUne) te= file, Veo) ‘Tranzisori se upoueljavaju 22 poatala i hao sklopke “Transistor kao posal (klopka $ wie nay fe= J “Tranastor ha skopka sklopka stops fen 0. fe (Cijeve shema je poiednostaten isa = sina) Niskorekvent’ wanzstori pojtavaj nskofreventne (kao 1 ists siruje (= 100V, f= S00mA) ur faktore pojacania Bt Seidl 30. 300. ‘Tranzistori snage pojataaju (il preblapaju) ste do 100 pei mapa co vie stoi Onwoval transistors spo 1, ~ alae zene signal Us = ina zens signal ‘Ry ~otporemitera Rc ~ opr kolektora Ug stoxmjerm naps napon = napona | 100 10000 <1 | 100... 10000 Teme | or S04 10.0 1 TERE | so00: 2S 0000 | 10225300 | 0,“ howe Oper | 02 5k) SO... sMo[<19 1 ko ina. sooka | “ioe. tke {rook 10 MB Famipomatl 180" o | o Jebrom: sian poate Peete spoon Peja sre cs de HH ae uu, on Tits ‘eis (upraijne lode) su Setverosojipotoprovadn element, oprem ‘eal eletrodom 2a upraviiane, a po djlovanj sey sklopkama (er tanjem *iklutenos i sukijutence). Upotrebljavaje se za reglas pi upravjanim ‘npravijatima za iskapane vlthsnagn (svakaedinica po wile dsetina kW). MIERENIE ELEKTRICKIH VELICINA 5 obvtom na veemenskt promjeaive pojave pei mjeenju elektah selina valarakkovai pojmove: Tren jena jensen veiw il jem ee Prosietna vriednost ty je artmetitka prosjeina vijednost splash lenosatenutaih vnjednost jekroma vrjednonw je kvadatskkorien iz sume Kvadata tena “ie nt lone Der) te =p | 0 lekeie mjerta 1. Mjritosokremim svtkom ei Hinearaw prsjetau viens ox Jerme sue. Kod nj je oklonkazaljke a upravno raznerans soso ee coe ea aa esvaaeerr Pap aero erence A © ©, cee amano aoe ose mee een [ore eyo) Sanaa ee els eet ners cate Do tee ate ee jt eis Teme pode mera mya } Fg nett Re ~ unutarnji otpor merit “jem porto ep (Shan) —@ QO Merit pokarsje prosedne wriedeor "| tome Totnost mela Miema gretka% 20,1 20.2 80 Klass tent OL 02 u 2. Mies obremim Zeljezom meri kvadratow posi wijednost ‘ofaceo efeknu vjednot mjerene velitine” Otklon Kaalee a upravao je rumen «kvadratom stryje kroz mero: a = cf (¢-~ konst. Skala 2a (deci vrjednnt je Kvadratna ‘Melos obrernim Zellzom upouebijv je 22 stosmjerna 4 imjenisne ‘enju, Pri mjreni napona (volimeta) mate se mjerao padre poreet ‘door, dok se pri mjereju ste (ampermetar) ne upoteblovaly Dorel oor ve se umjesto toga podjel magnets namota) na vie ose {le jerah poss) 3, Bekwodnamizka miele 8) Elektrodimamitko myrilo_ myer lumpozak dvi selina. Orklon kazable melt, (e = Kons), Upoteliava se 23 imiecenk sage (vatmeta) fete )Ferarisovo milo kristi se vilok- im srajima 2a meron enerpe Lee ine sre (elektnéra broil), 4: Mjreieeekrinog oxpora Exiga otpor R odredue Se myerenem strje [4 pada napona AU. teor oper: R= AU]t. Elekta otpor & mote se mrt Po: roca Wheatetoneovog, mosta A od Re ~ poanati por, Ry/R se iamjen G- galvanometar (mora pokszivati 0), 5. Biktroncka mera Nhlporatijaelektronska mila su 4) Osilograt je br20 plsalo lina 22 egisrirane trnutnih viednost veltina pe frekvenciama do aekoliko kHz 1) Osiloskop (Aatodni oscloskop) je hatodna civ u kojoj se otkie- anjem eektronske rake “dobiva na zasony Ruorecentnim osm ‘odimensionni prikar tenutih vrednosti mierenihveltina, Kod pric Bhat prodighin pojava uz wremenski pomak, skladen 5 frekvencion: po. |e, dota negove mirujua sic ©) Brojiaimpuls su uredait pomotu kojih se mote prebroi eo} pei ‘a poava (ako he moguce prikazat; clerics impulsina). Upotrebiavaj seu pom re za myereneHekvencje. Toeaoe baja tnost 10-7. 10" 287 OPTIKA 1 AKUSTIKA Svfetiost Vidljva njetot je dio lekromagneukihvalova Kaj se ~ prema va dutinama i jl mu onmigke zrake ae on tm fama wake iso 1000 fe endgenske crake a2 1000 pre Utamoletno ragenie = 39010 ‘ida swelost i= 390 Tham Intracreno matenje = 0,77. 000 4m mikrovalove(teeviia) = 1 1000 om radiovalove de 1210000 Oeivost na seta oka ajveta = 1p d= 55S mm) i aspoenavane be (hoe se preljevayu jednau drug: re Boe 5 ees om ” sae — a ae Om 4 otis eee oie io oo oan $80 oseoelen {20 narndtanocrens O53 5 meee o310 earn ons 0. 354 eo Sint 530 selena tte O55 500 tamno rene 40 5S "00 790 Site Brana sve: "u peaznom prstory(vakuumu) —¢ = 299792458 ms 2 ated Cone otms Sata © S176. 195) 1 ws =v djamante S122 ot ms Lom sje Indeks oma mje omjer snusa spadong tay | uta loma te je ednak ones ‘ina svjetlot SS obzitom na zrak iano indehs fms! ravody n= 1335 fasion 1.520... 1,740 2 dijamant n= 2.417 ‘Brine vlosng sibanjoc je urmotak tckvencije fi dutinevala& a rele valoea od tare plobe je 2 steels jednak wpadnom Kutu a 8 [Na konkavno) kuin} pois polum- Jevom + upada! se valon rellektraju koe Zante (okis) F, koje je usaljeno 0d Ye ‘mena plohe 23 razmak ! 1$--aia) i mals upadnin ktovima 2 je coast fer Zak ‘eat valow ile se po ekvenc fn ~ infazwuk f< tone = Gujnk (ioloskiy uk f= 16 He... 20 ke las 720i Bena uk rina raka uplinovima nos ¢ = VaRT (vis st, 201) Bring rake © ake izosi 332 més pri 0°Cs 341 ms pr 15°C Brain Duka kapjevinama i kraiaama (pt 20°C) Ter ems Tear cm vee Teas AL S100 tea (4-0) 3200 cu 3800 vo ~ meto 4500, S200 Sedo 3400, 1430 plat | 500 $300 em 30 1300 Spek 3600 Sn 2600 sae ‘000 Za 3700 ‘Omovaa frekvencia firsts strane of materials guste , rere A ate I, 2 napete som F zn f= Wal-VFiAg ont dak fektonawrijednost zrutnoga aka (pr f= 1 KH) ranicaEupost0,00002 Pa fapat 0.0002 Pa lave 02.8 saagovor O.ocz Pa orgulle 2 Pa fdasan raxgowr 0,02, Fa sient > 20 Pa Jakostsvuka Loreena je erazom Lame sj je p27 lak, a py 2 tak ma gra ujnosti (2: 10° Pa). Je Pajakost uta je decibel (4B). Jakootzvuka Lu rani okonosti: ur, beta i Dorvoljenn ganica | 4 bake prosionjama sapat 10...30 konoertmadvorana 2 sazgovor 401230 Dolemite soba 30 wasan gover 70 Btaonica 4 vika 0 utonica o Sulomebiba sirens 90 studi soba a peumatski bat 100 soba za sjednice 50. Zakvanje kotova —-110—Rongresaa dvorana 35 feaktivas avon 120 ured (Ga stojevima) 70.35 ‘Banca bola 10 Tonska sala (0 tava je psute tonova od potetnetrekvencie do konane frees ile 2 Stpajevane frekvencje tonova w oktavi po 12stpans) si (Gtupsjem 2°"? 1.050463) fate eo reer pee ee Span) 1,001.06 112 119 126-199 LAL 150 1.59 168 118 2 Inhoditetomke shale je oktava a rani Sjnoga suka frend ta fe = 16.9 Ha, Frekvenie fy tonova au my ota su 2. [Te a a TT) LUPRAVLJANIE - REGULACUA - AUTOMATIZACUA, Reulacsa ehnka obradue odnose medu wxokom i posjedcom uw teh suai sstemima. Njen je adatakujecaje na ulazne veline ata natin, da ‘oj tlen azn veliive. REGULACUSKI CLANOVI ARegulacish anovi su prelani anow reRulac- , : tog mera w Kojima se dobivje iz dan vasa “=f } sellin, odtedene nize velicine x, ‘Sua hraleriikaregulacisog cana ‘Usatom su rgulacjskom Clan lazna i ilazna velina medusobn0 vie: yay) 4a KK Kosfiet (aickog) pojtanja K =x! je odnosiaaznej ulane velicine ‘eanconarom sanju. mote titi Knearan (K = Kone) nelinaran (K ‘hoa Dinanithsharakerisikarequlaikog tan Promjene una alanih veltina vad su ovine o wremenu 1 vin inane elie of zn sv were oir a) = tO Viemeni je ody za pena wats repacihog tana Larabteiian Let stra iden fe iferencianom jedmbom Kj jednsave ‘era ola enone fe P Pear funepa Py ons red vemos promjnivom iaamom ‘udontno. Protenava se pom Laplcevetenstormase rey = REL = Ferm ale" ae sie es Lapcov varatia, Laplccovor rasfrmacom pkaane vl Se domtas we vein sora Preorn fk Ppontspo pbliava kates pj K. remem ost Vremensi odzivi prikazyv wemensh tok ilazne veiine ¥ ovine ‘ nekom wremenshom tokuulaze vetne ‘Vremenske odsive kod kojih je vfememki tok vlaane velisine dams funkaja (stepstunkeia) (kao funkis x47) mt tr. 201)nazivamo preter unk, Njinow su njzataih prime 1. Proporionani lon (P) a Ke Primjei:poluga, 2 flak | prot kapljevine u cke TA = Ken, ae Re") Primje: temperaturno astezanje, tak ’ = {prot pina &plinskim sew 3. Proporcionali com sporenin:~2.supna (PT:) 1 1, ~epriguleno tia vijeme 2° —fattor prigusvan (2pF dig = 0.7) Primjer: poevmatski bats povratom Sprugom 4. Proporcionatn lon susporeniem ~ vies stupa (PT) ' Prinjr:regulacia temperature 5. Imegroini con (2) Kifnat Kia kT Primjer: razinakapljevine w post 6, Denvabitni clon + usporenion (DT) 7. Clans mevin vremenom bez usporenio ' 5) fo i I< 20 b- 1H = Rory i {Teme srieme ex Primjer: transport 8, Clans mvs vremenom i uiporenem Primer: mijetane » psod zgriavane Spajaneregulacjiti anova Spoj anova u repulaciskim sstemima nila se prikazujy prenosnin ‘unkzjama regulaistin clanova(P), koe ss omier, po Laplaceutansformie mi, az signala() tuna signal 1,0). 1. Sess spoj 2 nan i p a pete Ae PM Mee PY, NOU jednaatbi: ~taznost + protutazost 4. Sastnjeniparalln-seih so} “Gann P= Lesave f er Prinje: mem davaé temperature aes Paster tap : atina 1, Tempetaturna tasteiivost 2 = plat Salina ts temperaturn 3 poluge rakov a,b Promjens temperate ar=x% TTemperaturno rasezanje — rasteznog Sapa, = Ny = plata @) ah = Xs Pomak poluge (3) wade MA AL XS X= Xe = tack aX Prenosnefunkcie Pym Xyihy = AAT = hay Bi = Kuk. = BhiAT= fay PL= NIN = Batt, ~ Bh) (a + Ba Pomak poluge u tock N - prikaz promjene temperatore B68 X= UF PDPLAy = (hay = ea) 224 ar Zamjedivanje vlna Veliine ‘hove veijednostzamjetajemo asjeicima (sazorima) koji ‘eljv neposreno. 10: tical an dine | neke deuge vein) — jeri davec (2a vee vlna). Regulaconevelitine a vetinom samo postedno mierive (pr. tempers ‘uca iz temperaturog rastezana; trana wae tz centrifuga sle I). ‘Oagovaraju mjerni davai jeu na aznin principina: mehaniekom,tplin- ‘kom, Kontaknom, kapacitvaom, ndubtivor i ‘Poise dabivajy posredno preratunavanjem iz odgovatauchizmjerenih seéina (apr dul puta odredujemo iz amjetenog remena | brine} uti 2 {amjerenog wvrenog ada utrolenog viement;speciien topos Kapactet 2 lamperene topline 1 temperature rake id) Za dajju obradu su narosto podesni signal sljedecih vena: puta, wemena sl, taka, protoka,clekeneaog napona, elekine sue, fekven- iets ‘Mjevenje mora bit veoma totn, jer regulator obradyu vo mala odtaps- ja veltina, 1) razike famed svarne + deljene (poredbene, rferentne) seine Regutcike pete Povratnu vezu kod requlacieprikanue repulacska peta Pe objekt rogue 25-94 (staza, proces) > 2 = regulacjkt ured 5 pretvarareutice be veltine evan ‘etine = Giskriminstor = pretwarae poreme- Eine velne -epulirona vein je ialaana velitna objet regula X; Zejena vein je Xy Regulrana 1 Zelina veltina sistema mogu biti Gikaino i imensisi razitite. Da bv se omoguéllr meduscboa Kemparacij, mora se sia ‘xjetika promijenitujedinsveni~ bigno elekinén ~oblk, at se pose prewaratiea, 'U skrimiatora xe mora signal reguliraneveline X, kompairat promi njenom eljenom velnom X~ Njihova je razhka rgulocjeko odstpanje X= Pike = Pa, Regulaisko odstupanje X je ulazna veltina regulatoa; on ga pretvara uw ialeny vlna V, toy cvrina naredba v= Pak pritem je Py prlazna funk repulciskog uredaja [Nase anove eegulaske pele mogu tcl vaajski up, a uzimaju se 1 obair kao smene (poremetaine vlna) Z. Tivrinanavedba 1 smetje Z dj ulazn vein objeta regula Xi Mave rz d U objektareguace we ulazna veliina X, pretvataw lau velition X, Xie Pek dj Pe pretarnafuokijaobjekia replace. Karaktriaine vein objekta repolacije mogu sew vee slutajeva ode jedino ispitivanjem, Repuirans veliina X; mora post ii odravatl caedems. vsijednost Aeljene veline Ny, # ta mode Bi: tontantns, ~ da se makon osredenog wremera promien = da shed odredens promiena, (npr pus i kta sl.) 26 Ps upavanja regula, koje (openito) postupak Koji utigeme na daz yltin X, nat} natn. da maj laze vetine XY 2eljene vijednost, ‘akujemo 3 obsirom na poveatn ver apraijnje nema povrstne vere (npr. wpraliane strojaza pane koe rogramom unapred obradeno}, 3 repulcj Koj ima povatnu vez, prem ilazna veliina mote bi ~ wremenskinepromjentiva (ope. ala to) ko radi po modes Sablon), Wremenskiustaljena (ar, regula sale brine wrtae torbine) “Auiomalzaja e nrutvanje nizareglacphib postupaka + automatskim ‘eovanjem, tao da ri edredeno wlsn0j vein dobivame Sejem nama selicin nekog postupka, Koja je opet ulazna vlna sijedeceg postpka, Reguacjhureda} Osim zamjetivania | mjerenjastvarne wijednost regulirane vine ( lane velitine i repulaiskop objekta) X, odredivanja vnjednor lene selitine Xo, pretaranje reulfae {Zehene veléine fzikalno i dmenzst jrdmakr elena, odredivanje regulacskog odstupanja X s komparacjom ‘eplirane | 2ljenje vein, regulacisKi wteds) mora obavja,u aojmanjy i ob sted nk 1 popravak rgulaciskop odstupan X odgovarajuti reulatorom, 2. pojaaniesignala~ posebno pri regula koja tras velike a reine pojacalom, prigem je pomosna enerpia elekéns, drauticka eumatska, 3. amjestane vijedoost iveine naredbe ¥ postavnin lanom. ropulator Grnitnerequlacihe napravespretayajy kao Sigumosni ures ~ prem Sane done | komme praniee vrjednost reguliane vine. ‘Omnake ra natin jelovanja regulaiske naprave su (po DIN 2481) (© = otvarane pt porta tegulivanevelitine © — ervaranje pri pad regulrane velgine 1 — avarane prt dosegs goroje ganién wredoost © = stvaranje pri dosegu donje granite vrenost 7 natvarane pt doregu gomye gamiéne wijednost SF datvaranje pt dosegu donjegranitne vijenost 2 pojaalo, 3 ~ postavni clan aor Regutatori Regulator su dijelov regulaciskih naprava koi preraduj signal requ skin odetpanja X kao svoj lame veline ‘Regulator! bex pomodne energie jelinenaprave,prikladne pri main fevriym sila t Dranama. Kod jh web regulacyiko odstopane neyo sted na etna nated, Primjer:reglacja razne kapljevie Te “xo wdetavane rane (lens ve s Sn) - X= pad zine (repuacsko ox Y= Pap et (gin ae 2 ~ Zapormiventi (vena nated PS 7 onecanje potemecsna vee) Regulators pomoénom enerpjom (eletriénom, hirouidkom, pnetmt kom) djelyja Kostnuirano ih dskontinarano, Regulator # kontinuiranim dilovaniem Kod nh je ilazna velitina Y ovisnt o ulazaovelitini X. Za toe ‘egulatore weve zakonitostreguacakih anova, Vint Kontauirano deajoinreglatra ya kat Ker yo kat + kyfeat Skoda ores + Kodtidh oe pean replatora — eal rept [Navedene diferencia jednadtbe vite a desine regulate Primje spoia ror 208 Porame vei regulators Prodzvolino wemensko pontanje gotovo svihwsta epulatorapostzwva se piladnom povratnom vezom. Na rad regulatora ujde wstaregulacskog Elia » povratno} ver, at 9 = tvata poveaina vrs: sregulacskimdlanom P, poveatna vents pojaanjem: epulacskim danom PT, poveaina vera s4slabljnjem (dervacions).sregulacsim anom D. = powatna vera spojaéanjem slabenjem:sreglacskimelanovina PT, {Dw senipkom spofu Crsta powratna vera ng f—=]4. oA} 4- 4 <9-{ el Let Ea}! a epee US) eee VS SH [Na sligan se matin mops stato nateaite kombinaije regula anova u regulator Diskontinuirano detyul regulator ‘Kod tin regulatora nema Koninuivane ovisnosti medu zlaznom mae setitinom, ve fe mogue samo oranien bo) lz elinaKoe odo ‘azni vena, ier ee regulator (npr bimetal) she preklopne rake ee * relopnom rachom on aga zee fate “rte: uhlapanie) inirano deli regulatrasprekigao lave naredoay izaiva pi vrijednostYnga pores tegulitane wees im ona daegne vijednot ra, tvrina seared kljucue do vedo ‘egullanavelitina caste uz vemensko ta0sjanje T~ dle do weedeat ‘ne tek tad pony opada. Pr vrijednost ty vei se aveda pat ‘top do wijednost yay fegulirana velitina xt dajeopada te pote it {ek akon vremenshop taostajanja T odeuta primjene neki regulciphihmaprava veseing ® : i [fiat 2 conatene pil. «akon =~» nerd pore rin ELEKTRONICKA OBRADA PODATAKA Informaciae west 2bvanjina oko promatranog sustava wsustana sano. Vie pram u obiku podataka 0 merenima pojedinih vena, ‘eam na zivana, dakle © mjerenjima njihovih enjednost 1 promjens, {oblkyprikadnom za obra, Stoga podai sade w prvom redu broytane ‘ejednostbivaja, procesa 1 tokova. U tu su Svrhy oumaeemznakovima (Groans, slovima il posebeim znakovima) i funkcjama kao matematiekin Props 0 vnjednoxima, “ormaia e ana zara i tehsike koja obubwaa metodej postupke rade podacaka(Oobivenihw prvom redv automatsk) Treas pot conten tao sgn to ela normacis, Spa ston der outa gel ov mesh npreine 4, Sitntrs women fotom vere © dente pode ee ~ it galt se wemens prides (pie 7 Giatoyi toni apace pote ops. ano vel inc Zeige wtnon spoiba ceuiems Ll L sara i pu tion jon) Fobsiopntanjsvovtaono mr eens promenama (001) Trends ocala eprom pa.gom ran pcan poem renbenom prop Sj alam peda onl oi pase aol Sranje (opin rn keno junio). Totus cratijemo elektro rfuarina Koji mge bil aac digits bid Pons aoe f tlh | gala tara Show Tints ats mgs pretation ao ne sal pas Rf ieie prison st, a plarom hod Stope va signe Spr ton, Kodrane pists mclonospemt nem) Oa fpmsaie eben pe dekodea' wpa Sb wtomanie Bx oinnje—pamiene. detainee ‘Slomacia (oye) erin’ (onan ormaie (ois ronal) fem) (oka “Tehnika suiomatzasije bavi se oblikovanjem automate ceguianh pro: esa frikano tehnckim seria, To ponte w pv sed atunarskom tahoe U velkom opsegu vpottebljva takoder opee prznate metode ‘eatin opaija, karaktcisican 23 ibernetiku (ju je~ po opeem prznania ~apoteo | utemelo N, Wieney, 1894-1968) ‘Princip analogsetehnike ‘Analogs ratunarina, azvanim po analognom nately delovania rik uj we komtiuirano dra rita fain sstava velena ednakim matems ‘kim odnorma.Takvaje pr sox medu meharicki lektiéi ain rmchanigkovtranje my + DY + ky ~ FU) slekineno tirane Ly + RQ+ Cg = UC) Prien analognih vicina Bo ane a ne 8 Tepito $ Sabi &. se ? | sete | recreates tapi Me= UO |e, ives n Analog’ ragunasi sue u prvom redu2a simula teats probiema Bit programianjsanalognog raCunarsssti seu postasljnjy analognoe fwikalnog inodela Koyega ties preobikovat w matematikt model tg Dretwort tad stm atuaara "Za nelavane possbaihzapletenihzadatak moraju bit pojedin sastavel low anlognog ratonara medusdbn0 vezani odgovaajuc ream ~ ane ogre faikalnoe proce, "Analog ratunar cela Kontauiraso (pase i ratunane veltine mops ontniano jena), Njhovo je dilowane bz pase stogamaogo pete Tava tec repulse [Najednostavniji analog ratunar je opée poznt logrtamskiratonar pt kojem brojeve mno2imo i ajeima orajanjem odianjem aihovhlogsritm (redogenth tina. Princip dgtane tebe U digitalnom su ratunaru informacie prikazane Konstnim nizom brojki (igi) ojna zapisujemeo bojeve {U brojuima seaka oka svoju vast svoju manu vijednot obaicom a zabrai roan susta. Opeenito vrjedi 2a sraki bo} we Ena jeje B— osnovabrotsnog sstava, 0 ~ bro w sustave Primer a pecan satay B= 10. N~0.5.2.3.4,5.6.7.8,9 E197 Tob Oe OP eB OE 8 7 1 ~ Binar: (dua) suse 1OMD,1, = 1-244 0-296 1-224 1-21 40-2 41-21 222,56 = Okra susie Ba 8, N= 01,234,567 X= 1044-18 ED a yO. 44.8 = 805, = Heksadecimain uae Ba 16, N=0-1,2,3,4,5,6,7,8,9,A (10). B(11), C(2).D (13), E (ia), Fs) X= 20Chy = 2160S + C16! 4416? = 83H, U opto je wpoteb decimalnsusta, Kod digitalihragunar je nao8to prikladan bina sustav, Jor thd potpuno dgovara dvjema stajima omakama 0 aprola otorens 1 Spot zatvorene ‘Svako of tin dvaju stanjazma I bit (binary digi), ‘Oktan heksadecimaln sustav su mamijenjen lato} predodbibrojeva, ‘4b binant zaps (kod) dedimalih oft ..9 Brojka Zaps | Broikn _Zapis_| Broa Zari ° ‘000 + ‘100 ® 7000 1 ‘oat 5 101 ° tot 2 10 6 ou10 3 ooit 7 out Primjorzapsabroja 1988: 0001 1001 1000 2000 ‘Matematske operacie ako zapisanihbrojeva ureduje program ragunara, Sadanj diptatyratunai mogu obavit vite od 10” opera usekunds Pretadu. prnstveno brojamih podslaka upotrebhjavamo” pr replacii satunarom (NC ~ numeric conte. odiranje dghalnh podtaka Digitank ratunaripreraduja dipalne podatke, 1 tkve podatke hoje modem canst sami 2nakovima. Znakovi proize iz dogovorne skupine ‘makova, a raspoteden su u znakovnim nizovina, opr. i decmalmisbrojk (cifaa) 0, 1,2, fiz vetiih Iatinéah sve, B,C fiz malh Lain slova a,b. fz pose zona ee Tato tskujeme: ropa numerihe)podake koji xe sastye iz bof = somo: brojane(alamumericke)podaike RO} sesstoye i sova, brokt 1 posebnihamakova (Guim onh zakova postjetrepulaciohiznakov! (NUL, ... DEL). Zeakou upraijaniaw 7-bitnom kod mae: = ACKNOWLEDGE ‘eget epmoe pike KSrace roma au BASSETT 2 font 8 = CARRIAGE RETURN 5 Fema roa muag patter Conta fag ea dont Balt ing escare Bae GENE Dit sng re ent) hae OU 108193) ee Sao satan 4509 q AREEHEE acisomeooe = Saab al EE PBibapsencaton 2 EER a: te 2 Baines, cpr] BRE a ee To ~ START OF HEADING: = potealralota I ae = sistett] Eb CURES acre, ~ Beat Eee eT. Sass afota ta} Vi VERTERDTARU«Tion = Sos able eee Logie etna BEECELS| Soden taal se tno ho deny: 0 si ehatete] asta} eee Elm fk Bone de Senha Fankeiia Simbot | Funkciva ‘Simbot | Funkeyja Simived atytity 35 (NO) implkacja > Petr] Be SJ awmmoy 6 | Same ea ee TEES) tomes dene tl evap mee tt Kiet] lmcegemrm an tetetste| Donn fe 1U?bimom tinarom tapes je mak Ke adeten sino bow: 1001011, 8 ° cua Soatsaanaate Grant ono tear teeta | i oa tae" ofr toe at ast cttw | ; Pobranjvanje pats osdirane poate matemo pabsanitt w memonijama ito 2a salno (7 St050 prikladne butene kare | take) is mogutnokss mijeniena (1 omogucu Mapnetke memorie) ‘Butenekartce rake wptreDjavaj se za jednokratn simu podataa, 1a oie batenjem zpisjemo dva sana: O nebuteno 1 ~ bueno, Baten kara (od Karta ber elcs8h voshjvih ijlova, velitine 187.32 x 82,35 mm) obiénoe peje: po vin na 10-normalih redaka (0.9) ina dv dodatna retk po dui pa npr na 45, 80h 90 stupa. Sak stupa ‘rips jednom Koiranom znaku, asa eda stupeajednom bits (01). Bulene rake sv navel djing razvutene kare sa supa 9 razmake po 2.3mm | recima, razvienima u nizve, 9 ajihov bro) mors odgovaral Upottebfenom Kodo. Na presets stupacssredaka st mjesta za rope, Wied ted jeniz mang rps 7 ansport take "Mapnetike memorie iskortcye magnetska soja vlo tanh (= Uy) eromagntsih sojeva (NiFe, NiCo i), nanesenh na nosvu podiogu. Te Sljeve motemo loka ttkaso) magnets t da suprotna mapeetska Stan, to odgovara ~nalkna buSene~ stajima 0 “Magnctske memenie raziksjemo po nosvo} pod: = Magnetke kartce wo plastiéne umjete tari, velitne npr. 80 350, Magnet take su takoder od plasiznihumjetnih vari (deine ~ 50 fhm), mnogo se od Kara (apr 3... 12 me), alt nano date (apr. 4750'm), Brina odin je np. 1,7 mi = Magnetsi bubajev #8. od siting Takib ovina (promjera $00 100mm), sade o 10" anakova. Njhova prenosn bain nos 10 bis, Magaetshi kot (dskow) (promjera 500.1500 mm) iskorftavae 3 {jets znakovaobje strane tog zaurimaja wrist kapactet~ zero ‘mani prostor od bubnjeva. Obieno je 6... 12 Koluaskypleno zme- th olutn slog. Malt magnettsRolati (shete)(promjera 80 250 mm) maj Rapaitet do 16 x10" bits Drape ivedbe magnetskih memoria su Keramike pote s magnetskim slojem (NiFe) koi je vakuume prom ‘aneien debe og samo (2-20) 10-* wm Magneake obratne jezgre, pretane of feromagnetskog materisla (0 brute pravokutnog presjeka).Sivnim wdarom preKlaajus 2 edo ‘drug magnet sje. 'U magnenkim mamorjma spremieni pada mogu se~ po potebi~ br- sat odnomno ramenjats Aparaturnsoprems Aparaturn oprems tne elena! (lekroni&k) i mehanitisklopovi. Pe obra podataks 8 njms Sereda odredene operace ers Podatke | naredbe predutviai u diptalnim ftunarima binarni 2aakovi kojitn obvno zdnenunjesima ane dine (4, 6,8 1 bat (yt), 12, 16, 53, 46, 6D, Gt | te biowa). Pode! | naredbe preradyjy se & pojedinin Ielsicama ratunaa yclektonickimspojevia Ko su saxon of logish (potuprovodiekin) clemenata,funkcionalno vezanin (w velo} guste!) na ‘alin ploficams ~ cipovime chp). Bro} w ip zdrdenihclemenata oxnaee fe vetepaciskim brojme Vezivane 10.100 [SSL (Small Scale Imegration) etka 50°00 | MSI (Medi Seale Imegraion) —osednis | gurgeg > 1000 | LSI (Large Seale Inepranon) vehi | > 10000 | Vist (very Large Sete Ingraion) to vtika COsnovn sastav diialnog raéenara 1 ~ slams jdinca 2 perlernejedinice 3 = Fedinja memodia 4 rast edie rcnor 5 ~ regulaiskajedinica 6 — aaa jedince ‘sen jedinica prima podatke i naredbe Korsika (Gat, statu). Perfor ediace obabvatju proces jedinice(prosesns peer, per ferme memostpkejedinie: memoriske Karte, ake, kote, bubsjve) ‘Sreidnja memoria srema informace-poditke naredbe.Karaktesitan ye zn kapacet za spremanje informanja (evinica kapaciteta seine ‘memorie je 1 klobajt = 2" = 1024 jes) te bina za njibowo unoteme seen Racunska jedinicaobava sve zahjevane operacie: ~attmettke operacie (zbraane, edbjane, mnotese,dijejene), = lopsne opeacie ~usporedvane (>, 5, =, S, <, #)lodlsvane ~ onganzasnke operanje (prenos podataka naredbi medu funkeyskim Jedinicama ratunaa) Regulacska jedinica rigs izvodenje naredbi po programe. Ratuasks ‘ roulnckajedinica raed sinjaaja proceso. Teac jednice (tampat, spotter, eka.) predaraj hors ‘ae radunara ‘ietaln tabu upotrebavajn se 7a rielavanje av zadstaka Koji se og ebikovatu programima eau a Programa oprema Digan ratunar je automat u kojem teku informacish proces! po tts ‘odredenim wpatama. ‘Program fe potpuns m2 upata ra etavane danog zaduha. Te wpe sae ragunske naedbe 2a eimesitke operace, wsporedbene naredbe 24 oie ‘operacie i. Programi 2 Konjene i eksponent, tigonometriske i druge Funke a se jj w pak veoms testo, mogu se ~ posebnoiaradeni~ spremati ip pote! aki u drugs program kao potprgram. Tarads programa ovina fe 0 stuktr | ivedbielekirontke naprave ‘reradu posta (atunals), ‘Algoriam je temel) programa te je takav popis svn wputa Loja x ‘mote eSejeodteden0g zadatka po koracma, U nem supojedin kore ‘odredenitako, duh ratunar mate =rarumjetie vex “'svakialgritam sastoji se iz vise poednih Koraka, a svaki Korat i ‘agansih propse hj predsalat neku funk; svaki korak sa {eo upete 22 aj Kora ‘aki je Kora algostma avedi jednomnaén, aio tako jednoznatont tnastava = funk svakoga Koraka mors bit evojva,eime je oxgurano, de ‘Konan bojem elementarmih operaca estvarivaseaka Tanks) Programshi jc bike skup sv uputa za opi algonitama. Propramsli tu enc stojno onjenian, fj sasoje se iz wpeta koje ima jednak i ta tasty kao #nafedhe odredenog atonal; ~ probiemsto ojenian. po stom su sastava prikojeni problemas oj treba retavat, a nau ovis o redaj ratunara, Nalikna matedjaln proievode nstaje i programsi zadak uve faz of koji su najenatanje: speaks 1. odtedivanie uporabah funkaja warn i azih pod tha; = planiranje: program se dill na progranake move (poedine kompe- hente veh programa); = Ged modula daje detain ‘ogramskom jek). Ss porstom Komplicranostizadataka rast 4 tofkowi 22 programe prem Naprave 2a elektrontk obradu podataks mogu obsviti samo osnowe ragunske operice | adredene wsporedbe po Kojima moraju bit grates algeria, ‘Tednostavni zac elavaju se jednostarnom jednadabom. Za zadatke ‘rodosowjatebnike sto su potent stem ferenalihjednadty. 28 1 kodiajy (zaps w odtedence 208 slgorme je karakertitno stg, dase Komplicrani zadaclyetavaje Rona team, patem jednostavnh operas, ‘Djagram toa programa je faunska shema Kojom je dan ¢elokupan 1k algocima (programskog nza), Pojedine Korake pismo» cdovarnuce tire (blokove), medusobno ih povezeme i urtamo sayjer tka, Diagram taka rabva se samo pr oie dane ‘Simbolizadjagrame odvjanaoperacia programa (1US A.F0,004~ 1971) | — ee | | sce | O° te ee L sie | [os [o— [ee Ox = = (2 oe | | |X Ree | Qe | Ore LS seme | COME | Lene Primjer: kvadraiajednadiba ax! + bx + re Anata reer ny1= B= EN ‘gota Kok T (6 0%] da: plana tor 2 se pero ork 3 Monk? oa on] da: polar tor 3 : pono & Korak 3 le=07) da: jednad2bu zadovoljava svaki x sauce eztorea ork tuna = ott rate Kon $——tinad = 4a: ple kok Konak6 — [¢= 07] du: pelarne tra 7 Pasirenet) oesk 7 natant = teeth tenn Korak 8 ‘aratunati e = Vidi; prelaz na korak 9 Korak 9 [a> 07) da: prelaz na korak 10 re: pelazna Korak 1 Korak 10 lxadunatixis = (~b # «2a; seetakratona Korak 11 Ieratunai (-b eta; seta eaten Dijagrum toke programa: Program exit ‘Sra je programskijeik(}.skup uputa 2a opis algoitna) jednazatno sasanijn po odredeno}sgramatice Znakovi~ kao element ea -oredent ‘rodstratim nizowia (brojkama slovins, poscbaum makovima, simboka med) Propramah esha ima lo mnogo. Posebno val ta nares ADA nasvan po spro} programerkie August Byron eh 3 Progra mizanjev priodosiov steal. (Standardiaranu SAD § 1983) ALGOL (ALGOruhmic Language) upasteijaa se 24 pear ratunskihpro- [psa, 5 miroSto sa rekwanje mumeriékormatematickih, prose FretniGah problema (Posetakrazv):1988—ALGOL S8;nato ALGOL60-68, Standardiiranje tw ISOMR 1538 1 DIN 66026.) APL(A Programming Language) sub 2 op algoritam, (Pocetakrarvja" 1987. Pv puta upoteblen 2a racunare IBM 360.) APT (Automatically Programed Tools) numjenjen tehaologs obrade. Wz rieph so se raz spesjain jenci: EXAPT 1 ~ 22 obradu batenjem, EXAPT 22 obradytokarenjem, EXAPT 3 2a brad plodanjem {Sartanje 1957, Standardizran je po DIN 66025 7 avanjanje programa 22 rafunarom regulran alate sojeve za odvajanje Eestica) BASIC (Beginners All purpose Symbolic Instruction Code) piksojen je 1 prvom Fedu 2a probleme prodesiowja | tebe. Veoma je raxprost then plain oosbninratunarima (Standarditan wSAD 1978) ‘COBOL (COmmon Busines: Oriened Language) sui 2a potrede ovine ‘ragunovodste (Stadia po ISOPR 1989 i DIN 66028.) FORTRAN (FORmular TRANsaing system) uporeijva sew prvom red ogransranje problema iz prrodosovjattebnike, a wpotrebiy je it Eomereiainom poor, (otek: 1954.” dali avo FORTRAN 77. Standardzran po ISO/R 1538, DIN 66037.) PASCAL (tmenovan po francuskom matematicau) hd 2a fetavanje numeri Eh nenumendhsh problema, (Postanak:g. 1969. na ETH, Zurich) PL I (Programming Language 1) wpotebjy za vlenamyenska prinjen, (Standardinran po IS0/R 6160 DIN 66225.) PROLOG (PROgramming m1 LOgic) razvjen ez potebe umjete ineigen: tie. {Posetak 1972, Marcie) stl su programs je: CORAL. FORMAC, GPSS, LISP, LTR, PEARL, REDUCE, RPG, RTL, SNOBOL, SYMAP id Proceslratunart Procesiratunar (proceso) su naprave 2a elektroiéhu obrady pods pe raznim ebaihio process Rez) tebnole polos omoguSo je iad rafunaramatno mas votumena (+ clfene) ~ miiratunar i mkrorasona. U aja je a vom povitin seupijeno mnogo tse sastayih elemenata (pr 20000 jednopina ‘tanzstora na Gipu portine od 35mm) Mikroprocesor = procesni mikroratu | programirani za odeedena sir, i vedim su djelom sas pam! 5 mein mie 1 = prired 1 ie cris me Procetordobiva (sal iw odedenim viemenskim razmacima) informs cio wlaznin veisnama (sroviama i enerpi), 0 toku prouvodnogs proces (Gmjerivim smetnjama) te 0 ielamim vlénama (proud te 0 spofednon "orpadom materjola). Tos analga signal koje pretvaracima pres raja diptalne sgnale”U procesora te wsporedae met podac flan. Usagi «sstanonjenim odstupanjima procesornato ute neporredno proces Pomoératunara Brain, 1000s i prelednost rads ratunarom su u2oci 72 sve opsebai rad wtebnilpomocu ratunar, Tako suse razvl mats adn sister, voden ‘abnor CCAD (Compuer Aided Design) a konstriraie(planirane) (CAM (Computer Aided Manufactunng) 2 era (produke) CAE (Computer Aided Enginering) za optimarane radaka (produkt) CM (Comper ieprated Marafoaring} 24 sstavijen(interivana) ira CAP (Computer Aided Programming) 2 programiane (lanrane (ada) CAO (Computer Aided Quality Ensurance) 24 osiguranje Wvabiteta i DRUG! DIO ISPITIVANJE MATERUALA DUAGRAM 0, U ‘spitnom uzorku (pokusnom Stapu) materjla, opteresenom som F, rstupajunapreranjao Koja asia rastezane. Naprezanje a jeounos sie Fi presekaptnoguzorka S(okomito.na sme se) ‘oq ielovana sl F (time nasatim naprezanem 0) pt ée se wzorak sprvoine dui fy rastegnati na dine L, Produljenje epruvete nos Postotao produljenje eprnete je produljenje s obsitom na protnu duns Le Diagram 0, « pokaavje medso0ns evanow npn poston pro Wen Potetno je rstezanie linear (9 postotno je prodaljnje upravno 132 ‘jermonaprezanu) U podruj linear ‘aga Yasezanjamateral je elaicon (G takon prestanks djlovania le dn. saprezanja Yaa 36 nm pvt fimena). "Modu! elsntnont E je odes ni prezana i postotng produljena (apo ‘rate clans) pp 2a. es Granicaelasitnosti je naptezane pi Kojem osjetiva mena oxeteprvo ‘rimjein, ajo, postoino poduhenje materials (prt jot nepromajenjenom bregcke § = 5)" Povth te grace (obiéno na kone linarmogh raster) Imatenjal se rastete platen (9, nakon prestanka divanja se ne vin se ‘ite na protns dkmennju, vee oxtaje sano, tajno, potato produlene, presi te sues 5 < 5), Dijgram 0, e nasal ew mis ath napezana, kad atmo naprens se ~ fava rlaivna skacenje —e Tis penn tems Ryn i 316 MEHANICKO ISPITIVANJE METALA (GUS C.AS.001-1986) Visine bpitivanje (JUS C.AS.002-1985) a viatno spitivane sue isin’ wae kot maj rane oblike + obsirom 1a velit ‘obit rasplotivog materjala is obzirom na zabvatne lus soja za hada 1 skp dja patos wor 1. Onake imencia pith ucoraha Gana tne tae rks e 1 7 ere Sn (See eer a 17, Rosca mer in (akon Top 5 Bier et L “ 1° gee eee ee eee E> Bo mes a Pri proporcionalnom ispitnor uaorku je pdgipa mjerna daljna Ly rx sera konjenom poeinngpejeka Sy y= kVSspaye kd ith wor rutnog peseka proporcionaina promjeru Ls = 5, UobiBapne poset dune Ly su \F« ‘a opucnai ens anak_[ 2 prok i ta Teva | proto Rad iawpomnn [se] s far sue n= 3a as nate betas ve Tso ings kh pith worse fg |esoe | reese mero | si [tei | tio inioons | ‘ms | ‘wes | ‘ss Stow | ise | 20a | 3 Pri neproporcionani uzorcim poetna mjeraedljins Ly nije ovina od presjeka Sy (odm.promiers Tsp nore 2a fee 1 Sapove,promjera do 4mm mora ima podetna snjermu djing Le ~ 200 +2 mm it Ly = 100 © 1 mm Isp aot ea imove i rake, deblne 0,1 ..3 mm irenyjuse na Sine (12,5 edn. 20mm), potstnom tjernom duljinom Ly (80-80 mm spi im dutjnama L(73 dm 120 rm} as 3, Oenake sliding pr rastecanj {nian Ps rsteran wee oma: aL nm ~ produljenje ah, fhm — preduljenjenakon Kianja 2° = ALita)- too" — pastor produljenje 4 = (ALL) 100% ~ postotno prodajenjenakon kidasia ‘Omaka 4 vijedizaposotn produljenjenakon kdanjaw sutju upotrebe proporcionan ispitaog uzorka s vijednotiu oeficjenta k = 5.65. Pai thotredi proporcionalnh uzorakas drugim koeicjentom k (opr. 11,3, valia twnaki A dodath ta vijednow kao indeks (apt. Ai). PA proporccealim ‘eorcina krenog presika crnadajemo poston produljene nakon Kdana pet rat pti wzorcima As = pe dupa pri aor A, Priupotrebt neproporconalnogsptnogu2orka, poetne mjere dine Ly (opr. Ly = 80 mm), treba donaki A dodat Kao ndekswnijednost poten ere wnijednost (ape. Ae) Pr sutvanj presjela vijede caake: as = 5-8 ‘mm?~ sudenje popretnog presjeks ay = 5S, rm? ajvece sudenje (rakon kidana) Y= (9S): 100" — pomotne sudenje Z = (ASy50)- 100% ~ Poston siden nakon kidanja (eatake) Dijagram sie Fv ovisnst od prods enja AL snimamo neponredno na taj aus a kidanie 4 Omak sta navn napreanja = (laéna) sila a ~ nayeta sla i odrevanju najvee sle Fg mora brznararmicana ej stoja 24 Rane ‘anos © L, mm/min (L,¥ tm). Dijagram F, AL. Nazina naprezanja R iratena su si fom F, djljenom pofetnim presekom Ss V oingrame R, dana su maivna na prezana fw ovisnosto postotnom psu Jena, sukladno. Sijagramom le Fru ovstot od produlenja AL R= FS, ~ (vatno) nazivoo naprezanie R= FelSs ~ (vata) custo Diingram & € 5. Znacena postonaprodulenia 4 shape rosie pds ‘eproporcionalno posotna produlene pri majvec} sl ~ Hupno pesteno produlene trenatks dana A. ~ poston prodlene nakon Ki te 4, Naprecanaecenia [Naprecanjaprivod- Konvencionalnonaprecane tena Ry once (Ga materlesKontinraierastezjem) eee Ujagrama fh ¢porutemo te (osnrane) sot fpr Ret na apc pales pote (nearing dome Ray_Pas vom rae 1s odredje homencnnaing naprernj teers estonom pre. ; a Poem. apr | os rie = 001 Ee ae Rens pe = 2%, a Re pnie= We | "To fe media panes lat _ | _ "Daihen pain plan ‘Tok rastexana ovenot ol mapreana ez razne materiale ac nih Rarakersiean, Tako po. obikw cjegrama R, © matemo raaikovas ‘materiale: Zilay material se nakon potetnogelsiiny Uinearnog) stern rate2v Jo prekiga vio pt Sono, to Komtinatano (ape baka) iw dk nutetas pojvom tetenja pi stalnow naprezana (apr, mekt ee), KrbKi mites spo potetaom elasinom rasteranja hide ez (anata) platickog rat anja (ope si). = ve eek 1b — meh eek Plasti€n i matesjaise rsteta samo neznatae © stir elasutno (apr. olvo) ss gotoroneclastign (ap baer ‘stl. lepivanjesavijanjem (JUS C.A4.005 ~ 1985) npn wore maja pravokutni kvadratn ii okruppresjk, a piu se ‘nan profil Deblina aneks bade vets od 90 men. Sina pravokutoiuzoraks ‘anest 25 do 50 mm. Prepratuje se da dln sptnog azorka bade ' (D+ 32 Zasavne sate nonce pane maim R= 25mm ma>i2mm R= 50mm Promjer D valjka koji saijamo uzorakuzima se prema poschnim propia material koi se isp ‘Stwjanje mora bit polagano i neprekidno do odredenog kota savians ‘mono do pojve prvthpukotina na vane} san orks Si er isptue se w ppledu Erstoge na savijane srovim ili obradenim storia obs posebaoedlivenih avai okrughsapova proms dy, koje ‘alarjamo o dv valssta ostoncasrazmakom / (ane on slong promjers 1D), a. sre th optereujeme slom F do prekida Cust sivog Wjeva na sitet ed svete le Fag pe om Ba Fal W = nd 82 =O de More woraha resi (prema SUS C.A8 014-1973) 4 mm itis | pte on sal ae pene [rem | 3 & |v. oo fas... & 1 eo sto Tian iptvanje (JUS C.A4.006 ~ 1954) Za tats pokus su iin uaorak koji je 28 ovine redovito okruplog reeks, promiera di visite = 2s (2uetne Je hy = dy. 3d). Ze ove uzorak je obno Kock ‘Unorakse Ha lakim esti adrcima éekiem i pretom. Pri tome se poise (atl satace po Koj se mate al iy stamu. Uaorak se la do odre- ‘ene visine (u bladnom stanjs do My, ‘ovtagem stan 603), enon dak Sen ‘ow ne pojrve pukotine. le Uuptvane Hc toraijom (JUS C.A4,016 ~ 1986) U poscbnom sredau sutemo fcu oko visite os! do fom. Di bi cap tom ostalarana, opteteujemo je vagnom slom Koja Wet ne sme waa Iaprezanja eteg od 2°% evmstoce Cline fice, odo, 5% trisace ce of netljes Lovina, Sloboda duljna ce najeea beaina sakaaja premjor2ce (mam) 03-4 (LS USB Bl $.07 Nosedns dation!” 20d" odd” twa lodd 50d bina nkangn (okt) br cele 3 1 ' 1 os i Cui Cudegurams 5 2 eee etys ‘Boj okretaa Bice do loma mjerajenlene sposobnost pi spiivanjy torajm. Uspitvane Hic iamjeniznim pregibanjem (JUS C.A4.018 ~ 1986) Ispativani komad tice stegnemo u pokusou naprave 519 Pepbane ce memes jen | re ‘traqu do ejezina loa, Karakersign su mre pokusne naprave (8 mm) 2 oD kd A D3.0S 25 18 |2m.. 30 Isa 25 os) 02 XS as 30... ao 200 35 O31 sa 15 |40). 60 300 30 tots 78 20 fem. 80 ano 3s 13)".210 10 20 Lx).-10.0 $0.0 100 ic prepbumo preko valjaka os kaljenog Celta, Jedim prepbom smo- tramosanjanelzpoteing (sedi) pologaja 240? wed sana oatag do Podetnog pots (a abavim gas) Beoj pei do prekida tice mere porobnest ice 2 amjenien prin spivanj ica navijanem (JUS C.A4.019 ~ 1986), Ispitvanje sponoboor a tvtagenje (JUS C.A4.021 ~ 1962). Sposobaost materia 2a ivagene site se atakivanjem Celene kugcew iment pis “Za limove | take debijine do 2 mm slti raprava po Enchuen, koa Se sastoh od kale- ne tline kuglce a wskivane, mac dea {2 imenog work Kugica se polagano | jednolko (brinom oko Oy mas) uriseue taorak do pope ph pukotna, Kuo mera sposobnost mater fain 2 ilaene navodh se postignata dubia, Isplivanjem udarom po Charpyja 2a sptvanjm udarom na sviane po metod Charpy uporesjva se ‘in ore au arezom. Tim se pentupkom odredije avon aterla ph ui (Sobzirom na ute} zareza).— pin uzarak s V-2arezom [spin wzorak s Uzarecom GUS CA8.025 - 1988) Cae] Aa il oe 3G} m= pik er) Isp se wzorakprelama batom (nolo) koi pri pad ual sredina wot, poduprtoga na oslnce ‘ara encrpa bata Gh, B 2A) mms tart | 300 (150, 100) J iar rad iihajnog bata tetne . ko pads sine h 4 dospe pet Tom nt ‘ina aos K~ Gtk) Ornaka udarnog rade pi nazi) ‘emp 30011 pi standardnom spite ‘oe monk je: wpe unos U-zarezom: KU pr wzorkw » Varezom: KV Usa lavontu opéem sata ase tem peratrom. U firokom si emperaturaom po. fuiu eda velo lave Kowne koje moze: ‘mp jedi: Al, Cu, Ni austenitt Eek (1) eanato lave su kike mater: staklo, ke fami, vio vr él (1. Za obine Celts relegirane i malo leiane (Il) znatsna je ‘ells ovsron dane Bilavost od temp! po ‘sos eo ail, pins veoma rh ISPITIVANJE TRAINE CVRSTOCE Ispivane tre stake Este ‘Konstantnm (staickom) stom digotajnooptreéent material potet cee pod adredenim opterecejem.u ovsaost od temperate, postupa fastzat (Ovase pojava, koje nasvamo puenj,sastvia, ak0 x ate pt ines java dk seu protvnom nara do Lom, "Temperatara pt kop} se poise pune ovina je o materia npr. pe ety od 200°C nave; pi olow i last vet kod okolnje temperature). Najveée naprezanje kod Lojega se pr odtedeno}temperatu Konstantnon som opterecent material vie Wajno he astete (ne pude)nasvam tao Stackom trstocom mater, ‘Dagetrajaim je pokesima (100000) ustanovjen, da svar tras oka erstocu i akon tako dugog viemena ne moemo odreit Oded ‘motemo wt svakom satu samo Wremenika tatdha wojsva Esto To ‘jee a odtedeno opranteno tajane opterdenia Reza krahotrajih spsvanja ne mogu se jednostavno upotebi po dugotrjnim opteretenjma, Stop je preporslvo trjanestaiekog eptame ‘a kovine = 100 000 8 2 plain maenole = 10 000, Veemensko naprecanietetenia Rx je napeezanic pi kojem se materia rastegne do osredchng postotng prodlena (apr 1%) 3 te deno ve apr, 100000 8) pr odtedenojtemperaturT Copr 400°C). to bse raven inj maphalo Ry naamen Veemenska sittna erode Rony ie nace naprezane hoje materi oreden0 vrijeme# (npr 100 00 B) ph ode Sno} temperate ap 600°C) U navedenom sitaju oznatujemo 10 Ry exe Asplvanje diame Evstoge (JUS C.AS 035 ~ 1966) Chstoc je matenjala zntno manja ako material toku viemena ie i pen rier vr mo) ee rye Potpuno nejednoika optereéenja nis pikadna 22 usporedvane sta renitata. Zato odredyjemo nama wojtva vote materjala a so. ‘dna optereéenja Kod koh aapezanje Kolebs za otlon (apie) oy) 08 ‘redajenMapter288 One (Sp (peter wes). Ta apresana mop 8) stosmjern (pvimjerisc= tos) 8) imjenina (primer esi sl (04 rani snusidnihopterecenja posebno su zatsja 1. pulsinajce i srano dinamitko oprereene (primer «na sci mast 520), ri kojem naprezane or (pula) 22 amptuds 0, aed vrjedost Oi oko stedejeRnaptezana Ope’ 8, ~ Gens = Ze 2 ihajée it Koleblji dinamo opteecene(primjer of). pi kojem saprezane o hole 2a arp 0, zmed Vj Oma + Ora oa Br Eema je sede napretanie does = 8 “Trajost materia ovo brojutirajaopterecenja. Smanjivanjem ampli tude naprezana pei dinamickom opterecenju poveeava Se bro} uaa N hoje ‘teil podnos! ter Soma, Ovisnonto, = /(N) prikanic >Woiero- Avljaw (a set desno). Woblesova se nila pe ode denom bro raja Np (10 2 tei, 1028 lake Kove) pba wal 1) wijednost a, kojom definiramo adn id Evade inamicka toss oy je navetenapre- zane Gay Pv Aojem se maternal pri blo ako povecanju broja trae operecen sets mite somo, Diagrom dinamiche evr (Smithov Aayam) pitaruje dinamo erstoc oy uwovsoosto stedajem naperanj Oye 22 ‘ara dinamigha optetecenj: 1 oy! = fgg: ~ ra inno opterecenje 0. op ~ za pulirauce operecene Mar + os oor jue opterecenie. “| Cita ko w eijagrame ide i iboats pod ktom od 45° prize sednje copterecenje. Udaljenostt od je prema gore i dole do gorsjes odnoxno | 2 ay BS 0 pease poem oos ead al eau ae aa as ‘lik, med, bron), 23 posebne suthe js | postupe ® | Gog ee nee FRE (hina ean to tice = ws] BBS BS MS aj thine inte sfoslrom te HRIST, BROT HREST | 3S] ae Re Se J-+| Giranetcone't mir) Prams | wel emo ae ae Fa 3 wey & gy Bb aa a om & 590 ° 30 | g 7 | 8 50 | a Sw = 480) a 470, 3 ee : 7 = 20 8 a0 = ya 7 : B) 8] 8 23 » | a 4. lptvanje tedoge plaid tact Za eptvane twrdoce termoplasta | gune upsrebijvaj se postpe: ameke spine worke ~ postupak Shore A 2a trde ite uzorke —— pontopak Shore D a tosis ispiuvanja upoteijava se postupak IRED. 2) Poste Share A Shore B JUS G82.125 ~ 1986 i G.$2.525 ~ 1984) Isptni uzrak (Uebijne > 6mm, promjera > mm) pritsnemo as podiogs peitisom plosom 8 rapom, koe koja utakujemo itn ie ode nog abt 1) Postupek po medunarodno shal za rdocs za gum IRHD (Internat ona Rubber Hardness Degree) (US G82 143 ~ 1986) Po tom se postuphs ipitule w prvom edu wrdota (meke) gume i to stsoom dubinom h (mm) Eléne kupice,odredenog promjera D, pn odte ‘ony sib pith, : spine uzorke pritisemo na podlogu pisnonplotom som 8,3 N. Poceua sila pitiskanaKoglic anos! O,3N, dodatna$,4N, 2 ukupoa 5,7. Mer se dina ust koji dreds twrdoga IRHD po sjedec) tbl, 28, ‘sptvanje kulcom promjera D: a manja does D=Smm Shore A Sore D ‘ =~ omednjs wrdoee D = 2.5mm y ie Ssuareeet pore fie ie Dane Da hiew Z iano] A, mio A, inne] A, in oe a-03% c= 25 , boa drole an ois Ptisom plotom paitsaemo epravet na pologs som 12,5 (Shore A) ‘egnoene 50% (Shore D). Unis ig utskijemo uw azorke oprugom, tase opruéna sila FN) ena ‘dubinom ouiska (tum) pema jednad2bams: 2 postupak Shore A: F = 8,065 ~ 3,006 h fora shoe B50 tn Ted Hp eaupin Shore ETB SS Ai Diouedens pr dutteom tka gis | Piss | Ora : E82] 755 [sen how 8 te eee i= oserin=2smm Mh | ibe | He BR tiie pinadmm | LS aS Ba Rone ome oie pope 3) 1S | EM ay Pieridae borer ra rr Timwaierimimine ob | Ris | Sal ma se RG] ds G3 | bos hs to Ha] Em tea fone Ht MSPS RN)SR Bele AI ke ge ys RoR NS] oss ad BoE 8a ig gilia wijee ge Pa jos See is as ha} oss a2] ib | 03 3 ie BS fia | ow RS 33 {oh Be 2s io | 09s S08 | Prine omake rote po postop IRI: H sekiaranja UUs Gsz.641 = 1970) Upotrebjavamo spt worak oblika Kvadratne ploice, bridova 10mm Sedjne 3.6.4 mm ‘Odredujeme temperatoru pi Koo se una igs, promjerskrutnog pres- jela 1,000 0,015 mm une 1 mm duboko w suoetk pet opterecej Kee Enos 9,81 N po metodi Ai 49,03 N po metod B Toit uzorakzagnjavamo u fekuéin (ope v parain, gleriny,cransfor smaorom i sikonskom ub sl) aas ISPITIVANIA BEZ OSTECIVANIA MATERUALA Magi ipvanle Rredcte o s¢ mops monte (ie eh) prema ce sie us pte) Lem so dol sig palate mage timo, Uhomogenon mae ase esoio mga pep eae fier! prt pode esol "Seka achetogenon woes Gop, art say ko ee pote, eckson Sguccg pols ow ob ced) rupee eos ras pov mes os poet” One 6 te plata aks po por ‘Sion magnets pe bof ek ako su ogee okomte nae inogiesog ple, dx poise uae piano bro te ues. frcime nas magni pans kh me mada on Eto eno mop ots we Pople a 1) Za popetosnchene pose sue maga reine pnts Top] Ge iene ctneog sit og Tel tite ‘netsko je polje usmjereno uzdud pred tein te tna oct: pope 1) Za ada popte se eo ree ao ipa | ii ed opm tte ata see (o.oo) Ts gh ae onto na vo} ser) popretaa) map polo ewe poprake aka pcan! aah, proving eles we or tp Sati pein moles see @ bye tao Sekar namoe trans. ae) matora pa time w tems otkrivan ce) Pong rie ei). ro minivan ured“ omogusa =o tk preled na oba nana (desta ska) Upitivane alerzvakom ‘Utrazvuk je mehanithotranefrekveniom f> 20 kis U bition imate sojstva bao feu avuk (f= 16. 20000 Ha), al lrasvukom mote ‘reno mnogo veca ners, kaj skoristavamo za isidvanje materials, Urazvuk debwwamo na rahe natine. Za ieptvane materela nae ‘potrebljavamo pizoelekeriéefekt kremenog krista) njgov deform iu thog dclovanja elektitnog poj, Lomo hi takay Kista djlovan lamjeniénog clektég napona, on Ce se rstezal | steal fekvencion ‘pons. Nata e mehaniko tiranje~ ultazvuk Uleazvok prenosino ne okolinu prisim doditom kremenog.krisala 5 povrtinom predmeta. Kror homogeni material prodie ultrazvak veoma tatro. Dobiaa prodirani ultazvo4a ovisna je 0.njegovo) fekveneji | 0 ‘atrial, Ako je dovolo jak, prodie do suproune plohe predmeta (tjenke) Tod nese odbia, Na tej natin motemo -- pomocu refiektiranog 2uk creda debljne predmetaNajmanjiprekidi» materi (et | zagniraspor Seve od samo 10mm) za ulazvuk su skoro nepremostva zapreka, 10 tela, to Je frekvenca zvuka ise, Ne tn se aprekama ularvuk odie, ‘reekvani utranvok ih otkrva Tsptivaje svog Ijeve uluazvukom gotovo da ne doltzi u obit zbog elke apsorpcie zvka u nemo, Isptivanja rendgenskim zrakamna Rendgenske so zake elektromagnetak iti vain dane 0,2 do 0.002 sm Zrakevese vale dase (oko U1 nm) nazvame omekim, a one manje “aloe dulne svrdime, Sto 30 rendgenske zake tre (0 akc proiru kroz ‘verona th manjespeocbira. Energia rendgensih aks mora 0 vee, Hoe debi matenjal kro koji eta da prod, Rendgeoskezrake, koje dobivamo rendgenkim cijevima, opotebjavamo a isitivanje material 0028 2) finostrukturno jpltvane, koje se zasiva na syostvw renden- skit aka, dase u hrsalima ogibaje todbijajy. Time nam otkivaju raze ‘ea atome uw histlima | amr ost hristala: by erubostrukturno ispitianje, Koj se zasniva na svoju rendgen- s4in aka, da th (vari mane gustoce sable apsorbirajy nego guice war Rendgenske zrake, Kok lire gotovo iz tooke | sire se pravocrno, bara sm orexcentni zason ii na foografsky plot sje tale jako, pre- sma tome je Ii tat guiéa ii eda, | ako otkrivaju aihove oblike. Na taj rain opatamo — ber ofecivanje materiala — pogretke w nttnk maeriiae Jr Gupbine, pukotine, troska i). Naffnie pak pukotin (koje wstanovio- ‘paw ultrazvakom) ne metemo zapazitlrendgenskim aka. ri ptivanjy tendgenskim zrakama sutimo se gredajem u Kojem je tmndgenska cer pod naponom od 80..-30DKV (lnimno | do «0 KY} Probojoa moe nos pa soKV — Pal HOKV — dommAl pri 200kV — 60mmFe 1oomm AL pri 230V — 60mm Cu sphivanje sarakama rake uelektromagnetskivalovidujine oko 0,000 am (~ 0,5 pm). Tes ake de od rendgenstini toga date prodira wmateril,yarake dabivamo iztadj ll mezotore, te —v nove waieme-—osobio I izotopakobala €@, Po- ‘macy ih aka motemoipitvat material do debline 280 mm, Sliky Soe dao ‘aake dobivamo na focogafsko} pot, aosveljvane trae po neki da, 28a pene a ISPITIVANIE SASTAVA MATERUALA, Keisha anaion Kemishom anslzom odedujemo Kvalitatini | kvamitivn satay terjaa Za odiedivanc glavaih sistavina dovoljo je nekoliko prams male ‘la; 2 odredivanie primjesa + nBivoéa porreboo je 10 do $0 gama. + lenimaim suajevina pri anal male kolitine netistoéa Ido 1 kg “Za breo wstanovivane pojedninclemenata mater sugimo vrai {Skim postupcima harakterisigaih povriskih reakij, koje meguim ode ‘aja stmo sstav povsinskog soja Spekrann analiza U tatenom stanjs atom emitajy svetlosne 2ake Koje inaja a sak clement Karakteristiéne valne duljne, Odgovarajute apekeabe erie ove Samo o Kemijskom sasavu, dok nifhov jatenzitet ovis © udihu Pojeis ftementagisptivan} tar Osellvos fe toga postupka veoma yelka | {aj se natin mops ustaovit element Kojih koliinalanos 001% i marke Zao je aj pontupak os0bit0 pikladan kod maniih koncetci ‘Spektraia je analiza ogranena na veoma wsko porte watenog mista ‘ng povitint materdala To, medi, mga analioa sath stanih Spektalnom analizom motemo nadomjests kvaltativa, 2 oganienom ‘opsepu | kvanttatons Kemjsko analiza, Za nj dosaju veoma mal del materjala; motemo je primijenit i a gotovim predmetima, ada ih time ne eto, AKO pak za spektralnu anal iradujemo poscbne tspitne Uzorke, Ihe su prbladae dimenaje 30 x 5 x 1 eam, Isptvaneiseenjm pei rafejo Za bra, agro, radikovaje pojedinin vst Seba, sivoga i temperone ‘og ljeva te frdih'metalasiede nam ake | boje pri brutenjo, Koo Karakerisioe za pojdint material (vd sr. 339), Uplini Konstukeishi Gtei se mogu po iskrama rasikovaté 28 syakib (0.154.C. Meki tec dtu soop kara 4 obey burdovanascetkin aver ma, $ porastom Kolin C mnode wei za nj Karahtersine 2jzdie. Cr, Ni W acelica smanjuj Bro} sjeaieaunato pitas C. Creu elie rasan Je poautocresim iskrama, W po nove} tamnocreen) bol (bearer eit Tyr meta imaju wlo Kathe ise tampocvene boje, bez zvjeaticn Respornavanye elika | srodnih Kova po bres iskrama.zaltiion eto fkusvo, Za olakanje tatpornavana siule Komadi 22 wporedivane toéne pornate vite Seika, Tsptvane iskenjem ne motemo prinjenit| na nebjeme Kovine sit Za isplivane ishreajem upotredinvamo polutvrdy briny plots velae ana 60,80 pri brani Braden 20.35 Slike tskara pr rasene Uabieni celici poluved mek CoWalata ‘slic Braoreri talich ‘vedi Tad eal Manganski ‘lich Si lew Ne Temperovani iew 29 Metalogratsl progledt Makroskopski pregled (pr povecanja do ope, 20 puta) otiie Supine, miehore, pukotine,tesks, posrethe u vaanj td Mikroskopski pregled (pr povecanju do 1000 puta i vite) oka struktur (spore, obit { velo Mrstalaih 2nd), koja je ovsna oka ‘kom sstava | uvjetima skrocivans te 0 naknadno obra materia qb lado) Da Bi struktura posala vidjvom, moramo povetinu pokusnog pres {abrusismitkom, | t0 avjek fing, te Konaéno nani poi. 2 ok ‘ane pojeininsstavinastrokture mora Se polrana poveina eck. Sen J ettane ovise o vst materia sisi pried. ‘Najoobéajenijasredsiva za jethanje pri mealografsim isptivanjims st 2 eae = za nelegirane i leprane teike: 2%-tna (2a posebne sivtajeve 4 alkonoine dsiena isla; “2a nerdajuce brome Slike: alkoholna soln Kling: ‘aaustemine cali! alkoholoa datocopka (caskavodica) sata: a? tien isle (140), 12cm? Sole kselie (119i 1000 2.06%. Legirane vite tehniehog 2eljeza sadite jot 4 druge clemente, koji tanjero Sodan radi postizanja odredenihsojtva, Ms Sistem tejezo-ugth Pune linije: metztaibi sistem Fe — FeyC (lezocementi) Straktre oka Tsprekidane lintje: sab stem Fe—C (2ejex0-gratt) 7a oe 1 taleving, 4 — ast — fet 66 1 Neaabir Bp Stukturn sastoji w sites Feljezouelik Feit je krista obs xt, ‘uate je rastopinsi Kral yljera i uplika (0...2.06% C) fementt Je krista oblik Pelernog tarbida FesC (65% ©) ledeburs je eutektik u sistem Belezocementit (8.309, C) pert je ewekoid eljer | cement (050% C) raft je ema obi uaa. “Menantka sojstva strukturihsartavna (proretne viednos) Fert prlt O38%C (00:1) Plt & cementit 194€ (30021) Swstvims [Getta mm) | Twaaca HV | POR POD im 00 0 cen 6 20 o ‘ements, ede 2 io sen 710. 900 20 to a = Martens (5001) Zena cement (8001) Temperosan lier — eri (10:1) = Sit tes ‘iv Wee (5001) odalarn (5001) Skeucivanje po metstbinom il stabllom stem eco Celici se sastoje od stukturih satavina metatailnog sistema Lijevano Se tajeno sastojt od sraktuninsastavins obayu sistema: met stabinog i sabilnog. Zelezn: Karbid FesC (coment) u 2eeznom lev ha ‘etastabilan karaker, On nasa (belie) pei skrutivanjtaljevine sio¥0g Iejeza u okolnostima koje sprietavan njegove raspadane, fe rayne teaom obladivanja i u prisunostinyjesnth elemenata, osobito Mn (te Mo, VG, 5). Pri polagntom ohisdivanu (il datem 2aenj) Rbeani se karb rnipass, lik se iliGue u obliku kristain zen, (istica) grata. Ta) ‘asp olaklavaprisinost nekihelemenata, osobito i (te Al, Ni, Co, Py Pi potpunom ilutvanju uglika oenovna se masa sa od Trt, lojem rena grata saris valk (erini sv jv). Pet dehomitnor i ‘Svanju ugk osnovna se mas sas. od peta, koi sam sade do ui samo se osatak ulika iluuje kao grat (peri sv iv) Ucn} brane ohlaivana auteita na struktru lk atelero nema gowvo aikabsih spoxobnost za otpanje uta, dok ga ajein mote prin dobro olapal, + ow obbka rastopinskih knsala estcnta, Px polaganom ohlaivanj aspadsauitent pri peditnatemperatur (725°C) «perk 4 uahik ofpre otptenw suse ust ce se pont {peritnom cement, Siku raspica pothiadenogaustenitaprikazaje Balnov ‘Shp (eTTT-dagrome") ine — podeiak ae — Seek) M, — poket een prevorbe IM, — Svrterak! artensine ret spade austeita Ausenit raspade_pri_polaganom higivanja (1) arb pect By 2 Pe trdeen Qu fn pert py. Ohladivane vetkom. brzinom (3) sprijetava eittnom temperatrmom » podrosi (580°C) raspad austenita pose 90+ ‘ite podrutie neto stabil pote enon austenite (~ 280°C), sto omo- fcavaizotemnl rasa (3) bainit = a manjom @") i pevotmom ") 1 aT ‘inom obladivanja promena w martezit () ‘Bott je Evie rh (30.60 HR) od peri. Mortencit(prerasceno aero) je vr ted (= 6 HRE) sasojak zak Uno Esika, Martencit pei ugrsvaniyienad 200°C raspads i prelazi pos Bro Beko sraktucnh obtka trast | sorb lana 6OU-C w zal cement. Time — Temperatre — Transformation ‘Unecaelemnenata mu srr lia 1, Blement koji prot ausenimo podrucie 'U tu skupina spadaju nrosto Mn, Ni in Co, (Ughik rote austen podrutje smo w ogramtenom opseeu.) ‘Ausenitno se podrute prove i postte emperauru okoline pe axe enom sada x (Co) element, codanog za leprane. Sine sa stdajen odanog clementa vedi od imaju, dake, astenins ‘ “sraktore poston pri obino}temperatan. Takve elie a razivao saiseminim Clima “Znatsna se soja austenitic danse mage MN 7 denne toga se kali; éstoca i erdoga sa im date \ tazmjemo mele. all Celi pei vecim deformacjans UW hladnom peobiéno ota i posta velo otporal prema habanju opoea su prema koroe 2. Element koji stew austenino podratje U ustupiou spadaje Be, Al, Si, P. Ts. V, Ce, Mo, W. ‘Austenino je podrutesufeno. fad stanovtog ssi Q va al pi ho} se emperatr viene pojauje austen, a ‘ee imamo a. stim temperturama sumo stake ets Takve Clke nazivamo sfc Gehiina “Zoatsjna su sropiva ferry Clk da see mage aus naga abo) Kristian: terhiost w bladnom Stanjo mana je nego Kod austeaitnh Eeika pa zato pt adnom ajefn wane ed; po prema ore 3. Element koji sara harbide [Nek element stvaraju nepostedno saCharhie. Pi tome su osoito val Mo, Ce, W, Mo, V, Tid ‘Kari ih Kovin su zata’2bogwedote i veikogujecsa na poeganis promenu stakture celta. Ugrans do austenitnon podria otepaj te ‘jemu polagano. Spretavaju rat Krist | ime posupis mastanckfinoraate Struktue. Us bro ohladivanje pt kajenju se arbi e hu, ee ost ‘lopeni ws martensta. Time sanju Kris trzins Ragen potrebnu risianak martenita (So omogucse kaljenje u uj ii na 2raku) te porsaje {emperataru postjanosi marenata pi napuStanju,zadravsj dakleraspad ‘sede martensine strkture na itm eadnim femperaturams, ‘Clic jako leirans Cr in W koi sete visestruke barbie (ledebunt ‘etic, vlosa rd veoma espera! prema Rabun, 10 soga sto karbidh ‘mah spetavau rspolanje martenaita|zadravajy wed (aljenog) celia ‘pt radi na visi temperaturama (Broce cei). tjecaj lpr elemenata na svottvaéeika Srontva cea ESSE ees fomnetia TE pam al Wier NeW Vn le mes ef T, basse ey alae ele : Lt Seles eleleee ia |= a it SE +] felelelele] ptltielele Ly [et Tete teTels [+ ocbst '< 7 echale alee ‘arreaye lay) | + ++i +14] Sarno t jeatelelals ‘rena, poputaia_| tlt U tablick 44 anatiotjecaju emis povedanja odgovarajes sje (etka, a ma magi smanjvanje tog svojsva, Dvosiruki anakov! mace poiatan ue} a TOPLINSKA OBRADA CELIKA Zarenje eta arene telika e postupak Kojim et snjemo na odredeno} temperatur ot eno vijeme 1 aatim gh na odgovars tatin Mado, da smo time postigh 2 iene strukueme promjene, Razin po Stupeima prt Zarenj postibemo ects: nj Kemjshogsastava kritalne sak, povecanjeSlovortsmanjene eine Kt Stanih za, powecanje mekoce tlie fe fdstranjenje unutarhnapetst are upiegg(nlepranos) rate ela vlo sve tee ee: ature strktumih promjena: Ay (ini 2 atic teri 6-0-8 w sistem teeno-ughik, ih seen rat 344) — Nao donjagrancaaustenitog o- 1) dave oder ape rata, Ay (123°C apie Seike) "Kao granica raxpada austenite u ped Za legrane si éelike odgovaraute tong ‘ature navedene w tabicma 7 ll 1. Difuzijsko tarenje je dugotsjot renje teika pri tok temperoturam, ash Jednaen nejedolike srukture nastle pel Bow ‘ju, koja te2avaobrad i smanjje wejednost pros: ‘oda, To se arene redovao io vet pi proinod ni eee Grubozratastruktura nastls prikom dtu skoglarenja motes dram gnjetesjem u tpl Manju tk normaizaciom, 2. Zarenje radi topo goetena (hove predanja, van ied) Kristal éelika nasal iz taljevine primaroom istalizacjon sh nani 5~* ehanicks obrada. Ujena fe Sane pola a ispravno kale fe bee opasnost! de predret favope i popaca 7 Mebte sane ostiteme: semperatori Uk ispod_peritne temperature Ay, a zatim ohiagivanjem (pr temo breina ohlagianin nije ceobito vsina, ali mora bi jednotia): 'b) Koa éeika oko euteKoidnogsastavajednolikim uariavanjem predmeta do perine temperature A. zatim polaganim ohladianjem na 60D.-.680°C (oe mu bering dalinjeg shladivana nie osobito vatna) ©) Hod. mageatekointhésika kolebansem temperature oko pele tem ro da biamo dobil Elk u So 4) kod podeuektoinih éetika dulim grianjem predmeta (2...208) aa erate Ay 5. 2arenje radi odstranjivanja unutarnjih napetosti Nelednoliko ohiadivane,obradareraiem, hladno gnetene (hovanie v= lage, tvltenje) itd. eazivaa napetont v predmetima. Zbop Uh Se napeiost predict vtopere pei ugrjavanu sve do temperatra fr Kojima se granica plasignost muterijalashizwe 74 ipod unutarieg naprezanj (esobodens naprezanja izmvaju plastiene detormacti), a ‘Untaraa aprezanja éeiku odsranujemo 2a- resjem pei pribltna S00(,.- 400) °C Frat polaganim thadivanjem predneta, 7 so Kaljene deta 1, Obitno katjenje Kaljenjem maximo toplinky obvada brzog obldivana kaljvin ta ‘ odredene temperature kajens («podragjaausenita), pe gemu se star povebno tedastraktur (marten). . "Temperature kajeja treba 2a pojedine vste d ‘ka odabrai tno prema podacims table al mma. Grjanje do uh temperatura teba da bude 0% jednolkoftakwo da prodre kroz ce pesek a ha “Za dobivane tore stukture Kalen (war ce tenaita) eds predmet obladivat s temperature ‘ae. alenjanamanje skrtignom beiaom obadie- es ‘jax Ulin nei mao liane imaju eo ‘ike kr bring oblogivana, Koj madame {oe Epos samo hlagenjem u vod. Sredne ler: i amaju takry keen bru obladivan co Je mosemo poste vu, a2ajako eprane cele Aovolo je vee obladvanje ma 2a i aoe obladvanu pojlye we razlikew temperaturama ne povein {i u dubins predmeta, to sbog rziite temperature rastehivosi~ za naprezana opasnoxt od picana. ato aikada wp {rebijavamo sedeva a5 hlaenje koja ea Bre ego je fo poten. Zs iaadu predmeta Koje treba kal Ddabireme po moguénont stu lca koja ina man Keita Bram oblsivaja pa se zato mote kali urs bladnom sredstva koje blade dee. ‘Velika unstarnjanaprezanjs Koja nat pr kale ju Ubatujemo poputtanem il naputtanjem, 1 ure ‘anjem do 180° (gdje Gel jot ne gu tds) 1 rnepostedno nakoa kaljens (ot prje nego se prednet prune abla do tepeite oon. Ua esha preportay ene Se Ke (alan 4) ‘aoe Tempera hana ran ee 2, Posebai postupei pri kaljenia 3) Prekidno kalenje wpotebjsvamo 22 komplisrane predmete. Ohls ‘ajeme ih najprie u ede Koj bre had, Had te dovolng clade (40 ‘nguravenastanak marten), atime ih dalje w rasladnom sede Boje Date dlae |e smanjujeme aaprezane b) Stupnenito kaj (termalno kaljene) upoteijavamo 2a kompticane Aijelove ot legranog celia. Prvo Nadenje obsvime ulna kono pel pri temperaturi biz nad martenzinom. Time osguravamo Kase stvaranje martenits. On nasa pr daljem ohladivanj Koj motemo tty ‘a zak (vial krvulju 3" Balnova cjgramu nase. 348). 30 2 Pobotisavanye Spine She polar po: sepstupun ose sseh ony es Meehan” oa ln persona (oP pte waren ape te Ee ot) oo amin ene Site open pale bene sea trayce gn teamed ak Fogle treet sa Tis mcapon otic oe eg ps pets a pe Vee Se ey imaiemene uae jens oa WET wy temperate (cotermno pobojavajes, Done pbolran ee TANONES elon ngamrsrse 3). fe me error atte te ccny tn a Freee f Povttinsko kallenie Grp pnt Kin wo bo apna pointe ns te rae poco nos ak Se Evol tin mat tane Fort sme pout td ov iar eine Poses arene foe moo po “) run eae ina Kc ep eed me a ‘Slant con | ia, reer gem tj she naan intl wv sino seam auc 1s elie aa Kole'S vas fave 5. Cementitanje (ugliizenje) a bisme dob na Mayor (mekom) Celiku osbito rd povttinu, upo~ tsbjavamo cementiraj,U tarene pri 870... 930°C w sredtva za cemen- tian, Koje mode bi Erato (drvenl ugjen s dodatkom BaCO3),tekute (se ial slne Lupeli na bazi NaC) it pliovito (CO) Cementirane tray u Inwtom sredstvu 4, 10h za cementian slo dubine oko 12...1,6mm koi titi ok0 195. U ekutem il pinovitom sredstvu cemertrang jezmaino kre. ‘Nakon cementianja treba predmet topliask obra co nakon cemen- tian (1) ga ohladimo {zat alimo tajprije pe temperaturi kabenia 2a tk lik), 4 onda 8 ei tem pera kalenja a pouglicent poveina slo) ($) Tzmedy ob Kalenia mote bith ukliuteno jot imedutarene @). Na krau predmet popustamo (5) pri najvite 180°C, 7 6 Nitrianie Specie Eke z iter zgrivaro 10... 1008 w tal amonioka (oat ben s00°C Tine dbivame 3-1 mm deco, prod rd povrteat So tdoce $00... 1100 HV (koje se eagle smaniuk prema fxs) pene) Cijanieanie J siteanje u pesebeoj sale kuelj (on best NaCN), kop pt 300,-. 530°C u foku T-- 3h dobivamo niciren) sl} bok (128 om Wedge 1100 HV Opée wpute 22 topinsks brad Bia 1. Zagrijavenie Clk ert zagriovani eastede. Nelo je 2agrijevanjeuzrok rejeotte senpereture eich Gjlows predet, Koj obradujemo (an sethiljas ier tow rubosi bre ugrine o ih temperatura), Sto mode aval jake untae rapeost Ako e material rzmjemo Hla, apetentse ublafujyplastinan de fonmacjorr anem edn. itoperejem predets (tedmet ve nbacse, deh se kod tdeg materia pojeliujy pukotine. One se pojutujy to wie Ba je {tk vie lean, jer toplnskavodljvost pri jtéem leony mar ato éelik treba Tagrijavai Yo optezie, io je vie shlon pucan. Torde teprae elite, ccobito alate, meramo zagriavati poke od temperature ‘oketie do 400... 500°C. Odatle dale Slik posta’ mekanit pe Bs 2310 ‘moteme i bee Zagievay 2 Temperatura zagrijavanje De biamo postigh to bole rezultate topline obrade, patebno je to Je moeucetosrije postci tenpersturi, adregens 22 pojediné postupak Tocno moter temperature odredi samo retin mei empersure 4) Zivini termometti se mag upotietst do 300°C (aad 350°C u svesinln} ivi —- purer s Na it CO, pod taker) ') Termectemensi za ral temperatura pods Cu—kenstantn “do 400°C Ni Nicr@% Ce) do 1000°C Fe —korstantan do 800°C Pt —PiRh (10% Rh) do 1500°C ©) Optic termemet (prone) upotebjvi ss Krad 600°C do nats ‘Osim savedeni insrumenata a mjerene temperature, kof su oeophodn 2 predates vetim vahevims, momo 2a jeinctavmje predmete tx ma ‘im zabtjevi cenit tempuaturs po bo} ularebeg eliks (vidi skala bos arenog él. Tsio se Tako w praksi Geto ocjenu temperature éelika pi poputtanju fn, pole popusteja temperstrom podrvtje od 2000 390°C po oksioe- ‘iskim bojama (id svi bjs fx popusta Elka) Bole hoje Odgovas | pojesinim temperatura popitanje side dodute za vetinw Clk, no ‘te stede za rerdaice elke, Kod Koj su temperature SO prpadju pe Jedinn bojama anatno vite a2 3. Trajanje grijania Za topinaka je obrad veoma vatno i trjonje grjanja predmeta na tredeno}temperatui. To ovo debijin sents predmel,wjegov} top. ‘oj vodhjvond To sredstw u Kojem predict grjemo, "AKO Je gianje prekratko, autrina Se deblih predmeta ne uje do povebne temperature, zbog cea tada moze Wasa wrt 2a tok odredenog Proce voplinke obrade, Ako je pak grianie predugo, mote Se pojavit (pubcarnatnsrubra i smaniivarjekolcne wis liu. 4. Stedstva za zagrijavanje [Ako zagriavamo predmete samo pi itim temperaturama do 180°C (ne. ‘a yoputanje), reovito uporteljavame minesana ul. ‘Ako tempeatura mora bil vsoka,ugrjavamo predmete vtinom 2arim petima, U aja su igautlobsdaciskom djelovanju Kista iz aka. Orwia Feubci materia zo featania. Oni su veiw elekteno grjanim Komori. petima nego u pecima malin ii naa Ohsidociskom uljecajuatmosere pri visokim temperaturama najboie labjeavamo zagsavanjem w hupeljima. Najéeteupotrebjavamo: sone kup 14 770,,. 1000°C 3diea acl, 14 290,., 600°C 1 dio KNO) 2aieta KC 1 gio NaNO, famed 1000°C Bal, 2 0... 70°C I dio Nach Aovinske Kupei 1 dio KCL m2 280... S80°C. 2 dja Po 1 dio Bac, 5 aijea So 2 dia Ca, ma 580... 900°C PH Zogrjavanjeu kupaljima je brie od agravana arn petima. Zato su vemperaturne mapetost pe 2agijavaajau kupelima vce, sor nid empe ratwama (mania tinvowt obradivaninpredmeta) povecava opasnost od itp rena pucana, 5, Sredstva za hladenie 2a eaten (bra0 oblaivanesvisokihtenperatra)upotbljavamo— vet prema potrebna} brani obladianja (ora éeika) — vod, ue ill ak ri gadenjuuvodihaljeneveoma ovisio tempera gitanjy vode, Pere: ‘moje jako mietanje imine vode da bse adsl nasal mjeburi pre oj ‘prtavajy pila topline (Rashad se dctovane vode ratno povecava, tho vodi dodamo saltjeveIutine — NaOH.) ‘rl gafena w uu (FepiSnom li mimeranom) temperatura aja w pod | od 40 do 70°C nema mains ujeaja na brrieu bladenja Vata je Vaskozost ula, Koa prt 20°C teba da tnos! oko 1 (..- $0) mms Pri Nadenjt zrakom upotrebijavamo 2raénl mia, ko more Bl pupae ‘uh, pak predmet maproto Radio sa zraku. Pr sobito sporom hlaenja tkepam predmetu pepo il gs ostavimo u pei dase tjedno nom ohh 3 Sj prin 33 LUEVANO 21320 “Ljevano ftenn dobivame evan srvon tls (C > 2.05%). Kb ins upika Cen obiéno 2.535%, 3 ranks ‘)tiv1 ijev, 8 Hoje je wi av vet 0 po celom pets fluc Koo grat (C) D) terdi_(Uijeli) 1ije¥, w koje je uit po stom preset csredenom dieu presekapotpund vezan Ka flan ar (Fei). Tijereno Seen sal Fesovo om up fob maaje hin dh orien i, Mn, Pa Si Wer Normalne ese svg jew jskastin sratom (150) (aus ¢2.020-~ 1973) Neder mato legiran ser Vit pea tone | are Poise aa 7 mata ae, mot | on ign Si er posebnih magneahihsvotava Toes a a oma | enact Tr mage pol 7 iy 1280 "F300 "3Bor" 10000 Am Ber 100 1 -#= 040060 080 — 098T Kvalitetaé sivi 1ijey ima minje uphike, mane grafte Huke ita cenovns strukturs, Ho postitemo promjenom ssstars, posupkom tej (tom temperatarom pregrjavana) | cepjejem ~ modiicanjem (eepvima: feosiiojem, siikokalajem Al, CaC; ar, koja ely, kao spine hice | pospelue sitnonrato lluivanje grata), Ciepienjem post feo vatage od 300,400 Nit (meodiiram ev) Sivi lijev s kuglastim grafitom dobivamo dodatkom Mg (Ce, hoje dezoksdiatajevion, jepiva aa baz Si, Koj ust waljvinu Ki iene se kaglost grat (nodaarat i serldn ik Suki sv Bev ie). Nodular ew JUS €.2.022 ~ 1974) ‘Sie Tata ms} “he "ie Zeno Re | fe [de | | 130 | pin mame BS | Bo | soo |S | ttocc So | Rasen wa | io | ao Po Bo | ponerse Sem lao) $m 13 1 ato Sa0) tine ‘darn BilavostnodularnogHjeva NL 38 inos: KV ~ 123 Legirani sivi Hijev je 2) otporan preme habanja ~ s manjim dadcima (do ~ 2.5%) Si cr. Mo D) austen) ~ otporan prema oksidac na. veokim temperaturama ‘prema kori ~ velkim dodatkom Ni (12-36%) neo Sy, Ma, Cr, Cu, “Austenitn svi Uijev mote sarzavatijushast grat (Ry = 140." 180, Ninn) ih Kuglsti grafic (Ry = 380.420 Nim. ‘Trier Lijev s tvrdom Kkorom ima ugk u jzpri inten kao grat, 418 povtinskom slo (kor) vezan kao feljenn karbid. Uporeijava te 23 ‘abi djelove, vrgoute haba, Bijeli 1hje sade up po celom preseku vean ko jean kabid, s eposrbijava se #2 mask huple, mlanice 22 Hreanj psa Bijeli temperovaal tijey ‘Temperovant Mev (JUS C.12.021 = 1958) ‘emperovanijev dobivamo od ijelog Blevanog tla temperovaniea. ijl emperovan Ij sma nakon Yaenja w eksdacskoy sox Oh pricloms (bog obsdacie uit). ‘Cen temperovant jer mma nakon Zaria neuralng} atmos ca pjclom (bop upiika alutenog & obits raft), Prone | Vata | Biveio mata | Deven | feiace | met | ies on om Nom? HB toe | tk ff ey a tym | otk 3 Crai temperovani lijew Magnetska svortvatemperovanog ie ‘ie Mogseuis dca Bw magacakon pola VRSTE CELIKA CCeicisu kovke sitineSeljza + wtikbom — do 2.06% C ~ js drugim teentima. Pi vesem sariajs dodan clemenata 2 legianje moe sacra Saba i} nett vets 2,06 ‘Sve ste (elke adele — iz proces peoirvdnle — jot | manje koliine Ma, Si, PI'S. Celie koji sade Mn < 08% 181 < 0.6% jot ne smararo lean, Sadeta) P'S gocovo Je uvijek nepozelan. aad Sella | Prema postupku proizvue: 2) abn lick dobivaju se vetinom iz Siemens-Martinovin peci SM fetce) iz Konvertera (Bexsemerovih ii Thomasovih; oie til 5a relegren (ain il malo legen, 2 wpotretijvame ih redowno bez topliske obeade: 1 plomeni eit dobivajy se rainacijom ili rafinacijom i leiraniem ‘ktm pecima (slektroclich). Plemeniti se lel redoeno toplin- ‘hi obraduia 2. Prema sade: 8) aplién! elit sy one vste Stka u Kojima odludjuei acca) a #0 fea deka ima ughik, a drug elemenata ima samo u Koiinama Koje nemaje BADE aes, 1 0% co<008%, wees Tome Mocoasg, at caos% Sonne ») leprani elie) st one vate lika x Kojima odlutuju aera) na 50 stra etka maja lepintelemend (onl koji namjerno dodaly da bse pong odredenasvojstvay; malo lian Etc imaju do 57, do anit elemenata, a jako lepvan vise od 5 3. Prema upotob 3) ontraketiki gelict su ugblen Gliek (oben plemenity st sadr2a Jem ©-<06% il epiran(uglivnom 32 Mn, Sl C¥, Ni, Mo, V it) Upotrebavamo ih 23 izads Glenn Konstukeia, sstaaih dijelova sstojva,aparata j rash uredaj, Ratujeme: A oblee (ulin i male legirane) Slike 24 opee see (easovnaupo treba, — plemenite(ranizane) wphige i teirane elie 2a ditove s vim Zahijevima (Gielove sojeva i): alan eles plement upline a sadrbajem C > 06% (<2.06%) iv tegrani (uglawnom sa, Cr, W, V, Mo, Co td). Upotretljavarno th 1 tera alta ast ‘Onnatvanj vets tka prema JUS (JUS C.B0.002 ~ 1936)" ‘Onnaka éelka arto ve od tr diel: ERX. = slorng sib C- oeeemeerueey movneoanake od Ctrl petro broanih simbota ~ ddan oznake od eng it ike sloveani ii brani simbola— ~ dragih dodntnihcenaka Osnovna oznaks oznatuje vst Ceika 1. Coles negranivanim satavom Simbol na 1 mjesta 0 Sato fs ome gps mininaie vate tot som | Sms [sms | Srl o ee TT |b | Beat i) eli] ges Simbol aa 3.14. (5. mjosta ozatyje red broj lta: ‘44 ~ upline + nearantiznom esogom 45...79 — wphiei Geli s ogranizenim udjelom neitoga '80:..99 — uphienSelicl» ogranitenim adclom S&P te propisain ttjelom C, Si Ma. 2. Usb egrets gorantranio sastavom Simbolina 1.4 2. meta 3) kod ugha ea ‘imo! na 1 myst 1 ~ Simbel na 2 mesa: deeterosruka ijednost maksimalnog posto tglika saokrvdena na desetine’beojan simbol 2a C = 0.9% jest ) hod egramh eek Pombo names: ornaka asjujecjnieslegimog elements simbot na 2. esta: omaks deugog (po redu) lepr0g elements jednastrukoleprane elke brojaa Je simbot Bienes CS Mn rN) Wo MoV dng Omi 1 2 3 4 5 6 7 88 od majtjcsnim leginim clementom razumijeva se oj kojemu rips nsjvetsumnotak sartaja lieu (%) faktoaveednost Element ‘SMa Cr Ni W Mo V Co Ti Oy Al dnp, Faktormijednosi 1 Tt 4 7 14 17 20 30 1 Tat "Ako westuko legrai Clic is) ve legal elemenata stim umnct kom, smatrat ese najutjecsniim elementom ona ojemuczrakaima v8 bo, + Gi voy aa lise JUS ay tim omakama oe: CRY, cos OE So oo : ase Simbol na 3.44. (15. mjestaoznataj red broj Cte '9 (101, 199) ~ eb kot nsw samen opine) brad, 29 (201... 299) —tebiczacementirane, 39 (301 | 399) ~ elcza poboifavane, ‘59 (401 $99) — upjinti malo lean alan cet, {69 (601.699) — Seis posebim fal syojtvima, 79 (OL... 799)— Kemi oxporm i vatostal ce, 89 (BOI. 899) — brzorezn eis, 98 (901. 999) ~ Sele 24 automate. SEz88886 Dodatna oznaka omotuje sane celia (0 ber odredenetopinke obrade, 6 ~ justen, 1 aren, 7 braten 2- tren do najboje obradivosti, 8 Kontoliran hladen 3 normaliiran, 9 cbraden po posebaim |= pobotian, ‘putama 5 hladno preoblikovan, Dedatne su oznake jot: 2A, 2B, 2C, 2D, 8A, 8B, K, H,S. V. Z Tase omaka upottebjava samo 2a poluproizvode, ito semo w dokument ciju vats dobavom. Ne odaos se a gotove ugradene djelove {ne unos Porebue oznake mogu se dodatu pojedinsénim sutajevima Ocnativanje lik u shladitiona bojom {GUS C:B0.003 - 1957) ‘Ornaka dita bojom sata s¢ od da eta i to: "od otnomne omake Koj ine efi take, 3 dobiva se zamjenom bjs: sh sambolaosnovne brane cznake Celta odgovarjuéom bojom, 08 dadata crn ofa fine jena i die take a dobiva se samjenom basi simbola dodatne brojane emake celica odgovarajuom bojom oR] ton ae | NGS | soa ne Oo | oma 5 ‘elena 2 | een 5 | feb 3 | Sethe | op | ime Sioa obojene take teba da je prlagodena velit’ prizvoda, no po ‘nogutaoet reba upotrebjavad trae 5...16 mm. Neobojeni pojasizmeds ‘al imei polovinu Grin obojene take, a imedudijelova cznake 2a elk “esuovne | dodatne ~ ios dvostraka Sina obojene take, KONSTRUKCUSKI CELIK Mehanicha sojiva pt toma etl US 80500-19705 1972) eh eae Saw) Omi | Ha | Se ae oon 30. = as [8 os | o.oo Fore zo | aman | ox |o-os| 2 | +20 a eee Bee 3 |S) aL ee fee areire cee cnet eee senireno a rere 04s, a.00 men ce ace | ome etre cet coon cot fees 8 | oe | a a EER | ae | oon an | ‘siren 1.08 v.08 = cont = aoa aeeatl fou coat = tea (eee eure cea Paes =iaen pee ae oer chat ale ere cee tee eee ee rea (ieee (oem cee Seco ota tae ured one oa eee ee as a Ble ele GPecameeno | bo | das | tina | moe SE = oelemeelaemee [aes ete eri eee == ty [ass | te | Nein za vite nove: 05 C0306 - 1976 Trnlnse oboe porta ‘etd tnseti fest strom eee eas oom See] ope © ee ‘Sastay® % ‘Sastav? % Sep eresseseeiseseeertafsaererteerieeentdertitar ne Seireeieeciggtsi a eee c | Ma ERC RE me | o_o Tae pat Ace oae am ome ame nse | ae ome [otmmnean ERE SURE S/O LGN Gas ASE SS i o | ae Se cred eit casleot call lela ole emi Ensen Essa. C0863 [has9 won | aco,..mow | end de nm 0380.8. o.0)o.as{@-43m4| o.92. 050/030. 0N]03S sas - Eno! 32 lnap._nsolaasl™ ue Cans: 1100...850 | gq" io | veto td Gel "Swi ti elit ima jod Page = 0.06%, Snax = 0.06%, P + SS 0.10%. 0 sor R040 CRY en | 022 RN Stroma tts ae Vote: €or at nv. eva ane npr nv sn mt empen sein 8) we Jake ak G8 | Biot | Sam) as Se fates [ahs |e an...00 | 30-190 | aos | as ee lea no 500 CR 500 | 02 CRN Ss Meanitka svoj (pri temperaturi okotine) ee pe a ‘Nimm (min.) Nom" oR" | ames) tga 2 reo oe S/H) B/E san x = Ratt poy oa Sm (enum de csp temperate iayss Elka pr niskim temperatwama Banco mata set ‘sn “ete one Papers C= wean e | +20 tow iow be ba ERG an ERO Asn || Pere e.g |S veto «| ss |e CRO Popretno wl ow | oat CRO sm Popreéno | wi ow | a EAVES ERY 3) watt «fs|e ERVIN ERY ann |]Peretao Sy a | os eho slate env uaa, ela |e envs00 [| 3 fare aye s eleaelse ERAS EAN ES] eet |S S/R] 8 cemwso wit | |e |e | | meme [LB LR | |S unin wen TRIER ESTEE Pi cei de Sm iu normalizes anh 63 Ce a cementiranje Toplinska obrada"? auscasin BN) ae - ee ete tenis, | Poputtane ome | ae [age | Serta i mchanika svopstva ane letersi oe eg EE BEE oe me fas © [om De [amas | am ge S| | See ae eee eee eee has} ngs] = fon i | ycaam aa uilngapc nl S85 Ene pote HSUte $0) Sts] Protas ws | 105 | SMM 229 | ae | rion, ca3s0 | ‘Oman vas | 1.95 | nas iow ime | ane tas | 125 ]o2sme| 217 | ao0 [ tive..ta0 | 7 Ease os gan lease] 2 1 Sot ety eae ae aL SSSR fGen ee ~ Nc ne cn Se mma. 0358 eee a se. cpanr RRS ee NSPE Se am ke oa Rae Soar 84 st aa EMP = DUBS Sg 0 7021 1am ooh hoe eo see SRR EgEa ES oo |gegeeegegags * Gordon oj am rasaewredet doe Col 2a patiarane SUS C.9.021 ~ 1974) Toplist obrede Sesto mohaiha nt : Geel ore | ete | Merme sag Tr] ae | ate «| «© | « tin |‘Ros| mn 1 0...709 | amn..o1 {460.90 | a70...900 Tae] 8 |e isthe 2 wel ae 110-830} 50.700 | wo. | ao.a70 | sss Pe xn) tae aso] 69.20 | 40.70 | a0. 50 | m0 a) & : S| woo. 690,700 | as...) ans | mts : ie ww... 80, 700 | 0... | amp. | at. 2 sin | ti "00.850 860 820... 80 ass] a | gn] aaa ‘aoe a0 Pa a Sa] {oe St i BoM : tig i Boos : Se) 3 He 8 He So io) tse fan 4 Be : st! ao tas 80 2 0 ee ms nn Ps ae - mo I. a8. ae : 8 iis ‘si ‘50 at i ist 30 3 iow : ro tA sh Be : bt Wen i oe tin mise | i So ke ay ts No. Sn ts a BS 45 a tos ae Baa | ew tan | ounce 80 iso 88 Be [BES |B - me NO wy ti tipo As] 6770 [RO | HBAS | RO ae 18 ‘i {oar 30 |S. on | 8. aa HER) Se | oe] te Wo e010 1 SD = LR Rs é = Vion a eta pa w pot Sag FE F30 po esa Bige Be po 8.08 56 * Needing pros weos, Si fe (si © 31005. 3230 ot ‘. svete 130, tah. ¢ 8 iho. Tae Tea) esinane mati 1 ‘Sam (sr 366 wed pt ‘nan in) cc wean 2 a0 Kebivost cla 2a poboianie Colt ox trieane a | ceaaaeeetee mcs Sari mehniha neji om ae wines od Seon poke (am) | see a asa sient iaiusuanl a “ om | eed no ceaigy | 5737 86 S432 a7 M4 9 7 3 Tau papiapeaterfcomtas Cases ay ag as al 35 30 27 2 a1 mo SM Fela 20a | lols 2a Cacais | Sl Ol 60 59 38 33 92 45 a2 40 HT ete : (RSS b fe sag sae | 99 57 S449 43 3B eee elt C4132 [22 8 88 Bos wo an : a on | Oa a a ws er “ | 54 49 40 32 28 26 22 29 39 MOM ce |e *c *c ‘c asgeans | 9 90597 38 51 as a 3937 Ear iow. 18 0) 10. ue cacao | 2B ET Se os ERR UE BS) S818 ao gm [Boe toake Se ca {E419 |1050.°5 850 e030 | 900-1980 | APO." HO vege | $8020 = S232 51 50 48 a4 at 37 35 33 car 4 8 4 37 34 90 27 23-21 20 , | S757 57 56 58 3 2 we sw OD Cosi bam, | are eec ee oe ee eee ‘Magnets lim 22 ansformatore | elektriéne suojeve 61 6 6 0 @ 59 5 56 SS ATS eee, S253 52 St 50 46 43 Se 35 34 32 64 6 ot 63 6 OL 59 ST SS un carne. | ‘Gubi(Wiha) Magna ints 8 cas | 5655 S483 51 49 46 42 40 39037 manele pale W (Ale) aa 5636 5656 5 SSS ST | 160 | 100 | $00 | 10000 s0ecoyic0000 (8a oo 68 a ae Mek agua tei ierinusnsi ian stiausiss ia (Bebe hee ee Su ya | geass | 65 65 64 OF 63 2 Gl GO Sk 56S yet | 14 | 138 c= [57 S656 5553 St 48 44 4 40 8 te) 13s com | ST ST SO ee S150 49 49 48 46 45 43 a1 39 46 esas | se s8 se 56 57 57 56 56 55 55 55 5 5050 49 49 48 4 47 46 4S [ogg eae a aien |g] ee |B | * Goenji i donji beoj oznatyjy graniéne vrijednostt tvrdode, 2 | 163 | 78 | 2,08 | 217. Coe ma natomate Toplinka obradatlika 2a automate ~ 2a poboianje us C0 5051984) 3 a P| Upewste mnt ace woe eraion ‘ ie | real aeveaesel gee | eee 2 “ < [v.07 0.13) do 0.35 “Yo.60..0.90)0.18. 0.25) 0.07 | cementirane: tage | ase -.. 700 | 960 ... 090 | 240... B7aW ali 890 ... 9801 | $30... 678 Wit2..ttafoav-osofed..-noulots:. ee tr | mena fae Sahin: banana | Poet S90] 5055 400 | B00 0 0 Ble 50 690 Galen vay au eo ug teres tages ge Cet ope Maha nee ei. 0) * a _ Su mca in wey | Se eee | eee ee | ee yy eet Now min, (prosjene vmjednost) | ryrdoca ae a a 7 = * ite emmoet | is C[s [woleyv| wim | Be ce SB) fb RBRAISEey “| ei Bae | ta seme} ERRISSRESRSI Bla) 2 BORE 6.1590 ‘norabarano ‘340.700, 4 aS teas ' - = #3 | cal esas ae] Tent bate = = ee vege | Apt | UE [ee [ee Ss walt eae ace it eee ‘medutar. 680... 680 ie 20 | 7 pope 1500 Galen r= Calc 2a lence: US C.B0.807 ~ 1973. Hladnovaions kai od malouglignog,étika (GUS CB4016- 1978) ene r Fa € ia? 1 Otae ts anata ous SU apeaeo uit pete Cr4S 2 pe upaichs,€ 46rd Ed) -2s Sabo often € 0148 en vom doko il ‘Hiadnovaljane eine take od malouginog Slka {UUS C'B3.521 ~ 1967), Celi 2a vajene cijet propsanih mehaniih svostava (GUS CrBs.021 ~ 1968), f so Me) os Zon oa 03¢ tan [eur cup | os. Gram | aoe] Zon | oo 3s} am | sso. eso] fis [Peas] Bodo | din ess) abo fo) e100 | goo22 | S130 | oan. ass | en | S30 ean | 22 Sve wt alta sapine ne P= 8.08% $2 005%. atic 2a vajanecjevl 2a vse temperature (JUS C 25.022 ~ 1965) Sastar (%). owe eka: 014s, Golan, Cotes | | is - Vie Eau) wa [ow ae) wae ast one rama [supa | Ne SP] poms CE| Soom fous ces] hoa | = Yes5] 088 Casta’ | oe | Ninn e Erimoss2] 018. 035[030.0 98 as..nasfoae] ons ae) we oe ts Eram[o10 nalts. asloge. over -tofagn.-nsi one] ove we [ame | Be | [poe SOR BBR. oaks Ee te gsET ose ra | ire | ow | 16 | dene Meaniha soa tres | iam | 40s | 's | Sager ee in ‘ae, Yo eo | MEE | ARG# | FJ ome rec ota PE Gomes 20 | a0 | 20 | 500] 330 | 40 | 450 | 500 oa ousenosor= 1977) TRESTLE ST ETT ea] aaa sora] OBR sae rim | as] 3s | 238 a | tne | 77 [a | ar | san ao | ee eee eet eet] ws] oe] 2: | | | aes ne gel DPE 2H [Ome 030 oan oto oa aor Bas 1303 1 355 1326 1200 | Bop 186 Fe | a0 330 | 35 Se ee ree ini 3 Tin fos 030 ©, 9a) One aap 7 aa . O05 Gay |Otthoane cette | Nome vie [09s 020 030 oa ow | 0015s verge "Chien | RS [rage rane Sescaiiat TB] Oe | oe |: Yate obna elena ie JUS CB6.010~ 1980) cx [1100120] ep 7a0 =" | to, gape] asp 230 Vt Gelna en ta postbne rhe US CB6.011 ~ 1980) E380 Hie 8a 5-H Sa BT 8 eh Vuena Celina fe za opruge (JUS C:B6.018 - 1980) m (Cot kotor (JUS C:B4.014~ 1977) Sassy i opin obrada Vremensko naprezanie deni forts \Vremensko naprezanie tetenja Rye je maprezanje Koje teaniva tajno posotne produljenje "R/10000"~ v 100006 ome] sewer] at | eo Siem a SoS eee: m: a ‘Vremenska Evrstoca Ray, je naprezanje koje izaziva lom: CHEESES SERSER SER Jun [HB 2B} Arti = tn 310s" 017 030 ts 030 0] agp aan Fy 200000 = » 2000 O85 oxs as 5 Nima? [80 aa) wo Ugaimemminineninguinmen fa ete oS eae Tamm es en ert tiem [te ee Mehanitka svojatva isn at oa aE aS ETE Be i on SES | cee (Elealetm cans] re 20 fia 'S0b"at0' 280 500 | smn | 4 | SS : 88) etaoo Tis tae s BES eed Peer alee Pare rea beat lesa ag ks ea fase ese psec Paty ® =a eee "| BBS EG 3 Omak cemperta °C ‘ese i iy eee a a com] Rite | OE eR eS a es Gam | eg eS ye ip geee| toa ditt ceepetcgare crates air ms (Cie otporn prema hemi njecajina Ci vente Saas { mehanitha soja (u pobolisanom stnju) Saar cata ope | sa = ae = 7 = Ean anal Oma = won |e Ta} hal “s 7 ores | et eee eee MS | ewe’ | ELEN se | Parl nee [ES Fans [tal] aul

[43] 290 |. 390 | Ease | Potion ts osu] 2a)us}zea 200 =] 240 | sap ane [a ESI) Raton So USSlaS) shame 27 1 Sh. 880 138 a 7 a a Topnsta obra wporebe oh 3 os Upenete : Tamayo ala. al Yoo wavs eee oo Salome Ee] nf $3) =| tn gh |g ee mae ean 800/800." 850] = posta} vac do 1000" | awe tn 471 45 taj p50. 150°C ima pT Saco | Ys ttc "poss 1050 Top Ca SSiolitao: 28801 2 [iS00. ool yostpan 3 toc 1S 6 ” (Coed postojen pt vin temnperatorama Za tandardirane vse telika €. 7100; €. 7400 vid pdatke nas 374 ALATNI CELICI ‘Uppien aleta etd Sastay i mehani¢ka svojstva (w pobolifanom stanju) enna: Taper [Va [For Saar ze Om ont v ears] Sw pt ow | Make |S a Siar —|~ 300 650...800 [5 Cis [cas ‘O45 | Geka eke, pater, sda za Sha CS ToSoT oa | $80 1 smo ety | cao | oan | esate taen ple ale rat Trjna ore pt vn npn Cire | ccm — | go | far ect trae pe mee Cio | ocno 0.80 | 2ilavi Celik 20 alat za obradu mekog. nase OE, ergo | oc |) aS amventpal om tuaegeuce: oo EBB) SEH] var |i et retells 2 | reaasieeamea ma ESBE 138 13 T28 1Go)) eos rama tin ie com atl ee meee tae Toplnshs obrade ea | Kose 0a wee a tae = _ Grom | Gerias | 3° | Sthto wr etna mised Ommnka | Korot | Zaraj* | zagia | Kalcgen** bie Tar | iie.-a50| 700...1a0 | 900... 207 0.30 7882 | Ht00: 8501 0": 720 | 900.830 Bo, 330 * Ouatane wp ~* Onlaiane pa. - °° Galen: Cote pm ee Satoh rin me ae SS wows] is | oR | SE [Miele PA Ferhat et alee er Tay Shea Tas Re SS TBA! Toplnsha obrada mala | Koran Yale | "tae | Kateier | Porgane tan [oe..5e E Saeed tos0: 80 ue pene ube = 0 F00 | B00 [790-600] AD. Ament ei C9140 gsi pi 1050 °C wa Toplinska obrada Seen "TOUT TC. T94d sare jos Ole i Kore ta ws SB) 0 | 1080 a0 Eto | ttso:. Ste E1540 | 1000... SET | 880 tse) | tne tm Eee | oo... See | tosb.. a0 ryan Ton.” sm 380 80 1 ates Koa olavane na ake, 2 Berge to 7 Popa e108 200° a9 Legian lati étch Legian stnieehes ra Tad bladnom Suey spol crag ta va rad Windnom Smt Pa Oa re) x | became us | “Ree cacao fe mee Ta [eae 79 aaa E23 [8a if [Ps] ca Gots | OCR fens fits] on ENS [Cetin 8s) shee Etis0 | ocr is atte] O02 ie. ELD | BEE wee 027) ft] os » ES | Oo 1 Sis ors 030) om fete BSTRR 4830 | om 12 10) home ER) SSIES . Se) Ment € ir iesmens, 40 Menlo ere € rower bec Geet OWT ‘ oso Een Bs = |'09 8) ta ae fan] ow © [Auto| rad hid orate esol Owe pa eee Briers ere Teplinske obra Sear EE comaa} Keane et wea | Pre oa wae one im melo _[we] ee] Eas [80.450 mo. af 380] oH TOY w Jor eae ee. 6hjgy aq C4788 1050.00 [ead a7 250{ 1010. 2a] w fo9 43] 180.0 e4 4 ane | 10s asb| 0. 70]360] "540. safe. es 10. 350 018 jr. 0 lest asq..as ans | 030 R50 (oa 720220) 10. a foo ss] 00. “ ua | 1000400 foto. 720}280] R00. ex} foamy cas hse. aso ees ed fo sa ons au fam. sofa ee ling ope | eee ela aoe et el cia hen alee 12480 259 sat | so. a0 [720 75020] 860... | faa A unis oles $e eats 0s. 80 220. 0250] 8a ee Yar ns 10. 400 0 Raa foo € 3840 1050. 850{o40...220220)( 260-AOBP YEE 8 oo ss Hose. so] ss 7 7 ttn fin ssa Sega 0s.as0 20, r0fas0f( Bae 884 s,s Etta}. ssf Salis. as dan aol + Js. apslinn ase sais 8 sa lea aaa) (cabana {San fs. fe. tmfasn aso CM {1950.80 f20,.rofase)| RG AS] es pts 300 © pean josh asofaan 0.482 080. ws0| a0... rso ana] f= 830) 468] 50, an Aten [ian 0728, 3940100, x80 720. 50l270) so. Stl Teas o.. 280, hl —adene pm kan ¥ voda, ue. “tema kunke?— 2 = aide ed: = oes, 8 we, tema bape, 2a Len st rnd veacem dort set gore Sern gore Sa = So = ites | ecuauee = Upotreba ro, [Petra Upotreba fe] ae bepere former & Pamepw peters eunlgen jester, of feat Eon ono Joon) = | = [saa a fault, (SEE lal fad actin ©4133] Uiop Moz Jounin [in| ) 13 | ros c.esn0 fe | 040] 140) 40) 50 | 07 | 15] Corres ek x eae SgIRSSEE ESSE 5S a, Sass pepe rama fed ee | ants [os] ne =| 0) 04 nema cra Folens eareacy cme ES EES. (SBE LBL Lance ara oe 7 brady) - Tip oa —— cmt anes lars] spare ee ee Seto ———--_ #9} SC vess | prs [125] 9.5]40/ 00) 35) 2.2) mineral oes ce ‘owner 00] 2a0]( 3 leo... Sree pt 100... 900 | 800.630] 250] ( 93 # " 10a. Sor co} mecanfase] fo] 0] 50] 5| coset ote 1100.00 730. oo 2s0|f $32 58 0. ss 1100.95 suo. 9020 (288 $5 sso..rm conan fosva [as | o5]48] 5.0] 9.5] 5.0 | wo operate’ at, probe iss 3 geese 1100 4400.90] 250|f 19 S8las0..00 tomo 00.0250 [18 Blas0,. on = 3 = 1080...480|¢70...700] 250] 30. ‘400.0 se Kaige 1050... 880470... 700 280] {832 #21440. 100 < e 1100-880] 740.20] 20] {3 330... 208 ‘wa._-430| 300 | 1230...1290| ss0.. seo] es. --08 & 8 28) Bowls weg sn Bom BR /RE RE S88 rose soe] me 8) 20 || a] 1100... 850} 800... 84g ae 3) sso..200 ‘e010 | 300 | 1200-1240 | Say... 370 | 63.66 fe 250] ozo ros "2 [aaa ‘870... 900 | 300 | 1180 °° 1260 | ao: 520 | 62.65, At ess hen at ~ ae min i 8-0) CELICNI LUEV ‘Kemi otporan tein Hey sete Cet er ten ptm © mare, meen - cet nla an te Ua olsen feed er GUS C3 011 1973 ws_| tammrame [nfs| s | o | o | no [ome commer [sete bme tlm] St | so [mmal"st ine Se ow) us| _ | Coe Cae [eee | oS Boe RR YE 1S TBD te) |e ee i Sie | RARER. SS] LL S| 38 | ae a | | wo ce tao 18s Le ‘Verotalni tie | est] 2 x Sie | RSL [be] ELS) sol feel sje Vine ise ea | Reo POSS 1S BOL ge) eae | wyoe Mehanicka svojstva i wpotreba Coemel aw | as Fae poof OFER | sumie [wae |e | og | Urata Sredeiomis telecine: meieasa toi: antag ae poet et case somaitenn tn ewe ESE ER | IS [ES] 8 | apn Leiean tent fev 24 poboljianje Be | iss feao | 20 | ne kena a fe | iss | S060 | do _ on ea | = (SRS porus | Rie Ge | Hreaw | Ms | 300.2300 Mae go 119026 io fae cast | ae) 150: 230 ate do 130 fea [Es se Ca he pr rene ale SER Jak gt |S Seti mohne pn Gtain Veit Hat aa 1 ws] ae |e uate aujw) oe Mesa ain ys pte rape ata ae ed gag) vie jelal | | || posts | “Nim” | Sst fm | pro one ¢L M60) Vi2Macee [12 (13.0) 10) zateao (a vod) mn Merrit Gene] bance 103 Jia) 14) || Beda Soba Saw | as aw se] | ee Geel) EMiMeL [LL final (2a) | OZNAKE CELIKA Onnake fla prema standards JUS | DIN S100 User sez Osh Rats Uses? (erin, Chto Usiie2 use ugsi362 uiosi0 Usee) Bor ugsi3e2 sen GPa, saan siz usin2 Ree ise (sen sr sea 30s Costs Cores 1109 Eno Cu eum E1190 DIN stot sem? osay cs ets sw) Gnas snake elie prema standardima JUS 1 DIN (nastavak) Seo town caw one crow, imw ‘cate ew Siew (cnow2 tensw oes wea? 337 (osits 9 oes sia soma s0Ma7 (120M032 soMay 98Ma24 Moa ee pryces wee Sea sca woos o0ce6 ocr, Sheer x70 Xian xian} beac xacrs moss aGs4 sass orsices Xascsi93 emacrs Bo Mocrs lomacs s Sones s TGNIMos xnon XGENie SS EiNiwa 8 10 Xaeramorsis 10 1S CMSs 3520, SGN ae le xisenass So crnisi7 SioGrino ss SIO GNIMaND 1810 Os GMONINZI9) Saioew 2 2ooMos 2oMoe BEMoe Senos soem 9 BoMo 12 Meanie X6s Cov 12 Sse erMov 51 ar snake clita prema standardima JUS 1 DIN (nasavak) DIN x GMS BMS. & so crmows 10) Sosa 5100 crow 3 Simia0 Xssomon SHES = sests eciMes 4 Eo 63h Alain Lum oss oi. GSa8.3 Sova gras S000 oss2 SCosr | GSS s cxisscvmorn | mes esse Xiocealse Scorer Sse. xioaln Geom Gse@ 1saNe com Seas hens Lom os70 Bcnenion Gime oscas C34 S36Me5) monies | eja ox aoe gmcwwe | Goh) GX MeB mowers Cte (oxi ones» Scie (ext ey ‘swav? cian Gxwers S88 SweNy fan oxwos fas Shelve Sh SXtecsh gee Xe, | cam exrcaie oi NESS | SE SRN Sa iowve Elo SXGRNW cage eva oxwenusit« Ss SXSSNEL Ceoto ates €L.4730 (GS-25 CrMo4) Siow Sires Sin GEetes Eno ses Scheu ersekes jam Does Slinw (exmocnes9 EH BENSSto as OF Sim Meer ects Sn BMS ELT osaMos Erm Bowes Cher excise wea 29 ei BSNS Sa GX MNES, 3 (Omak domacth Swe strauihalatih Setiea® Paar | Bolle avne | (Atria) ! le i | MS, ESE | Tawa : fs | | jae w fie | | fase u t EOD aD nani | exw th Ese | | Bie 3 EB apes L ena | | ESR | 8 Cia | ocr6s | Prima weich | ase fect Cisas | ocr 110 Premitet hart its | K2 | EBS] Sees | miata | im tas | vevin oo | taa|ocer csc | tas | ocks | ReRI £88 | Sete | ei oe Ock ides | Semen | deawe | x1aM tow eae we suv eae ous sw | omno? | mvem | tamn, | sxpie oamns? | MY | Teak | 382 Gere | vam of | Utapena? | GAME | Tikes | ike East | Utep | besa | 3x08 gm | Mert pele £2 | Meteo hae care | mearny neta | 2X0 Feasts | ware Ags | 4xTi BW | SipermapitEce | | Pat Bw. | SRERRNE" | tmaa, | pac | §RE 00 Mace ss | PisKs@2 Bi. | SRESR ae per ek | Ke BRC Mo, ‘Mo Raped Ex. 1200 | = festa * Usporstta shat Elka je po kale samo prin x0 “TVRDIMETALI Tord metal oat za odvaianjeEetica JUS K.A9.020 ~ 1966) ant Upoueda Bathgate teeters ale ar Pai | | Nalfie otarenje | buene celta yeihom brinom do 17 ieee 1s (100 ain “Tor metah ni eis jihovs se sruktura ne mote mijenjat niakvon topiiaskom obradom, Ne mog Se Kova i valas; obtuse samo eva ‘Odajane Cesia s ‘oda satervanjem | Brotenjem, . 1, Lijeaad tr meta Pie Pojei use najpije « USA pod asivom sstelite, Satan: su a ba om Co (33... 68%), Cr OS...32%) |W (6.17%) s priblidnn 0... Ce 730 | = | Odajanie cetiess telike dostrukom branom breorezih Ijevani. Kaan e tio Co zbog visoke iene ~ dclomice ramienjen Fe Srojprirodny tvedocyaadidavaju do visokihtemperstura (pr 780 mee ima ottvdotu do 750 HV). Veoma su ofporat prema habaaj, su NS i ro ot prema adatcina. Upouediavam ih za navarivane Toe ne cee ae 2, Stlerovai ted metal “Tokarene i odvejanje Cesta a automatina maiom brznom Nasi su w Njematko) (Krupp. 1926) pod aazivom swidiae. Bit Tease cn peo sevptne, esl na ravoytghnikeabrade, Sato se od Krstala WC, THC (TAC, Met] ‘Odhajane eesticaswrdog i sv jeva veee ewrdode (Bo 60 fe Co kao verwa, TC edo WC, al smanjue aavost.Sittrovan td Ietah obj se w pose, noje se sinteraje. Nylhova Wrdots, hoje ins IRC), aluminjsih sina sa sjem, Kajenog Elia, pa {cika'# Nem posmacima do 3 mavokr. Blanjanje son jews. “Tolateaje | odvajane Costica na automata malom Be oe ah net 1100, 1750 HY, ope ds 1000 °C ek a 0% Sharon ih el | ssenm mae, pope, kerk TiC fol su na 700°C znatno tvrdi od breareznoy éelika pe tempetted KIO | 2 2] Odvajanje Sst wrdog sivog Revs (nad 220 HB), orden those. Njvns lava wher mote (Ero Sven 4.8] cate a> 1800 Ninn) shins AN. pas ar 3500". 1250 Nim) Tana Gro evo wea (oho 4250 Ni), 2 §| sata, potcaans kamen 120 |) Odajaje tenia sve era (pad 230 HB), sna Al Tord mez lat on prevtkovaje 2] carta war, hero amen. Vie ado GUS Ao. ans) ES| wien rvanne. i Tie | 5.8] Corin tenis wavy Tews | Bla many Oe, — 5 | Stoconn amen pla G08 | sails cana pron asp Kw| BT are eis ave, valk ean Game vas - “6 18.3 | State darn sty Matic x vtene dog Ct 618 | xpos prema han; 2 mae, odie paw bet eaten ea Maes mele idan IW |Z | Odvsiane cence vekom tsinom + malim prejkom sr 6% | oe pofirane mae, matress aafoko wate 3 | sovne. Obradarvrdog Maetke, So ee ene tecseetacama 47 | 93] Oden tees onednjon taom vcredain proton 638 Se agrtonanieosealane fs 5 | sumone. Obra doy Macca tenn etka 48 | jn a ao po 630, pont HW | E) Ode sei atm bono ecm oa G50 | sence, num, ne nom} att ‘opin ah £5 Oavaanecniens eka mule roe, sia malo 660 | cajednals ala kno pi G50, als poetanom savor 21 fie Obras chee vin LAKE KOVINE. Alani (USC.c2.100~ 1986) Osobite prednosti alumina su mala gstoca 4 veka o1pornos prema Loco Hemijshim ajecajma. Alumina takoder Veli topline. tena vovost. Sastov 1 upoeda Depiens asia mae igetiisti petit Aosame| To os bos as be ie on aos One Gusto au ianest od 2560 ky (Hjevanog) 80 2750 kei? (kore nop, vallanog sk vocenop. Mekancha svosoa alumina (AI 99.5) Abumiiste sitine Atuminiske sitine ima stanovite prednost pred stim alumi ier, to wpogledy tvretoce | spowobnost 2a tevane | eeéenje. Neke aluminishe Nine dosetu svojom anatnom erstocon svostva Elka Katjenje aluminijskih stitiaa ‘Avuminjske sline na bazi AICo, AICUNI, AICAMg | AIMGSi mogu se satis (oersivat, 0 Im dajesvosiva Evrstoge signa onima Ei ‘Kalenje (oétivanje) aluminskih sitina se caniva na promenlivo} toplsvoststnoviih ele trenata (opr Ca, Si, Mei) v alumni. Alu Pini} mode w podrtja oko 00°C dobre oxpatt Ae-cemente,dOk mu je sposobnost za otpanje na nism temperaterama nemaina. AKO Aruty (0p apt 500°C brzo ohladimo, otpleni se element ne mogupravovremeno ili paosajuw precas enn} otpin. Kade vita ofopjniheemenata 5 treneom itu Kristal racial med 3 tat siting postajeanatno Erkea (arene) ‘Kabene (obetcivanje)sluminisiihsitiaa po adeno dakle darejem (4.60) pri temperatur fdredenoj 24 svaku sitinu (oko S00... S70°C) i Vink Bae TE” ejem vd re saknadnim sarnjem. Stree J kod neki sina (or. Sai amie vaio, icant) Pino — pi okolno)femperstur, a ugh pak (pe. AMES) _ Aimetno — pet poviteno tempera @.-1SH pi 10D, 200°C). Kale be 20 Teste maj mnogo bola soa Erte | moat se upowebNaval pi em eT pertrara 60 120°C. Kanes sine omekianaj p30. 400°C se alalal sz ‘auminiske anes Co slabo su opome prema kero a-ha wit pel 8 ie oie corse dih ened mee Soke te, cere 1 ] Rei Sona 0A vec prcea inary =| 70 uw fam] x umes fe — fonts ten mo 2 Lt] saison a Fed in hao" 3 11 8 Sesion boa svojstva v meko 2arenom stan dobivamo, ako nakon so vee Seaumie W | blastn eformache (70.--90% samen. preeka) dating Alp z 3h 360"."a00°C. ‘Naveed Kemipku “oopornost portemo. reniem po 1S? 92...03 Me 450. 500°C: aM, 98M, 03...0654 0171 ices auminishu wtad mori ima postomo prodljenie > 2%. Poe 8 ihe 09 B7S, 0TH dina se apie plteja pte ma peg ory Shou y 1235 12758), 0381088 Mn, 025...035 Me 3 Aluminijske slic {GUS €.C2100 1986), Sasa 6)" ec 2a gnjetenie Mehanicka soja i uporeba neki sti sieine vejednost) nk sltina za geen (pro- soy Si | Fe | 2» | Ma ALMat 03) 06 | oF | 02 are alate AIMg1 020 oa | a7 | a2 AIMa2 a3 | 03) 2 AIMg3: os | 05 | 02 ‘anes co ‘owe Treas | ga lee ele ee eee anes Tem [a3 a aimesios [oi s| 07 Nise | mato swe | 30) 10 cme TEE ETE aE ms (818 maa fie eal w | wel eo} |B ’ a 1 mf 36 [03 | as | oy | a2 | a2 lor lor © Ncuasig|mtomem | 10] 02 nome (|S ww lela le ae tone | 9] 20 yeas ee Bl acvemess | 13 | 93 | 88 | az | os | to tokens Re, | 0 | S80 : : alatals| 380 | 10 | 12 | 100 | 28 automate soow (2) Ble lela le Naima tues Lolelota bel a is oe SOs eacaeideeeca rt OO . raturi okokine (lado), +. ~ stareno prt povitena) tempers- Eel elalals ren pel Meuse | 50) te | 12 | a7 | on | 12 ves i geomet ee eee a a ccs sou neste. dak age saan gre evden standard, swojtva kao u meko Zarenom stn sos Aluminijske siting 28 Hijevanje GUS C.C2.300 ~ 1985 Mehenha soja &upomeba sina za Wevane upc i Kokila sass Co Nope | Ving | Fo Eee arene ots a) aioe oo Omak | eo feat) Oumar | eo | Map | Upset steers ee eee Lea Me] hese eee Sie _| wate | % Sie ce Mesa w piek i okis Sac GE EEE gt gle aa Tose [teacaedIe [sees TO] case | cere pus] [anllenlael: | 80.100) 3600230 fo oa] $0:.° Ba sake stent asinw [14 foow{ ean) ous] Qe [os [mw | Beat tee dale oe ge es] eens mane BELT | wo Ton] fF fox fos | efecto | tao: sc240 | 12) 0.7 | Bt ww] RETR oon Toon) G2 fox fos | se usnona | w.o| so. z0[) | o_ os| amen FT EI Tn Lwan| 2 - ° qe | teaies: Newenw| 2 | 2 fon fmm) iE pow pe | | S02 c398| ane |3 | saea ties saa at ‘MsECuT.Or [100.150 160.200] 3] 65.90 vite tempers: gu resene a recess stad toe a ‘02 _| 100: 160 | 170." 220) 3] 70-100 | ture oa v3 Tora) Tar T waecaOr [on -Ho | 1w.B0]) | ww sete arsiiome on 24 Loman) ps fos) fg! [es [om | ay [ig ea | a ama Ya a eT vaai] be Tom [ Ha aww aT] wo Joo] 19 [F 6} $0 vcs wes aasisime oy [SE [oman | x | 8n | G8 [0 [a | 81 | abd | Boon 9) ao. 0] Sg a bat beast es tear narteatoe to ta | m0. -tan| ten. 200[2 | aan perme nimgsscon | 82 boos wt Tne | aa | fos tan] Boe [Fo | Bos] ice a “ano Pa, aaw—o woo] wo ao|T 3] Ss 0 armessivon | Mf nosy wat Ton | naw Bg 0-0 Ho 389 3) 2B a eure i Boo| an: 3on|ais2 3) Bo. ato 2 imeson [ws fon mrt bu ileal eels ae elo Me “ va [Oe py | Yeo:2:390| 240-390 a} 5: 30] vow! 43 was) | 20 | 007 thunnetieetncnniian ees a diten artes [a ‘gsr [119...130) 160.200] “60. 75] eiporone ee te io Oe PRR] Wc Ba]F oS] | esos ieee eae Ey wan] wn [was ata [wa OTS a ae sy ao ff SL J ado: Hen| $000380|2 oo 8) GS. $0) we tempere wan [008 2 | "eo. 0] a0. [410] 50s | 88 (et ow 138 [ee 2 | 02s ts0] 230.1300 )3, to] 68.1: So aisaces | 75 wat | as migrar 70.100 Ya9---190)3 8] 30. a | apo nee (een os L Meet | Fac tan] 30. 2ep 8 ooca3] $0". | mm mor wa, NigeGa | sep 30 Ta berm Shoah ne: oh 3 |S [es iso ive ate one ages Palais pa eas BRM Ti [ew] 03 [ots Bota] $A] sadjene ur “a Bois} stn | sete Bh fone) fous S18) 0.19 | en {-fe vpiamaeaes Stews | ee Hoa ft gm “Gory don. brogu anace pane ends — graeme donne rednon atvien Lao Beoass 1) 28K 0.2 0.1m 2) 0385 OURS gel sya 0 wr Mehanickasvojsve i upotebaaluminishh lina je stare ime za postebreno novo stebeo, Sing boa esteem (sien bowen) (2.8 3,8% Si)... 18% Mago. cn eh page es delinar avina Sina blo» beeches Mosca)" (05° 23% Be) ~ ao we kak (oredr, ine pone do 400 B02n38 ANG Fe she 3.0 | 612335 Ale Fea he 3.04] cee) Seeing be FSRUAEEE Slitine bakra 5 kositrom (sKositen broncazabjevasie=) Fomor i * rete 5 Ceume ‘ Naim 5 7core 10S nr 7 Giro inse wer 3 7 5 Sit [tain 5 par peor Fossa Tao | 2m | 3] as rom, cinkom i olovom (sCrenitieve) eit cma € Sgetean io | im | is | 580 NeeuSatsoe | gs0 | 30 | 2° [Spa [Hoven rode F Cose 01 fae cee] ae ee i P eG 150 | 30 | & | osu [mathe ores St) aa vs. au Nou | 3m | f_ |S |eontor nos shal ta Eo Sek PG iso | 2m [12] 90 Jase spore Sea) tak ee 4) | 300 | 15 | 1000 [mn nobeerera a2) 28.0 38 os NeuSnONI Oe to | soo | 0_| tO [Penney et Cusn 2 ro 01 Ta] 200] =| | dtr ee Font, Ccrseil 2m 430 | 40 | 3} 900 fmetabager era " NGHSa13 pe 480 | 280 | 3_|_ 900 [Fortra oma "lly Ue case 00 Ta] 0 [3] 0 [ven Bos a Ecasatoah 130 | be | 1 | $0 [pore er'tioue GaSe 10% 201 | 150 apire omer Nengaioos so | Pet E G55 10 Zao + | Ss [Reser Sa tsi am | 7_| 00 ee NGuSH 102 30 3 | i | mon ce Stine (P., KG, N.). Co Sn 11 P00; Cu S9 10 P.00 (01,02, 03,08)58—-FGLSnAPDIUT Te = egos ms manta capone prema habanj kooai i morko} vos ESSERE S| = fm cede Slitine bakea s olovom i kositrom NOUS om i0e 3 eredieeert (COiovno-kositens onc a evan) Foes 77 37 12 | | empomon eet Savy EGS Pern 300 12 | S50 | fora = F Gases res zs 15 [00 |egrset a hora a - CGRSa5 5 ZnS" 3} | [pmol ode wie F GaSe) m9 T OL | wee | ea. ee Eersvzomrm | yoo | ao ie | So mao | Ab | oe 1) Tage Ku S77 Za 3.02, — 2) Tako N,Cu 9 70 7.70.58 pactee Fake gee |i a sythhoer ku S's sas 8) Tage CaS 3 PS Bn st sor Slitine bakes s aluminijem (+Aluminjskabronea a ljevan) Sac Orvik co f AL cempein Fe Ni Mabaso spree coraua [oe] Se | Fd [pen wfpt2,| fm] 4+ |rartooo) YP era ees eee ae eel eee Coan Sosa Deraiens maul todas) aml Gree NCuALWReSNis.og J] 280 | 680 | 12 | 1600 | Ree NIKAL I NIKLENE SLITINE Cet kal “Tebithi sti nikal sari ‘anad 99.6% Ni za kemjse aparate(osobito za patra), ‘anad 98.7% Ni— za anode, tanad 98.0% Ni— za opea upotebu (iz sti) Mehanitta soit ee a iden sine 2 Nevaaje (DIN 17730-1971) Say ba fereera| seo [ewe EMie | 2B] | ] ] Renny Joo alia 2d sas Gaiees0st | os] s7.sa LO. aas. ass Nee, 106, 1 2¢a,1.0Fe, 1 $Me, 01S, 0.19 oo 3, 7 5 208 1 36a" 08s SMa ONS, 419 oan 2136, (Fe, iS, 018,019 aso © ame Mehanicka syste i uponeba eae vn aii | obra ctparnost prema koro- eee Eee seeee et emeua0sie | ka posse w mor Yo soil i 2989 80 arn js iporna prema Koro. Upotebjava se za kondenzatorske Get, lopstice ‘anh rina, djlove kuanskihaparta st. (CINK ICINCANE SLITINE, ikea sting 28 petenje (DWN 17741, 17742, 17743, 17744 ~ 1983 17765 -1973) Got a “Tobit st cink~u platama QUS C11.020 ~ 1970) Say i upoeba sare saa coffe | at] onto Upostene make Za [ast] Uporsebs | E [ae ice eeeensearetter 93.995 | 0.005 |) aa eintane sditine za tino ljevanje, ca bakrene Sem rm 989 | or |] Rube s engom (aiklom) ma soboeo evaseaje J jaslis: | emectemeas se Se | Gat | ahaa seca atine Nita | Sora cetroke S25 | OS |) apatanat po cintanc, tn scikom, cit cae fae) ee BS 133) [Jebeoe iCr601S °s on | tee 2a gale eras cenit Clatanestne steven Mente i ' (0S C.16.040~ 19631 DIN T743/2- 1967 Neure of | ant eos a treet dee Neaore ls sor scone Orme oo Gon Hy iho Tie ge ww bee Nwos a | ews n Mer2Mo6ce 2 Tras |35..-4a}o9...03}002...0.05}| || 00 re o.00s co Scaisetee :| SO | igo cgarm ER Mdewa |S 043/08 °05 Oh | ha hs Sean as Pe am/ eee teow Hee Neatmeses 24 eo Gk Za araces |35...4]25...22foor...oop|| 8] ) Ours og Neds a 1Seon SPENCER |B. 8ayis: A] awe) |) ee Sheltie 5 | me magne ha tn te 3 Se woe Mehanitha svoj poreba rae j Tape] nis] Ro | “ ‘elena | Gent” | prod | SE, a sabia maka | ee] a | ae poet (ie S| een] am p= ps) S| ie ele tzaatscer | 220 | an | 2 | 80 | dati ae tnt wfnts las 33 Ganaracas | im | 220 | 05 | 90} cjevc w pjestu Gxznarseus| amo | 2) 1 | s00| Sige een Geantecer | 130 | 190 | 1. | sb |) gwd ed» pe SEEMS See| HO ART Ls | fo | Roses 4 ‘OLOVO | OLOVNE SLITINE Kosirene {olor sti 22 ete (JUS C.EI, 100 ~ 1963) eae (cbich eras) Raine olvo~a aks GUS CET 020 ~ 1978) Saar etn aa [teem Sas porate Ome oe] ee] tae See mo | ce foe Drone cae POE Sloe | on a | ae ae cry 0 ‘ optiko stab, abarmulaore ssseeceseesccedeecsoceeeet come ecaaaieae eipaeiiiiaiit Peoaats | Ses tis |, Sapte ae [sy ea pS |e vse [TOR Bf ww [2 ao | oe 9] 990 l 0] oon | emeaarte pi oe aga se] 7 IT ee camsom EE Bl 2 a0 oe] mea] Tiskarkestine (JUS CEL 101 1966) ——- — _—__|—_ — Sato porch oe I tar [Ta BS rn] («| Soe eS el ald Tae sient pe | en oe eat nea aoa is & | elo { ea temsnsen [a TR GY a6 ats | 0] 0s Sitne pater elktnih above (US E1040 1963) neva [BEST a ae 9 | anes | a0..s0 Suter wporebe HS has) | an a3 33 se Tt ss a eB sé | ss stl apmawpmree TM [AR NGB 2 | a. | ae wae wees Boe ere “ xs |v | fndo an tetomne Robele Sie | > | oan | B55 [fom | Sse ans Uponebe Sine loa + antimonom US C1035 — 1963) ESS Jo domii eto ote eee poten temper — =e ‘LE SaR0 Pb za dinamicki tetko opteredene letaje es ee $02. | tj oe bine hot vein preteinn 7 wh | os | SR tod kin ate B'S | i acca | eee dobre ne osteo pe unjcrenin peeing - a0 LEMovL ‘Tred emort Miedeniemovi (SUS C.D2.306 ~ 1987) mle a: Sanam ew] [orca] te ee Se 2s [esa] 2/0302] "Sib || epee terete Son 60 Ze [58 et] 38/02! 0.4] Gop || Htevano Aehezo sonseza |9.035| 44/0204] ay |) atten ae ani Soba 2a [5/50] 294) Sa) | ane den s.cuarze [at aa] se] = | aes | mx tatenes itn tie Bakrenilemovi (DIN 8813/1 ~ 1979) a Upoteba ead i SES) nap) iy [eae SETA ESET HB Dengpeme Mek lemovd (JUS C.E!.041 ~ 1963) Sa] napa ice Vente sof me [emma] ee ala 22 |) acer sem SES TEL 2 | 8 [eer samaion ree |e] 2 | mecymnaon Ese | & | o| ie | Bioiaiege EER STS GR | BER cc setans aie Sane Fu maui pnre aL See ee au Oe eT Woodos an: Sin bi 25% Pb, 125% Sa, 12% CS~ eae 70°C Seebeal lemon (1US C.D2.307 - 1957) *e Alii emer Tend emovi va elumini (DIN 8513/4 ~ 1981) mv amen pen eek, Weng eters, ben TECHS. Cu 4920 Ag 1508S. Cu43 Z0 Ag 200-2 lemenje eb imor) bate SBS |) opera ze a Seas | Sei ch BSS Sas sen 1707 -m) | tembens | Upoeba | ca | drago_| °C E Ble 330) ae ae ot san, aa ts POSEBNE SLITINE ZA ELEKTROTEHNIKU ‘Sine 2a eleieine otpornbe (DIN 17871 ~ 1983) a sae] Mo sc 100 C]500 c] 500 ve] YP 0] 20 Joss || Sane ein, | 3 ;| iz Pe = oe a: FES parley eee en Spe en oper “eet 20°C 400 p00 c|1200°c} Nice 3020" ex} toe | itr | 136 | 2" | too Nasa exefois |] 038) 2 | oso GeAL3s $ jr tat] ras} tae | aap | 130 calms | om [137 fase | tae | ras | ron "Geka Ha, aCebate = Cotas Oe -* Ces onal sna (5) 30, Ad S Coto, Fe spe Stine posebneelktiine permesbinot eo 90°C a a eae Fematioy © ‘hen preocns pe = = oo PR Ly fom terms | at | ay | os [2 ft BER fo |=) = |] Rs coms, |* eli ‘TITAN I TITANOVE SLITINE Ct Tian Krsaizira w da kristalna oblika: pod tempersturom prevorbe $82 "Cje Ty, Ho ristaliziraheksagonalno, nad tom temperatatom nase Ty toy krtalizeaw Kubo} proworne centairano rth ‘Garo tans lei modu gustogama tei lakh kovin Th (20°C) o= 4505 kgm Ty (900°C) p= 320 bpm? Tebnici est ian (DIN 17850 ~ 1985) a [a vie | oe | tae eles gee | oe 1 ae mee | ge | ae | Mehangkasvosta kovenog tana (DIN 17864 - 1973) _ So ea] Pome | Be a ag a FE ne a | | THAT > la) > 00] 390.210] 30 3s He to > 280 330] Soo. | 3 37m68.101 > 390 > 410! sao! i618 L200 | as 20 “ehnih Es tan je otporan prem Korii, postojan w morikoj vodk | mosko| Kimi, Upoteba: za mise apaate 1 uzrakoplovst ‘Tanove allne (DIN 17851 — 1973) eae See Coy al vf fn} Sper So oe Fasseo | 49008 2 | 0c 30 ‘iSo0 Danaeneaete(%) 0.08 C,0.30..050 Fe, 0018. ..0.020 8, 0.05, 1200 Mehanicka soja tanovihstina (DIN 17864) mata | cas ineve Cy TALS Se 2 ‘Taanove sltine dobro se zavaryj, otporne su prem: zatna Evite {razmjo mal gusto omogucuja Konsteuranje lakh ‘stove (rakoplovstvo,svemiraa thai). OBLICI KOVINSKIH POLUPROIZVODA ODLIEVCI OD SIVOG LUEVA 1a labs cjevovode Cer sKoleakom (JUS C1030 — 1961) Tania | Ps | De | as Maa wee wes SF Bs Rm s| as] B] BR Ee gi(iiectt| usit|arssit| tae 1 ON ne iat een eg le Bs | tw | 1s tes Be | fei is ie | a Soo | ey | aus | 3 | See] | ate | Se | Sor Soo | sa | See 383 foo | a8 | Go | ar | % ie | Seo | 545 90 | oh | 128 voto ates ieee [ibe | Ho tiem 83 [ite tir | 13s io 86 |e En | 1a tno 10 odsoee 1054 vee eae 26 ms iS 3133 azivni promjeri Dy 50, 658.180 200... mm Dabine mises stcunad sien {jer sprirabniom (GUS C1033 — 1961) ‘apna ae a) re | Wk | Dy (om) = Ca | 3030) [0 miele te te 8 — grail er (pean |e ) 8] 0 | 98 | » BL 3) | x Bl in| 2 Biz [3 ela > Pare fea) es 8) | BS) ae ‘oo | 30 | sn ao | | Gat | er Slele 2) S| aa) ae ‘eo | fn | Sor | tos | as | do | aw | ae | 3 | 383 | dae Ug Me eee we geo | 945 juome [115 | aga | 250/10 | 22 | 34 | 40) sie 2 [ame as |g | a iam | ak |e faa ist too |1182 | 1221 [1340 | S00 | 290 [1270 | 32 | 37 [1390 | TLS vay as [es (ies | 380 | 8 tam | | oo (| ea Vriednost¢ na sit anos: Dy = 50..,250 300,..500 600..,1200 mm Pera “ se Done L iznose 2a Dy = $0, 65 { 80 mm: 1,2 ili 3m, za sve ostle Dy: 1, 2,34 a9 Fazonski cijem komad! GUS C1, 040, .081 — 1961) Spoini komad s kokshom prmbaicom’ —— s koltcina ‘pte perubncame GUsciTom — USCHTsay —GESeie ABE ao oe Dym $0..1200 Dy 30...1200 Dy $0...1200 Dy = $0...1208 BE 93 3e Pia MO PBL ase OFT a Nae PSone TTS a1 Bo to 0, 0 (Se su mre 8 em) FRedukeski komad: * kona s rcrboicama OSCE, rin 1 A 4 st a 4 Dy = 65..1200m 1200 a Bo Sos 10 Soo Me en 368 mn 3235058 333 mon Dato 2 sn 0) Sa Lakowt ~ 3 kos “ete “eth ‘hg Mo BUS mas — disearocn GSEs1.00y Dg= $0.00 Dy= 30..-1209 B29 78T oe sar 5 Sa Poa eee es a) Woo ® 0 betwee GS tss 13> aos 1200 Dy = 50...1300 (Sve a4 mere w mim) 20 — § prirubnicama “yh bse 06 Dy 50... 100m 42 98.082 om odo a £00 sn Kvn komad (USCS 3T 93. 60 am GUS C.31.065) $0...1200m 2S om RIM 10mm Dy= $0,120 = 30. "1200 $2 93.462 mm 1220... iS80mm uk 2 Honslom GUS cies) $ kokaina UscHo7) Dy = $0...1200mm 2 30°: 1200 mn use CELICNI POLUPROIZVODI Vuceni cetict w sipkama ‘Mase materijala po jedinici duljine (kg/m) ili jedinici povrtine (kg/m?) Okrupli vuceni Ceci ‘nabunane ous Oburom ha Estaes Chis 780 ym ny mien is 190911 JUS CBS411 1980 5 Cake dpe vote alien nono Cota on Relea Tea omer ves [rome d tia [reaerd tas Framer Nar us cB iy gus CERSE amin [oust Sure ney am’ “| Ege [am] Spin [Pmt Spin [PM lie es | cae] 2) ae |e | oa] as Le fel Y its [eae | RE] Pah] & Te] a Rasa] Duta man] Ne goles | es [ae] | ue] Se cnt ie. | beet w | tel @ | ae | & | Be | ie am | sug rat. keug ona, [am Rs fae | Be] a | as Pao | bs ae 8 ee ele |e le 33 | 30 wef i fim | x | aa] @ | ao | te | oR | as # Boe lis eee (a |e! te | use | zor ms! ons * Standardirano samo w tlerancshom podrafu 150 b 1. meted sea) aS Kaira ater el US CB3.42~ 1986) 2 a0 ye set ee Oh z ” ms | HS Trine] Mw [Beta De 2 . figs ae ee cS j 2 a é bE] 8 1 e a nos gs as forse | te 6s a2 ie a > fems | ‘ie veo} ms I 103 — ave sano den tue Aji cio opti. Laser arama operas ei nmin soins on apse ete eS Par ae asees Okrugli betonski Celik (JUS C,K6.020 - 1955) * rower 8,6, 7.810, 12,14 16, 18,20, 22, 25,28, 30, 22,36, eon vat aes 1US C834 ~ 1984 elke pa 0 Preporuoj se wptrbedebe tanh proms. vib Plomat tie BEERS] ruse vatian gus cmscas- es) Debline $...14 mm nee Dajiasa mast 2 "a dehis B me iste 3 2 ake Detcooiate mat idem obj dimen sal sy vane Duhinaploseatog Stik: ‘normalng 3 ‘4m majveea: 12m, revlon ploman ek US C1B3.025- 1884) Debi 1550 mm Sea Danes mass Fm 1 dein bn 30 | 25 Dalia loanog eta: somal 3.4m, maksimans 12 m. pom el - lama, wate an “URS EB3.000— 1980), naa 1S. 28D, aoe Oe ra es om 2500 mm Cale tanki kimovi GUS C.B4.112 ~ 1962 i 113 ~ 1978) Debjing 0,4 ...0,8 mm w rzmaky po 0,08 mm 0901.1, tums rzmaks po 0.1mm 1,251.12175 mm w razmaks po 025 mm Siina 550... 600, 950-1000, 1100, 1200 mm Dujina 1300,”- 2000, 2250, 2500, 3000 mm Plotna masa tei love | ee a ar SS | mt Se |e | oe a tS) aR ms | 8] Bo) 8 | By IRI aM am la | Ey ‘Pocingan lim (JUS C.B4.081 ~ 1984) Debiina0.45...4 mm: Stina 1000 mm; dine 2000 (2500) a, 2 Sar pen Bs Cline beter clei (ISO) Celine betere cient (eastavak) Materia ii ik C0000 GUS C.35.26 — 1968) eek © 1212.0US Cs 122 — 1968) feel © 1213 GUS CBS 123 — 1968) elie ©1402 JUS CBS 124 — 1968) fet €.3100 JUS C1S.125 — 1968) aa] en PS] Navin tak (ar en al | UO te vam | mm | “awn | pin | C,coo0] 212]. 1213 /¢. ae ©3100 wyels 0] iy) i [os | io | im | iw | ie ae emg 172. | 48 | oss) 25 | 100 | 100 | 100 | 100 =| S| asl 25 | 100 | 100 | 100 | 100 bas = [10 | = aa 25 | 100 | 100 | 100 | 100 B 0 30 ~ | 25 | 10 | 100 | 100 | 100 | = | 100 269 too | tao | 100 | 100 ode ae) jo0 | 200 | 100 | 100 ears nee sar 2s | 100 | 100 | 100 | 100 cE = lee 2 | 100 | 100") 100 |” too oe at 24 100 | 100 | 100 | wo | 4s 10 | 100 | 100 100 | = 100 | 100 | 100 mp aps a 100 | 100 | 100 | 6 too}, 100 | 100 = | | 100 ioe = | 100 “s Pes 80 oe 109 100 = a SERS «rem o as Celine betame eljet (nastavak) a SS | Pom [eam | “een | Sm | 0000 |G 1a12 (C203 | CR f | «3 ) oo) oe, | | we) 8) ee re re 100 | 85,2) — - - 80 100 Sa gee | is faor | — | ao | — fro | Se ot] eerie ee |e eee ee | 3 106 I oo; eo) a) ® “o 708 40 [40 | 40 oe cele) eel ag | foal ele alsjp ey" | Mee a | iaiitee alc | 368 oa, = | =| @ | = | so Sl al@l = eg ae te mee tools lesen foe eet “(#rare be iat eee eee Vase - f= a =) a) to) 1 e| ele, @ feel eee le fw) = we) = ry ry lie) 1D] st so | 100 | 100 | — ato | | = 100 pea et am oo | = | = ae ee 8 pa) Sle | soe eta | ean) ae | bw) = |e | = | m0 | Be | 100 ba | =| = | 10 | — | 100 aE jo eat eee ae ees SS y= tlie] lee ele |. myo) oie ° : | ; : soo | 508 160 ae | : eee bar) molar itil a |? | aw | laa] =| Slo | = 22 geen || 103 hioe”| Shwe PE] SS . Scsseectecaae : Od pojedinih vrsia Selika dolaze w obzit cijevi onih dimenzija za koje. Dien nis po 180, is combo ate a 86 ar Prectne teiée cles Prectane teiie cert vutene i ladno valjane (nastavak) nat aie USC B29 18) a Polarni moment tromosti th — fe Polar moment otpora jem, ict m= ent’ nfs Presck | Duljka | Moment eae ta apie _|tot mnt emt10° mat f= om’) aan " is 13 0,037 30. as au | tes z aa 1690 219 9 tis | et | BE | et - ve BI tiaee M1 20 z mat OsKR 0.4037 | ae [as | ee Be i 2% z 163.4 aK L389 ae Fy pe] a TGR [itt BL | ER iB ae ay Preciene Eine ert vtene i hladnovaljane(aastavak) vane Dulas | Moneot | —Waomcar ae mn” | toned om 0 m= em 0" ma = ew Sons 40 Celine cfr zaclleval nev Caltne cei propsanih mehaniih vojava JUS C.B5.222 ~ 1968) ‘aa dak (bn) 3] & (=| = fia |"ie*| fee ioe j alee ey | hs) | i = u | eae Las sae >] 1 mi} ol] op ot Sy mop io did ie tial aa} >] \ 2 aa #2 | a3] Ppl yt oo 68 212} To | eae ae 790) lal 2 | eae sesso wee [ass} | 2 | sa fase} oa fies ts s jut| se ame] on | a3 | eo [ase to ust! se] 22d xn | aoe] aw poe Calne jet bet propsanh meh ome (JUS CBS,225~ 1968) Taw Tek ae in| ame |_| ST oan? | nes | 0408 ‘eso oi ast | ee an | 390 fs sa | vice Cettan tea Obrugla vutena celina Sea (SUS C-B6.110 1982) =e : oe | ee Secsaeeereened M3 » | Scoos | 333 | ao som [tise | 12" | som] Be | ie ee ae zou tiss bea] | te 1 cing rnin dmingtong tiesto ess eo ; Nai. is Okage eléna tea. ven bens u lerencshom pli 1$0 Wt 8 meat : | RS san i a0 Conn had 28 ope wthe Celigna utad dex jezgre tad ber jezgre (ct) je spetena ofa ito promjera. Oko stednje fice kano je © prvom Sloju 6A u drugome 12, jos teem 1c, ‘Sukanje prog slja mote biti desno (normal 0) evo, Sukaneusijededim slojevima wvijek je Suprotno sukanj u sioju pie toga ‘ice xa rad bez jezpre su od etka nazivne vate Etoce Ry = 1570 1770 Nim? ice mogu bit gol ili pocntane. Use 1x 7 GUS CH1,060 ~ 1982) 1+ ote ‘od sedam Bica od koh je est ovleno oko sredine ice. Dada Bans 3 Ute 1 19 BUS C.H1.061 ~ 1982) Ute se sastojiod 19 (1+ 6 + 12) ica of Koj je oko stedije tc ovens ‘eprvom sj 6 ca, 2 u drugom 12 ea Ute 1 37 QUS C.H1.062 ~ 1982) Ute se sastoj od 37 (1 + 6 + 12 + 18) cao oj je oko stdin ice ‘ojeno u prvom soj 6 Bea, u drugom 12 caw treges 18 2c er asa reset Fone ae fome | Pakte Fa re ue m a= 1518 tia Sr me? 4 2 Roane om om ie is x is @ | ote 20 3 $ ] Bus Ba as a] 8 we : 9 0.396 52 : ri 04nd ans ‘ oa m : 1s] og ts 2 a 13s ist e 2 16 a 4 Bt be 3 te w | 3a wu i B ) OM a i 3) Mb a ” a] os 3 8 BL ass Py ass Celina wtad ex ievorneuredaje w radarsvu SUS C-H1,0301052055/056 = 1980) Celina wad ta vii siéno (JUS C.H1.0S1 ~ 1968) Spojke 2a cela uted JUS C.H1.300301 ~ 1975) Uke elon utad (JUS C.H1.306 ~ 1983) ‘Stremenie GUS C.H4.080 ~ 1975) as Celitna utad s jezgrom (dutom) Utad + jergrom ima 6 tani strukova (u ive kao Kod weta bez jeape, vst. 443 do “445 sukaib oko vlaknene i elie jegre." Sekanje anh strukova mote bit desno (oem) i evo. Prema tome da it je gor slo stake sukan 6 20x 8 | 20% 8 doxia | 20510 2oxt2 | dost oxie| as fla sinha, |e oa TERT Trea] Ba weno pretano | ™= ee Bel) = | Bea) °2) i fox e| =| tm Bet] 5] te Be e306 1S Be) 8 oad] ioead| 30 feta) wea | ao Sete] ete) 28 Bri] 9c | ae toe 3| sox 5 | 20 et] e a] Betas 8) 3s radon | 0 Sele 40320 | 4020 | 600 Bee 238 | ce ea PE an Sola | 1 Site sonic) go | die Plsnatefpke & Hee od alumina « aluminishih shina, uene I presone ‘rastavak) SSO Tema, 1000 | 2.70 1250 | 3,38 1500 21000 360 80 oo mo 960 1200 1500) 1800 = /125x10| 1250 = fi2sxi) ts00 128% 16-125% 16) 2000 128320 125.20, 2500, 195362512525 3128 12530 | 12530 3750, 12534012540, 5000 ZI 12550, 6250 125% 60 7500 = (16010 1600 = 160312 | 1920 5 = i606 2560 16020! 160.20 3200 16025 4000 16030 | 4800 16040) 6400 "160% 50 | 8000 = | 160560 | 9600 = | 180% 10) 1800 = |anox12) 2160 | = | e0% 16) 2680 =| te0%20| 3400 = | 18025) 4500 = 180530 | 5400 | = |180%40) 7200 | 19i44 = [200310 2000 | = | 200%12 | 2400 = 200516) 3200 = | 200% 20) 4000 = | 20025, s000 | = | 20030) 6000 = | 200% 40) 8000 | Alums prot Jednakokraint kate profilo alumina | aluminiskilk sina, pret ‘as c.C3.20 1963). ian oar oa) aes oe et Krakova) tina | PICK | Ral Larakowa| tina | PEC on am |B [nm | te | te 1) 192 ose | 2 | isea| oan Ls | ba jams] fo) 4 | amo) om 1a" | jee |emes} So |S | ar} ts 1) ar aoe] | 3 | an | tse Wee ete ltomas! fare | eee | aan ts | a2 ones} @ 6 | a Po Seep aussa| go) | om asi 400 fon | 8 | fj he | 21 768 | 0,207 100, B | 1549, 2s | 950 !a2se | too | 10 | 1920 ete | 0004: a) ons: ace 240) 2 968 026 | tas | 2 | 2ess as | amo faa |S | 2 | Ses | 6 oa | Mo | te | ates ice ara osinal eae ee | geet to | te ais Tree To ont lm t,t Us Caine in) Sirina | Deb- Dali. | Siring ™ vom | hw Pi Vee |S, in Pa ae nm | | oe | | ww) 16 | @éleI@] 9) 30] 3 bo | | 2° | glean] do | as | 3 » a | oe dae] a0 | a8 | a |i | 3 jus loan | a | a | os Pa ne ee loans] a | as) 3 3 2° | m0 Jane] ao | 40 | 3 3 bie joa| wo | | 3 | 3) | ts an eae] go | 30 | w | 0 | 2 jue joss| | | 4 | go 30) as tae lode so | 50 | Profil Tod aluminie‘ alumina, present (nastavak) SirnalVxina] De Toned] Da |B! Vicina] DEP | preset) Dat noge (Ya) tina PPESK| Rak [nage | M8) na PEM tm mm Eom | nm | eum oe ©) «yy iossfi2s | ao 10 Lor 538 @ | 4) 5) aas| taro] t2s | 125) 0 | 2aat| 9 5 | Sasi ise [i2s | 125 | 2 201s | 6 eter | yao | 90 10 | 22ar) 60s so, 50/5 | essiin | tao | 50) 12 | 2615) 222 80 | 9 6 789:205 | 140 | ao 123295) 84 a0) ao) 6 + 939/253 | 140 | 140 | 14 3408 | 1027 so) mo 8 12021335 [veo | 100 | 12 3035! a9 wo 100, 8 1562 423 | 140 | 100 a 3528) 982 too | 100 | 10 | tat) 536 | 160 | 160 | 14 | aa6e 017 ss a0, 8 | 1602) 433 | 140 | 160 16 | 4960) 1340 Prof Cod alumina &oluinishib sina, peso US C.c3.208-— 1963) Vina] S88] BC Tpresen| Dt [visa] SHRAT DEE Test] Da sia pose | ina PSE) aa || ge | Gnas PER ae mm | am toe "mm te 25/6 | 16 | ert ais| 80) 504 1a 2) 6) 2 lim’ oz] 0 50) 5 2 sz | to) 2 |i oa] 100) sos 239 4 | 2) 2/153 [oat] 100 | 50 | 6 308 a} 3s | as m3 asst | as | a0 | 6 4a7 4 302° (ake lar] i3s. so | a8 4) a) 4 ass 1228] 40 | 90 | 8 eee so | 2s | 25 240 | o6ss| 140 | 90 |10 a 30} 301 3” ste |o8ss| to | m0 | 8 rn so) 40 | 4 lass 338] joo | ao (10 a2 @ | 30 | 4 ass rz28| 160 | 100 | 6 230 30 | 55600) s1 | 160 | 100 |10 | 950 @ 0 4 538 tte | 200 | 00 1200 139 a ao) 5 | 660/138 | 00 | 125 [16.13 1633 sop ola ‘ais | 166 | 250) 100 1612) 1599 wo | 405 | 750 208 | 350 | 135 ‘t6ct3) eis + Vriednnt «mera wide 28 Gettin nose ope ee ee ea eee ae ec ee sirens ee ‘Desig si E| Se wm | Vinal 58] DS pag Tama Sita) Deb isina| Sina | D2" Irene | Dut | visi Sin tom Lim | EG | a | | 16 “ma oae| as) a0) 8 Bliss joa] as | as | 6 20/2 | uss jose] 125 | as | go} 2 | us loan] wo) | 8 | 25 | ae joses| two | 30 | 10 fo 8 agi tus 1B lees Mai sibceeeceol i ete eect ie = lars ean 30/3 |e | iss] 160 100s too Blea elie | ay at ela | aw atte ie ean2 088 S440 (0.204 &) 3 | [8 | a | as | wo mi oad ool 4 | aa tay | am | ial ora: oon 0 17s jai 50] s | en j2as | 20 | 200] 10 us lee gos | oat | 280 : 69 [oar a0, 501i | Sig | 250 | 160 | 12 eet loses ' i358 | 350 | tao | 16 too | 5 [tant jaar ' 4 | 350 | Bao | 16 9 a8 15/90) 6 (1668 | 430 nel josie ‘Toplo valjani lien od alumina | auminyskh shina ae leae Us CCD19— 1960) 5 (Re (0% Deine | we) | Oem | Ses 7 a a3 [one mm _|_iom_|_ ieee am | tet 5519/0950 © {do 2500 | ios 15} do 3000] aos aaa as 5 | do2s00 | 135 20 | do 3000 | $40 4901132 & | dosom } tee | 3s | oto 6s aor [Nes + [aso | are | 30 | goto | 810 | 3mm | me | a | sotto | 401481) 1 | dosoe | ite | Daj do 10000.%m aera ae * Usa a otic smo romjr andr tre onsonog rede R10 + Nanos‘ see's en summons sl 38 lato sane rake od lami oaniniih sna YUSC C8151 arene ‘Hino vba id eng hanging QUS CCAS 4 “9 Okrugle cielo alumina aluminhihsltina. vutene¥ presone Okrapl eer od alumina i alumiisth sina, vugene | presone (nastavak) (nastavak) Debi wr Fe) Dae | ¥] baie | tae am msl og £El te nm Irogt| ug] FE) tam rg Ba ‘vuseno| pref. | mm? | maa ge | Yuceno | pres, | mm? | tym | 22 | vudeno| pres. casas | Sm Fe) ast | a sh Be) SSS. ea — 6 | 6 |iow eee 1480 | 400 © — | 6 6) 3057 | 987 ae [a] F a] |S] | SS) fa eee as 10 | 10 | 166s $—| $$] 2425 | 655 | 209} 19 — | 1010 3399 1 39a 10] 6—| 6 6/2903 nD — | 7087 | 1 rr) = | Bo | 88] 3003 [Vs <1 5 sts [saa ‘| sks) = | Sed ee ee ee ee eee ee feel e sua Ge oaeeeece en {= 10 | 1010 2189 trate ceo alumina + slink sna. koe mat promis ee eee at it ot a i See ce Se aE lle tte - = aoe See ae ped) Sones 0 | 0 amas tun tie |i te |¢ 6 | 6 6)1772 6 10S... 12) OS...42 = = ere _ gee peer] ot |= [2 js 2 Jesica" | og. a 33 |——]11s0 8 OS. 3 | OG. PAF WRT j44 | Seyret an soos a fogs | ras | aa 6 $5 | ssliss |i 36 joe a jeae lie nels 6 6 | 6 6/2243 | 6.06 38 fog 4 jogs | 28 bona | line |e lien |e eee ee ee ies % ee - en 180 42 = picasa 40 By) fob] oo) fbb toe POLUPROIZVODI OD BAKRA I BAKRENIH SLITINA Bakrene ip, en Orel pk, vuten (JUS C-D3 520 ~ 1982) Promer | Duk | rromer | tk | tomer | Oak vn ty tym Ts] 01s | as] ost] os foo} s° | ons | as | 437 as | oman} 3s | oan fo | Se 10 | noes | 0° | cae | at | 76 12 | oor 6s | 029s 36 9.06 re joo, | 3° | e3ea | a | ad re fags | a | 3 | wt 1H | oes | > 3 | as 20 | oo | wo se | os a2 [cons | oar | co | 353 33 |oaar | @ | 7 as | cous | ou | of Ma | oom | 16 a | 393 as | ooess | ie | mf our alone Toa | Se Karate lipke, vere (JUS C.D3:525~ 1972) debi: 2.60 om Scterotune tpi, vader SUS C329 ~ 178) ‘vor tts 3.60 men Plomate pk. ratone GUS C.D3.529- 1982) ‘tint. 40'mm, tm, 4 200 mm Liner, ado vans US C1D4 520 ~ 1972) Detgina | POR Dedins | Plok T Debiina | Pat: Kym? rg mm | kala O30} 1.09] 00 ayes ox [oan | nao as | om 09 | 253 | 09 } 0 | 30 | 354 oe] ER] oP | ae | ss | Bs oan | aus | i | a0 fae |e ous | am [12 for | aS | ake fase | drags aie te \aearie| sorties os | Soe Tore | asa iin: 1000 mm, dina: 20000 mm, Tanki mov hladno vlan’ GUS C.D4.821 ~ 1972) ica, uéena WUS €.06520 — 1972) | tate Daj eae Onrugia tica 002 08 0.06 007 008 0.09 o10 oz ons O16 oe 020 on 028 028 030 002 017s 00251 00342 487 0.0866 0.068 9 o01 0437 ons 0.226 0280 0x0 oar ose 0629 0.906 we Kvadraina fica 30 as ‘0 4s 50 55 109" ua 160 m 208 Sesterokutna tica 30 as 40 45 so 38 @4 5a 3 136 13 Bs Debiing | Du wa 04s 030 036 60 070 ene nas 219 282 a2 ao 56 639 a 17 be 226 250 tae ar se a3 16 320 57 ma 190 vor m mm on os m™ 933 Debiina | Dal mas 40 2 Pt 2 a tk 856 ua) ia 15 a1 a2 Bs wa 566 9 a6 010 70 190 2265 1508 48 a7 2s 20 0a 510 2 “3 ‘Bakrena wind (2a elektriéne vie) krone cies, ucene (nstavak) Seer ene wn mc omy Lo a moni Pemmet resem aa | rs | ce we eS ‘510 ws 20 at = = - i 530 Rr 8 367 = = = | # 1 8 * B= 5 | is i Se fe cn i ea Ho) & ah em 8 (9 4 18)» 22s 16,50 30 = ieee an a jf = wilh $2 4S a2 bate sme e!/ 252 oo es COE ry Soe en = & air aga oe @ > > = ar ae we ow we = Be Boe Ce ae ee = Obs Gos ot soto ee = ih 2 ae ah a == ioe is Sout maeeeesn =. im i te = = ine BI 5s eeeecioae ae OO == oes aoe BP aoe wae oa aos ff = Sb = Bon 2 = Ge * Vi presto nate. 4651 68 21 Sj pment aes Cesk of bakrenih siting, yudene (Us C.Ds20— 1972, 822— 1973) ven Vana Daa man er eqacteader =, awe ja hn S88 mit * Standarsitne won en ete je ate pontnany en pave o 4500 Pr uo se ‘ed pomarhi' arora e800, ter ijt od bakrenh sta, vuéene(nastavak) Daliaia aan Sew ‘i debbin: sjenke (orm) Bpeareragersl m9 an) ma ena liga mas, Mase ies 0 hondencotore i iemjenjvat topline -3US.C.DS,$21 ~ 1981 POLUPROIZVODI OD MIEDI, CINKA 1 OLOVA Mjedai polapoizvos! Miedne Spt, shane ‘Okrug sipke (JUS 03.522 ~ 1982) Posnatetipke JUS C-D3 528 ~ 1986) Keadranetipke (JUS C.D3 526 ~ 1956) Sesterokutne tipke GUS C.D3.528 ~ 1956) Mjedeni kutni profits Fednakokroni, pretani (JUS C:D3,529 - 1956) uljine Krakova 10 % 10.60 x 60.mm rasnokracn, peesani (SUS C D3 530/531 ~ 1956) ‘ine rakova 10 20.35% 50, 15% 20... 2045 sam Mjedena tica(okmga) preana (JUS C.D6.521 ~ 1986), promjen$...18 mm Cndani polaproizvodi Pri odredivanju mase poluproizvoda of cinke ratunamo s gustofom od 7180 kgm Cingani tim JUS CE4020~ 1970) ebijina tims 0,2... 6 mm ‘etna plate 1000 2000 (3000) mam orl poluproirvod Pri odredivanju mase polupoizvods of clove ratunamo s gusotom od 11400 gi Olovay tim GUS C.E4.030 ~ 1963) éebhina ima 1. mm ‘rina 1000 mae tuna > 10000 mm Olovne cijevi ~ dovodne cei (JUS C.E4.040 ~ 1963) Uunotarj promjer 10.526 mm febjinastenKt 2.0.7 mm ~ cdvodne cje (JUS C.B4.081 ~ 1963) {mutar promjes 30-128 mm ebhina sient 2.0..-25 am Olovma tica QUS CE6.080 1965) promjeri 2... 20 mm NEKOVINSKI MATERUALL ANORGANSKI NEKOVINSKI MATERUALL Saklo se sstojt od natrijski i Nalskih (le Aaijskih i borih) sikata, Pasebma mu svojsiva dsj dodaci obsida neki Kovina (Pb, Me, Al, 2, Te) ‘taklo ye amortno (nema krsalle trukture) i 2at0 ber odredenog alist pra ztckwceg Aru stan, Pr temperatri 1300 do 1500°C mate bis {ku tains (jevane}), pt temperatur 1000 °C je gusta tekutina prikadina 2 prerad (puhanjem, votenjem, valjnjem, pretanjem). Temperature sek: (plaza uKrtin) je oko 500°C. Kremiégo staklo~ S10; ~smeklava se pa 1200 °C.) "hr tempertur okolia je staklo w amorfnom stanj pothladene tkucine jogo je tata Evrstota 400-1300 Nm viagnaCvstocs nos 30.90 Niu Nojaatajijasu soit sala ropstivst za sto (85.90%) Remi sks porno aah vos Keine (oum flarovodiae HE) neprvodnos centou j pote: attisto staklo ~ 2 armature maj zatjevs; Boo ~ 2a apart svi saijevia;remieno ~ ta cjesove kod ih tempeators Bram ‘nse ie sae pe th emu fur ana spre hoje poesia Sst na savin Takvo se sab pet oma ‘pada ma prin Stale plo, + obit sana objepene Toor od fase pase, upotebijan se hao sigunosnastaklo (pr 20 automobile) Beton Cement etone umyjetni Kamen od cementa, betoskindodataka (ieska ishunka) woe, a nasa skrvevanjem cementnog via (mjsavine cement ‘sodom) Portland cement se sstoji oI diela SIO; + Al,O5 + FesOsinajmanje 1.7 ceorht yet Rina coment "jeah’ anak Nim e 29 na B38 us ie a3 Boi ie cay rae on Zoog male viséne évsose (w odnors na tatu) ojtavajy se watna podeujau betons Gelcnim wloicima (amaraniteton). Ako su Clin uoss Prednapeegnu,izaraju uw neopterecenom sanju betonu tana napredanie {adi Koh je moguse, da se. pr opterecenju uopée ne pojviuju vlatna tiprecania (prednapregouti Beton). Pjenast bon [Normal (li) beton gustoge 2200, 2600 kn’ prov opin ra imjero dobro. Lakin dodaci (ape, mljevenom drvenom pijevinom, ve fom vanom 13.) te odgovarajucom obradom stars sew Beton pore (aah) oj veoma sizaja njegove gusto (n2 300-500 Kym) pam zo vethog ‘smanjenj tatnecestoe sanju nosivost, li mu veoma povecavaju Lolo ku sposobnost ‘Polimern Beton Polar beton e umjtat kamen pr kojemu unjesto cementa upotesis. ‘amo kao vezivo rama epla na baz plashe (MMA, UP) Polimeri Beton (65... 1S% vezv)postizava nakon dno dana sijede rehanitks sons {ane Eton 70-150 Nim, modal elatnost 15000..30000 Na ert a saijanje 20, 40 Nia’ emper eatery (15,20) 10K Upotrbioes st 24 femelle srojevat konstrakaj, mjerne plo, 1 pol rmern Beton mate bi pjemst Keramiess mater Keramicke tal sadrtevetinom olside. Sv St oid wu kemishi wo Poston ima vino tli TALOs 2046°C Bro: 2830°C SOs 1702°C zx: 700°C Sinerovani horund Al,O, odikuje se velikom tvrdocom 3800 HV 30 i vetikom tis¢nom évstotom, (Dodatkom Cr.0, Setom AIO; nat aiteo- ‘ant rabiatvdode 4000 HV 30) ‘Siterovani koran upotebjava se 2a itadu dijelova koji mors bit poset otporn na abate (matnce 2 vucene ice, clo tekstind 30 eva) # poston’ w oko) fempertun (jeder movora& unt. sport). “Tyrdota, koja Seni pri sok temperaturama (8o 1200" tno ne sa jet mala toplinska provodnost su sejsvasaterovanogaKoranda koa ‘aro maéajea ra ara alt 24 reeanje(ohatene, pan) | brute Sestavjen’heramiek materjal ALOs “Si, je veoma otporan na bane (opoteba ap. pr dodimim plohama jena). Matenjat MgO ~ AO, SiO, (ka9 MgO "S10; vio je otporan na temperature promjene ‘Od kelicetne gine koja nim Al‘Os- sea Sie ane obs (kao 4 posebne dodsthe) fraden Keranvthi matesl (kimentia) ima lama Exmtode 6.5.13 Niner Hatna evrstodu 320.350 Nim, Zbog velice ‘otpornest peeme iselnara upotchijav se u hemo) iadute 2a apurate *stoje delve (a pampe,venblatote, esac 5). peta (Opeks je pri terperatu 900 Tiagnaévstoeaopeka sro (po kvaltew) 10.251 Norman fe format opeke: 280 115% 71 mm 100°C petena ghina (prven. ALOS) 3) Ne a0 ‘VatrostallKerami8hi material ‘Talitte mora biti najmanie 1S80°C. Za kvalitew sw odluén js: empe ‘aura na koja se material pod takom smekSava; propustivont 2a pliove ‘Soomest prema temperaturnim promjenarma i prema Kemiskim utes. "Vtrostane Keramicke materiale djing na 4) kisele ~ gla sasavina: bremen (SiO), 1) baciéne — glans sustavina: dolomitaa (CaO MgO) ii magnesia 0). 6) neurane — glavoa sastavina: lina, kaolin (ALOs-2S10;), nice (1,03, Aromit (Cr:03) Al en (C), Sty Tali nomprema st “hae fissaetscueee | isonet 94580, eho optroen deli pi saat) 27P7ANG, ram eno thar Nev pes - _= ssa | Mista pena Be ai [ oS oso, | sem). sso | nabwos ei venent | 2080: 170 steajeopterie ilont "300 Bia (i teal 88 OF Feoh| 35, 6010, ‘iporan prvi Woe oem ‘ot, $10; = !87S | 162) peratarnim promjenama i | mapas baritnam sbogom, 2000 | 1400 | Seta ometron pcm om | towran peor oki te esta bs temper. Exar nya ean Bowsers em, Yarorond | 15°" 3DAanO) | >20 | 1700. 1" Tagaae toe a eres | __| drastn'stoora 35.90C 32000 | 7 lnc, ped, lero prvo Dr se odthuje malom gustosom, rzmjero elikom évstoom akon brad. ‘Divo upotrebijvamo kao gradivo (u grade stv, brodogradaj, 72 oxi, teksti) industri cd) i kao sovin (ea radu papa clulze), vena | Guvoca | SRE? ecaiiead eves | boi vitos_| tate | ase. | itn ‘wie | 500 wo wp wf wT Pe Cee ee meno. seo) 30, BRP 66S ams sen foo casof | 1a, 0 PT se pool 5 \ z sents [00.700] ee [Na aku safeno dvo ima oko (10)12 jem wage esto se ejetno sanju ‘Oplemenjeno drvo Svojtva deta motemo pobolatirezanjem ns tanke plate ~ furire i nihovim Sepiivanjem. UTkaceno dvo su shepien uri | to ~ Relate os jesnomjemim kama (Strata amr viakans), ~ kao vezae ple s vaknima pod kutom 45 i 90" (u svi smjerovime jednolka Eto). Seip (ant te) maj uae seen eve, pk ene sob strana farirom ‘Vioknaice(lesont) su (razmjero tanke) ple, iaraden valjanjem drvene kate od piljevine | epi. ‘Terce au (cajerno debi) ple, aradene valjanjem drvene kase, blep- lene obostrano furiro, ‘Oplemenjne drvene ple su Ete i 15(20) postotak vsge, Povets rks se ne svi, PLASTICNE MASE Plasiéne mate (plastits) sv umjtne (vari jas glavnasastojinapoimeri (cr. 96), § obrirom na karakterstiéns sista razvstavamo ih u sjedeée Bavne skupine 1, Termoplasti ‘Termoplast su ujetne tari od potimera koje maja medusobno fikalno sezane makromolekule. Po stan su vile il mane viskozne (ekuine. Mogu ‘ht amore jlomiéo kritalinine. Pri temperatriokoia su trd, ap zagrijavanju se smektavgju (povratno). Lako se mogs preobikovt i zavai- ‘all Redovno su lop u posebnim organskim otapalima. Njlovi se otpac Tako regeneriau | ponovnd upotrebljavju. Ovamo se ubraaj np. ‘anorfn termoplast (ko se skrajy adnoxno smektavsj do tlie Kon ‘iran u tokom temperttamom podrutis) PVC ~ patviniiori PMMA polimetimetakrilat PS polsiren(potstiot) PC polikarbonat ‘ABS ~ fhrlntrl butadiensirea CN eluoid elomitno kristin rermoplast (Koji se shrvujy iz tale w whom, ‘emperatumom podrugi = otalitas) PE ~ poleien PTFE — politetrafuoretien PP polipropien PA polianid SAN — Stirenakrintil PETP — politlentreftlat POM — polioksimetien (polis) 2. Blasts Eas ss umjcine tari od polimers, koje maja meduschno labsvo vezane ‘makromolekule. Dobivamo i iz termoplasta valkanizacjom (j,Keraskin ‘ostupkom omebvana). Uvijek su amorfi. Pi temperatur okoba sa mek0 fumeno clan. Vee najmanja naprezanjazazivaju vel elastin produ: Betje, Oven ubrjama np. INR. prrodntkautuk OR _ — buts kav PUR = pollretansti Keuéuk NBR — ardnitfbuadiemski SBR — sirenbutadienskskautuk Kao BR — butadienshi Hautuk SL ~ soni kantuk 3. Duroplasti Duroplat su umictne (ari od polimers koje imaju Kemi mrebom ‘vezane makromblckae (epovrata procs), Uj su amort. bbs {evecuo) prekotalne, x preobliovane Je omeden. Tefko se toe tay raj Njhototpact nso wpotrebi i samo hap dodatak). Ovamo spa op fenoin smc (enopast) UP ~ poiteske sola Ue — dean sola (smanopint) EP epoksina sol MF melaminata sola PUR ~ polortanka smote a3 S ouirom na bro) polimers te dodatak jo drugihorgansih i anorgae shih wa imo pase na sjedeteskupine: 1. Homogen’ plas sso sei samo jedoogpolimera. Mogutst vans nom, krstaiinon i (stain) eijesanom stanu. Lio kaistalne ta 1 Gelokupno) war (mjetavinkamortne | krstalingne van) Oded tpn) ntalzagies od koje one sojtva Was 2. Heterogent plat sastoje se od poimera i jo jedne i vile Kemi raziéish tan oje sts polimerom verane kemski ih fkalno. Ovamo se ‘bras i medusobno mijetan polimen. 3, Ukruteni plat sastoje se od polimers i job jedne i vite Kemi razint fan! koje mogs bit organske il snorganske te te vecim dijlom ‘sein ranixyju od polmere.Tvan su medusobno vezane fzkalno (jet Kemipki). Tosu puaituma ubrucent plas ao puna koa se dodsjuutekucim plasma dolze wobsiru prvom re staklena wana i prediva ameno bratno| tinjac saben via vp drveno bradno ‘celloca pamuna viakna tkanine tumjetna sv Svim vstama pasta mops se dodatisakakei dodaci, npr. boje. 5 obsiram na bor ednog i vite medusobno mijetanih pole, kojima smotemo dodal brojne cruge (an, dobivju se Plast veoma ramnowsal ‘ojsava, plagagenihzahjevima opotree. Plat we (pre)bikuj raza tehnolotkim potepcima (ijevajem. pret Sie, akan, cee igen, nen, pet poluproizvode (ce, pote foie), ~ Gijelove srojevataparaa (ka, strojn element), = pjene, tre i meke (elo zn blazine pokuesva, sputve 28 Gite, podne blogs), ~" vlan (2a predivou tekstino indus) |i se upotretijvaja kao pomocna sede takove (2a ating ih kratne predeete), = fepla an eramicu, kovne, v0, pap) Mehaniha stan pasta Menanchastanj plata su ovisn © temperaur, vt ovsnon pregedne rare diagram modula ska G pr ‘azn temperatura T, cbjagram se razabiu ijedeca podrata stanjx: = Tirdociaséno podrusje (1) obubvaca rske temperature, U tom se podragju plist (umjetne van) tor 1 rh pa je 22 ajth karaktentiéna Sgraiéena elas deformacjavelikog modula elatiénost (= “200. 4000 Nim, koi pada spownjem temperature Stops uzevli kod plasta ne postoji Sta elasiéna deformadia, jer se dodatno wvjek javja ” u ovisnost © Wemens, Lemperatu 1 opletéens ST okcelastcan odo prebikovanj, ‘Modul smika se u tom podrusu malo jens temperatrom (G = = 1010" Nim. ~ Podrate smeksavanf (2) obubvatatemperatae ri koji je vee omogu eno pomicanje molekula (hoje uterdaclsiénom podrj~ kad melee Jet umrantes — nie bilo moguée), U podugju smektavana prelaze plat i ktkogaw lav sane, = Gumictsino podeuse (3) easpostie se of podratjasmekSavania do ‘ajenja plata Zao je podruzje karaktertiéa vo ela elstina Selorma cj uz mal modal elasienot (F = 2. 600NImm) Modal smika je u tom poseuju neznatng ovian 0 temperate (G = = 0.1... 100 Nim), Smekdavane | gumiclasténo podeatje se avy samo pri amortrim va sims. Pr stain twarima,terdalasina stanje sete sve do podrata tale- ‘ss: pi delomieno kristalnim tarima,smekSevane | gumelasicno podrucje Svovien © stupnjy Krstalzaie ~Podratje lena (8) se pri amortnim tara inraava postupaim prea tom (ati 2 gumiclastinog sana kroz paso stane (strain tetenjem teat do potpunogtaljena. Px djelomitno krstainin earn ellen bia 1 tem temperaturnom podrugju, 2 jos itante je alte pr kutalnim Fermoy Teplsh oj upon temopla ‘Amor wermopa Debit kris moplt shapers, PVCTIMA, DCPS: SAN, ABS PEAPPPOM,PACPTVE. PET Ouata [ou] “OSS” [Tene BN | nme see] Se | Be ate 6 ‘ a 7H 75 [S18] F_ | 050 [Chet pot pate, Gap. THB [Read (Bo 18| Zs | 033 (Sateen aa ” oe fier am te | oe [econ maT oe 3] Ie” [eiew pol sae r ee 23 [83 [Saison nr ls Smeitsvanjeigeielesiow po Sewktvaeigamienstoo ge ee Ht 22} at [aioe ee ses at dragese mane isa Fv [it ti 3 | oo [arnaenaee Uobitsjent stop krisazcedeomno kta cmon sos to | [iets eamn ra ass rom a A numa yee by | [Saisie res : Sarasa PP 50.80% PETP 30...40% rom in 9 | 2x [pct silt Kl ca Mehanitka svojstvatermoplasta se anv [Bree wilh delve. Lets “Modal ‘Zarezaa | Tordota = am 24 | (bez maziva), Temaptst | mata | oe ° HB] 3E] Ogos spn a an. Sie ‘ime | Sit las"aes| 9 | har [oder atemats quer aE a 7) 83 | as [Re MasaPE, rete [ada > [eg resis) $0 | 830 [Sean = ret B83 [8G achan auf or | oar [age OS cea [as Pop was neti | = = vevr ao fass...2ss] ow | oe [Fraime Bie, fe 1m Baa ofa Fin [Pe ES fB@ 3d on oR Pe ae aps | 1.9...2.] 7...20] 90...190 Gap | astm O31 |feleie), Celle. natu. ‘Sta st tn rma [ayaa] 50.77 0s| 2.0 |iaoane— Ubcen mop ‘ircrajem termopas oxen mien oiova mehanitha Wo} 2532] a0 10 3.3 [ise sa: roc ss ovens arn tei Yom mar oar [28.3 te] 13.18] 27.28 Uren s'am pomerms myenepseduge sehen eee tee epee ajen metuncih nojive eth tetmoplta, seca salenin Be [BoB B/E] Batre co 30%) castrate proetne etn retuas 7s PPS BEB Tapia] FPP] SAN SANS] POM FONT 16 | $6 6S _—_1 10,20 7s Gust V 906 vous 1360 | 1401560" aac So npecece tate RR, LO te | To een fre aa oe eee es en |B conn gees eat Teng] pa Fae a] FOOT a PTT manera fox —[ 2 | | mage | ae | a Seems eA EE See ee pom pode > 0%." Nepean ee Recon gene rene 316 a7 Tiaya erstogatrmoplasta Grstacatermoplasta vila ovisnao trjaniu opterecnja pas optereie. jem iranito smanjoie Vremonskstanoke Coto termoplsta ‘Vemenika saa Sve Trajanje nee Espesocgae | anette Notre ‘min ‘exmoplasta PE PVC PSA oat fs eee ta int rom eases iss ipetttag attstast etiam we eect eee gpiaetee [Naprezaneu termoplat svremenom popustj (elas) Prootn se naprezane uz Konsaniau defermaci smanjuje (8 val wae obzirustanontim sucjeveia,npe- pi Brvama) Urkonstanno opterecenje deformacja ase ~javljase puenjemate Jal, koje fe ovizn 0 velién opterecenja | hegovom Tajan (toga tea pi projekttaja odabrat talvo opteresene dielova, pi kojem e~s cbuirom nt ‘utenje 2a odtedeno trajanje osigurana mhovs fankcionaos) Truna dinar tvrstocatermoplata ‘Termoplat [| PE SAN PAS PC Bio) waa noes: een0 ates ee Tears dnamitha| 4, 39 a9 ‘rstoga Nim? Vremenska dinamicha érsocapaivinikirida PVC Bro aja oe 10 Vremen diam. fv. Nm? 2817 19S Kicavost Termoplstposjeduj dobre hianesposobnosi za lefae i vodila (a kom rac Kovne\umietne tv). Mana eu mal) topbaskovdijivost ermopsa: fa ime jet smanjenasposaboow odvodena topline ten Unjetna PE OK 025 | O4e..000 0 PA oon 02s | wor. 0.08 9 Paras; | 0s..0.18 | o0t...003 2» Oviamost abn Croce trmoplastao temperturt Vistna Enola Ninn Termoplast, Pri remperatuni °C 25 | 50 | 75 12s | 150 PE wpa |x| wf a | te * pve ae} | 9 | ae Ps wa] 75 | 69 | 62 | a9 | a4 PC as | ao | v2 | ot | 58 | 52 ale Temperatrna uposreblivos anjeme war (°C) PE 100... 85, POM. —100,..100 pe 30. 1 PTFE —100. tas Pye as. Ww PAS 100. LS PS 100.0. 0 PC 100.120 PIMA —100... 70 Pere —1o.. 100 Kemijsha postojanes ermoplasta ‘Termoplat| PE pe pve i SAN ABS Puma + + ai ctpornst 3 Sima pert U egenama wnates ote 2 cme par cles acon sp Free me Stren obubvaca sve promene w sastavu tart ih izaivaju mehanitka ‘opterecena, vie temperature, zraenje, elektnena srua, Kemiske tat ‘Kemisko rapadarye termoplsta koje pospjesuju LONG slaenja Moge tesa ite desta et Drop Tp tas: Tipe temcel ‘ Duropast sy amor (ks prirodni kauduk 5 1... 10% S, ‘prirodni kautuk s vise od 10% S — eco yun sk i eperstur sektaan (Koja « a { oie eras le ad 20°C se “alent nem jer ola pr spec Mehanicka svojstva duroplasta F respae SS - s Dain pasa Cranes _ [eRe “Sos T <7 a Gen, [don | aya savi| av laptcbe Gumiceitno pdr pile —_Gumiclasino pode patie sens__Townt ts Xn! [Rin | in’ fC vet pn tempers pod 0 vetpitempeteame 20°C" iad [ve [van | wel as | me | is] eis Mehanice sje eaa te | ism] =?) ao | to | 13 | E100 Mott scion £700... 100 Now. Me | ts | on] 38 | ae | aS |r Up | tam | asoo] as | Bs fs" | San Ear lemon] Gene ese ep | 1200] 3700] 35 | sos | 12 |< 0 Takoma] | we. | runs onay | Ue | 1300 f= | ts Lom Pas | Ea = wep P| eho | plsta soja uraent droplet Pies (ml) tee | 2 | Sn duroplsty aren undo, mehanht ans pobokn, Sauer we} S| ik | i Deine] —Tweas | tomes Yrewper vain mo) 8) | tin oo- [wate | cant, | MOST egy CHM aang [Teme Tat, i huaend - we} ef | Re ES | ey | Go| ist, | te nga en | SE i, a Bl tl es pi Jeng) | em | sn | Nn [i | 10 i Sas] awe] ae bie ime Ts | as Pron hautak NR ima oie ltée spre i ro dobre warms 3 [lel al ele on steve Postjan|e vod: Kssinana; mane poscjan smitten UF Tas | tego | ise | am | 38) | 380 os {maavina, (late tots 2 eeu gunene ope, a, be) S| tee | ares | 8 |S | aes | | aa Tatura kotsk PUR streon fe tpran ea haan deo so) yen | ioe | 3x0 aah-[ 230 | iy | 20 pote sann do temper 50°C Px wera ina ah P| ae, | Hao | In | hn | dm |e |B | 06 nepostojan« vray vod (Valo koi, ledane Harner, bree. smote) ‘Strenbuladensi Aautuk SBR (buna) veoms je otporan prem hibant | vem temperaturnim epteresenjima; pri dinamickom optereenjo se Jako ‘agnjva. (Platte! toekova sa osobna worl, Dv, ke ces, prof, rake) ‘Buraaeshs kauak BR (Dona CB) seo je osporan prema Babany a ato upotebava za woen lj platters kotats, “But kaucuk TER slo je eaporan na weemenske uplive i starenje te to ‘malo propa plinove.(Zistnice Lotata x3 vor, gbjve ce) “Akrimirdbaadinskt Aaucak NBR (perbonin) posojan fe 4 minerals bina, masta tekueim gortma, al nepestojan w Klortanimy dplikovod ‘ma. (Gibhive cjew z= bensn, membrane } ‘SikonskiAauéuk SIR je izvancedno oxporan na temperature. Postjan je lj masima, ai neotperan prema veuce vk, upjovodcims, tina ‘islam. (Brtve prehr.uredja, transporte trake, elektene tole) 0 + Vatute aye plete Fenolna smote (fenoplst PF) upotreblava se x1 manjeopteresene pred ree, (Armature, oblog kone, lpatna Kola, lack djeow~ kel) ‘Urana sola (aranoplast) UF sud za malo opereeene predmete (sn tarnu tebnika lek instal). Uvex sa prehranom e newpozedva! "Melaminka sols MF namenjena je a prodmetes wes opereenjem, pe dakorative pote (utp). Petesenka smola UP polimerni se s ukrucivagem. (Ces, profi, posude, sijelo pokutv ejlice) Epoksdna smola EP se akoder plimerzirasukrucvaéem. Upotrblana sc ia dijlove §vodim zahjevina, Ima natresiegna adheasshu Sposobnost (xa. Poluyeancka smola PUR jeu pvom regu elektrotehnicki mate Poveda proved od pasta Pjenasti plasti (Oni se proitvode poebnim tehnolotkim postupkom (plemanjem pasta ‘iavotekotem lane) Karakensienssu2 hala pstoea(S, "400 km?) ian eel 'Ssstuv cela je is otoremim clams (8 neposrdnim prelazom pins i tekicina) sh sa tatvorenim clara pe kojma fe rear pinovs 1 teins rogue jedi difiiom), jest past mogu bit krhko-ved (ome se), flavo twa (ps takom se ‘ajetor deforma) 1 meko-easien Mehanitka i opin soja penasth pista Prem] Gaaoee Tint YS tten | artrea) races "ee | Soar | ae ae ao Pyle Bios le AR | Bo ra Se | el | BB ps |B ee latch | RR "ee vente (|B BRR S| HE |g mele cte |e [tere a Pure | 204s! pas | F ojoas | a0! 100 ~ rein stron le. ** Fett ore ie Viaknastt plasti Viaknast pas (Ginetta vuns) proiede se od odgoverajush vista plas 1012 mihoe taint rastopine (shim i iad postuphom) a proivodajs waka dole bob w prom ted Palictilen, poipropilen~ za pce, mci (irs. plva ne vd) = polsiren © a Mlakna promjera 2 10 um = Wiis (hojplimesi _— 2a Kemist etporn proivade (fier, z= na) ~ ait: polimert—— 23 odjevnepredmete (alo, lon...) = polis = ta odjeme predmete (pedo. alos.) = plot ~ zn elatene odenne predmete (rape, Ks pace gaéce) polterean Kise ester — a odjevne predmete (olen, tenes.) ‘eso mia wunom i pamuom teh. upourebu (remenje, wansportne Wake td) 482 ELEMENTISTROJEVA da brojevt (US.A.A0.001 1983) Za brofane wijednosti raz selina (dane napon td) upote- Usamo standardne brojeve (prema Renardo,priedlog 180). ‘Standardni brojvi su zaokrv toe vrjedncsts anova. geomet shih redova sa stopagevia V0, 'Vi0, Vio, Yio a io Razorsani uu omovne redore RS, R10, R201 RADLeFracemtred R 80 [Nao broanevrijnost a de rant interval od T go 10 vide se 8 iii (desn0). ‘Ograntengereda ozatvjemo — ako je potreboo — ranignim ela om w 2agradi, pr RS(I6..) — R10(...400) R2002.5...5) Ivedeni redo nastaiy sho 56 ienekog osnovnog ilzuzetnog eda standaydih brojeva u2me svaki dr B, Wet. ms an, np R10) (..80,.) 5 ed Koll see det yak rei Gan ir osnomnog eda R10, ali mora sartevatl sane ard bro; 80. ‘Osnovnt redovi ima prednost pred izuzetnim il ivedenim red Ako jeupotebastandardnih bro {era poxpuno iskigena, upotebia- ‘alu se prlgodentbrjer! 10S 21 2435 48 My 22. 26 36 55 12 235 32 38 70 3 235 34 42 ‘moval redo "RS ] Rio [R20 | Rw vn 8 a8 180 (S| iS ie wT) HE nas} 12s aaoe 0 10) 10) 140 0 200| 200 a4 230] 230) 250 20) sas} a | ass, 400] 490, 400 430] 433/23 | 43 | s00| 00) $00) $0 va] 38 38 &80| 0 630) 630] «20/ 30. gx | 3) $8 | 330] 330 00] x00) $00 oo 900 | 390 | 30 389] 3 1000) 1090] 1900 | 1.00 | 100, ana Tne ett aiaiit niin awl oe eel aa am] ‘roo a | ie sovoleno|agie [ans as anne | 6200 Some oo22 | | aso, 00280 90230 10) 10 | come | eons | Soars oos2 | caso acme 200 | 88630 00/0 (cee ease | anes 06 os60| oxen | enc} 250 | 250 sone | 80 eto | 1800 | jew | 9,00 | 0,00 | 0.100 on | | us} | i | | uw jaime joie | as | 400, 600 | | oa | 8200 | 43 1% \Qax o22 | eee 0280/0280 0250 | s00 | sg opis | 0318 032 | 030 i ss you a [ss] | | | 8 co fos |oig9 | | em a) ao | ge eles 0300 | 1300, | ie | % | a fee eee | eae [eae jt 9610 | 0510 | 0410 060 | 200 | 00 © | we fase {| S| ae 8 ss ono | Sino So s 0 ae ee 3 = 1,000 | 1,000 | 1,000 10,00 | 10,00 | 10,00 100 | 100 | 100 1000 | 1000 | 1000 I * dana pines eid =" zea knee wikdnes, | Bre eno plgaden eae," lew ~ teeter a 8s DOSJEDANIE STROINIH DIELOVA Swsta dosiedana ISO medunatodno je opéenio weden, 2 na standar iain “Tolerance mlern prema 190 (JUS M.A1.110/111/112 ~ 1968) 8) Osnovai pojmovs Nasivna mjera Najera koja unosino wertete. Obién je to zakrtena imjera (wd standardne die nase 484485). Injeca, Koj cdedujemo mjerebjem a szradenon ‘redmetu, U to} je mer Okjogena | etogoos mje fenja jet i ajmanja mjera Koj jo dopusamo ‘cro oj prancnh mera ‘anja od ob grangnh mjera ‘aaa meat najede inane mjere (Npge ~ 8) ‘alka f2med najmane aanione mjere (Rigg ~ N) ‘ales fmeds najvede | najmanje mere (P= Nan ‘se mre oka tolerance {ta raft pekaranom tleranisom polu, koja ‘odgovara nazvnol met 1 Toleranojho pole mo2e se rasprosiat 5 obje strane nulinje, # mote jlo ie spod ulti i tana je (vd dona sik). Prema tome moze goeje txstupane Bi pontivao, a donje neestivno, sh pak : ‘mou ob odstopuia bith postina ir nega Sivarna mjera Ny Granina mera Navets mjert Nene Nemanja mers Nine Gornje odstupanie 5 Doni odstupane Toletanaia miete 7 ne! Pole tolerance Nubia (0) “Temperatra pr mjerenju: 20°C ») Osnovne tolerancije Tolerance st podjeljene 18 exnovnihredova. Mjtimo th medunarod om jedinicom tolerance 1. koja ows © nazivno} men N. 2 odtedens fe wojéanom jednadabom i= 04s UN + 00 1 kojoj mierimo mazivna mer Nw mma mje tolerance ym caer] Toteanca | lide | Toran | Rib | Tokar iro [a3 +0008 11s a) mn tor Ho |astoos| tre wr | re | ie ii jostomon| 13 ie | ma | aso neal is 38: ihe 001 Ro] ot | me | St | ae | gee * Veisnoatt 2a redovetlerania 112,173 5 IT so semete stupa sane eg edovt FEY TITS ‘Upotreta oxnovnih tlerandja ITOL.-IT 6 — uglavaom 2a precians mehaniku | miei TT 5.1711 — vglavnom za dosjede dlemenata seojra, 1712.17 16 — za vec tolerancie pei obradi ©) Polota) tolerancijskog polis foxnaten je § obztom na nubs slovina, 410 2a vaniske mjere (rkavce) — malim slvima abcoddeetffgghilinkmaprstuvxy 22a 22 1 unutarne mjere (prove) — velikim slovima ARCCD DE EF FFG GHJU)K MNPRSTUVX YZZAZBZC “oleranciska poiaa do’ lke pod mulinije (poe hse dose aut. Pole j sede s obje strane nutlinije, dok su polis k do ze inad ny. “Tolerancieka pola A do H lee anad nls (pole Hse doit austin, Pole J sete sob strane nslinije, dok su poja K do ZC ipod ne. 4 Oznake tolerancisskib pola Toleranciska polis oznatvemo slovom (Ornaks polotaistoleranclshog pola) harakeristignom brojKom veda tolerancie. mp. 7 — zat tolerancisko poljeza provrt koje se rasprostire of mastne avite za wrjednost IT7 (= 168), Sustav dogedania ISO obuhvaca tolerancsha pola svim polotajina od 4 do ze | od A do ZC, te vako st svim osnovnim tolerancijams od ITO! fo IT 16. Medutim, 5 obsifom na potrebo da bro; mieria bude $0 mani ‘potrebjavamo u praksi samo nekoliko najpriadnish tleraneskib poi. ‘Nasr 48h do 91 dane i vijedpost oni oleranspkih pola za peowte ‘ rukavce koje, prem skint Wsroarts, vesinom swuda zadovoljae fdgovargiu I 1 2- stupnja prednosti_dopustenin dosedanjs prema JUS Maat 2001201202209 1968), ry Tolerancije rukavace (wm) GUS MALI®...158— 1968) 7 Nie are | sa | i |. & 6 sl. Ee eal 538) ath i i latte ale ale Ee Tolerancife prevrte (gm) QU MALIN. wee epee = oo aint] an [eu [oe [os Tos Tor ee Se Hp ee moe Te A ae ie Ha ate vette er woe ven | 238 23 [says # | +310 ain | +e | os rete | a 3 | 8 rej re | at ae re | 2) oe | | oe | smo | 4n7 +6 anit 4a +82 +H +8 +0 aval |g) eg | 8 velo as flalal-s|e me | va | op oe es ” 81 Tolerance mjesia Tolerancije mevila ea eubavee GUS MAL3I0~ 198) ver Fea nh i keen Shy Cte seman! z SEES SS ee | 1 — hajvete odstupanye istrolenog ner fe He steer Pel lg aero So lial A Scenes aati ese Se Soe eles eyes ee eta ee ee ee tee rksen Norns igo Ws F9 ay el a akc idee i Ey a Tolerancije micrila za provete JUS MAL 3I0~ 1983) eee Sr, iecnemaeer RRR eg ee we | | ‘rides iznad najmanje mjere Nate |Z pear eee ae ; aerece mre ee cutie eines inpiness dy ps Naa te spa doje edropanc itaienog mera 5 ‘Mietlo ne idee (odmetak) — oznatujemo ga rvenom bojom — ne sanije pistajatl w prov. Odsiupania tog myerila — mjerena. od najete mere prowta Nua — nose: = H/2 Velednout H+ & y (am) miele za prove Naver | wit | 6 | eS Lu Tasos jet Red loan FE na | F et) tacit, Dod 3 ome |eos Rja fe Sale [3 i. 3 0 o ” o 6.10 : ee eee lea 7 asi 4a aa ‘ poh 7 ; coe ae aeletelen 3 r tlaie(ea fe ; ele le eee t eee ee Hag 1 i ? Ppt e aoe 3 : PLR 8 mm - f ep ne} a i lie ef’ | 7 0. 1: ° on eset (caliegnnia) 2) Osnovei pojmovi Dosied —omaks medurobne podudamosti deat Strojnih dilova, odredenaeradooscue AY priest — ria izmede unataenie mere vedepavani- Skog dela (ape. prove) | vanike mere ‘manjegr unutarjes dia (ap. rukavea) — tanita iamedu najvete mere vanisog ee In najmanje mere onutames dil — alka med eajmanje mere vanjsto Aijela | ajvece mere unstarneg diel snegativna raGnoste — rzlka amet vanjske mre vevers unutamjep djl | tare mere maniega vant dla (orie sastvjanja obaje detova) razlka j2medu naece mjece snutaties ila najmanje mere vanjskog el, — raaika izmedu najmane mje woutarreg ila 1 najete myere vanishog. dil, raalkaizmedu najvece naanje ata (Geisnostiy lednaka je sboju tolerance vanishog i unuarnicg dic Rrsinost (00) + Najveda 2a800st fms [ajmania 200s Zi Prisnost (rekon) Naot prsnoet — ena, [Naiman prsnost 2 Tolerancija dexeda b) Veste dosjeda Later dosed Pisazn dosed Ima woe aratnost (+2, Jima —ovieao 0 svar} mi bai die lova — trast (+2 it prisnost (2) Corsi prisni dosed — ima vik prisnost (2. a4 aa Loa rt 1 Ho hh op aie tel tls) it | T T fal bal Labi det Pan dni Gra does 6 ©) Sustavi dosjeda Sistay edinstvenoe prove ima provete & tolerancijskim polem w pole- {ajo H. Dorjedi su u tom sustavu odreden polozajem tolerancjshog poli fakavea a. 26, 110 Mech — Inbal dosed Fae — peeaan fst dosed ‘Satay jedinstvenog rukavca ima rokavce x tleranejskim potem w poo {aju hy U tomsu sstavs dosed odreden polotajem fleranc tog pla pro- wet A.-2C, 110 AvccH — labav dosiedi SZC — prelaznl 1 vest dosjed 8) Labor dasjeda Prema preporvci ISO JUS M.AI.200/201 esi dosied Predhosn dese u sustans jedinatveng prove 1968) peednost mau sje oC wy |-mreme wae | am mot Situ SSeS rn i «mtr mee be s | | Re Ra wi-aw | “pgm hn | — cn, pe — Au, HID BIL, D9, DIT, He me aie 5 =m Neki doved 5 3. prednost, koji se preporucuu samo 24 ogranicena poduejapromier, is ovdje aveden Tolerance oxida s 1-52 prednen subrane su ne str 496 do 499, os Tolerancije dosjeda Mb (um) a wal eB oF Fi 71 a sa eet oF of of ot a8 M3 Suess s8l8 8s |) sa i Sava amg Jame) ee 30 812783 3 ° $ $450 | 400 | sss ato 4282 | yim | ato, ert eect ee tae a ea 23 See pao o Tolerancife desfede —« sustara fedinstvenoe pre Tae SW] We we Se Le Tae | Wir aye aa Be W|I aa | Be ¢ Nya te Ferg f wo [Tie SLE a) r reel cee iar gl zy ea 610 | $3 | DBTars 2 ¢ Te ae sis a 3 roe] Be 275/512 Ta 3 + Br | 159] + is 3a) 8| 38 oo | 8 ip ne | eal at 218) mys woo | tol TBs |* 8] Sit 5 LEH] 8 | aga, S| san) sn Sesto Seal Fa tits) 8 ence TITS] oie ee eee} lear 280 | | ay) 28 a] vom im | | Ea] Fos eae | tan) er vse! Tet tee Sm [2 Mo | T925 TM | 8) 2 owe [Se BE ese | TM { Fae | ft Be ey 200 | $7 | Feo 130 ret a ysns)- ae | oan] ae [sn | a te) [4S $300 | cao) 4 39 | or] ga RS ates ae $M | yo, $58 | 9) 303 ae) A) sy cae | Se guy | 8) gor $888 | a) | sim | am | on ae =e t [4 Be | a 1sey.509| [8 | $4 | 30 | Me ary + ce | 188) 28 g 8 POVRSINSKA HRAPAVOST (GUS M.AL020/021 — 1968) Powrkinska rapavoat 9 mikcopcomerinke nepravincst na nowSns pee meta koje su mnogo puta manic od simenajagromatanos dijela pone. Pod pojam shrapa.str ne svstavamo makrogeomesrskih nepravinosi povrdne kojih we limensie pribaju duljnske} mer promarane povesine A Je premasuj, np. valovitos 1 — prof je presiek promatrane porting fpresieSene odredenom ravinom — refeenta dulina je (dogovoren) du Tina ila profi teabranoe 22 of redivanje brapavos Referentne duline | labiremo prema vrei i final obrade 4 mera} set Postunak obrade Prikladna refeentna dljina / Een om : Biananie eens slogans, butenie os 25 8 foareie, azvtavanie ox 25 brtene os ag 25 ‘onan, Hpanie 02s os Sit sede line rm —srednja line profita sijse profil p mo {ako da jeu granieara referenne line (— bro} Rradrata date rosy sh tofaka profiad sed mie linge jedrak minimum Provjetno odwupane proila R, je srenia aritmeticka udaljenos profil cof sree line : Rat fiiae Pribians vaijednow proseénog odstpania profs inosi nal ijenominna—ber obra ma peedzmak ii vy edn. yjusimarn uapsolutaim 00 P — prof 1 —eferentna dubia rm — sedi linia profia paralela sa sednjom Tinjom koja ne ste prof Provjetna vsina neravnina R, (mjerena w YO tofaka) je raha izmedu srcinjh antmeichin vjednost Udaljenodi R, 0 aajis | $ maja {ofaka.profla —u grancama referntne dune 1 od bilo hoje line koa te sete prota, a paraleina je ea srednjom linjom By Ry toa Ra) + Rat 44 dose landed : + Ro) ajreca vista neranina Raye je tazmak stmeds dial pravaca, para lenin ‘sa sednjom nije, Kojt'dovey— w ranicama releenine duljne 1 eajvibe odnomno najnite totke profil ao orlentacja slate tera ae (rons, (ails a 5 ae ee 1 ean Duna notena profila ly je zbroj odsjotaka Wo th — w grancama re ferenine line 1—'profil odsjen na paraeli sa stedajom lijom, a Kot SU udaljeni od najvige toske proBia 25 razmak ers Za razmak © preporuéu s© vriedninti ovisno 0 nave) viii nee saving Ren Fons (3) Faas Ztam “Gt Postotok natena profile Py Wd 6 028 06 te =! 100 1 U strojogradinl postotak noteja neka ne bude vedi of 407% so ‘Suupan povrdnske hrepevort JUS M.AD.063 ~ 1981) w oisosto nave em prsjetnom oxsepuny profs Ry Ponupak obradew ovtenoat od stupniahrspavot connate = wapivoni | "HR | hrapeve om 1[2]5/4]5]6]7} 5] yey es ae Sy ue | OSS ee ee eee et aed Hae ae . Came past pt vad adn sic atom fel Fale eraeneapor Heir er tee ne = aot Seka cme ms Sere ele ele t a ear Stel ae ee a ee ee i o}elefe) fs wii ar nes ces feof «© ~ ddatak 2a strojaa obras, a elalelalele Fo eee = An mala bripveti be oad adajanem eesica: 7 Bisaje ale rm «fe Chins a tren sup poet ae Pierre ee . ae ae 22 MTR soy po ian Tp a te “ ae a a a ae ae a Se arent |. ee me fat [ost [ous | ogg [x cea mya | Se | | ge] ee NAVs Metarski normalni navoji GUS M.B0012— 1972) Metarskl avo tokatnim peoStom ISO Profil metarsih neva ISO JUS M.B0.010 — 1972) Korak navoin: P Teoretsa dubion navels a ; VP p= osseors? ua | | is | os 2 Mis | Gs jas) 1a tab mose 67 we | ie ee dy — promt wnoariey neve it) meee (iB) BS Bb besten apie rae nae wos | de | ee | ie Meee gett Mas | O75 | fen | kee (tv ee er Pp iH (3/3)N | GH Hi HIS He i | aa Pe OF IBF ois asso good omar amy MP | tay aed 03 | 02598 o.16z~ | 00974 | o96s0 | 0.0633 | 0.0325 aia |i me | fare 3 | easso | carve | auere | ovens | corz ) oom: Mi | ds im) Bel | Of | ates | O39 | ozs | caste | otro | oorse = ME |S See 12s} 10825 | 06766 | 04059 | 02706 | o,ts04 | 041383 me [a Bar | 31670 Ha 2 41,7321 | 1,0825 | 0.6495 | 0.4330 0,2887 | 02165 mel s 44,752 42,587 wr da | Rest | (Ss2 | oannd | Sus, cgiae | ame MB | 5. me fey | ie 3 | Aator | toe) 1 HMERS | fata | O53 ya ian em mm a ae oor att 55 | 47631 | 29770 11908 | 0,7939 | 0.3954 fa trecu prednost {vale ih upotrebbavati same’ tenia priho potebeim 6 | 51962 | 32476 12990 | 08660 0.6495 slutajevina sos 05 Metarski fini (sin navoji GUS M.B0013 ~ 7) mala eo, BE ae Aas 7 eet |“ |i wiases mits | | ie sas E> HB | ABS wom wae, | | tes wiser wate | na] ies un 8 GBS ISR heed wea. | RR mean | Mant” | ease eee Baki | Be witisahy 038 | oa | RRS | BR wae ine] ge ee | aaciasp | 12647 | 'M 3x2 31701 see [ace lace] aay Orasc1se | aos | ate | aesen Maes | gost | sansa | Se M362 3m | (hse 25) (esee15y | 37026 | moa Misa iio | Mets Mivcis | kos oo Mons) | mast | Mess eso | RSSr tack MSE) | a Marty Met | a Mate ME3 | 20 | mao Mas | fiom | Mauls mest | can | een NESS | fon | MEd Non | oe 33) NEG | 0h | Bel mane | Gor wernt May 8h wast Mavis | ion Mais mex) | aan | Mmn0 Miss Bat Simss Whsactly | Bote fac} wax | game ict Mec | ato Mme Matis | Sane Mat cassie | S102 Maes fesss3) | S90, Mmais (HET | Sate os Masse | Soe B33 MEcs | Sesi Ao} Neu | ish SUT Mevis | Som 2 sumo za syece motors antares "© Samo m mice m4 utetivanie vali Kei Be ‘570026 ne 38 2a ee ‘63931 os oe ‘shost oe 74026 sn Mert at) nang =~ nasa JUS M.BDOHY— 17 oom a eerie aco | eeoeiaenlae ee [aap |agp Be [ah aaa] OB ae ae musa | 1isost | tins Ma i70x6 | y66103 | 163.505 | 1M 230%6) | 226103 | 223505 Met BER) MED |THE BG has | Mags | Bu ued we) ME NB! | it mt30o<6 | 126103 | 123.505 (M1854) tszaaz | tsols70 | (M2454) | 242°402 | 240,670 ect Bem] BSe2 ERIE yess | ues mam) mace | aug | ae missy Wie | mange | t3tton | ase Miisoss | tauast | teense | Mase °3. | Beast | Mosse Pi sera) Mies | tam | sere aao0«6 | is6os | wsnsos | Mawes | itor | 39 if 851 Miaos3 Beas? Maooxa | tsraoz | 195690 | aces ey | aertos | ase M95 x6 sssos| Mian 2 Bins Maw 3 198081 | 196.052 | (42656) | 26h408 | 258505 Moxa HES | auiesesy | tartan | tacos (642056) | 201,103 | 198505 | Ga aroey | 2660s | 253508 = a8 (M1453) | 148081 | 141.752 (2053) | 20x81 201,752] 67.402 | 2651670 teamee | seam | aya] SHOTS [aL] RS MRSS | BER! es |u| tae te i M130%6 145,103 | 143,505 MMOs 20702 | 205570 | “ Mio? | S801 Misoxg | terete | teh.on Mitos3 | Zonnst | 200732 | masox6 | 276103 | 273.50 meiosce | torsos | ossos | Miso=2 | tahral | [anand meats | autos | aagsog | Mame | res | 26m Micsx¢ | tozaua | 100.670 | cag issx6) | 151-103 | 148,505 (M25<3) | D1Z0St | 211,782] (4 28S.x<4) | 282402 | 280/670 Mios=3 | tosost | tonzge | (Missa) | tSaaae | [Sano | Sib RY) | ANRSS |SITE Sees? [am sua | itaecg | nels | aan MiOx6 | 106,103 | 103,505] Magox6 | 156,103 | 153,505 es Serra eer calc mise [iia | gas] gigs | aa | Maox3 | 108.051 | 106.952 | Mawpx3 | 15KO81 | 136,752 (12256 | 22109 | aunsos | (M2954) | 202402 | 280/70 Mise | turyos | soesos | tates 28) | team | le0.e70 22503) | aasost | manasa | M3004 | aren | 25.670 Muses | tno | ttero | tants <3) | tedast | tense se s» Tolerance metaskin ravofa (150) (GUS M.B0.220— 1967. 221 — 1974) Nacivnpromieri navojaesu promi profs mayo ISO (vi se. 504 a 09). To ‘lil mazioni promjeri d, D ‘mal, nazivntpromyeri dj Malin slovima omatyjemo vanettnavoj (vik) slik unser avo} (eatin, ‘Siar promjeri navoja su promt Kole odredujemo meen irae. nog mavoia, a rare neténostl meri Grane promjrinavoa su najvecl + najmani peomjer ie jo dopuitamo, Gere odresne done cdsupanie je raaika vnmedu navecer odnosno rnajmanes promera | maannog promiers navois Goria odstupana velkog sred- ie | aloe promera nivale Vika done San Wik ain Sain mmatice me Azer roatice Ay Ain Tolerancfapromeranavoia eralika ized goriee | dong odstupania (oan, ames najveces | najmanieg promier) “Tlerania je odreden eliza plotajem sobziom na nazvn rome Veligine tolerancija au odedene s8 7 stupnie, hoje ozaésieno brojkama 3'do 9, od kojihupotreliavamo: ‘sii navn rome dy Dy Donia odwtupanis velco, sed nieg i malog promjera naveja 2 bromine | velitine tleancia G L6e ang | aE RRS bn By ae ‘Tolerance velhopa promjera mavoja matic nisu propane Poloda) tolerancije s obsrom na nazivnipromier ozmdujemo so ima. Odreteno je 5 polotsa 2 navojevinka: gh, pi 2 polodaiazaravoje matea;G, H ‘Ti su polzajitolerancia:«, g — iSpod nazknog promiera via, h— tk ispodnazivnog promyra vita, kp—ienadnazivneg promyera vik, G— ae ‘nad naivnog.promera matic, H— tk iad nizivnog promyera matic. Oznaka tolerancije je kombinacia ozaka za veliny wleancie { njezin polota) (npr. hy. Primjeroonake tolerance: ~ za metarski ian navoj M20 5 tolerancjom 6h: M20 — 6h “xis moj ls tolerancjom 4k zn sede promjer + 6h 23 velii promjer M20 ksh ~ 22 metaski avo) M20 toleraniiom 6H M20 ~ 6H. Noxiva deine | (dunn dodia izmedu matce i viks w amjru on) coeedens je Korakom Pi sednjim nazivnim promierom vijka d ‘Normalna nosiva dling 3 ie 8 3 3 aay 2 59, 2» Eat rs | 8) we * Kratha nos duina 4< Fog Jet nse dui f> hme Preporutene tolerance (ovsna 9 Kaiti tleracie | nov dali!) Preoriene tlgane Kaltes a vo) a | a) ae nase na Roane dition a ee fa terest | nem) oh | Seer | aah alee Reb ae | su | SNe soot | Span S54") Spa edna — vette tabevet |" | ree Samiisstewod’ | see | oe | Jeee | so | ec | 70 Seaewoe PSR ekRR] SR | hh mnt maa atest te | Sete 36 | 86 ter iss mM * taioger Seah ‘Odstupana (po JUS M.B0.230 - 1967 i M.B0.252 1974) 28 proporoéene toleranaj u2nosiva dujna fy sabrana su nase. S12 do 518. Tolerancije sredajess Gorn i done promjera navoja vijka dp Tome sn | 46 | Som elas ee : ie elt (=o eae a eed =e =i 7 ae See 8) = | mens 9 Sa Sate [aon ns [79 age leet |e ye lae sara al 2 xR ot 8 51 Set Saat =p ae} fps TEs =e =e =e a8 i Sais (Sas Sake =m Slee | ee = a 8 2R(ih THEE yelper SIM ww sr] Anita eas RTS ear) 09 Teo 252% sai ant eas a a 3 |i 3 Sh nt 10 vel 0)... 180 =a\— 08 | ie a8 | 18 +95) 28 « 0) = hayma4 ash oity ° a) ie 3 o oie tm 0, 0 we |S =a clea es 3) re 2 <8 5 20 sp sri sis oes (aug es eee eee Gornje odstupanie Aza (2) (Dooje odstupanje Amin 21 Se Tolerance H je 0) Naga promer Kora Tolenacie e a3 ss thw tie 35 | 2350 322 +10 Be 0 ino | Fe 4s | £350 is | Ts 1385 | io, 3595 | Foo. tee | 8 Tass | thes Son | Sao | 5 “rans es | 468 as | $518 | Tio To | Yas | Ts a) Tolerancije malo promjera navoja vijka d Gore | donje odstupanie 2 man thy (ut) Tang po Kear Toieanebe Taare verde Pom ar am akon spe fay oxen ps ~ Sp =3 ‘i Se Sa 19 Tne) 31S 5! = | Soy 00'S gor] = San] ae Sg) = s ee oe ah os ag [eas a2 2» hie iss SE | Soh | Ene = x = | M0 a3 2 ch Sr 3 Sur} =i 33 S381 may ose r= =a Sr ERT Sa | 8 | Se Stay Ss | Set | Saar | SS Se =r es Sh Ss Se Se 516 4 = 29 = 78 = = 30 Tie) iot — tor — eo) — 74) Sao |— 58 35 398) 58 — S84) — $05 = 508) — 56 |= er 1085) Trias 1032, — 969, 49) 1140) aost geal = an = ar ert 7 awa fe —1980| 1149) —1089 1098 — 1392] “119 3 = 715, — 460) — 330, — 9m = 12) 1373 [=agto | 1a = 790) = 71 z 49 San| Sar Ta SB Br 88 38 = a= a oo En Sant = rls = = |= Se | Ste Saahy = Soe tel = it Saar Sas on | —sny = 997 Stee = me 49.90 (4 | yi86)—sfoo Het |=or | sons) 1s] —18 [57 Sm =r Ses 3 "| =1080| = 9 iit sh un) AE 3 San = Beis a = Sie) aan Saat | $3 | 1083) 92 Sa! ae n= 6 = =o = 946) = 6 anes - aa) a= =o 5x4) 109 = 347) f99 |= too Wo), ..385 [9 = EI |e — 57 2013081003 |= ore = 9a |= 5 aM Ta 1088 = ee 813 se! Tolerancije malog promjera navoja matice Dy ‘Goraje edsunanie jm (ut) ae (Donje odstpanie Asm 22 se Tlerancie H je GUS M.B0.056— 1952 “Tolerance eo! 7 16 4) en Profil iwnih naoja(Whiworthon) = =H | ie Bel emis ot 254mm: guste) =| am | 2H oat evo tay #2542 = i Ss! = | TNE] $5 teeta dati mmcie 200 +9 tHe 7 | am | THe | TR | Haaser STH OTN GR Ta LB | THE Nose bina maven Tie TR Th BTS | Mat Sosa Sse 28 im tn} Gm Ut TBE tt Pte wat stay trian ra Ol3733P a ee ane ee Seer a 2s $602 Tan 2 142 | 1 suo tas | f38s seddaddceeteeadagg date ison Nain dost Rs nkeo | 2a Pos naohimdsjedomrazumijevamo medwsobnu podudarosvikaimaie ay, | BMS] 38 Zrainot (razor) navn dojeda je asks ire veg promyeramatiee Re" | taxied 4 manieepromiers vk Ry iia fo 38 Primos (prekep) navohor doveds je rata iemeds mavieg promiera ne | 240/10) 250 mais I votes romjera vk #3 | Hom | 8! 3330 Tolerncjanavoor dosed fe eatitalamedu rahe | naman zafno- Bie Mie 10) 29 sti (ednosno anon navojnos dogeda. me | ae [at |e Veste navojnih dosjeda BR | aieaw| a} ay Lite! maven ded eH mi aman) 8) a Nori 1 aie ope upotieby Ris San) | Las “gba belies 7H/sn sede kvalitet 61/6, 616g nis lann| a] as a aie SH Ri Eee 2) ME Pram navn dese Rie SG) OE Gort maven sje oe pez Evra (6 prsnota) pitegnae ve f mae {Octane de pitan amar pom ci «cre Se gen cH ig Rete mtcane SH/spah Bei) an eal Se ent Lon dine paseo ‘s 19 8 Teapema navi (GUS M4 80.060 — 1957) Prof trepenih mavoja Korak aavoin Dubina osnovnoga profla navoja ( nosiva dain) Th ~ 08 P |} Nanina dubina navaja Vika ty = Hh, mmatce Ha Ma, Zevinost 4 — na tjemens R, orien Ry Mee profiatrapesnogs nasa () bs 035 | 0% [aa |20) eS | 03s os PHL aM | Ree, Rane] PUD : Tas | alas: ous [tay alt 3 135 | has | Gas [fa] 9] 4 4 235 | O35 | 038 [20110] 1 5 27s | ons | 03s ||! | ‘ SH | os" | oF [Ria : as [03s | 05 [Ra] s/ 1! 3 5 | o2s os [elas] 1 2 i Veliki promjer navola— via matce By = d+ 2a Mati promer navoja — vik d= d—2h, = matice Bd 24, (= 4) Seed promier navoja = Dad— mh resjk rare rn ocak navoja P n-ojnih navoja vet je n-puta od Koraka jednovojnog navoja, dok sve drupe mete ostaja nepronteriene ‘Trapeane navojeupotrsbjavame pouebao 2a rain voter, jer tandariramsh wapernihnavoja sw na str 521-30 $25 Trapezn! naval JUS. M.80.061/062 — 1977) oa) & om [Sn | om | om ef as | s nl | nels |ows [a mia | ass |e ie] | us | ein [as |e 2] me | oe |e wom | mes [a RUGS |) ai ae | IP [ke | ms | ms fa a) ac | as |B B) BS | Bi |B . | we | Be 13 2/3 [2 |# se | us | as [3 eH ial eae elle nealase| mls |e [a elas | x [2 | B/S |e | est elas |e [3 on a) as | \& 2 [tote Mh) Selene gales as ela da lel & lies Ut su w oir si ave pre prednosi (Gebel ishan). od rave dre edna samo ons predneni KorKom, su Trapesni nav (oastavak) emt ee ee ae eee ars [elas | ig Gadae [| us) me ‘a | 10m od eee - a } ian (Tess 16) ass) MT ast | 47a a $i hs oe i | is ra 2 ead | 118] i@ | BB Box “| 3 e165 <1 | 165 | 187 1st | 1697 re 3) as tow siat tet] a oe a rad H, eo | Grers |r| uw | ie iat | 2906 Le eine Taek | 1 ta | ior i Tr180 > 28 ji] v2 | Men Ere ema qrestseay | in | ass ast | 20382 Emw ein Too | a | 1 i | ee ree % | B05 | Wie x | BS RRG Big HBS 8B Bag aaa Dearne: Tao. 8 Bo | mi | oe Red |p| Rapes | |B ed EScg ae RBS | 2 |e 2 et 1s oe Rowe | a 12 | = jm rig %\ im bac (2/38 aed Fi ae moneda | ass Geuisei) | Ms | TOR 58 non) Byoxp | B | 20 | Bo) ea | dna38 bee lala i tae fig] a pa || me| ae | ass peste) eae ue |e ae Trait | 12 | a0 | jis | at | dso 2sx14) | 1d | 128 109 an | oar Reexe | | Bo Seige Gris |S m1 earg (2/8 | 2 ta Teoxts |e | od | iy | ime | tte || team | 20 | 20 | ue | or | a7 fire sleet ae (am [ad a Hg 2 3) Be ae Wa SL RE Pang as = Geta tpt (i iu), ac das + Ua mute ean pn (dl a od ne at pS a ea rae ones ah lol ea Py 2 Piast nave (GUSMt.B0.070 1981) Profi plats navoja 4 Korak voi P “Teoretska dubina navoja = 1.732005 P Dubina nayoja na via I = 0.867 77 P Dubina navoja ma mati (= nose ‘abana navoja) He = 0.75 P Zratnost beoune Zaoiijenost 7 = 012427 P Mier profi pilates navoja (rm) ions senile a Peace Tae] 4S | baie] ome [ie] as [12 Hac | 23s | 038) 038 || ihedt | hs] 2p | 287 Tas | ae YE SR) GRE EUS Be] ae |g Yelk promyernsvoje 20 | a6] sz far | au | dre rap} ier [a3] tt |i | an | ea tomo | gan Tae] seo 135 7 Scie 1 Skat vikad = matice 0 = d Mali promjernavoja—vika d; = d ~ 24, mate Dy = D~ 2H; Seed promjce aad + 10504 =D, — 09136 P +H Presi jenare Aw dius tej plas nave Korak naoja P voi plastihnavoa ved jem puta od Kora jednovoy nog navoja,dok se Urge mere navojeomtajenepromienjene Psi nav) ypotrebjvamo za vetens koja mnogo rade, «prenone vel sie al samo w jen sss Rezikyjemo te prednosns stopnja plstog navoja: pv je = obiésine ‘potrebu, drug za posebnesuajevea re jos samo stan kontukejama, Pilasti aavoii emsatat | gem | aim | mt sxe | 2 Pe | 6am sme} a] ir | ese Saxe |G] 2 | eee siex2 | 2] ae | ie Steed | o] is | iiss smo | 2] a | wae S304 | 4 | Go | Sse saexa | a} 20 | te7ee Shes | 2] | ie SES | S| 30 | tae Sasa) 3] 38 | 2270 Sis |G [ H | ite Sick | a] ie | itis Saree | 6 [ar | 2s SHeto | | 8 | ikea Siexe | 6 | de | sede S3eeto | a [ae | ieee Sach | 3] | ae saccr | 7] i | ani Si%h |b] a | nh sazxa | 3 | ae | ares Shih] a | ant ses | x] 2 | sere Seca |e] | seite sath] a] 2 | dna Saxs | os] ao | sure Saat | at | eo | Stan swxs | 4] mw | 6305s Siete at | Jo | Beer Sate | te | Jo | aan Upourebiavt reba u pom eds dele amine mse Pilasti_navoji pre predaosti(nastvak) Past avai pve redox omer eeae eee] eemeeeeeos TT See eae 3 «| nan Sox [2 fae] soo | sian | 30 vouid 3 B) 8 Bid Soaoxes | 4a [340 253.36 | soviaie | San | 274 | saan 5 «| man S3aoxi2 | 12 |380 | 3s9..74 | anner7 | 340 | 362 j 01321 3 i] m S35 sazoxie | 18 | «20] 308.760 | ao7.726 | 420 | 39 | as704 3 | 1 oe saooxis | ax | aso] 425.760 | 997.726 | a0 | 23 | sess 3 | io on ssooxia | 18 | soo] 456.760 | 287726 | son | 493 | 72590 3 4 | io 862 ssox24 | 26 | san] apnsas | 225,634 | seo | s0¢ | 198053 Sibexta ae | Go| 'oeses | Tas 8580x24 | 24 | sao} s3e.s4s | 03.634 | seo | sea [227622 Saeed] | |B | desis sorox24 | 24 | aan} srm.see | aos.o4 | «an | se [262208 ioral | 10 1300 : siesta | 1 hist east naj due prednot SH eM) Ot | ito ist sux2 SHX3 S14 Simx6 S20 giexs) ie] ie [sae SEX 3 Sawer s sx10 Sitoxt6 — §200026 + ie ame Shi § Tso Simba So0ead x Sax) Sass Sime k 5 i rests sisx 2 s320%12 Sorte) af | 130 tae Stax 6 SAx 7 § S612 Sis0x18 Seo 13 ia Sax1 § Aste Stoned Sa20eas 20x61 's | 300 toa ses Smx3 Steed S094 S208 Ssenur SoS te) ot | tte S2x S$ S4ec RS 99312 $210%20 Sosa] 2 | ed Sie Stoae § Soa S2incae S400x12 Secu) ae S2ex 3 -$50x 39 Sttox 4 $200" 8 5 44oxi8 S Hox] 3 | 3s Sux 5 $s0x 8 Sumoxiz 230020 1) shoe)’ | 0 Sdox # $s0e12 S$ tiox20 $230%36 Hoch] 2) 3 S30x 3 $55x 5 $180x6 $250412 — s sa0x28 Sox) 3 | 3 S30x 6 $55x 9 Sa30x1d §250%22 figeal v | 20 S300 Ss0x1s — Stax22 S$ 2snxa0 —§ S60x24 fuera! 2 | 3 Shx'3 Seed Sis0x 6 S270%12 Ss 600x20 sera eae Six 6 Se8x10 Sigox16 $2702 Sioa) 3 | 30 S3ent0 S516 Ststx2s S3eap S$ 40x24 a0 <0) fo | 3i0 | dose a eee Plast nave ite peda $ 30019) 12 | G00 | dpoare | aoraiy — $3mcay) 2 | ae] deus | ez Sisxs Sie e Siasx 6 Sex G Siaie 8 5300 584) i | Sto | BNeSS | 2 S10Sx12 S128K14 S$ 4SxI |S 165x16 SURSKIS Stose2) $128422 Staged Stacey Stns? ‘pore tba w pom rsh dete ante ae SUSx 6 Six S188 6 Sitsx Sis 8 SUsxte SLU SissxIe S19sxI6 S195x SU5x22 $1.28 S1ssx28 S$ 1tsx2K $199.32 * Upotebioan eta u per edu debe aman naje Obi navi (GUS 4.800081 — 1952), Profi obih-naveja i Bip ms 25mm wage} Korat naoja ton) ba asain \ ‘oor subina navn Ha 16603 Dooina gave vikay matice Hn 95h Nonen dones mavgi H, =ana4o" * 4) oben — vi onesie i yoy men mmce ROAST A aoa F Mie profs oblog navoia (vm) [mT in| in| mm ie | 3Ho | tame oan ass 813709 S| 388 | 3m) ake chon te e/a | ahh | oth tie Sue 21 G0 | Sas | 8 Maas | ars ‘el rome vein — wa See ieee Hie Ie doses A Pramas Bee — ee ‘Obit erubi navel 20 Zebesniéka vorila JUS M.B0082 — 1952) ‘Seed promer| BoP a omy Profit ae tops naj rate od prola vormalncea cbr rain tine Ho fen ee om Et tn a Obi! normains navosi GUS Manos — 1950 PaaS Sah som a sen, se omit [tm el ona eee | sae 68 Ries eT PE | Me) Be hae, ee ky 8B i | RE) RE RIS S81 Maes | oN! jee | aa | BEG 1 Oe Bes |b eas | Bt ete 388 oh icy MR be at at soa a8 Bey 8 8 ie BE Bt Sue BGs ica Beer 8) 8 AT Be a leas eh Reo @ | S| a ot) at ae ies tea eis BS Gs | RE St Was 208 Roper | m8 | 8 | ha fee | Bins wait (Obl mara) za Eelesicke spojke JUS M.BOGS} ~ 1982) iis let Fro vu onvo vii je he 9 nemaoes tee i me ies etn stn it sd tra lec tn Res inti “Sra KOSB vole ROSH? fev Skis Jen Semen Bah jean deat) et Per, rm tarmm da sonm p= S06 bh dian aa wolee| He A= Sty Em GBM Bc aneae Bree A RAS SEO fos HAT Gm AT Hat Salm 8; atm foro Sia $84) tivo] 182 (jee nr med om 36 Saja pian ey Navel aa bite (JUS M.B0.95 ~ 1957) Profil navoia Broj novo na 254mm Krak navoja (rim) P= 2540 Dabina navoja Hi = 0.5327 P Zaodlenont r= Fis Veli promer Mall pom dd 2h TT ae ons |e | | am | mh | om | ae | i, gas] 26 | aon | ase | die) geo | aaae Baus | 888s | 3 | BSR | SR | Ri | Bees | dass game) its | 3 | eee | Soe | Ra | 9 | at Bis, | Ase | 22 | tam | oe | Bs | Be | Se san al GUS MLBD086 — 1980) Pro mle peluen a oneet ie seg, Konno tm) P= 284" : l BO Va emi vik . | Mal per vine 2 A SIS etree mate Mali promier mice Dy so |ufim fom | 32] ae | oa | as fom | az] far] x | suas | aeas | aus | ae ep 7 | 3629 | 1025 |) aes | 2a06 | 2655 | 2436 es | e| am jum | pet | eg | a | ae woo | ua | 2200 | ge | ae | 3s eo | «| oo | Ban |S | ee | ime * Gorn don bene oma sane veijednoe, 0 avo 2m ollopte clei (GUS M.B0.0%0 — 1952) Profil aaa Bio} navoja na 254mm Korak navoia um) P—25 [ia eM Bo] 8.8 | Bos ER] 2 SSIS RCN S81 SSS Tempeova je QUS C2021 ~ 1958) me on [sa it a 3.20 |. FEES [ane un B31 Bo | oR | Bos Sees (la al west) wets | os | os SEEN Lane 8 SBE BR 88 | Bo Cen jer BUS C.3,011 ~ 1973) norman aren 4. 00 89...239) 340,450] 8... 199] 100... 13 SE: bao 230; 3] 530) tao 320| 120-0 0 {so | 380: 3a0[ $30,900] 200.360] 130-" 0] 00. {EL ga (San: Senn: Spal 30. Senha. 2001 0. (Opti Ronski lis JUS C:B0.S00- 197011972) Sraqt_ | 200.280) 340.20] 160.20 110.130] 90 SERRE [BB 3h 0). lt bust [Fans Sap] ean: San] top". 2s0) 30," 130] 90 Coser [340 400)530. 9230p. 430) 280 aH. oses | 2m. Sa) So. 6] 220..290] 150.180) 120, owes [ans San} tn: Fao| an." 0: 31080. Eras [340,480 900. A800. 38300350360, Dapusienanaprecanja najvazniih ‘auton omaka napnezania — vidi ste S33 ovinkih material (asta) ‘Sa napreania vied pri tmperatu oboe ool fea | Re om “ee mia | for | Rm | om c4 om ieee (2H io cee pee] in es ino ae Cat a cementranje (USC B9 020 ~ 1974) ~nakon kana Cats eu opruge (JUS CBO 551-1988) ~ pobotians ets meee ein rma 180 Ham) ea ea. ss suo rare CRABS gs SS: io EHO hso.. sof ao... s2u]200..20[ 116.250) 90..120{ 10. 96 € Alumni tae 2a lvoe QUS C2300 — 1988 $12 foo. a soo... 650] 26...240} 140.199] 120.184] 90.110 agiizor | 0. 90 140. 200] «0. 3 40.70 | 30. 00 | 20. 40 C412 fon. so eo. 00,30]. 2 40m a0. tro ALS 0.518 | 30.0 | 0-164 40.78] 0.60] ad $830 Jone. 30g oo t400 20a) 300 Agn| 380 2u S022) ALS Guta | 140-460 | 190. 380 | Soe 40.90 | 30.00 | 30. a ic: 750... 9s¢ 140... 1450] 360.460] 320.420) 250...350] 160...250 ADMg SSi0L | 90.100 | 170,250) 60... $0) 40-70 | 30.60 | 20.40 © 540 oso. son. 1200320. 90| 30. 90240. 30) 150 250 Alumni sine a rote JU ESE [oto oso: tho [ao Bo] 30a 3 0] 90 268 Selene) ats ai aaa aveue sme | 250.030 | B80 | 30. 38 Colic za poboiane (US C-89.021 ~ 1974) ~ poboient ssi tf ate] Hat orl ise : 2) Ste oho| th so EER Ifoo.. sf 50... esof20..2ft40.170] 120.0] 90..trs | San “a3 | a0 alate C10 . RY stan | Sn Fen | 0 © 180 fw. as 50... soo [20.20] 00. ns ae 180 a bakar (US C.D1 002 ~ 1972) ©1820 feo. 50 oo... 50] 30... 240] 40 10 castenan | 70.420] 146.200 | 40...) 30. af 20.030 9.20 Tren] Abe ERD | bab 38h] goat 80°. 3030 | £128 fee. sa} r0. 200340, 0020. 10 38m | o.oo | 3604 fa 90. 1 at ad [340 © 3830 [500.50] 250... 00) 3.20. a0 Bakrene sine 2a Wjevanie SUS C.D2 300/301 a130 30. 00) on’ 1050 sao sn, By geawtn 0.08.2 | 5. T 9. 2» ES fst $8 So. 0) 0 $5 Accuzoa a) a0. 180) 280.380 mat 30.90 | SB BR ESD SoMa ERa S20 w Bakrene sine gnecene (US C_D2 1001011102 — 1982) 4M [eso $0 990 100/460 333, Bo cazasnen YO 150] 30-88 [130-27] a0. 9 0.90 EHR fh > Stato. 10) SS Fy coreg | 18H fab |S an0 fibt 2a 15 90.31] 80 47340-12010. 130] 520. 03 2 ag mf 30. 300 | 250.30 | ay tad af 0 fos. 950) so. 1250) 0. set. aro zens YT RS 300A fafa 90" 38 5430 (oso. 0) 950.1200) ssa 30, a nom] 20-400] 260. 38 faa. 12) 30.) 3.30 ESE fan $80) spo: 3303030 i PY ofa 380 | F806 JS sth 3" $y 30" ES [Raf 0 Su 80S 30 Be eases en es lisa ase gosta ao, 93098 pct nme mate mot arent, hind oat. ‘Dopasteno naprezanje aéeine onstruje Doputeno naprecane 2a kovinske delve Ujcs) bt predmeta Kod predimet, koja se presek znatno ti [ienmanae [gee afaic ne em pt ee eee ] sag [STS Da] Pearce tee J ‘ ee ae saat oa Sie eee iret oie tian fons i aoe male ‘Soil po etna act | Sec "motte olor oe aim | 38 38 2 pen eran vie eee nett at. sero | ae eae : een | ee Keni oso ati oi sie cues eis nee ea ee put ees | | | ree | ince (tae | 6 BSS Sieh em, ace epee o me te 22, U obi sav site w 10, ‘Veliki porastnaprezanja 2bog obika doveo Jenuno do opsetaih seman iptvanja na eave bvatten ice ia do. roa 3h e posi ans | | Lt] aroba noprecaja ‘ann * Pa san ptakon: parscmcvan pri cake vik ms jedi own pot ue ‘Vriednost u tabi ved pi temper 8) 28 opterecenje glavaim slams: tetinom snes: ‘Dy 24 opterecenje Koj se ne sastj samo od gla sila (hao pod a). vee «od dtm se jetta, koéne sl, hovzoatla bogwih sa sile op temperaturnog rasteznja Koco obika ay a najoblenijeslcajeve ‘auton prtn opel ol le vet oe pee Te rere ee : Cte zoe opiate.) Nema | eho Dopuiteno naprezanie 2a nekovinske materiale Seccetriiisiiiianiniiitiiiliinninttn eee atae e |_ cea aerarneelea | 2 Mateiat & Stay | [ene wie tM, Tame t| wom | wes [cape] [OR | aoc epee meee onl eei| tay eee eee ane ae seen. soo] = fas. - [ek | wom aie | Korfichent oblka ay 2a najobienie stcaieve (nase) a smanjimo zarezno naprezanje dgax. Konstreksijma se dosedno ‘onimo eft areas | pijelaza pa lavodimo So Je mopice postupie prje- ~ postupn pila paraboitng iba ru nop obi) od promjerad do promers d ~ raserecen piel sa zaolenom udab- ‘nom na predmetins pe se ne mote natin stp pear Ne motemo i iabjei ott pila, vale F —takvo mento pojacat vec dmeazjana ‘porrijebit rec mater, kako BAmo wt leo spied zarezno detovanje ‘Udecateajanjaopteredenja i opereivanu do odredenog naprezina ne moraj se sve deformacije pojavitiodmal, vet delomice tek nakon duzepviemena. Ta pojavs remen ‘Skog 2aostajanja deormaca ia opterecenjanizvamo putenjem Mater Putenjesprecavamo tako da mater opteretni mane neg je 1 ops Steno 24 Latkoujao opteedenje Cortoct matensla dle ovis 0 taj opterecenia pa je ona to mana st opterecenje due trae. Svakom tanya optercenia odgovareodredenaévstoca materia, anazumo je veeme n= Fkom statiekom tyrstocom. Pri stanovcom manjem opterecenju puterje mode presai. Odgovarajuce Veta | Nazi |r | Koshovent ot laze: Serer [ee | mre | © asst eas as | 02 A eye | wr | es Ty) t : a | AS SS as oy | Bs ” 5, ae i inn Bae ier wen Pr mom opteresenj vein ilauih materia nije posebnoexetiva na 2areara naprezaja tako da ina opetecenjacsto fecha wimat vobAr a mo2emo racunalis nazivaim naprezanjem, koje zamisjamo dae edaliko Fapilens po ejelom preseki ‘Osjetsowteeika prema 2areznom maptezaj je veea ko mo fe prance plastienost ia, pa je turds elk mnogo osetia prema arezima od mek, Lijevano ijn prakigki aie osjthivo prema zatezum naprezanima hog Sih nunstarayhzareza (graft Ist) Zarezna se osjtyvox jako povetava ako optereenj ie mimo, kao so} to apr. pet djeavanju udaraca U tm slucju govorim 0 »dinaro} th ‘alarm tarcong erste ‘Opéenito se pi promjentivom optereéenj zatno povecava ojos 22 zaeana naprezanja, sto mu200 tabi dubhe hlrazivanje sud 9 Fazdobs apeezaja, fica mateiala koja ue ne ovis 9 trjanju operecena naivame tr} om statithom evrstacom (vid st. 320) Udecaj promjentivos opereéenn ‘Cvrtoce material zntno opada ako operecenje nie jednoliko, vee se ‘eprestano mijn (Kleha; tira). To kolebaaje optcreceajawzrokue 1 Kole Dane naprezana v maternal a peomjenlivom naprezanju Custos se smanjuje povetanjem broja tas, Prl wl veikom bru raja custca se pilav vijednot pi Koo} ‘iene ovis o bojuttaja, Nazivamo je »dinamigkom evrsto¢oms (id st 321), DDinamitks Eyota ovis o tome kako se Kolebsju napecanj, Naess ‘odredvjemo spulzrjucy(itranj) dinamtku Esto, pt Kolebanjy tape: “anja 0 do neke vijedeost aka aka nha (Koledja) snark {ostotu, pei Kolehanje naprezanja tamed apsoluino jednakih erjedost Winks ka Diagram dinamickeévrstse (Smithoi dijugram st, 324) 24 acke kon strokes Celie sabrani su na str. S40 do 542, Dijagrami dinamitke évrstoée jae 0 U dijgramime dinamitke évrtoge nekih konsrukcikih élika omagene $ oo Bene eiulje predstavaju ny ™ dp 7 Wa | tk a ae Sa Be Minne SS wee tori ee mie 1 ovo sedi naprernjins Ses 0 ‘seams napcanna v djagramine dona Rw | 2 Nim? =| 9 gp moe ‘ & i aa z Does a = a7 om an C784 of my d 0 all are = Rourke ck € 04s oe IA 00! el eefael@Z| Oe hii ok C0810 : 7 ect Oscntvaral fo 60081 ra : oy ie ~ A 1 Seo om Yor fo ye ea 309 / ey ma Z ry 0 Ps tease ETH o | Some <9 se 200] Saad I a a Ne i alga hv Obie! konstrukeiioki cei C0561 Konstrukcijoki getik C0345 ounmerna peter? sw sa NERASTAVLIIV! SPOJEVI 2 eo ‘Zakosiéalspojert a Zakoviee s poluokrugiom glavont «ee ad Primos sa F scan spo je Fe wDixlp aij je! dulina korsne prijenosne poveinerukavea, ‘Koefcijent tena jm plot lzmed eukives bras ysepnutom sane ‘anos 0,08. 0.19 (en sede ved hc oko 0.16), Prienosni moment M, tem0g spa je M, = (4.2) 7 RASTAVLIIVI SPOJEVE Set Lng tener 050 pen Py oe 2. > — Sina bl SES fs hi vate ote re 1) — nm givin 23 Kinove jaa glavil za pera COsnovni stancardinran Klnovi | pera prema JUS: Klos! GUS M,C2020 — 1957, — Plovnati kinoyi (JUS M.C2021 — 1957. ~ Pern, vuoka GUS M2060 — 1957). Peo, risk DUS M.C2061 — 1957. a] | ein wine | wieder ae ea ee Emilie 06 | ia gous a laialata |= goed ig) ay tel peal ¢ BURL BIS 21 8 BY S\ 41s oe len Slee nls eae BG gre ee Ble) Blt anal e Bra) Sle Pea a| tls wo). 22130| 32 a) mda oe (Ble Boal & aie i mals | Bi = Bowl y iit = Soe ie = 20). '0 | 70. 20 | 142 | — = oem ee) a) ae |e at |e ele H0)..-300 | veo | 30 | oa | tes | Soa | 198 I=1= Za klinove i pera upotebluvamo Slik vrcoe Re 2 600 Ninn ss tora spejet torn spofert seuss bokovima JUS M.CI.AIO Unutarmt promer Vanish prom > ra taky invedbu Dy ~ 2 sanju irvedbu Dy 1958) Sint . we ele | es Ple;g als elt fa jag SUPER Tg Se wc inn Standarizrantpromjeri 30956 8 10 12 14 16 18 20 22 25 28 30 3235 40 4S 50 55 G0 65 70 75 40 85 90 95 100 Obradenif bez save GUS M.C3.040 — 1954) a= 3...100mmm siorjaci | s malom glavom UUS M.C3.020— 1954) Y= 3". 100s5m Pouches witom gvon JUS MCLAH — 18h d= 6. 00m swornjaci | $ malomn glavom JUS MC3.022 — 1956) d= 5... 100mm ‘Standardviani prone & os Oris 22s 34s 68 1D Cilindrigni 2atici 16 29 25 30 40 50 = © toleranciskom polis h8 JUS M.C2201— 1952) = 08... $0mm = © toleanejskom poby 11 GUS M.c2202— 1952) @= 08. 50mm ~ 8 foleranciskom potky m6 GUS M.C2203 — 1952) d= .5Omm “Zakaljen cline zak (60 HRC) =u toleranelstom polly me JUS M.C2204— 1952) 4~a8...20mm Konitni zatici (1:50) (rome d myer ve aa wlem seaj) GUS M¢C2.205 ~ 1982) 4=08...50mm sto Vitankspjei Standardziranih ijaka i matca ima maogo. Najobignii su vk sa fe. sterokutnem giavom j matcom (SO) sere a ae tee Tt i Oo SS & Se i Bm { i 8 OP Bh Ge ie i i 2 ody @p i cn eo eee 2 ne L 1 ako ie 1b, no) ied do se wh. ies tourotumam slovm — ine C18 GUS MBLOSNE51 — 1976 Serakane maces ope he tis MB 80 — 1965) Mateja eit be poptanih mehaiih ona, Mice vm Nazi | Nomalne | gy Dulien at me | Sa | eee Suan | oa a les | ‘| | 2B | | aoe 2B | So 3 | 2B | 00" "'220, | BB | toa | = |e | | 33 Prema JUS M O19 1972; 4, = 128: ~ 125. ies detrokutnom elavm rade 4:1US M.B1082 — 1916, navojem do lave: JUS MBI 0S3]058 — 1936, 1/inim navojem: JUS M.BI.057(00— 1976, eal’ viet i maice (US M.BI.023 ~ 1983 4028 1975) fea[ teal ae ww) boom ote "8 Nelean cel (P $0,068. 5 © 6,07%) le 28 atomate (PS 01%, $ oaag Pee 38). SLB ho, pan (© = 032.08H) eam (C= 18 Rares tntese: 8 ws nee {Nei Cg 9st, Rone 8 5 0.150%) Preporatenipromjeisrla za rupe pred naresivanjem navoja {GUS MBI-C03~ 1972) Onms | POS] Gomis [PRE] Oman | OBE | Oamaa [MOE wr as [Mas Miz | w2 | Me | 2 Mia | oss | Me Mu] 2 | tae | as Maa] a) [MS Ban | iss | mae | aes Wa] is [ae Ma | ae | we | 8 wis | is [ae ways [us |e Mas | 208 | Mao Mio | 38s me ae pany Boy | 3 Promje prove ze vies merarskim nevojom (SUS M.B1.004~ 1986), — Gera | rot Front oe Ean Pe Ma Mis i Wa Re Soo Mls M27 w 88 ar Ma nes 8 2 et ui eee Pa ue us 6m a a ia us Me ggg Bey ti Hg fe & i iy io MES 8 eu Ws ce Srounio) e gubeiaas akeSye ware ps nent Procagun vijaka 2) Vidz pritvescvane Maksimaa sila Fy. hoje mode penost vis preset A (spromierom Fexae vO} HOO P< age And Dopuseno napreanie can 72 ike adedjemn abigno ovine 0 maprezie rj edema Re Opn.) seas e a prednspregnte ihe unimam Fagg = (13. sil, kojom opteretajema jak na ak 1.6) Fede Fvanjska 2) 28a sbanj sno x apes i past jem) Nova sia Fosredye se = ou poatncm soe et pod a jo {ober na ln pak p dod poh mn Faas 5 E=AEM py die su: d ~vanjskipromjer wha: n— bro} mos aaora Bost pak p kod ronéanih mates nos 2 vijke od mekog ela pS 7.5 Ninn? Zavike od Wedog tka pS 16 Nine ‘STROINI DUELOVI ZA PRUIENOS KRUZNIH GIBANIA Osovine ‘Okruale crovine promjera d mogu prenost moment vrije T T= Wena tlie je Wy ~ pout moment opora okrole osovine W, = (toy = 024 ° 22 donne unima felt soc Rey= 420...700 Nin Ako dot cine tay posnaexonaro » pti apreanem ma {Or hay oni @ pomjery oxvine d tum) 28 28 sant’) 1030 50 $0...80 80 Dates eee 2200 ‘Ako sy, meduti, moment saijanja pounai treba osovinu radunat pom Sastavjenh optercceja (vst 122) 7a prjenos moments vetne T treba promjerosovine d bit figsgerectea ste a- EGE Vira Vice Moment vrinje mozemo aratit snagom P,koju osovina prenos, | brzinom ‘rie osovine - 1 aan ‘Remenski prijenos hog trenja med remenai erence si Je od sle Fy 8 povring stan Fs vutno) strani emena veéa EB. ge aie sie su: ¢~ bara petednih logantama, u—Koeficjent tena, d obubvatn Kut (rnd) romena na remeni., F ~ sla'u remenu 2bog centiupaine sl, my wTGuhnsks mes remena (pn), @~ gustoce remeng, A~ presjekremend. ~brsina remena nok oem = ae Vrindnost frac oot om we [ow ow [ae boda ils F P= P= (6 ~ Rotem ~ Wee = (Fs ~ Ryert— b) Snaga P, Koj remen prenos! pri obodno) brani v= dem P= Pus (F,~ Aydan Sila F, kejom je temen napeegn (u vuénom ety Fy (F,~ Byetleh — 1) + F= Ady ) Beskonaéni klinasti rement Profi blinasih remena je taper Sine (Ale) osaovce i vise h, dok bosne stranice zavaraju Rut od Normal Kinartremen (US (£2053 — 1964) 139 sles: A presek ems, oy — dopo naprzaje fem. Re Pajenosnt omer jeer Sine vty my pogo fermen i brine ao eae my pnieneremenie = 2 *) ‘elomnact remeat oa ined of Kos, gue, testi, ath masa 2210 i800 ‘Siineremena i remenca JUS M.CL.231 1968) 39 tome rs 7 Dae em BR in 0." 3580 Bo ito A) 0 4509 4 Bsa 3 So He 80°: fone 46 58) 5 at | 6b | 380 8 | Se 15 | tom 12500 Promyerremerica dm) (US M.C1 241 ~ 1965) Ww 1a 10 2 3 490 ooo ae a a og iS oS Sta SO van aon oo So S100 > 300 3o_ toe Seo ROD TTa0. Teo ebotenot vince remenice (SUS M.CI-242 — 1968). Meter Z 7 a 7 ase] au le) @e bel em te ‘ast | oe | aoase | os | dis: 388 Tebogenost ad = 400.2000 mam eno! meds 1 mm ows 0 Sh semenice ‘Speciféna snag P/A, 9, pricnosna saga remen P po jen resjcka A vio matenjaluremena, obunvatnom huty relating) delim ed (¢ = ‘ debbina remena, d= pomjer femenice) io obodno} tein Specféna snag P”A za plosnatikotn remen pri obuhvamom hut a = 180" PA Wine) ua 8) s | wy is tw Pes 1m | 3s io} oc | scat | oon | ona TM | Gand | Gis | Bas | 089 Prijenosn je omjer Kod plosnatihremena: 5 5 Buss | Bs | a Diowo | eo | Os Dose | Biss | Oss or | Gm | Oe Recinskeduline L (mm) (JUS G.E2.083 — 1966) 10 355 1200 Be ato 10 1350 2240 4000 $100. 13500 389 $0 oo 1400 3300 4500 G00 14000 2a Sco S00 140 3899 $008 $000 in, BS $60. 1000 800 3150 Sen 10009. t8000 Snaga P, io je prenosi Kinastiremen, ovii © obuhvainom kutu 2,0 ajmanjem promjers Femenice dria © ob0880) brat ‘Saga P hinasiog romena pei obuhvatoom but & 10" 1120- 2000 3350 | 6300 180° Sor ome Jag — gmt | = B sos 096 | 14 2 as | > ur fay 48 orzo | as ae Primanjem obuhva:nom kuu ala Wrijenostzasnagu Pmnobisfktorom 0 10. 130 4010 120 HO. 100 9 Host 95 aa2 oa» oss aan 0 O73 at Prijenosl je omjer kod Klinasth remena (5 10(..1) 5 ‘Landen pijenos Obodna sta Fy poli nage je prenost ana pi rein v odnos ie momenta vine TTanéanika (anésnog zupéaika) i promra negovediobene Keuice dy eee ee ‘emu brzna anc, koje jednakaobodno) bain na hobenom val, ov brs jen ve eee lancy due jo Komponentacentifugane sie Rome inj je my ~ dulnska masa lana (kn, (Ukupna ila Kojom Je optereéen arse oni Farth Bon prtiak p na dodineplohe dlanaka A P= ES Pap Dopasten beni prtsak pay ovis o bran lancav, a eno pi voile nin pogomi pita, vas) OL OS 10 15 2 3 4 ss 7 9 12 Ninn") 3100 2800 2600 2400 2250 2050 1850 1600 1400 1250 1000 Laneanies Promjr disbenogvalika de mee eee fle su: k= koraklanea, a €)~ polovén kat medo ssjedim zupcimas oj zac Lacan Valednost N ri] severe [sa] eater ie) Sse | 36 xe) ane 13] sano | Bitte 1) s3saa | be | one 15] eurss | 38 38] ays 20) cas | 3 ao [3388 21) sgoos | a1 ba] tier | | sages | s1 | seaeet 2) 13868 | 82) tesea3 | thos | $3] iaoes | 33] tes Bt) Foals | 3 Sef reine | | aaa 35) 38% [38] antssa fas | idSase | 58) 050s 31.88 a4 sos 4836 39586 5855 no on2 1s 3 2% cs 3 a » ” 3 | oo sas | 9 aia | a0 ars | 17 sos | 14s ine | 178 im | as uw tt B 16 2 20 2 2» Lanconic a lanaste tances rime ¢sornjacima » ‘Thmenivajaknzanika ‘lance stl oe Le de Si + 08. ~ a ance 5a svorjacima = dy + 0. by 09d w= 065 ‘je mosva Srna lana (i str. $88 1559). na 4mm) Clankasti lanes ss tae valjoma, tajima s worjacoa razmak meds dancima 12 cl. +8 J Ss Cankastancisvalcima (3US M.CI.820 ~ 1960), edo doin toned ‘iene mm) | Petidna sa (8) Doin mane aly A PRET a] « | ron” to. |e” ee oa | Tein soon tek |e «fais [-| 3 — -]on — — eel elise| sega sce ee | aenei es ia feae| vase een eet ee tay | aie] ts] fot =e asa |inoalisanliaa! as mons | a7 sa Go, [oases ee 3175{1039| 1808 s6as) 58 100 two | he 72 wr [salsa gas van Son | ass 44.45 30,99/27,94) 59,56, 140 250 360 | 83 16,6 25 S08':3039|21/se3s) 80 asd | ws de 5 Sar [oa1| 39) dm wo eo | ew 762 [48,75] 48.26] 9,21 400 790 1000 | 25 5075 Cankast lanes vais ~ 22 poreéano optreceje JUS M.CI.82 ~ 5 dui élncima (JUS M.C1822 - 1960) ~ 24 polipnvredne steojeve (JUS M.C1.827 ~ 1967) Clankast lant + mljcima JUS M.C1830—~ 1960) — janes Prekinal Dal. masa ‘Dimensije (mp|Prekidna Du masa] Dinenne (mm hi bd {sla GN) Opie) 33 | 8 3 Be 0 1 | us 65 | 35 am | 189 moi 6s 42! 250 | 247 so 0 44. MS 0 9080 0) 400 aS 56 aa 00 | 50 | | 0 Clank allo) lant sa svracima (SUS M.C1.84)841-1960)— ednoredn Dine om re Pate ane Lb ld sleuny tem |r bd “a lac Bie) 7) 28 | aa Ps mln) we | ar Bal 3] 5° | aa folelis| a | se S115) 8] as | ae | 9/ a5) t8) m0 | san ao} ie[ i] 28 | 128 | a0) 30) 17! 100 | 450 Tetkt tact 45) 30) 17/100 so) as! 22| 150 85) 40, 24| 200 60) 45) 26) 250 30) 50/32) 395 80) 60 36) $00 50| 70) 4 750, 00 | 0! 45 | 1000 40! 90) $0 | 1280 120 | 100| 58 | 1500 ania hess} fh resnea Gat x Sem znake: a — eazmak cals A— korak lance; 2, — bro} auboca ma- fog laneanita; 2; bry zubaca velo lanéanika 9 : Pavoni ele (cin iaihnuptanita) (SUS M.CLO12 ~ 1958) (soz ‘Zapéani primo = ama po ISO) rane ocuptanje ‘nso ocupeanye pod aiom Prienosni omjer je omjee brine vrij pogonskog rpéanikamgonenoe uptunika m,odosno broje2uhacsgonjenoezupéania > malogpogonskog a benim = ae, > 1 —prijenos na manja brain; 4 <1 = prjenos na vee brzina ‘Standardn profi eveiventihzupéanika JUS M.CLOLO~ 1958)--s novi ‘onnakama po ISO {DIN 874) oxi oznaks po JUS: € sd gigaiiiet 4s eT seasons tn pron Sa ‘a oho ASN a son Fm fess ' one ee Sent pti artigt sextet om = aig bv ee Fecha = ata tnn | AA TE ieaetaats as a ne Reta tnd at Breet = cee ee oe z ae the =| = 4 2he~ se eae hg ay Sea She) ee een vac et Ceara focte-as—og tet eg aur Ebaben wan Potecemee aoe 7 aaa Z at es Sid modlim myo 80 (US MCL OS = 18 pam | sere ne Pane NCU agree ony has iF das 37 Gin fds SUE Se” Bomaroam a Lae 155 28 day G7 $599 wae ean BBE Peni Upstate spo sl ee sae tn nose.” See eyes, ed ee Runt ite Siemareane —fkcwahe oe weet nan ttn peso FE non mt ct a so 5 Sj price a Pamak profile omnomne ozubnice jratara se umnoskom koefijents poms profi esnovae ozubnie x (koje ovsan of oj zuhaca | upanog ‘uta a modula priravnom oaypéanjes xm Prikosomvupeanje: sm Pomakom profil osnovne ovubaice povecava se nsivos,spretata pode vane pe malom broju rus = = 17} smanjaje eacvna bina Mana Rasmak ost ‘pm ravnom ozuptanie = pei vankom ozupean: DS ma, + 2) 608 aos a pe unutrnjm enuptane DS mes ~ £08 weas ay a= OS my ~ £1 605 40S Oy ‘dk 28 pogonski abv ati Kel on ys ot amekom our inv y= 2s) + )hes + 2) = pr unstrnjem ozupean: inv ay = les — nes =) ri kosom orupeania 0.5 man + &) 68 4/608 iv age 2las ¢ le, 2) inv gy © 2Uas~ es = 2)* tang iv @ tana ~ a) ~ vit, 33! a(n): Vhiednost evolsenne funkcie iv pi demu ye ag = op Micmi bro uae & 2aokeutujem na ajdt el bro Ako je = 0, dbivamo: ka cain 4 05 Myers pomaca mbacs A la + tam a tan fin + 0.5 W =m cosainik = 0.5) + Siw a+ 2 tan a] W = mcs a [x(k 0,8) + sina + PD tam al = co ty “Tolerancje parovs evolventaihéelaka (150) {GUS 8C1-031 ~ 1966) “Za sve tolerance patova én scvolventnim zupema presen je 12 Avaliet~ osm za tolerance zm os, 24 hoje je predvideno 6 valet Kealtetaizraave stupan totnost, , odgovarjuca vehi tolerance Granta odeupanys hora subnog profil Ay 1 dopastenszboj odes ja Koraka ud profila TT 2 2 wee tas 1.00 P) ibe 8 5 + $0 iin 2) ERE i is 1) He | ig 1 | PRRHB | ea, i eae Pe | EEE ta : He Hae 2 gh + 530 20,00 YH + 50,00 Granienaodscpanja prt ootovnom horaku bokova tubace ~ za rupcnike 5 avin zapcia Aang = Ang Atha Ane ~ 2 mupcaike kos nin Aig = Ag 08 fy Ain d= Aid 6B Tolerance profil Te bone lie eupea Ty To os “Woe + 2.00 oat aoe 250 | to tie 300 | tse dames soo | tao coeoena Toor, + san | 138 oye soc | 200 rogtice | das foo tise | So scot wooo | a0 seg, + 83.0 | 12.50 Seer] ‘my (mm), (mam) . Tolerance krutnog oka T; Ts (oan Ses 160 vB+ 200 We+ 280 ve 30 ve> $00 Wes 50 ¥B+ 6.00 VB + 10.00 V+ i600 V+ 25.00 VB + 30.00 Wb + 63.00 earns 7, Kaien 7, tated, cum rare um r Daze gy + 30 7 Bis 9,4 40.00 2 | nassyh aso ‘so gh + 50.00, 3 | nse eps 70 5.0 pp + 63.00 a | 090 ge tt | 63065 + s0.00 5 tao gt isu fa Sian gf + 10.00, 6 | 22a germ | 2 | moog, + 125.00 p= me + 025 V2 mm). Tolerance pritngenciian] kori eahvatom pm Kontrol zabeatom elon zuptanik Konstan aioe razmakom osi, (Regstriramo odstupania stvarnog Kata rota} gonjenoR upéanika.) A," ~odhtupane sobirom na T okreta) ‘34,"~odstupane sobivom na 1 korak ~ tolerancia ostupanja Ti Tp Tey = tolerancia porastaodstupanja AT = Ay + Toy Tolerance pri radijlno) Konto zahsatomn 4. ps Konto zabvatom u etalonsh zupcanik her botne asso — to postimo casienim raja pekanjem auptanika na talons zupsanik Stalnom som. (Repstniamo edanja zmaka os) "Av ~oistupanje sobiror na okteta J “dstupanje Sobivom na 1 korak Toleancii paallnost os Inklinaca os, je Komponentno ads nie paslelnont si eavnim, koje oe ‘ena jednom om okomisor na ja do deuge Dozvojena inkliacia Ty’ = Tp Deva os 4," Je komponentno osu fare ptallnasis oi ravi. koja fe pts Tein jednom ox 1 okomita a inking Darvolena Seviaie Ty’ = Ty2 Tolerance ca mere pomotn cubaca oenacuemo Sama slovima iz mza 3.708 kop oznuje po. gorne raniéno cdkopanje A ‘rope — done ranio adstypanje Ay ‘Odstupania dobivamo tako da goralegranéno odsupanje Konak Ay, pomnozimo sede Koei nina nie Dok ge f © dc boa Novficiest «$1 0-2-4 -6 8 10-12 -1a iol yattigaweteattiwrt enya Kocficjent 18-22 26 -30 34 38-42 49 ~50 Primer ocmivana tvaitcte tolerancje za mjeru pomoca zubica: np. sta or kvaleta tolerance zpcantha Kalter toleancije zuplanika odahiremo obzitom mi spotted, boda brzinw | nadin obrade Riva ane POO Granna odeupanaracmaka os ind ‘Odstupanje maka os Ae algeburska raha izmed stvarnog i nazi sie T og fazmaka os Tibor § obziom na obodew trina or a ‘hoina Frame) Waa wire are ng om ane ‘in cus) faye sp STS STE 10: | T wstre a Sirs 3 sire agi} = ost? é sina Donje dhtupanies Avy © Ane Keuinasranost = ea rupcaike» avr 2pm Tous © = (Ai + Aye OO te + 2A, ty Ion = — As As HOS y+ 2A 1 ey ~ 2a zupdanike s kosim zupeoma fae 4 RAga tan a fom a, By = Amat Ane 4 24, y tan one Ing =~ Ataf + 2a Da spied interferencu (istodobno preksivane) zubnihbokors, mors oo Jae > 27 + Tt te Onjentaiske vnjednosti 2a kruznu zatnost w ovisnost stndardnom rodsli m, mmm) ju) 1 Kinng + 1) pr Gem for kaos: 36.38 ea re) bez posebeh zahera alate stoeve Waulomobisko} indus atin trade (ne eared povriinke obrade (orenacisk ‘Sandan wala Keates tasaacie aetna 2s aioe Tres ie to | asaare 1 he L 1 : EI Tel Teele sor Procaéon resto lnk (po DIN 399) Prvi proracun 23 osnow 2a pout okteto moment na pogonskom zupéaniku 7) laéunavame: ~ promjer diene krutice pogonskog zupeanika “Si 24 On no _ mer glig Sime ve 0% ee hire sem A an ois ae nott 2 iat ge ‘Sain mani kaefcjentsigumost sobztom na jamienje (2 VIA) Shun najmanf Roebejentsiumos s obzirom na raj fom (2 1.7) ‘hay — sina Erstocs 28 en lak (Hertz ta) riser Tad WV] evi mm) ali 28 comentiane s0,..750) 1450... 1680 ik 28 pobolsanje, alegian | 140. 200 500.610 Kegan 200.400] 1,25 HY + 248...955) Celene, legian 200. 400] ho wy + 10. 310) rum = dinar Ertogs 24 naprezane w krijens zune Yp— Noeficientobtika zupa (ovis o broja zubace¢,kutynagibahotne line Bs KoeBsjenta pomaka profile esnowne ozsbnce =) c ‘Material Tord AV] Om (Non) Oxpustenie v2 merferencj bok telik za cementiranye 650... 750) 350... 500 Onsanitenye 2a jst wth: : 5p feik cx poatane nlp | 140.20) O67 HE (85-118) aaa egiran 200.400] 0.43 HY + (I1S...198) rex {ett He. ein 200.400] 030 y+ 40-20) Zse~karakerita materia Bax a Go| yy (2 = " Own We Bm 30" a= Vet Se uo, fi A Bs (3 Quad Kombinaaje materjala | Zy (VNimm') = Sig Sn On ezoasm Teme 88 be ease elk =e lew 2st eee eth ~ e mM 11 fet en i= nen ave = Ny gin eh brome 20 [Botte op sepia). aaa 00 Kontrola podataka iz prvor proratuna ‘Koeficjenisigurnoxt} mora bit ri gemu sa ZZ, VE KR Kus auiniage YX KR Brakes ok pojdini (bezdimenaiphi) koeient imose:" 2, — koefcjen brine (= N* Za — Koefcjent heapavost (= Of 2p — Keetejem oblika boka nupea a kot mabvata Jy — Kat voice na xmovaom valk o 2.— tact bata eae — s ze + Seon oreo 2 taney, + anys —C + Naval ‘tana “ d ® tana, = VATA 1 4 — promer omen va ‘, 4, — brome osovaog va = base tg hin aktivaog dela bakona Y= hoefcje accra (2 1 YY) — Koefcjent magia 2apea Y,— Koeticjentraatiobe se "Veet amaene meni “mo ornate 0 1K, — oefiijent maziva (= 082.10" Kua — selcinehs Hoetexjent (= 1) pr — wlitinkd Koeiljent (= 1° Ky koefijent udarnog opteetena ‘ado a9 Indnoiki | needle ina 1a omershor 10 io 135 K,— dina hoefiijeat (= * [Rua — Koetiijentrazdiobe sil w ravainiproila Kine =1 + 20/22 —0.9, 7 rd oe on hia 03) uy — kowijent raiobe seo rin ance Ky bStulbs ra — hoefijen rantote sle po Sr apcn Pet jdnolio} rani opterenja Kegs +Kyp2 VK <2 Pri needplito}rzdioosopteetnja Ve key 2078 Kus 2blbn sm Prov stotnka (DIN 3971 Priencan omer 1980) jes ms in: — rene stnjepogonskog i gnienog upsaniks 2 Zubaca poponskog!ponjeno vupeanik ~ bros ‘Kuti hieratichh stotace 0; + ose 0 prienosnom omyery (2.0 Kutt sed oxime 3 = 8) + 8 A y= ae tn SE ae 4 Test %, asin fe wen rae an ano Mor sonia Frome Kinematic ne anh de = 2 nd eeaece an = 2Rand : agi sudan vse se: Ys -1 sjsu a te = 2a fan Zam Promjeeemenih kevin edt 2h cos 44 thycord Fromjeti Konjensih hewn: nay cond Dacosd eth) | Ith) Su vsine va (odn,Kerjena) aubaca za vanjske i ntarje djineivosnice soca. Usdajenstvanshe mene kruaice K = Rec 8 hy sim 8 = dd C8 B= he sn Ku meno soca O.8 048, 0, are an hglRe) Kut podno2nog sts = D-H Hm arctan (HIRD Kora — kuti SD tlre ales = hei bos td = dale = me Modul me pine die Paroribiperboloidah zupéaniea Evolventai hiperboloidni parovi 2upéanika Prienorn omer je ane su: m i ny — brine vrnje pogonstog i gonjenog zupéanita, ‘rojevtaubsea pogonskog i gonjenog zupéanika. ‘Kut med oxi (nas 2 Bos + Bon fii fo | for katoi mai bh ' poronstog i Zonjnog zupanik, Prome dion kratnica = poronskog nuptanika 2 dum Roos a, = poajenog aupeanika i a ut med osima = fy + a = 90° anos: = razmok oxi a 83-3 (a aa) ~ "(cei * aie) — hat mgt es 50 meal ee coin wie Seer ppt a= 21 (sin fy + £08 Bord i028 x Sem je sind YER Kala, ” Cilindrieal puzai prijenos (SO) (DIN'3975 — 1976) ‘ obvirom na oblikbokova zubactpatnog wks, koje ova 0 postupks ‘rade. razituju se part slindnkop peinog pricnosa Z8 (obika bakors 'A)-ZN (oblha bokovs N}, 1 (oblka bokovs 1) + foblika bokors Ki) Prienoxnt omer pri Gem sum Brine vine puto wiki pudnog ola 4 2;~ oj baca pudnog ka | putnos Kola Kut medi osima Ee po vol obien je = 917 Modul me): Po ias ° Ms ipsets oct att gta Promjer seeing vale yy = Purna Larterstkag: 1. prednost: 8-10 12160 2 predost 79 OMB Kut seine zavojaice ie = ate tan eg) = aE a (8 Eg) (Os korak pemn Debijna zap Srna med) na srodinjem valk ranin pesiks ror 08 Gaara a Karak tvoiice pe ss zm Vesna upésnog tha ky = me U posebnim sucjevims mode visi veh apes it neo veel manic Visinakorient 2764p. = mit + ep prigem jee; = 0.1.0.0. (6, = 0.2) FromerYemenog ARS gy, Promjer podotaoe vai : eecaauteidea = sm Pugno kolo Promjer dabene hruhnice Konak Promjertiemene krudnice en det 2m +2) 7 Frome een aa Promjer anloigne krainice mena (da) Promjer podnotne Krubnice dead 2m2se) — F Vine zct fro + he Visina zupéanog veh Tha = mh +x) Vision upeanog konjena he mA eee) pri gem su: cy = Ol, 3 (6: = 0.2): Koetcjemt pomaka profi Razmak oxi 4 0.5(dqy + ds) +m * Iehor vltina ze pu prema Bro} msbacaputnog wika | mehanitka korisnost mq ois pienosnom ome AD S18 0 4 4 3 2 C Me 0780.90 0.75...0,88 0,65...0AS OSS...0.80 Okretni moment na puznom kolu 7; proilzi i oktetnog momenta na puto kT penoaog oma: mechanic Lorna ng Modul prosjenujeme prema jednadi Oy ma 0a FE TA mm p Nim) ri Gems ocjenajemo boda’ pritsak sobsirom a material pulnoe koe: rmaterjal Nie) Sis lew Pel bakrene sitine skostrom | 5... aluminyske sine ey Promjer seine valkapulog vika dp osenjujeme sobztom na modu boy zubace puenor Vk 2g puns pin wisk dq = 2m (1.6 + 2V5i) za nawucen pi ak dy = 2m (8.3 + 003) ‘2am ga odabitemo s obuivom mdm = my (578), sts ” LEZASI iin eta U staja mirovana klzne se poe rukavea {Baie i ‘ezajs dodirae nepostedoo. ZDop tage se v_ potrky i ‘oon pojalue ssubo ireje«» ranjerno velkim hoe [Shenton rena. 0.1.0.2. U tom ye stan posted t 5 ahe uiskovan pod takom u fa Kako se bring einem povecava, tara seemed rukaves blsznice fm podmuzivane prelar postupnou hicrinamicko, uKojem se koe teen stizaje na = 0,008 0,01 (a zai spoveeanjem Brzine Wie Ope ate) Prose prtiok oxy W124) je Pay = Flt je su: F— i, koa luo okomito ma eta, d~ promjerrukavea. 1 noi ulna uke: P= (LSI) Proje pink igs 2 aeite materle Maria pido jews im grameama material pag Ninm'y material pygg(Nimm> Iajela ovina 8.18 sinew S08 tMowrabronea 15.038, pumiuved) Ste elas ramsey ea ptecbaa es mstajane log fm, nos ye (D~ dd Iie su: — promjer Nazimce.d~ promyerrakavea. Relaina zrachosy ov © prsjegnom pitsku fag {Dei tae ‘Vjedostrelatone zraénst vide seu sledeco tabi Brana Terns zor she Pmoacade| enamide rey U7 1at? | @3...09107 ike (ey en ee Unimajuciw obvr ratte koefijete temperaturnog rstezana, repo sudhino fe odsbratslijedee Felativne atmos prema matenjal ssince mated material ¥ Ijela tovmna—40,8..)10—amtervantdlean (1S. 2910°° sis frome CLES) TIE* amine tan 81D © lminipbe sine (200.3) Toptina wena Toplnse ok ho! esaye show temys > ntednny bra eaves F van Cora 1 pron uplavaom na maz, hog pa se marive mora ha Koghiendteiai Nizow AC. BN 8G. US MECH AG 6 621 — 1966 Nis BC: jednorednt ugha essen (r= i 0) Nie BN jednoredn kughn ea sho sim doom Nig BG: dvorednskughén eta sko- sie dodo Jedmoncn ain eta ‘Omaks, a Digna em) ~ Nosnont WN) ic BOW a fea: ~ yecw } og os s 8 ' eee i aaa - Lear ent Kugliné leat (oastavak) Jedroredut kunt lef (nastavak) = Dine Them ay Danes OY ius eaueeeece ee cacaeaace eee nee —_ > wig | Nz ACOH ie | on © nou RB Mate’ | as » ioe Sean eeme ae a ° 8 3 g Bo 8 8 wad 8 8 o wen | % G OS i x xs see auauneeea 18 sor 3 B Bon) 8 OB OE Ee 3 ® % iu | eae antes ¥ Sica | 8 iH ser 8 8 BG a ci _ epee is A 7 a fen | mS ° 2 a sor) Si ROR 2 Bee a eet ee a % aad is 8 Mee Bea | 3 i # 3 s 8 BoB R 4 2 everett ssn doom s teagan Siete tet shin deo 90 BC 02 0 160 0 3 ” ‘Dien | Nosivost Nosivost * ee imatt a ese & rae | Na | oma ‘a fa oom eu 8 3 fe fe Me ives ewe ease ee «s mayo Hicks ee te g 5 ieee Seal freee Haan et aes 3 eee a tes Baa x nes | 8 ome ma ee 3 Seales a eee eed aaa 2 asacas | 4s 100, Fey 2s a 38 Le s ener geay g ‘emvos|| 2 gs Sanaa (ese ee as i 8 3 2 forint) teed wate ies sono] 3 ss 2 i sas i » i 8 ico ae et as 8 Hs ® (pes tear tea) sowsos in = Som oy fe 8 Ff eco | moe Ot 1 Ne s esau apaaaat “ see tee au fos vesawos/g = 105] 186 10 ie BOT oo iad, tor TBC OS v ao 2 brEestan one 3 88 3 42 uno) rea fnoswos/¢ Se) 2610 8 eee 3s bike ihe 3 soe # ae P28 sm =” Drove kul! letai(s kosim dodirom) anen ieee T Diggs md Poa ion RU, RNR RA io RD-K Oat e | _reeoragt (ous ACH atiotaessoaW6AIION~ 1946) 4s 93s : eo Mc RU: w ob smyeraasinno poms aH Se Tags cn vanin psenon” | aa (pe eee aes esa | Ha Tats vec unutarji pete xa mee ‘ic Rw jednom sje aks pom |_| By HP sitet vodcin vanstin prstenon™ Fela 1 PS [Nig RT: aksijalno nepomini lezaji* (3s » hea Les a Nig RA: wot ser asano n° oma voce lta vod . “askin pracren™ | Bs Wie DK woh sera aks soe | so pom vane Ks» vod vim a ‘Srvnutarajnprtenom Knit | 3 ma rape enor vast ea ~zawetiane = Oo $7) 2 2 Donen a Foor | a OS tl vanities | 2 ee Nie RU 10, @ ja eae Savio | gor ° ® 2 ln Be 0 Ss namie sisi on 132 | » ; 4, 2 = eaeriiadatistiiias 6 3 i 190 ws agnuio “ seat ie % ni 3 fe 8 3 3 # geo | 1 we, Ke au 10 % $1 Bs @ 2 =: 0 95 s mS im en is 65. 6s 100 us | v e033 130 Er TORU 10, mo no 1s as a a BW s ws 1S a A i 6 e os 3 s ge ied a SSRU 10 as 130 1s 8S cae to Me 3 Bu 2 Pa a mt 1 ae: be 95 as ean s tooncs as be Wout eo aes Ss 8 B i ee | te te i vee a a: =. 10 10180 zt 10 0 ss Zednorednt vast lsat (natavae) Jodroredt slant tet (nasasak) aa ‘Dineas Oo (eee eat ‘Mz RUO? a voRves | 30 og 3 g ipeaig i & teas Haws | i ee & * eee S| 8 Boa ron | @ meee gre Ris 3 Beas frum BB 8 % aoe 3 3 BOS forve | te eo 8 8 any * e nes ssruo | 95 iia aa too 00 M3 io We R03 | fe ROE : gee 8 Boa wsRUH 3 jee % 8 wos ® ees 3 : Beno | 3s aaas i : ae eiamette Bane gua ; “ 3g BO 8 3 a gun | 2 Zz 2 Ssrun as = eels Bo 2 g x area iiss 8 3 | % Bron) 8 »o& F Saas Bg pron x 2, ae 8 aw 33 * y | us vo | @ ve run : i hy is no 3 s 3 i 1B Brun | 3s Bott lie Be % we ° Pi gata rate anew tones eee u om id i eee fa aaa i 3 | i od 8 ff | RO Niro RNO2, RIOB 1 RTOR ims ie dimen | noives po tbl sont RNA, RJON | RTM iy ite Simca nooo ali sao nr RUOE ao nie RUG ‘ivovs RN OS, RIO} | RTON ims iste deze § noo po isi Now RJ22 i RT22 ima te iene oon po el Ba i hao RUDD nun si sx Jedroredel valtast leat (nasavak) Droredatvefhst lta a 3D ” ‘enon oma |g PRE nN 2 gee ee tome 2: ie e : So imc 212 gee SsRUZ sso 3 3108 2 as 76 g Sg es oP |e s Se ena eee Seen eee eee oes ssRU2 so 6 et 96s. od = pete 2 Se ee ER(| gS wenn | mos pos 4 | me Os 5 a Nie mie] oe Mea oso Bes) gape | gg emer 8 8 BS Sc ua anne Beas Pe % oe S| as 3 % 8 | BE IS exo Bo e & two | oR at ee 8 Beis 2 & ° Bt ee seats aaaamnome | eo | & 8 0 ee jo 1S |) B35 ie ite ® | 2 wo 5 8 ORD 30K, ieet ms Bee | RB BG ees 8b /|8 B Wt 125 As ic +a ilo RO a ag 112 eit wl wo AROS tat ‘acral beat edvoredntbagvatt lta (nastavak) ees ee rete — ce ee cus weeps a = 3 See 97) S0SR03 0 10, n a ednoredni badvast lesa Feta fostiitt auactit ean atti oat ose fem ips | ci gd See eee eee Buel 3 Po) Pegs oe won | wp 2, BR FA % ney we 6s | rd ys | ot 0 0 au as 36,5106 s s 2 | B Bs © a cy ay 1220 1 80, i} 80 y i 4 6 6 7S 146130 ~ 2 3 0 yore 2 ef ie 8 wosrez | 100 a3 tose me) BoB R og : a |e 140 149. 4 | 3000 7s 100 SR 0+ 100, 8 5 Moos . Stotast leah T Nie kB Drove bat vant lett ‘oma Dae oT Say ee Me SE] Sc eerste mes | 2 oe oats 8 8 8 fo: B® % ilaiae tau i co Bos 8 Som Stes Nie Ke ome mamas nos Slots kaj podnose wa ssa és BN s aR TE met Fats opterenja Va Sse | is | ar oe aoa psten mou se mont 8 Wie tmiiae gael iain ie 8 Peele soar gets) sieaees wen | @ im 9 33s | ie we gee Be ke ee ‘s we om § ft 8S is faite mses Oe 8 Wee eee eg Tp, ip Prema JUS M.C2.655-—1966 standards jo dove best tn — (esmopodei Wie SD2: d= 38 ...§Cam aw ais os | ne us $2 lame Qe R Ge RS PI eee Se Ro oe | RR isp 2 9 3t0om Bono 2 os | aes as P28 Ree Be oiett ema aeas soe gre ge SPELR) # # BS som Mo y bis $31: = 110 | MO mm bo ow 3s Poe om ho 3s 3 siesp2, 7 30 00mm ‘oo not 2218 Som we BY Pigs Mean RES sis $3040; f= 120". 30mm mm Ro as dfn «3mm wR Eg y nis $041; #2110 | Monn . oe 8 Do Mo So'Sta.mm ipXre eo 3 P'S ome 8 8 ey Stunde JUS 28 eka ne prope noses CC Hoxne: mB ot He me prop is Er) ss ss Akal uglakal Nizowi TA | TDC GUS M.C5.701/705 — 1966) Stotat lett (astavak) ae ‘Dinesae (wend Taare NY Piped Sear wai pa oat el ae tear pee eee: ey) ee 3 Bas Meee | es tuo | eis g art : o eiitaiiiaiecceeeeeiiaattaeeeeuaeiie 108 m 19 35 3% 35 12 | im Mo osknos | 95 20 45 ss ss | 28 20 itn Leda (podnose aksijalna op- Eni led (podnose aksijalna optereie geol pm epi gy | Be ee oes 05 Ws mS 49 4 $13 270 290 ae . ae art at gh eat Nie B22" | aE ‘Nie KB 2°" | to ag aske2 | 23 65 2 asken | 31 a oF TAM 30 9 os Ft Bel as | OP (Ras 2 Soo 88 Gaon || Ses fe | Bens |e |i deran eon 8 HRS 8) Beals S| es s Kale | Bo |B Be ae RoR e SS HB) Be ale $ 2 Ow or legis else age eB eg 8 120 | 58 50 | 340 305 | 10s i763 | 450 0, s enucMenitiinl: * mani Vibe pues Rene 1 De mens: STAN ae Pe en ee pe a BBB 0 Jednoredst aksiantkuglen letat (staat) Sednored aks kul lesa (nasa) Daas Tomer oom Diary [Saar NT omer rman ee Le Marais) i we \ setae | ee acca igen 8 | Bs 3 B S$ RB im dh 8 ) me eee eee) u fark ide (ou aemeatet tt mm 8 | $ aeons @ agua emetin s Bh Bs | BS x | rau | sip ae) ome 2 ® & 8 f B |e is 8 | fe (rs au peaches eels oe $ pae B 8} i fe 3 acer ee maaave a gees © tae | os om om | ae ise & ° secant agua aaaltuamid as % mew Be % horas |e et & is mB ow $8 OR 8 | fie | ets te al amas = | wera | wm i$ | la) ° is eee ere reeee ‘8 is % tm | Me s 1 os Jednoredni aksijaini Kugliéni legaji (mastavak) 3 a 3S Daa aT Srey gun | ye Bese aise cece cael ue oo % | ie me ToC22 Bran | 3 | aoe ‘siea won est os | me os 8 8 |B meee cate ee tea ages aienenis 6 | 6 | 236 3B be eee ee ee ais 8 Sees 13 Pie ere * i | 38s o Baek 9 1 | fs ies Ban |g . Smen | Se Bon st | ke ms = % pd 2 Bae St | Se is 100, i, so 5 | & 9 0 131 oY 8 eran |e ss wen | @ ww | | ie ae | oe Bren @wawi 3 | ine? 130 100 o Sus & w 13 13 | to eter) fe 8 SSB sR | s sn 29. Sea pic 3

You might also like