Planiranje I Priprema Proizvodnje

TEHNIKI FAKULTET
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO I MANAGEMENT

KATEDRA ZA ORGANIZACIJU I OPERACIJSKI MANAGEMENT

Prof. dr. sc. Toni Mikac, dipl.ing
Asist. mr.sc. Dalibor Blaevi, dipl.ing.

PLANIRANJE I
UPRAVLJANJE
PROIZVODNJOM

Rijeka, 2007
PLANIRANJE I UPRAVLJANJANJE PROIZVODNJOM

specifian dio proizvodnog strojarstva
kompleksno podruje s presudnim utjecajem na efikasnost funkcioniranja poslovnog
sustava
do izraaja dolaze ve steena znanja iz kolegija:
organizacija proizvodnje
projektiranje tehnolokih procesa
projektiranje proizvodnih sustava

produbljivanje saznanja iz znanstvene discipline organizacija proizvodnje i to kroz
predavanja i vjebe.
SADRAJ
1. UVOD.......................................................................................................................................... 1
2. ZNAAJKE I TRENDOVI RAZVOJA SUVREMENE INDUSTRIJSKE
PROIZVODNJE............................................................................................................................... 4
3. OSNOVNI POJMOVI............................................................................................................ 8
3.1. PROIZVODNJA........................................................................................................... 8
3.2. PROIZVODNI PROCES............................................................................................. 8
3.3. PROIZVODNI CILJEVI............................................................................................ 8
3.4. TEHNOLOKI PROCES............................................................................................. 8
3.5. PROIZVODNI SUSTAV............................................................................................ 9
3.6. POSLOVNI SUSTAV ................................................................................................12
3.7. INFORMACIJA..........................................................................................................13
3.8. INFORMACIJSKI SUSTAV...................................................................................13
3.9. ORGANIZACIJA.......................................................................................................14
3.10. ORGANIZACIJA PROIZVODNJE........................................................................15
4. PROIZVODNA FUNKCIJA..................................................................................................16
4.1. GLOBALNA STRUKTURA POSLOVNOG SUSTAVA.........................................16
4.2. PROIZVODNA FUNKCIJA POSLOVNOG SUSTAVA.......................................16
4.3. UTJECAJNI IMBENICI NA ORGANIZACIJU PROIZVODNE FUNKCIJE
17
4.3.1. POSLOVNA POLITIKA ........................................................................................17
4.3.2. PROIZVODNA POLITIKA...................................................................................18
4.3.3. PROIZVODNI PROGRAM....................................................................................18
4.4. ORGANIZACIJSKI TIPOVI INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE...................18
4.5. KOLIINSKI NAINI ODVIJANJA PROIZVODNJE....................................19
4.6. ANALITIKO UTVRIVANJE TIPA PROIZVODNJE ................................... 22
5. OPERATIVNA PRIPREMA PROIZVODNJE ................................................................... 24
5.1. POLOAJ I ULOGA OPERATIVNE PRIPREME ................................................ 24
5.2. VRSTE I OSNOVNI SADRAJ POSLOVA OPERATIVNE PRIPREME....... 26
5.2.1. PLANIRANJE PROIZVODNJE ......................................................................... 27
5.2.2. LANSIRANJE PROIZVODNJE......................................................................... 28
5.2.3. PRAENJE PROIZVODNJE............................................................................... 29
5.2.4. VOENJE STANJA MATERIJALNIH RESURSA....................................... 30
5.3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA OPERATIVNE PRIPREME ...................... 30
5.3.1. ORGANIZACIJA OPP-a PREMA PROIZVODNIM PROBLEMIMA........... 32
5.3.2. GRUBA ANALIZA TOKA POSLOVA................................................................ 33
6. VOENJE PROIZVODNOG PROCESA............................................................................ 35
6.1. DEFINICIJA POJMA OPERATIVNOG VOENJA PROIZVODNJE.......... 35
6.2. TEMELJNI IMBENICI VOENJA PROIZVODNJE..................................... 37
6.2.1. KONSTRUKCIJSKA DOKUMENTACIJA....................................................... 37
6.2.2. TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA................................................................. 50
6.2.3. CIKLUS PROIZVODNJE..................................................................................... 54
6.2.4. PROIZVODNI SUSTAV...................................................................................... 60
6.2.5. PLAN PLASMANA FINALNIH PROIZVODA I REZERVNIH DJELOVA.61
6.2.6. OKRUENJE PODUZEA....................................................................................61
6.3. OSNOVNI MODELI VOENJA PROIZVODNOG PROCESA........................ 62
6.3.1. VOENJE NEPONAVLJAJUE PROIZVODNJE......................................... 62
6.3.2. VOENJE PONAVLJAJUE PROIZVODNJE............................................... 65
6.3.3. TEHNIKE VOENJA PROIZVODNOG PROCESA....................................... 66
6.4. LOGIKA POSTUPKA VOENJA PROIZVODNJE ............................................ 66
6.4.1. MAKRO KONCEPT PROTOKA INFORMACIJA............................................. 68
6.4.2. MIKRO KONCEPT PROTOKA INFORMACIJA............................................. 70
OSNOVNA OPERATIVNA DOKUMENTACIJA................................................................ 72
6.4.3. OPERATIVNI DOKUMENTI.............................................................................. 72
6.4.4. NASTAJANJE I CIRKULACIJA OPERATIVNE DOKUMENTACIJE..... 79
7. PLANIRANJE PROIZVODNJE..........................................................................................81
7.1. VRSTE PLANOVA......................................................................................................81
7.2. RAZRADA GODINJIH PLANOVA..................................................................... 82
7.3. RAZRADA TERMINSKIH OPERATIVNIH PLANOVA.................................... 89
7.3.1. TERMINIRANJE PROIZVODNJE....................................................................91
7.3.2. OPERATIVNO PLANIRANJE PROIZVODNIH KAPACITETA................ 103
7.3.3. TEHNIKE PRIKAZA OPERATIVNIH PLANOVA........................................ 109
7.4. METODE OPERATIVNOG PLANIRANJA........................................................ 109
7.4.1. METODA JEDNOKRATNOG PROIZVODNOG NALOGA.......................... 110
7.4.2. METODA SIGNALNIH ( MIN - MAX ) ZALIHA........................................ 110
7.4.3. METODA PLANIRANJA POTREBA ZA MATERIJALOM MRP............. 112
7.4.4. METODA PLANIRANJA PROIZVODNIH RESURSA MRP II............... 114
7.5. PLANIRANJE SERIJE........................................................................................... 115
8. LANSIRANJE I PRAENJE PROIZVODNJE ..............................................................118
8.1. IZRADA I LANSIRANJE OPERATIVNE DOKUMENTACIJE.....................118
8.2. OSIGURANJE PROIZVODNIH IMBENIKA..................................................121
8.3. LANSIRANJE PROIZVODNJE........................................................................... 123
8.3.1. OBIM I FREKVENCIJA LANSIRANJA........................................................ 125
8.3.2. KOLIINE U OBRADI....................................................................................... 126
8.4. PRAENJE PROIZVODNJE................................................................................. 127
8.5. UPRAVLJANJE ZALIHAMA MATERIJALA.................................................... 128
8.5.1. VRSTE I PARAMETRI ZALIHA...................................................................... 130
8.5.2. OPTIMIRANJE ZALIHA.................................................................................. 132
8.5.3. VREMENA DOBAVE I TROENJA ZALIHA............................................... 144
8.5.4. SUSTAVI NABAVLJANJA MATERIJALA.................................................. 146
8.6. OBRAUN PROMETA MATERIJALA................................................................ 148
9. RAUNALOM INTEGRIRANA PROIZVODNJA - CIM............................................. 149
9.1. RAZVOJ SUSTAVA CIM-a .................................................................................. 150
9.2. DIJELOVI SUSTAVA CIM-a .............................................................................. 152
9.3. SUSTAV PLANIRANJA I UPRAVLJANJA PROIZVODNJOM - CAPPC... 153
10. UPORABA RAUNALA ZA VOENJE PROIZVODNJE............................................ 154
10.1. OSNOVNE FAZE PRIMJENE RAUNALA PRI VOENJU PROIZVODNJE
155
10.2. STRUKTURA INTEGRALNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA................. 156
10.2.1. HARDWARE ( OPREMA ) - OVRSJE........................................................... 156
10.2.2. SOFTWARE ( SUSTAV PROGRAMA ) - NAPUTBINA.............................. 157
10.2.3. DATAWARE ( BAZE PODATAKA )................................................................. 159
10.2.4. LIFEWARE ( KADROVI ) .................................................................................. 160
10.2.5. ORGWARE ( ORGANIZACIJA IS-a ) ........................................................... 160
10.3. NAELA PROJEKTIRANJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA .....................161
10.4. OSNOVNE ZNAAJKE MRP II KONCEPTA PLANIRANJA I
UPRAVLJANJA PROIZVODNIM PROCESOM................................................................ 162
10.5. MRP II SOFTVERSKA RJEENJA.................................................................... 164
10.5.1. MICRO-MAX MRP SOFTVERSKI PAKET ..................................................... 165

1. UVOD
Analizirajui razvoj drutva kroz povjest uvjek je u centru panje bila djelatnost
(rad), i to kvalitetna, na vrijeme, i sa minimalnim naporom. Stoga je osim tehnologije
vana i organizacija rada.
Posebna potreba za organizacijom u trenucima kada vie osoba zajedno obavlja neku
djelatnost. Kod toga se razlikuju problemi tehnike, ekonomske, pa i socioloke
prirode.
U poetku organizacija se bavila rjeavanjem proizvodnih, tehnikih problema, a
kasnije s razvojem gospodarskih znanosti i s problemima poslovanja poduzea.

F.W.Taylor klasina organizacija rada ( scientific management ) razdvaja se na
dvije cjeline:
management - rjeava gospodarske probleme
industrial engineering - rjeava tehnike probleme, a kod nas se naziva
ORGANIZACIJA PROIZVODNJE - znanstveno podruje u oblasti tehnikih
znanosti koje se bavi istraivanjem, projektiranjem i usavravanjem proizvodnog
sustava (statiki dio), te istraivanjem, projektiranjem, i usavravanjem, ali i
pripremanjem, koordiniranjem i praenjem odvijanja tehnolokog i proizvodnog
procesa (dinamiki dio organizacije proizvodnje).
Organizacija proizvodnje rjeava tehnike probleme smiljenog povezivanja i
usklaivanja djelovanja pojedinih djelova, kao i cjeline nekog sustava radi postizanja
cilja : izrade proizvoda propisane kvalitete i koliina u utvrenom roku uz optimalne
trokove (i roba, ali i usluga).
CIKLUS
PROIZVODNJE
TROKOVI
PROIZVODNJE
KVALITET
Funkcija i namjena proizvoda
Rokovi isporuke Cijena proizvoda

Slika 1.1 Trinom kvalitet - vrijeme - novac
2 PLANIRANJE I UPRAVLJANJANJE PROIZVODNJOM
Za industrijska poduzea zadatak se svodi na usklaivanje proizvodnog trinoma
KVALITET - VRIJEME - NOVAC ; znai proizvodnju potrebnih koliina kvalitetnih
proizvoda uz trino prihvatljive cijene i eljene rokove isporuke.

Proizvodni proces se na proizvodnim sustavima odvija odreen vremenski i prostorno,
znai sa:
tehnolokim aspektom ( proizvod, proizvodna oprema )
organizacijskim aspektom ( vremenski rok odvijanja )
ZADATAK organizacije proizvodnje upravo je vremensko i prostorno usklaivanje
rada ljudi, raspoloivih resursa i proizvodne opreme (sredstava rada), to znai da se
daju odgovori na pitanja:
TO proizvoditi
KAKO proizvoditi

Odgovore na ta pitanja dajemo u okviru sljedeih aktivnosti:
definicija i oblikovanje proizvoda ( konstrukcija, ispitivanje, oblikovanje,
usavravanje )
definicija, postavljanje i voenje proizvodnog procesa

Slika 1.2 Simultani inenjering

UVOD 3
U klasinom smislu to su dva osnovna podruja inenjerske djelatnosti, a ostvaruju se
kroz sljedee discipline:
projektiranje proizvodnog sustava, projektiranje tehnolokog ( proizvodnog )
procesa, studij rada, planiranje i upravljanje ( voenje ) proizvodnje,
kontrola kvalitete, logistika, odravanje,
te uz sljedee radno osoblje:
konstruktori, tehnolozi, projektanti procesa i sustava, pogonski inenjeri,
operativci, planeri, lanseri, kontrolori, inenjeri odravanja

Kvalitetno voenje proizvodnje u uvjetima otrih trinih zahtjeva smanjuje vremena
odvijanja pojedinih aktivnosti SIMULTANI INENJERING ( simultaneous
engineering ) od ideje i konstrukcije, pa sve do izvoenja proizvodnje ( sa
prekrivajuim, simultanim fazama ) kao to to prikazuje donja slika. Za to je nuan
informacijski sustav kao integrator koji vodi ka CIM-u.

2. ZNAAJKE I TRENDOVI RAZVOJA SUVREMENE
INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
Suvremena je proizvodnja u tehnikom, tehnolokom i organizacijskom smislu rezultat
evolutivnog razvoja, ali i revolucionarnih znanstvenih pronalazaka.
Korjeni manufakturna proizvodnja XVI - XVIII stoljea. Kljuni faktor kako
oblikovanja, tako i izrade proizvoda bio je ovjek. Male koliine, runo, za
poznatog kupca. Kvaliteta?Cijene?
postepena mehanizacija, izumi - James Watt 1769, el. energija, raunalo.
Oblikuju se i trini zahtjevi (donja slika) koje moe zadovoljiti samo racionalna
proizvodnja.

Slika 2.1. Tendencije suvremenih trinih zahtjeva
Tablica 2.1 Razvoj proizvodnje i informacijskih sustava

1955 Metode i sredstva za ostvarivanje strategija

PROIZVODNJA

velike koliine - specijalizirane proizvodne linije
MASOVNA PROIZVODNJA - standardizacija
smanjenje trokova - toke automatizacije
porast broja varijanti ( tipova ) - organizacijski sustavi i sredstva
- planiranje i upravljanje zalihama
- studij rada
- kvantificiranje i analitiki pristup
ZNAAJKE I TRENDOVI RAZVOJA PROIZVODNJE 5
- prvi industrijski robot ( 1958. godina )

TRITE

prodaja velikih koliina - ekonomska propaganda
diferencirani marketing - kanali distribucije
trite proizvoaa - metode planiranja i prognoziranja prodaje

INFORMATIZACIJA

obrada podataka o poslovanju - druga generacija raunala ( transformatori a
ne
tehnika uinkovitost elektronske cijevi
- slijedna ( sekvencijalna obrada )
- poluvodiki elementi i feritne magnetske
memorije

1965

PROIZVODNJA

PROIZVODNJA VOENA - povezivanje proizvodnih aktivnosti
PRODAJOM - otoci automatizacije
kontinuirani proizvodni ciklus - NC strojevi
kontinuirani razvojni ciklus - CNC postrojenja
rast proizvodnje i poduzea - sistemski pristup
- MRP sustav planiranja i upravljanja

TRITE

usmjereni marketing - segmentiranje trita
razvoj proizvoda usmjeren - analize i istraivanja trita
marketingom - organizatori marketinga i prodaje ( product
managers )

INFORMATIZACIJA

pravovremenost ( realno
vrijeme )
- trea generacija raunala ( integrirani
sklopovi i
i ekonominost obrade
podataka
unipolni tranzistori )
kompjuterska podrka
vremenski
- sustavi obrauna i bilanciranja
kritinih aktivnosti - terminalski rad korisnika
- prvi sustavi planiranja i upravljanja
proizvodnjom
- operacijska istraivanja
- sustavi upravljanja zalihama

1975 Metode i sredstva za ostvarivanje strategija

PROIZVODNJA

KVALITETNA PROIZVODNJA - CAQ
smanjenje utroka energije - MRP II
ista proizvodnja - DNC i sustavi CAM
integriranje procesa planiranja
i
- CAD
upravljanja proizvodnjom - mikroprocesorsko upravljanje
isporuka na vrijeme - JIT
kontinuirano inoviranje
proizvoda
- upravljanje tritem nabave

TRITE

kvaliteta kao imbenik
prednosti
- interni marketing
pretvaranje trita
proizvoaa u
- inovacije proizvoda uvjetovane marketingom
trite kupca - metode pozicioniranja na tritu
- usluge poslije prodaje

INFORMATIZACIJA

kompjuterska podrka ( CA ) - etvrta generacija raunala (
mikroprocesori )
aktivnostima - CA sustavi
integriranost podataka u
poduzeu
- mree raunala i jezici 4. generacije
komunikacijsko povezivanje - projektiranje jedinstvenog modela podataka
- sustavi upravljanja bazama podataka ( SUBP
)
- sustavi podrke u odluivanju ( Decision
Support
Systems )
- automatsko prikupljanje podataka u pogonu

1985

PROIZVODNJA

ZNAAJKE I TRENDOVI RAZVOJA PROIZVODNJE 7
FLEKSIBILNOST - fleksibilni sustavi i CAM
proizvodnja opsega a ne
koliina
- CIM
brzo uvoenje novih proizvoda - integrirani sustavi upravljanja i izvravanja
proizvodnje
- priprema proizvodnje tokom razvoja
proizvoda
( simultaneous engineering )
- ekspertni sustavi

TRITE

proizvoai prilagoeni kupcu - integracija kupca u kreiranje proizvoda
isporuka u traeno vrijeme i na - integrirani sustavi marketinga i proizvodnje
traenom mjestu - uvoenje proizvoda kod kupca
- sustav isporuke po narudbi
- djelovanje na globalnom tritu i njegovo
kreiranje
- informacijski servisi za kupca

INFORMATIZACIJA

integriranje upravljanja
informacijom
- hibridni sustavi i otvoreni sustavi
( integriranje opreme
razliitih
- radne stanice po mjeri korisnika
razina i proizvoaa ) - sustavi zasnovani na umjetnoj inteligenciji -
( integriranje razliitih
medija )
Artifical Intelligence
- komunikacija u uoj i iroj okolini

3. OSNOVNI POJMOVI
3.1. PROIZVODNJA
Proizvodnja je prostorno i vremenski odreen proces svjesnog djelovanja ovjeka
temeljen na znanstvenim zakonitostima pri emu dolazi do svrsishodne korelacije vie
imbenika meu kojima su elementarni ljudska aktivnost, sredstva rada i predmet
rada, a u cilju stvaranja materijalnih dobara i usluga.
Rezultat proizvodnje je proizvod ili neka usluga.
3.2. PROIZVODNI PROCES
Proizvodni je proces osnova svake industrijske proizvodnje, a podrazumjeva sve
aktivnosti i djelovanja koja rezultiraju pretvaranjem ulaznih materijala (sirovina,
poluproizvoda) u gotov proizvod. On obuhvaa i sva sredstva i osoblje na kojima se i sa
kojima se vre aktivnosti od skladita ulaznog materijala do skladita gotovih
proizvoda. Sastoji se od: tehnolokog procesa, transportnog procesa, procesa
organizacije i procesa informacija, pa predstavlja nedjeljivu cjelinu tehnike,
tehnologije, organizacije i ekonomije.
PROIZVODNI
PROCES
MATERIJAL
ENERGIJA
INFORMACIJE
PROIZVOD/OTPAD
TRANSFORMIRANA
ENERGIJA
INFORMACIJE

Slika 3.1. Shematski prikaz imbenika proizvodnog procesa
3.3. PROIZVODNI CILJEVI
Osnovni cilj prozvodnje je ostvarenje planiranih koliina proizvoda iz proizvodnog
programa sa konstrukcijskim, tehnolokim i proizvodnim karakteristikama, i to:
propisane kvalitete
u planiranim rokovima
po zadovoljavajuoj cijeni kotanja
3.4. TEHNOLOKI PROCES
Tehnoloki proces je bitan sastavni dio proizvodnog procesa, i to onaj dio koji se
odnosi na promjenu izgleda, oblika, dimenzija i svojstava materijala (sve kvalitetne
OSNOVNI POJMOVI 9
promjene fizikalnih i kemijskih svojstava, kvalitete povrine, relativan poloaj ili vrstu
spajanja u ugradbene cjeline) od sirovog stanja do gotovog proizvoda.
Integralni tehnoloki proces u metalopreraivakoj industriji dijelimo na ua
specijalna podruja (proizvodnja poluproizvoda, dijelova, sastavljanje).
3.5. PROIZVODNI SUSTAV
Sustav je skup odreenog broja komponenti meusobno povezanih u djelovanju.
Interakcije meu dijelovima mogu biti razliite, pa se njihovim mijenjanjem mijenjaju
kvalitativna svojstva dijelova i cjeline, pri emu je obiljeje cjeline razliito od sume
obiljeja pojedinih dijelova.
Proizvodni sustav je prema nomenklaturi CIRP-a definiran kao: organizacijski oblik
koji integrira grupu razliitih funkcija kao podsustava neophodnih za realizaciju
industrijske proizvodnje predstavljenu skupom aktivnosti koje su usmjerene na
fizike i kemijske promjene ulaznih repromaterijala u finalne proizvode.
Prema Selakoviu: proizvodni sustav je namjenjen obradi (izradi) proizvoda, u okviru
kojeg se vri pretvorba informacija, materijala i energije u gotov proizvod (izradak)
posredstvom radnog osoblja i radnih sredstava, a sastoji se od niza temeljnih modula -
osnovnih proizvodnih sustava OPS-a. Proizvodni sustav strukturiran je od vie
podsustava koji su aktivni tijekom fukncioniranja proizvodnog sustava kao cjeline.
Razlikujemo:
obradni podsustav ( izraci, oprema, alati )
transportni sustav ( transport, manipulacija, skladitenje )
sustav prostora ( proizvodni, pomoni, skladini, saobraajni )
energetski sustav ( izvori, mree )
informacijski sustav ( podloge, oprema, podrka)
sustav radnog osoblja ( proizvodni i pomoni radnici, rukovodioci )
sustav organizacije ( makro i mikro organizacija, rukovoenje )
SIROVINE
ENERGIJA
ZGRADE
STROJEVI
OPREMA
RADNO OSOBLJE
ORGANIZACIJA RADA
INFORMACIJE
OTPAD I
TRANSFORMIRANA
ENERGIJA
INFORMACIJE
KONANI
PROIZVOD

Slika 3.2. Opi model sloenog PS-a

Proizvodni sustav dio je ireg poslovnog sustava, i to onaj dio u kome nastaje proizvod.
Strukturu sustava ine elementi sustava, kao i odnosi meu njima. Detaljnije
strukturiranje izvreno je u skladu sa narednom slikom:
ZAHTJEVI
TRITA
UPRAVLJANJE
SUSTAVOM
PROJEKTIRANJE
PROIZVODA
PROJEKTIRANJE
TEHNOLOGIJE
IZRADE
PROIZVODNJA SA
MONTAOM
GOTOV
PROIZVOD

Slika 3.3. Osnovni model proizvodnog sustava
Definicija novog proizvoda (ponekad u okviru samog proizvodnog sustava) vri se na
osnovi analize trita. Temeljem konane varijante proizvoda izrauje se
konstrukcijska dokumentacija kao ulaz u proizvodni sustav.
Priprema proizvodnje kroz projektiranje tehnologije obuhvaa projektiranje
tehnolokih procesa, planiranje alata, izradu programa upravljanja NC strojeva i
robota, projektiranje kontrole itd...
Na osnovi globalnog plana proizvodnje vri se detaljnije terminiranje i lansiranje
proizvodnje, izrada i montaa dijelova te ispitivanje i isporuka proizvoda.
Upravljanje sustavom obuhvaa jedan niz aktivnosti od kojih su neke u korelaciji sa
financijsko-komercijalnim sustavom kao dijelom ukupnog poslovnog sustava. To
upravljanje tokovima informacija, materijala i energije vrlo je sloen zadatak, posebno
u suvremenim uvjetima, te je jedan od odgovora ovakvim zadacima primjena raunalne
tehnologije.
OSNOVNI POJMOVI 11
UPRAVLJANJE PROJEKTIRANJE PROIZVODA
ANALIZA
TRITA
DEFINICIJA
PROIZVODA
KONCEPT
PROIZVODA
SINTEZA
VARIJANTI
ANALIZA I
OPTIMIRANJE
PROIZVODA
IZRADA
NABAVA KONSTRUK.
DOKUMENT
PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE
ZAHTJEVI UPRAV- PROJEK-
PROJEKTIRANJ
E
PLANIRANJE
LJANJE TIRANJE
TEHNOLOKOG
PROCESA
TRITA
NALOZIMA ALATA PROCESA KONTROLE
ANALIZA
TROKOVA
IZRADA
ALATA
GRUPNA TEH.
NC I CNC U
PROIZVODNJI
PROGRAM.
MJERNIH
UREAJA
PROIZVODNJA
UPRAVLJANJE PLANIRANJE
ZALIHAMA PROIZVODNJE
LANSIRANJE
PROIZVODNJE
MONTAA IZRADA
PROIZVODA DIJELOVA
GOTOV ISPORUKA KONTROLA
ROIZVOD
PROIZVODA KVALITETE
OSNOVNI ELEMENTI PROIZVODNOG SUSTAVA

Slika 3.4. Osnovni elementi proizvodnog sustava

3.6. POSLOVNI SUSTAV
Poslovni sustav obuhvaa sve resurse i aktivnosti nune da se realizira odreeni
poslovni cilj. Pri tom je osnovni zadatak industrijskog poduzea proizvodnja odnosno
realizacija odreenih dobara - roba ili usluga. Poslovni sustav se organizira na nain da
se sve varijable, a dijelimo ih u tri osnovne skupine: ulazne, unutarnje i
izlazne, dovedu u odgovarajue meusobne odnose kako bi se optimalno ostvarili ciljevi
poslovanja. Uspjenost poslovanja ogleda se omjeru prihoda i rashoda.
Ukupni poslovi poslovnog sustava grupiraju se u vie zaokruenih cjelina koje se i dalje
mogu dijeliti ak do obima specifinog posla kojeg moe izvriti pojedinac.
Osnovne grupe poslova nazivamo funkcijama poslovnog sustava, a tradicionalna podjela
poslova u industrijskim poslovnim sustavima rezultira grupiranjem na:
komercijalnu funkciju ( prodaja, nabava, servis )
tehniku funkciju ( konstrukcija i razvoj, proizvodnja, kontrola, odravanje )
financijsku funkciju ( financiranje, raunovodstvo )
kadrovsku funkciju ( osiguranje i obuka osoblja, pravni poslovi, poslovi
sigurnosti )
specijalne funkcije ( marketing, EOP, drutveni standard )

Konkretne raslane ovise o objektivnim uvjetima u kojima poduzee djeluje.

Slika 3.5. Poslovni sustav sa relevantnim grupama variabli
OSNOVNI POJMOVI 13
3.7. INFORMACIJA
Informacija je jedinica mjere organizacije, predstavlja sve ono to djeluje kao ulaz u
jedan organizacijski vor, podsustav ili sustav, a pojavni su joj oblici uvijek vezani za
materijal ili energiju koji su njeni nosioci, ali ne i njen sadraj.
Svaka informacija mora imati ishodite, intenzitet i usmjerenost da bi bila jasna,
pravovremena i potpuna. Ishodite predstavlja vor (radno mjesto) u organizacijskoj
strukturi iz kojeg je informacija potekla, intenzitet je svojstvo pravovremenog
svladavanja svih prepreka kroz strukturu u neizmjenjenom sadraju, a usmjerenost
ukazuje na mjesto u kome je organizirana njena transformacija.
Protok informacija pokree sustav iz statike u dinamiku fazu, a pravilnost njegove
definicije omoguuje dobru upravljivost.
Radi lakeg prenoenja, obrade, memoriranja i transformacije sve informacije moraju
biti definirane sa sljedeih aspekata:
sadraja ( nacrti, planovi, ugovori, nalozi...)
oblika podloge i medija za prijenos ( crte, dopis, telefon, fax, raunalo...)
terminologije ( jednoznani pojmovi npr. radilica a ne koljenasta osovina
itd...)
analitinosti ( jasnoa informacije bez dodatnih aktivnosti )
putanje ( kojim putem e informacija ii od ishodita do cilja )
3.8. INFORMACIJSKI SUSTAV
Uz tradicionalne osnovne resurse nune za poslovanje proizvodnih poduzea: kapital,
radno osoblje, sredstva za rad, sirovine, ubrajaju se i znanja i informacije. Izgradnja
informacijskog sustava nuna je za gospodarenje informacijama.
Svrha informacijskog sustava je pohranjivanje i manipulacija sa svim informacijama, a
ostvaruje se djelovanjem informacijskog sustava u interakciji s korisnikim sustavom i
objektnim sustavom (poduzee kao poslovni sustav).
Objektni sustavi kao podruja interesa informacijskog sustava najee su proizvodna
poduzea, i integriraju odreen broj entiteta: radno osoblje, organizaciju, fizike
izratke, poslovne dogaaje.
Prema konceptualnom pogledu osnovni dijelovi informacijskog sustava su:
konceptualna shema ( opis strukture objektnog sustava ukljuujui pravila,
zakone i slino)
baza informacija ( opis specifinih objekata-entiteta )
procesor informacija ( mehanizam koji nakon primanja poruke s
informacijom ili komandom izvrava aktivnost na konceptualnoj razini

O
b
je
k
tn
i s
u
s
ta
v
(
P
o
d
u
z
e
c
e
)
Konceptualna
shema
Baza
informacija
Procesor
informacija
Okolina
(Korisnicki
sustav)

Slika 3.6. Konceptualni pogled na informacijski sustav

Razmjena poruka izmeu objektnog sustava ( poduzea ) i informacijskog sustava ide
preko korisnikog sustava, pri emu je on podsustav ukupnog objektnog sustava.
Prema tehnikom pogledu na informacijski sustav osnovni su mu djelovi strojna oprema
( hardware ), programska oprema ( software ), te komunikacijska infrastruktura koja
ih povezuje u jednu cjelinu. Prema irem organizacijskom pogledu tu se pribraja i
radno osoblje ( lifeware ).
Organizacija odnosa tehnikog i humanog podsustava naziva se orgware.
3.9. ORGANIZACIJA
Korjen pojma organizacija je grka rije organon koja oznaava spravu, instrument,
a logiki oznaava unutranju povezanost. Organizacija je svako povezivanje i
usklaivanje neke djelatnosti te rjeavanje problema koji iz toga proizlaze, sa svrhom
postizanja zajednikih ciljeva tj. podizanja uspjenosti. Organizacija podrazumjeva i
proces organiziranja i formalnu strukturu koja je rezultat tog procesa.
OSNOVNI POJMOVI 15
Organizacija rada je oblast rjeavanja tehnikih, ekonomskih, sociolokih i
informacijskih problema pri usklaivanju tijekom vremena i povezivanju rada u
djelotvornu cjelinu.
U odnosu na vremenska razdoblja u razvoju znanosti o organizaciji razlikujemo tri
teorije:

klasinu teoriju 1900-1930 ( F.W.Taylor ) - segmentiranje na bazi studija
rada
neoklasinu teoriju 1930-1950 - teoriju meuljudskih odnosa
modernu teoriju 1950 - temeljenu na teoriji sustava uz razlikovanje
projektne, matrine i mrene organizacije
3.10. ORGANIZACIJA PROIZVODNJE
Bavi se tehnikim, a ne ekonomskim dijelom organizacije proizvodnje i prouava
ukupnost odnosa i veza unutar i izmeu faktora proizvodnje u proizvodnom procesu
radi nalaenja optimalnih rjeenja. Zadatak organizacije proizvodnje predstavlja
vremensko i prostorno usklaivanje elemenata proizvodnje: rada ljudi, raspoloivih
resursa i sredstava rada.
Tako definiran cilj postie se kroz sljedee discipline: projektiranje proizvodnog
sustava, projektiranje tehnolokog i proizvodnog procesa, studij rada, planiranje i
upravljanje proizvodnjom, kontrolu kvalitete, rukovanje materijalom, odravanje.

4. PROIZVODNA FUNKCIJA
4.1. GLOBALNA STRUKTURA POSLOVNOG SUSTAVA
Poslovni sustav je sloen sustav u kome se organiziraju poslovi radi ostvarivanja
odreenih zadataka, odnosno postizanja planiranih ciljeva.
Da bi se ukupni radni zadatak konkretno ostvario potrebno ga je raslaniti na vei
broj uih, pa jo uih zadataka takvog obima i strukture da ih mogu izvriti i pojedinci
uz jednoznano odreen nain izvoenja i prikladna proizvodna sredstva.
Npr. PROIZVOENJE nabava resursa, osiguranje radnog osoblja, proizvodni
proces, ambalairanje, prodaja...
Raslana nije sama sebi cilj, ve se vri radi naknadne sinteze, tj. povezivanja srodnih
skupina zadataka u sve ire i ire cjeline. Na taj nain definirane osnovne cjeline u
cilju lakeg upravljanja poslovnim sustavom nazivamo:
FUNKCIJAMA skupine povezanih poslova kojima se najsvrsishodnije obavlja
poseban zadatak poduzea

Zavisno o sloenosti, nainu organizacije i okruenju poduzea mogu se formirati
razliite funkcije, pri emu se svaka od funkcija organizira dalje u podfunkcije, grupe,
itd. do mikropodjele u zavisnosti o nizu imbenika: vlastita obrada trita, stupanj
vlastite konstrukcije, karakter proizvodnje, poslovna politika...
Pri tom su vane i meusobne veze meu funkcijama.

Tradicionalna podjela funkcija u industrijskim poduzeima podrazumjeva:

komercijalnu funkciju ( veza sa tritem, ravnomjernost proizvodnje )
tehniku funkciju ( odnos razvoj-proizvodnja kod novog proizvoda )
financijsku funkciju ( financiranje i raunovodstvo )
kadrovsku funkciju ( vaza sa tehnolokim procesom )
specijalne funkcije

PROIZVODNA FUNKCIJA odnosi se na aktivnosti neposredno vezane za
proizvodnju, i predstavlja centralni dio zadataka poslovnog sustava. Za razna poduzea
karakteristian je velik broj varijacija po sadraju i po organizacijskoj formi.
4.2. PROIZVODNA FUNKCIJA POSLOVNOG SUSTAVA
Proizvodna funkcija uobiajenog industrijskog poduzea obuhvaa poslove podjeljene
u tri osnovna podruja:
PRIPREMU proizvodnje
PROIZVODNJU ( izvrenje )
POSLUIVANJE proizvodnje
PROIZVODNA FUNKCIJA 17
kako bi se takvom sloenom aktivnou uz prilagoenu proizvodnu opremu,
odgovarajuu kvalifikacijsku strukturu radnog osoblja, te svrsishodnu tehnologiju i
organizaciju proizvodnje ostvarila transformacija radnog zadatka u materijalne
proizvode ili usluge.
Ponekad se i oblikovanje proizvoda ukljuuje u aktivnosti proizvodne funkcije.

PRIPREMA prethodi proizvodnom procesu, ali je izuzetno znaajna jer o njoj ovise
rezultati proizvodnje i poslovanja. Pripremom se daju znaajni odgovori na pitanja:
kako, ime, za koje vrijeme, gdje, uz kakve trokove... proizvoditi. Raslanjuje se na:

Tehnoloku pripremu - koja obuhvaa poslove izrade tehnolokog procesa,
konstrukcije spec. alata, izradu normativa
Operativnu pripremu - koja obuhvaa poslove operativnog planiranja,
lansiranja i praenja proizvodnje, transport, osiguranje alata i
repromaterijala

PROIZVODNJA obuhvaa aktivnosti izrade djelova i njihovu montau. S obzirom da
se stvara viak vrijednosti orjentacija je na smanjenje svih vrsta gubitaka, te
poveanje iskoristivosti materijalnih i kadrovskih resursa. Dijeli se prema vrstama
aktivnosti, a organizacijski formalizira kroz pogone i radione.

POSLUIVANJE proizvodnje se u pravilu odvija tijekom proizvodnog procesa, ali
moe i prije i kasnije. Svakako treba spomenuti posluivanje sirovinama, alatom i
energentima.
Uz to nuno je utvrditi kvalitetu proizvoda koji naputa proizvodni proces, te osigurati
kontinuitet proizvodnje. To omoguuju dvije organizacijske cjeline u okviru proizvodne
funkcije:

kontrola kvalitete - poslovi ulazne i tekue kontrole
odravanje i energetika - tekue odravanje i generalni remont,
posluivanje energetskih postrojenja

O svim je cjelinama bilo govora u prolim kolegijima osim o operativnoj pripremi.
4.3. UTJECAJNI IMBENICI NA ORGANIZACIJU PROIZVODNE FUNKCIJE
Za dobru postavku organizacije proizvodne funkcije nuno je poznavati teoriju
organizacije i samu proizvodnu aktivnost, ali i osnovne utjecajne imbenike. Kvalitetna
korelacija svih imbenika osigurava optimalnu organizaciju proizvodne funkcije.
4.3.1. POSLOVNA POLITIKA
Njom se definira razvojna politika proizvodne funkcije u okviru poslovnog sustava:
mjesto, uloga i nivo razvijenosti kako bi se osiguralo uspjeno poslovanje poduzea.
4.3.2. PROIZVODNA POLITIKA
Proizlazi iz poslovne politike, i njom se detaljiziraju svi stavovi vezani za proizvodnju
kako bi se optimalno ostvarili proizvodni ciljevi. Razlikujemo politike:
razvoja organizacijske strukture ( prema proizvodnom programu )
autarhinosti ( stupanj obrade strateki bitnih pozicija )
osiguranja alata ( spec. alat - vlastita izrada i odravanje )
odravanje proizvodne opreme ( vlastita ili trea lica )
financiranja ( globalno i terminski )
raspoloivosti materijalnih sredstava ( alata, opreme )
raspoloivosti radnog osoblja
ostvarenja nadzora nad kvalitetom
4.3.3. PROIZVODNI PROGRAM
Znaajan imbenik, a posebno ga opisuju sljedee znaajke:
konstrukcijske ( struktura sklopova, tolerancije, kvalitet povrine, slinost )
tehnoloke ( sloenost postupaka izrade, tehnoloka slinost )
proizvodne ( godinji obim proizvodnje, dinamika, dugoronost trajanja )
4.4. ORGANIZACIJSKI TIPOVI INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
Industrijsku proizvodnju karakterizira proizvodnja za trite ( nepoznatog kupca ), te
odvojenost pripreme proizvodnje od samog izvoenja. Uz kriterije kao to su:
koliina proizvodnje
vrsta proizvoda ( kompleksnost i obim )
ponavljanje proizvodnje,

moe biti velik broj razliitih pojavnih oblika, pri emu su tri osnovna tipa ( oblika ):
1. POJEDINANA
2. SERIJSKA
3. MASOVNA

Tona podjela meu njima po npr. veliini nije mogua jer to nije jedini kriterij.
Takoer je serijska proizvodnje jedno iroko podruje (mala, srednja i visoka serija).
U proizvodnom sustavu ne egzistira u svim pojedinostima samo jedan tip proizvodnje
pa se govori o prevladavajuem tipu proizvodnje.
Osnovne znaajke tipova ( pojedinana - priprema za svaki proizvod, serijska - u
okviru ciklusa vie istovrsnih izradaka istovremeno, masovna - velike koliine jednog ili
samo par izradaka ) prikazane su u tablici 4.1.
4.5. KOLIINSKI NAINI ODVIJANJA PROIZVODNJE
Kod odvijanja proizvodnje u osnovi prepoznajemo tri naina:
Jednokratna ( neponavljajua ) proizvodnja
Povremeno ponavljajua proizvodnje u odreenim koliinama ( serijama )
Kontinuirano ponavljajua ( tekua ) proizvodnja

JEDNOKRATNA proizvodnja - podrazumjeva da se proizvod u tom obliku izrauje
samo jednom (graevine), pa joj je priprema funkcionalna i ne treba formirati bazu
podataka o proizvodu (sastavnice, tehnologija, resursi). Zbog projektne
organizacije nije predmet naeg interesa.

PONAVLJAJUA PROIZVODNJA ODREENIH KOLIINA - izrada pojedinih
proizvoda se ponavlja u odreenom vremenskom intervalu, to moe biti:
ritmiki ( po koliini izradaka q , po vremenskoj frekvenciji f )
aritmiki ( po koliini izradaka q , po vremenskoj frekvenciji f , ili oboje )
Kroz proizvodni proces ne prolazi svaki dio za sebe, ve odreena koliina kao cjelina.
Ta cjelina (serija) transportira se na sljedeu operaciju ( radno mjesto ) tek nakon
to je i posljednji izradak obraen na prethodnoj operaciji.

Jedinina serija je organizacijski pojam za odreenu koliinu istovrsnih izradaka koja
istovremeno prolazi kroz proizvodni proces na nain da se na kompletnoj koliini
izvrava jedna operacija uz jednokratnu pripremu i raspremu radnog mjesta, prije
daljnjeg transporta.
Za svaku seriju nuna je ponovna priprema proizvodnje to zahtjeva stabilnu
organizaciju rada i formiranje baze podataka o standardnoj praksi ( sastavnice,
tehnologija, oprema, alati).
Organizacijska struktura proizvodnih kapaciteta ovisna je o znaajkama proizvodnog
programa (asortiman, koliine, dinamika), te se kod manjih koliina primjenjuje
radionika struktura (prema vrsti), a poveanjem koliina zbog specijaliziranosti
kapaciteta proizvodna struktura prema svrsi (slinog redosljeda).
Osnovni nedostaci: dugaak ciklus izrade (velika nedovrena proizvodnja), sporo
kretanje materijala kroz proces (vezana velika obrtna sredstva), oteana
preglednost i upravljivost procesa

KONTINUIRANA ( TEKUA ) PROIZVODNJA - predstavlja vii oblik proizvodne
organizacije iako se jo uvijek radi o ponavljajuoj proizvodnji. Svaki izradak sam za
sebe prolazi kroz proizvodni proces i odmah se transportira na sljedee radno mjesto
i obrauje. Proizvodna oprema moe biti razliitog tehnolokog nivoa, ali kapaciteti ne
mogu biti radioniki strukturirani ve barem prema svrsi, a najbolje uvjete osigurava
linijska proizvodnja (jednopredmetne, viepredmetne - rune, strojne, automatske).
Pretpostavke ovog tipa proizvodnje su:
- bliskost radnih mjesta,
- balansiranost vremena obrade
Osnovni nedostaci: nunost velikih koliina - smanjenje trokova po jedinici proizvoda
krutost i nefleksibilnost na promjenu asortimana
Prednosti: kratak ciklus proizvodnje ( brzi protok kroz proces zbog transporta )
mala obrtna sredstva ( minimalne zalihe )
visoka preglednost i upravljivost ( posebno za automatizirane PS-e )
Tablica 4.1 Tipovi i znaajke industrijske proizvodnje
ZNAAJKA TIP INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
PROIZVODNJE POJEDINANA SERIJSKA MASOVNA
Koliina proizvoda Mala Velika Vrlo velika
Asortiman proizvoda Neogranien Ogranien
Jedna vrsta, a
iznimno
nekoliko
Ponavljanje
proizvodnje jednog
tipa proizvoda
Ne ponavlja se, osim
u iznimnim
sluajevima
Veinom se ponavlja
proizvodnja istog
oblika
izratka
Jedna vrsta
proizvoda ponavlja
se neprekidno, ili se
prema planu neki
proizvodi ponavljaju
Mogunost promjene
asortimana tijekom
izrade
Uvijek vrlo lako
Djelomino mogue.
Promjena slijedi
nakon due
proizvodnje iste
vrste proizvoda
Nema promjena, ve
se tijekom
dugotrajne
proizvodnje radi
jedna ili par vrsta
proizvoda
Krajnji korisnik
proizvoda
Preteno poznati
kupac
Za trite, a rjee i
poznati kupac
Iskljuivo za
trite, i to u duljem
vremenu
Udio troka
pripreme
proizvodnje u
ukupnim trokovima
Opsena priprema
sa znatnim udjelom
trokova u cijeni
Trokovi pripreme
proizvodnje po
jedinici
proizvoda znatno
manji
Trokovi pripreme
proizvodnje po
jedinici proizvoda
vrlo mali
Strukturiranje
tehnolokog procesa
Grubo, podjela na
zbijene operacije
Detaljno
strukturiranje
Vrlo detaljna
razrada na
podjeljene
operacije, zahvate i
pokrete
Znaajke
primjenjene
proizvodne opreme
Univerzalni strojevi
(NC i konvencionalni)
Veinom
specijalizirana, ali
takoer univerzalna
i specijalna oprema
Specijalna oprema
-
visokoproduktivne,
mehanizirane i
automatizirane
linije
Oblik proizvodne
organizacije
Preteno radioniki
princip, tj. raspored
prema vrsti
Kod manjih serija
raspored prema
vrsti, a kod srednjih
i veih serija prema
svrsi ili ak slinog
redosljeda
Automatizirane
linije
(pouzdanost opreme
visoka)
Povezanost
operacija sa
odreenim radnim
mjestima
Ne postoji, ili je
samo dio operacija
povezan s odreenim
radnim
mjestima
Na jednom radnom
mjestu odvija se
nekoliko operacija,
ali ponekad i samo
jedna
U pravilu je uz jedno
radno mjesto vezana
jedna operacija (ipak
je mogue vezati i
par)
Podloge za
planiranje
materijalnih resursa
Iskustveni podaci Normativi
Detaljno odreeni
normativi
Specijalizacija
poslova
Vrlo iroka Srednja Uska
Stupanj iskoritenja
proizvodne opreme
Nizak Srednji Visok
Produktivnost rada Mala Srednja Visoka
Ritminost
proizvodnje
Ne postoji
Ritminost mogua
kod proizvoda koji
se esto ponovo
obrauju
U pravilu je
proizvodnja strogo
ritmina - takt
Trajanje ciklusa
proizvodnje
Dugako Srednje
Vrlo kratko -
mehaniziran
transport
Unificiranost
proizvoda
Niska Srednje visoka Vrlo visoka
Cijena kotanja
izratka
Visoka Srednje visoka Niska
Kvalificiranost
osoblja
Visoka Srednja Niska
Veliina zaliha Vrlo visoka Srednja Minimalna


1 2 3 4 5 6
1 2 3 4 5 6
1 2 3 4 5 6
1 2 3 4 5 6
t
T
cm
t
1
=5 mincm
t
2
=8 mincm
t
3
=4 mincm
t
4
=7 mincm
P
01
P
02
P
03
P
04
Proizvodna
oprema
Vrijeme
I operacija
II operacija
III operacija
IV operacija
Slijedni ili postupni model
t
2
1 2 3 4 5 6
1 2 3 4 5 6
1 2 3 4 5 6
1 2 3 4 5 6
t
T
cm
t
1
t
3
t
4
P
01
P
02
P
03
P
04
Proizvodna
oprema
Vrijeme
I operacija
II operacija
III operacija
IV operacija
Usporedni ili paralelni model

Slika 4.1. Usporedni prikaz ciklusa izrade
4.6. ANALITIKO UTVRIVANJE TIPA PROIZVODNJE
Proizvodni proces razlikuje se s obzirom na tip proizvodnje te tok procesa (koliinski
nain odvijanja proizvodnje). Matematiki to izraavamo koeficijentom serijnosti
K
SER:

1
1
=

=
R
t
K
n
i
i
SER
(4.1)

gdje je : K
SER
- koeficijent serijnosti
t
i
- vremensko optereenje i-tog kapaciteta PS-a
i = 1, 2, ... n - broj proizvodnih kapaciteta u PS-u
R - ritam proizvodnje PS-a, predstavlja vremenski interval izmeu dviju
uzastopnih jedinica proizvoda ( u ritminoj proizvodnji to je takt )

Ritam proizvodnje R utvrujemo izrazom:

j
TS
j
S
q
h s d
q
K
R

= = (4.2)

gdje je: K
S
- raspoloivi vremenski kapacitet proizvodnog sustava
d - broj radnih dana u godini
s - broj radnih smjena na dan
h - broj radnih sati u smjeni
TS
- stupanj vremenske iskoristivosti sustava
q
j
- koliina j-tih izradaka koji se na PS-u obrauju


Na osnovi koeficijenta serijnosti mogue je izvesti odreene kvantitativne
pokazatelje o tipu proizvodnje i karakteru toka procesa (tablica 4.2).
Tablica 4.2 Odreivanje koeficijenta serijnosti

Za pojedinanu i maloserijsku proizvodnju ne moe se postii uvjet neprekidnosti toka
materijala, pa je K
SER
1.
Kada je K
SER
> 1 jo uvjek ne znai da e se proizvodnja odvijati kontinuirano. Drugi
uvjet (vrijeme najdue operacije) razlikuje srednjeserijsku od visokoserijske
proizvodnje. Srednjeserijska se odvija kao ponavljajua koliinska proizvodnja, a za
visokoserijsku vai dodatna analiza pomou vremena trajanja veeg dijela operacija,
te moe biti ponavljajueg ili kontinuiranog tipa.
Za masovnu proizvodnju uz K
SER
> 1 uvjet je i t
i

max
/ R 1, a i ostale su operacije
izbalansirane, to uvjetuje neprekinut tok proizvodnje na PS-u.

5. OPERATIVNA PRIPREMA PROIZVODNJE
5.1. POLOAJ I ULOGA OPERATIVNE PRIPREME
Za samu proizvodnju znaajna je njezina priprema i posluivanje koji s njom moraju
biti organizirani u funkcionalnoj cjelini. Stupanj organiziranosti pripreme uglavnom
ovisi o karakteru i tipu proizvodnje i govori kada se priprema vri, tko je obavlja i
koliko detaljno.
Pet je osnovnih grupa zadataka pripreme proizvodnje:
izrada tehnolokih procesa
poslovi konstrukcije i osiguranja alata
poslovi studija rada i racionalizacije
planiranje proizvodnje i materijalnih resursa
izrada i lansiranje operativne dokumentacije, te praenje proizvodnje
Organizacijske jedinice u okviru kojih se realiziraju ovi zadaci su tehnoloka i
operativna priprema (obuhvaa poslove planiranja, terminiranja, lansiranja i praenja
proizvodnje).

Posebno su vani poslovi operativne pripreme - predmet su naeg interesa - jer se na
osnovi tih aktivnosti definira vremenski plan odvijanja proizvodnje i osiguravaju svi
potrebni resursi. No analizirajui strukturu pripremnih slubi ( operativnih ) svedoci
smo da ne funkcioniraju uvjek u potpunosti. Razlog uglavnom lei u neadekvatnom
tretmanu.
Neki od osnovnih razloga nezadovoljavajue efikasnosti na temelju svakodnevne
prakse industrijskih poduzea jesu:

1. nedovoljno toni i nepotpuni ulazni podaci ( konstrukcijska i tehnoloka
dokumentacija )
2. nedovoljno kvalitetna organizacijska struktura pripremne podfukcije kao
posljedica tretiranja slube kao manje znaajne ( ? jednostavni poslovi,
nekvalificirano osoblje organizacijski jaz izmeu ope-tehnolokog i
organizacijskog nivoa )
3. neadekvatno izvrena cjelokupnost poslova planiranja i u sluajevima korektne
dokumentacije kao posljedica nedovoljnog poznavanja tehnika planiranja i
njihove praktine primjene u konkretnim uvjetima (ciklus proizvodnje i
dinamiko planiranje kapaciteta)
4. nedovoljno posveena panja dinamici funkcioniranja organizacije (ne samo
formalna struktura, definiranje dokumentacije ili uporaba raunala, ve i
kvalitetno funkcioniranje te strukture koje se ogleda u interaktivnosti i
dinaminosti prijenosa informacija na svim nivoima - stratekom, taktikom ili
operativnom)

OPERATIVNA PRIPREMA PROIZVODNJE 25
Za razliku od tehnoloke, operativna priprema se vri svaki put prije zapoinjanja neke
proizvodnje, tj. onoliko puta godinje koliko se u proizvodnju lansira istovrsni proizvod
(serija), i temelji se na informacijama iz tehnolokog procesa i potrebnim koliinama
proizvoda.

Ukratko operativnom pripremom definira se to e se proizvoditi (koji proizvodi) i u
kojim koliinama, vremenski se definiraju termini poetka i zavretka aktivnosti
proizvodnog procesa, ali se dinamiki planiraju (u vremenskim terminima) i svi potrebni
materijalni resursi, kapaciteti proizvodne opreme i radno osoblje. Na osnovi
operativne dokumentacije proizvodnja se lansira, prati, optimira promet zaliha svih
materijalnih resursa, vri obraun trokova, te se omoguuje upravljanje aktivnostima
proizvodnog procesa.

Nabrojane aktivnosti su sloene i kompleksne, te direktno utjeu na ekonominost
odvijanja proizvodnje iskazanu kroz neujednaenost dovrenja izrade pojedinih
pozicija, te time i na poveanje zaliha kao i produenje rokova isporuke. Stoga je oito
da su kontakti operativne pripreme sa ostalim organizacijskim jedinicama, kako u
okviru proizvodne funkcija tako i u okviru ukupnog poslovnog sustava, vrlo esti i
dinamiki kontinuirani, posebice jer planiranje, terminiranje, lansiranje i praenje
ovisi o mnotvu informacija i njihovom prijenosu, te komunikaciji sa razliitim
organizacijskim jedinicama (prikaz na sljedeoj slici).

Slika 5.1. Kontakti operativne pripreme

Konstrukcijski ured i ispitni centar - kod usaglaavanja konstrukcijske dokumentacije
sa eljama kupca (naruioca).
Tehnoloka priprema - radi koritenja normativa vremena kod izrade operativne
dokumentacije.
Alatnica - kod izrade novih ili odravanja starih alata u ispravnom stanju, a to utjee
na odreivanje rokova.
Odravanje - radi osiguravanja ispravnosti proizvodne opreme u cilju nesmetane i
sigurne proizvodnje
Kontrola - povremeni kontakti kod nastanka karta, prekida proizvodnje ili nove
dokumentacije.
Nabava - najznaajniji, svakodnevni kontakti kao i sa proizvodnjom radi ispunjenja
rokova utvrenih s prodajom. Ta veza prodaja - OPR - nabava predstavlja
najznaajniji tok informacija kod planiranja i upravljanja proizvodnjom.
Proizvodnja - svakodnevni kontakt jer je raspodjela poslova u proizvodnim radionama
produetak rada operativne pripreme
Raunovodstvo - u njemu zavrava sva dokumentacija materijalnog i financijskog
znaaja formirajui neprekidni tok dokumenata.

Vidljivo je da uspjenost planiranja i upravljanja proizvodnjom zavisi o mogim slubama
koje u tim aktivnostima surauju, a koordinirane su od operativne pripreme kojoj
upravo planiranje koliina, rokova i dinamike, te upravljanje aktivnostima njihovog
osiguranja predstavlja osnovni zadatak.
5.2. VRSTE I OSNOVNI SADRAJ POSLOVA OPERATIVNE PRIPREME
Svi pripremni radovi do poetka same proizvodnje, to podrazumjeva definiranje
planova i njihovu detaljnu razradu, ali i aktivnosti praenja njihovog izvrenja do
predaje proizvoda u SGP, zahtjevaju sistematski rad i izvravanje niza tono
odreenih zadataka uz manji ili vei stupanj specijalizacije, a obavlja ih operativna
priprema proizvodnje. Ti specifini zadaci predstavljaju temelj za kreiranje
organizacijske strukture operativne pripreme, pri emu svaki od tih funkcijskih
elemenata ima svoj informacijski ulaz, obradu (transformaciju) informacija i izlaz,
koristi specifine tehnike rada i postupke, te komunicira sa ostalim funkcijskim
elementima u i izvan okvira operativne pripreme.
Osnovni zadaci, odnosno funkcijski elementi operativne pripreme jesu :
planiranja proizvodnje
lansiranje proizvodnje
praenje proizvodnje
voenje stanja materijalnih resursa
5.2.1. PLANIRANJE PROIZVODNJE
Planiranje proizvodnje predstavlja prvu fazu aktivnosti operativne pripreme. Pri tom
planove u osnovi djelimo na : godinje planove
terminske ( operativne ) planove
Godinji planovi odnose se na razdoblje od jedne godine ( kalendarske ), definiraju se
na osnovi planova prodaje finalnih proizvoda i rezervnih djelova, te obuhvaaju tono
definirane zadatke i uvjete njihovog izvrenja uz kvantifikaciju ciljeva koje tijekom te
godine treba ostvariti. Formiraju se kao kumulativni planovi, ali se mogu izraditi i
dinamiki godinji planovi. Pri tome planiranje obuhvaa nekoliko aspekata s ime se
definiraju sljedei osnovni parametri plana :
koliine djelova koje e se proizvoditi
optereenje kapaciteta (proizvodne opreme)
potrebni materijalni resursi
potrebno radno osoblje
Godinjim planom proizvoda definira se asortiman proizvoda, njihov obim (koliina), a
esto i gruba dinamika. Preduvjeti njegove izrade su plan prodaje i poznavanje
strukture proizvoda. No njega nije mogue ostvariti ukoliko nisu slobodni odgovarajui
kapaciteti proizvodne opreme. Stvarnu iskoristivost pojedinih kapaciteta utvrujemo
usporedbom optereenja opreme na osnovi tehnolokih podataka te vremenskog fonda
sati kojim neko radno mjesto raspolae. Pojava uskih grla uvjetuje usklaivanje plana
proizvoda. Osim toga nuno je provjerom postojeih zaliha utvrditi potrebe za svim
materijalnim resursima i radnim osobljem, i uskladiti plan proizvoda.
Terminski ( operativni ) planovi detaljnije definiraju zadatke iz godinjih planova koji
se obavljaju u kraim vremenskim razdobljima (polugodite, kvartal, mjesec, tjedan,
dan), i to na nivou manjih organizacijskih jedinica. Na izbor terminskih jedinica utjee
karakter proizvodnog programa i tip proizvodnje, a terminski planovi daju odgovor na
pitanja to, koliko i kada treba proizvoditi.

Najprije se izrauje terminski plan izrade proizvoda vodei rauna o dinamici
predaje pojedinih proizvoda u skladite gotovih proizvoda, te o raspoloivim
proizvodnim kapacitetima i radnom osoblju. Godinji plan dijeli se po terminima kao to
je to predoeno matricom (5.1) i dobijemo terminski plan.
Ovakvi planovi mogu se detaljizirati za manje terminske jedinice, te se njihovom
izradom postie:
odreivanje termina poetka i svretka proizvodnog ciklusa sklopova i
dijelova
grubo terminiranje operacija u okviru proizvodnog ciklusa pojedinog
izratka. Tehnike izvoenja ovakvog plana su numerike, ali i grafike
pomou gantograma
fino terminiranje operacija po pojedinom radnom mjestu

T
1
T
2
T
3
T
r
T
m

p
1
q
11
q
12
q
13
. . q
1r
. . q
1m
Q
g1

p
2
q
21
q
22
q
23
. . q
2r
. . q
2m
Q
g2

p
3
q
31
q
32
q
33
. . q
3r
. . q
3m
Q
g3

P
pg
= . . . . . . .
. . . . . . . (5.1)
p
j
q
j1
q
j2
q
j3
. . q
jr
. . q
jm
Q
gj

. . . . . . .
. . . . . . .
p
n
q
n1
q
n2
q
n3
. . q
nr
. . q
nm
Q
gn

gdje je: P
pg
- godinji operativni terminski plan asortimana, koliina i dinamike
proizvoda iz asortimana proizvodnog programa
p
j
- j-ti proizvod iz godinjeg plana
Q
gj
- godinja koliina j-og proizvoda
q
jr
- koliina proizvodnje j-og proizvoda koji se treba dovriti u r- tom
terminu
T
r
- r-ti proizvodni termin u poslovnoj godini

S obzirom da koliine pojedinih proizvoda i izradaka mogu biti raznoliko dinamiki
rasporeene po vremenskim terminima operativnim terminskim planom optereenja
kapaciteta kontroliraju se ukupna godinja, ali i optereenja pojedinih proizvodnih
kapaciteta u pojedinim vremenskim terminima. Optereenja se raunaju na osnovi
vremena operacija i koliina izradaka, a u cilju utvrivanja eventualnih preoptereenja
tj. uskih grla. Vrlo finim planiranjem kapacitete mogue je pomou gantograma
planirati rad svakog pojedinog kapaciteta dinamiki (kumuliranjem svih operacija koje
se na kapacitetu moraju izvriti unutar terminskog razdoblja). Operativni terminski
plan reprodukcijskog materijala formira se za odreene vremenske termine po
asortimanu i koliinama, i podloga je nabavnoj slubi za ugovaranje u skladu sa stanjem
zaliha na skladitu, te terminima prispjea pojedinih materijala.
5.2.2. LANSIRANJE PROIZVODNJE
Poslove lansiranja dijelimo u tri osnovne grupe:
izrada lansirne dokumentacije
osiguranje proizvodnih imbenika
lansiranje proizvodnje
Lansirnu dokumentaciju izrauje operativna priprema, i ona je uz konstrukcijsku i
tehnoloku dokumentaciju nosioc svih informacija nunih proizvodnim radionicama za
izvoenje svake pojedine operacije, a ujedno i podloga za primjenu metoda i tehnika
planiranja i praenja realizacije proizvodnih planova.

Osnovnu lansirnu dokumentaciju ine:
radna lista (radni nalog) - definira koju aktivnost treba izvriti, gdje e se
izvoditi, kada i za koliko vremena, te do kada e aktivnost trajati. Popunjava
se za svaku tehnoloku operaciju i predstavlja nalog za izvrenje posla,
podlogu za obraun trokova i osnovni informacijski dokument za praenje
dinamike odvijanja proizvodnje.
izrunica - slui za podizanje reprodukcijskog materijala iz skladita
polufabrikata, gotovih dijelova i sklopova (pripremu i izdvajanje), i to u formi
predvienoj tehnolokim procesom. Sadri podatke o entitetu, koliini i
vremenu izdvajanja (prema term. planu)
predatnica - slui za predaju gotovih proizvoda nakon posljednje operacije u
skladite gotovih proizvoda. Tim se dokumentom proizvodni sustav razduuje
od dijelova iz obrade i zaduuje skladite.

Osiguranje proizvodnih imbenika odvija se paralelno s izradom operativne lansirne
dokumentacije u cilju spreavanja nepredvienih zastoja i poremeaja terminskog
plana izrade proizvoda. U te aktivnosti spada:
- provjera raspoloivosti materijala izrade po koliini i asortimanu u skladitu
- provjera raspoloivosti i ispravnosti stanja alata u skladitu po koliini i
asortimanu propisanim tehnolokim procesom
- provjera spremnosti proizvodnih kapaciteta (opreme i osoblja) da ne bi kasnilo
lansiranje
- provjera raspoloivosti konstrukcijske i tehnoloke dokumentacije u pogonskim
izdavaonama
Sva radna dokumentacija lansira se u proizvodnju u tono odreenom trenutku u
skladu s planskim terminima te uz provjeru raspoloivosti proizvodnih imbenika, a to
mora biti prije poetka ciklusa proizvodnje pojedinih izradaka.

Lansirna dokumentacija je podloga za lansiranje proizvodnje koje je usklaeno sa
terminima iz operativnih terminskih planova i sastoji se od:
- dostave izrunica skladitima radi pripreme i izdavanja materijala
- dostave radnih lista i predatnica rukovodnom osoblju proizvodnih radionica
- dopreme repromaterijala te tehnoloke i konstrukcijske dokumentacije na
radna mjesta
5.2.3. PRAENJE PROIZVODNJE
Vri se na osnovu radnih lista obavljenih operacija i linim uvidom lansera u odvijanje
procesa obrade. Pri tom se vri:
- praenje toka izrade lansirane koliine svakog proizvoda u odnosu na planirane
termine kao i evidentiranje ostvarenih termina. U sluaju kanjenja nuna je
intervencija rukovodioca.
- praenje toka proizvodnje da ne doe do poremeaja u njenom odvijanju (kart,
lomovi alata, kvar opreme, pravovremenost transporta, tekua kontrola) u
suradnji s rukovodiocem radione. Za sluaj velikog karta - nunost lansiranja
dodatnih koliina.
- utvrivanje gotovosti dijelova i otprema u skladite ili na montau
5.2.4. VOENJE STANJA MATERIJALNIH RESURSA
Tu se podrazumjevaju aktivnosti operativnog voenja skladita, iako se nekad
skladita vezuju i za druge slube ili funkcije. Povoljno je da su pod OPR-om zbog
konstantnog nadzora nad dva znaajna imbenika planiranja: poetnim stanjem zaliha
materijala i zavrnim stanjem proizvoda.
Skladitenjem materijala obuhvaena je manipulacija repromaterijalima (prijem,
skladitenje, izdvajanje), aurno voenje stanja (kartoteka), te naruivanje radi
obnove zaliha (stanje i plan). Skladitenje gotovih proizvoda podrazumjeva
manipulaciju gotovim proizvodima (prijem, skladitenje, izdvajanje), te voenje stanja
(kartoteka s podacima o ulazu i izlazu).
5.3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA OPERATIVNE PRIPREME

Poslovi operativne pripreme su raznovrsni, veoma obimni, sloeni i odgovorni, pa ih je
nuno odgovarajue organizirati u korelaciji sa organizacijom proizvodnih pogona i
tehnoloke pripreme. Ovisno o aktivnostime koje OPP treba obavljati razlikujemo dvije
temeljne varijante organizacije:
prema vrsti operativnih poslova
prema proizvodnim problemima

5.3.1. ORGANIZACIJA OPP-a PREMA VRSTI POSLOVA

Ovaj tip organizacije zasniva se na podjeli poslova prema vrsti i specijalizaciji radnog
osoblja. Tipine grupe poslova ve su ranije definirane: planiranje, lansiranje,
praenje, voenje skladinog poslovanja. Za vee proizvodne sustave vei su i
stupnjevi specijalizacije u svakoj grupi poslova.
Detaljnije organizacijsko strukturiranje mogue je izvriti prema:
PROIZVODIMA - gdje osoblje u svakom odjelu (npr. planiranje) obuhvaa sve
aktivnosti voenja proizvodnje za neki finalni sloeni proizvod. Prednost je
optimalnost izvoenja terminiranja, ali je nedostatak sloenost planiranja
kapaciteta. Naime u jednom pogonu izrauju se pozicije razliitih finalnih
proizvoda, te za iste proizvodne kapacitete ima vie planera, lansera, i drugih
operativnih djelatnika. To iziskuje dodatnu koordinaciju poslova u pogonu.
model je pogodan za sloene, skupe proizvode irokog asortimana pri
preteito pojedinanoj i maloserijskoj proizvodnji.
POGONIMA - gdje osoblje planira sve operativne aktivnosti ali vezane samo
za taj pogon bez obzira kojem finalnom proizvodu pozicije pripadaju. Prednost
je u optimalnosti planiranja za pogon i racionalnom iskoritenju kapaciteta. No,
problemi se javljaju oko usklaenosti termina i odreivanju prioriteta izrade
razliitih dijelova istog finalnog proizvoda jer to rade razliiti planeri. Model
je pogodan za srednjeserijsku proizvodnju ije se planiranje zasniva na mini-
max metodi optimiranja zaliha.

SLUBA
OPERATIVNE
PRIPREME

Rukovodioc

ODJEL
PLANIRANJA
PROIZVODNJE

ODJEL
LANSIRANJA
I PRAENJA

SKLADITA
SIROVINA-
PROIZVODA

ef ef ef

Plansko
odjeljenje
grupe
proizvoda 1

Plansko
odjeljenje
grupe
proizvoda i

Plansko
odjeljenje
grupe proizvoda
n

SPECIJALIZACIJ
A PO
PROIZVODIMA
ef ef ef
ili

Plansko
odjeljenje
proizv. pogona
1

Plansko
odjeljenje
proizv. pogona
i

Plansko
odjeljenje
proizv. pogona
n

SPECIJALIZACIJ
A PO POGONIMA
ef ef ef

Slika 5.2. Organizacijska struktura OPP-a prema vrsti poslova
Ovakva varijanta organizacije OPP-a po vrsti poslova je elastina i lako se prilagoava
promjenama proizvodnog programa (izmjena oblika i asortimana). Meutim za velike i
sloene sustave sa visokim stupnjem specijalizacije oteena je cirkulacija informacija,
pa to utjee na efikasnost OPP-a zbog nepravovremenosti informacija. Takoer je
zbog lanane povezanosti poslova dugaak ciklus OPP-a iako se postie znaajna
minimizacija osoblja.
5.3.1. ORGANIZACIJA OPP-A PREMA PROIZVODNIM PROBLEMIMA
Ovakvom organizacijom OPP-a izbjegava se horizontalna sukcesivnost aktivnosti,
oteana pravovremenost informacija meu pojedinim vrstama poslova i dugaak ciklus
OPP-a. Aktivnosti se ne izvravaju lanano ve u paralelnom toku. Struktura predvia
sveobuhvatnost svih operativnih poslova (planiranje, terminiranje, lansiranje,
praenje) za pojedini problem na jednom mjestu u skladu sa sljedeom slikom.

SLUBA
OPERATIVNE
PRIPREME

Rukovodioc

GRUPA
OPERATIVNE
ANALIZE

SKLADITE
REPRO
MATERIJALA

SKLADITE
GOTOVIH
PROIZVODA

ef ef ef

Operativno
odjeljenje
grupe
proizvoda 1

. . . . . . . . .
Operativno
odjeljenje
grupe proizvoda
n

SPECIJALIZACIJ
A PO
PROIZVODIMA
ef ef
ili

Operativno
odjeljenje
pogona 1

Operativno
odjeljenje
pogona n
SPECIJALIZACIJ
A PO POGONIMA
ef ef

Slika 5.3. Organizacijska struktura OPP-a prema proizvodnim problemima
I ovdje se javljaju dvije podvarijante organizacije specijalizacijom tima ( prije
pojedinca ) prema:
PROIZVODIMA - gdje odjeljenje za proizvode iz svoje domene vri sve
operativne aktivnosti koje se uz to paralelno odvijaju i usklauju. Osoblje
nije strogo specijalizirano ve se trai univerzalnost. Postie se visoka
efikasnost cjeline i ciklus pripreme je maksimalno skraen. Model se koristi
u sluaju pojedinane proizvodnje sloenih i skupih izradaka sa nunou
potivanja rokova isporuke.
POGONIMA - gdje odjeljenje vri sve operativne aktivnosti, ali ne po
proizvodu ve za sve proizvode o okviru jednog pogona. Stoga se problemi pri
planiranju minimiziraju, a organizacija je prikladna u uvjetima serijske i
masovne proizvodnje jer se postie najvii stupanj usklaenosti svih
operativnih aktivnosti i skraenje ciklusa pripreme.

Osim ovih modela u praksi se sreu i druge varijacijem zavisno o uvjetima rada
poduzea.
5.3.2. GRUBA ANALIZA TOKA POSLOVA

Usporedno analizirajui opisane modele organizacije OPP-a mogue je dati grafiki
prikaz toka poslova OPP-a i proizvodnje (sljedee slike), te donjeti odreene
zakljuke.
Model Proizvod Planiranje Lansiranje Proizvodnja Skl. djelova Proizvod

SPECIJALI-
ZACIJA
PO
PROIZVODI
MA

SPECIJALI-
ZACIJA
PO
POGONIMA

Slika 5.4. Tok operativnih poslova za model organizacije po vrsti poslova
P
1
P
i
P
n
P
1
P
i
P
n
Pogon i
Pogon n
P
1
P
i
P
n
P
1
P
i
P
n
Pogon 1
Pogon i
Pogon n
Pogon 1

Model Proizvod Planiranje i lansiranje Proizvodnja Skl. djelova Proizvod

SPECIJALI-
ZACIJA
PO
PROIZVODI
MA

SPECIJALI-
ZACIJA
PO
POGONIMA

Slika 5.5. Tok operativnih poslova za model organizacije po proizvodnim problemima
P
1
P
i
P
n
P
1
P
i
P
n
Pogon 1
Pogon i
Pogon n
P
1
P
i
P
n
P
1
P
i
P
n
Pogon 1
Pogon i
Pogon n

6. VOENJE PROIZVODNOG PROCESA
6.1. DEFINICIJA POJMA OPERATIVNOG VOENJA PROIZVODNJE
Poslovna politika jednog poduzea obuhvaa izbor i definiciju ciljeva koje se u
odreenom poslovnom razdoblju eli postii, kao i odreivanje naina kako te ciljeve
postii. Ne treba je izraavati kroz odreene kvantificirane veliine, ve je treba
shvatiti kao filozofiju djelovanja na kojoj se zasniva poslovanje ukupnog poslovnog
sustava (npr. tenja za vrhunskom kvalitetom, briga o kupcima, kult odanosti firmi
itd) u duem vremenskom razdoblju.
U skladu sa sljedeom slikom poduzee djeluje u okruenju koje je predstavljeno
skupom ulaznih varijabli. Poslovnom politikom definiraju se globalni ciljevi poduzea
predstavljeni kroz skup izlaznih varijabli. Na temelju poslovne politike formulira se i
proizvodna politika, odnosno definiraju proizvodni planovi kroz koje se izraavaju
konkretni ciljevi proizvodnje i determiniraju aktivnosti, sredstva i kadrovi u
interakciji s vremenom za izvrenje konkretnih zadataka. Upravljanjem poslovnim i
proizvodnim procesom, na nain da se provodi poslovna i proizvodna politika definirana
odreenim pravilima ponaanja kao skupom internih varijabli, postavljeni se ciljevi
ostvaruju. Na ostvarenje poslovnih i proizvodnih ciljeva utjee se znai skupinom
internih varijabli uz neophodnost konstantnog nadgledavanja i upravljanja proizvodnim
procesom, kako bi izlazne veliine bile u skladu s planskim vrijednostima.
Pojam voenja proizvodnog procesa sastoji se znai od aktivnosti:
PLANIRANJA proizvodnog procesa
UPRAVLJANJA proizvodnim procesom kako bi se planske veliine ostvarile,
to podrazumjeva lansiranje i praenje proizvodnje te donoenje raznih
upravljakih odluka

PLANIRANJE openito predstavlja odreivanje odnosa meu dogaajima prije nego
to oni zaponu. Zasniva se na iskustvima iz prolosti kombiniranim sa sadanjim
znanjima, metodama i tehnikama, a usmjerenim ka optimalnom rjeavanju buduih
problema.
Planiranjem se u interakciji sa vremenom predviaju sve aktivnosti, sredstva i radno
osoblje nuno za obavljanje odreenog zadatka. to je zadatak sloeniji i obimniji
raste potreba za planiranjem. Planiranje obuhvaa cijeli niz meusobno zavisnih
varijabli te je nuno detaljiziranje svih aktivnosti, tko e ih i kada izvriti, sa kojim
materijalnim resursima (opremom, materijalom, energijom), i koliko e trajati.
Definicijom organizacijske strukture poslovnog sustava i proizvodne funkcije
odreuje se gdje e se posao raditi, tko e ga obavljati i uz koje transformacijske
(tehnoloke) procese, a planom se definiraju koliine proizvoda i odgovarajua
vremenska dinamika izvrenja poslova u konkretnim proizvodnim uvjetima.

UPRAVLJIVOST se formalno osigurava adekvatnom organizacijskom strukturom.
Dinamiku upravljivost tijekom djelovanja poslovnog sustava definiramo kao ukupnu
sposobnost sustava da uz minimalni utroak vremena ostvari svoje vitalne ciljeve i
zadatke. U tu svrhu za svaki strukturni dio proizvodnog sustava (do radnog mjesta)
potrebno je osigurati osnovne uvjete upravljivosti:
1. definirati ulazne kanale (veze) kroz koje e radno mjesto primati i slati
informacije
2. odrediti proces transformacije na radnom mjestu ( definirati sadraj i nain
rada )
3. definirati potrebna sredstva i energiju za realizaciju procesa transformacije
4. definirati izlazne kanale (veze) prema drugim radnim mjestima (to su i
povratne veze)
Tako definirane strukturne dijelove nuno je povezati u jednu cjelinu uz definiciju
toka informacija, za to je potrebno poznavati sve ulazne faktore koji na sustav
djeluju, veze koje se pri djelovanju formiraju i znaajke kojim sustav djeluje na
okolinu. To iziskuje visokostruna znanja iz podruje organizacije, planiranja i
upravljanja i interdisciplinarni pristup te usku suradnja svih koji djeluju na ostvarenju
krajnjeg cilja obrazloenog kroz dinamiki niz zadataka odreenih u svim svojim
elementima. Za voenje proizvodnog procesa to npr. znai odrediti gdje niz zadataka
poinje, to je krajnji izlaz, sudionike te uestalost i intenzitet komuniciranja, koje se
informacije koriste, tko, kada i kakve odluke donosi, koje se tehnike rada koriste,
koje su posljedice pojave greaka, itd

Slika 6.1. Proizvodni sustav sa relevantnim grupama variabli
VOENJE PROIZVODNOG PROCESA 37
6.2. TEMELJNI IMBENICI VOENJA PROIZVODNJE
Prethodno smo grubo naveli poslove koje je nuno obaviti u cilju kvalitetnog planiranja
i upravljanja proizvodnjom. No, postoje i odreeni imbenici koji im prethode i koje
emo detaljnije analizirati, a definiraju se kao:
1. konstrukcijska dokumentacija
2. tehnoloka dokumentacija
3. plan plasmana finalnih proizvoda i rezervnih dijelova
4. ciklus proizvodnje
5. proizvodni sustav
6. okruenje poduzea
6.2.1. KONSTRUKCIJSKA DOKUMENTACIJA
Konstrukcijska dokumentacija je osnov industrijskog naina proizvodnje, te se bez nje
ne moe govoriti o bilo kakvom sustavu ili sistematskom planiranju i upravljanju
proizvodnjom. Njom se definira proizvod po obliku, funkciji, sastavu, kvaliteti, bilo da
se radi o pojedinanom izratku, sklopu ili kompleksnom finalnom proizvodu. U
konstrukcijskom smislu to znai tono, jednoznano, jasno i jednostavno
identificiranje proizvoda. U metalopreraivakoj industriji konstrukcijska
dokumentacija predstavlja podlogu izgradnje sustava informacija o proizvodu i
najee obuhvaa:
nacrt
sastavnicu
6.2.1.1. Nacrt
Nacrt u potpunosti definira neki proizvod, poluproizvod, sklop ili finalni proizvod na
nain da prikazuje njegov oblik, dimenzije, materijal izrade, nunu kvalitetu izrade i
sline karakteristike.
6.2.1.2. Oznaavanje ( ifriranje ) proizvoda
Voenje proizvodnje obuhvaa planiranje i upravljanje na osnovi prijenosa podataka i
informacija kroz informacijski sustav. Stoga informacije, posebno o proizvodima,
moraju biti vrlo jasne, jednostavne i logine, kako bi se olakala njihova primjena i
prijenos. U tu svrhu nuan je adekvatan sustav oznaavanja, i to za cijeli kompleks
informacijskog sustava.

Sustav oznaavanja konstrukcijske i ostale dokumentacije mora biti jedinstven i
sveobuhvatan za sve proizvode poduzea uz postojanje jasnih upustava i politike
njegove primjene u odnosu na grupe proizvoda i vrstu dokumentacije. U praksi se mogu
javiti raznoliki sustavi oznaavanja, a mi emo grubo obrazloiti sistem ifriranja
proizvoda primjenjen u jednom od poslovnih sustava metalopreraivake serijske
proizvodnje varijantnih finalnih proizvoda ( Torpedo ).

Sustav je kopleksan i bazira se na 15 alfanumerikih znakova nunih za jednoznanu
identifikaciju konstrukcijske jedinice ( proizvod, sklop, podsklop, pozicija ).
1
9

10

11

12

13

14

15
Konstrukcijska grupa dijelova
Varijanta proizvoda
Vrsta proizvoda
Vrsta konstrukcijskog dokumenta na kojem je
prikazana konstrukcijska jedinica
Karakteristika sloenosti konstrukcijske
jedinice
Numerika oznaka konstrukcijske jedinice

Slika 6.12. Sustav oznaavanja konstrukcijske dokumentacije
Prva grupa znakova na poloaju od 1 - 7 identificira konstrukcijsku jedinicu (bilo koje
vrste sloenosti) numerikom oznakom na nain da svaka jedinica ima zaseban broj.
No ukoliko se radi o jedinici vieg stupnja sloenosti (sastoji se od najmanje dviju
jedinica), za potpunu identifikaciju nuno je navesti i podlogu (nacrt) na kojem je ta
konstrukcijska jedinica prikazana. Ovaj dio oznake omoguuje samo najgrublju
klasifikaciju, i u osnovi predstavlja redni broj - ident konstrukcijske jedinice (od
pozicije do finalnog proizvoda).
Slovna oznaka na 8 poloaju daje informacije o karakteristikama sloenosti
konstrukcijske jedinice, pri emu su objanjenja to koje slovo moe znaiti dana u
tablici 6.2.
Slovna oznaka na 9 poloaju daje informacije o formatu konstrukcijskog dokumenta na
kojem je ta jedinica prikazana, pri emu su objanjenja to koje slovo moe znaiti
dana u tablici 6.3.

Tablica 6.1 Znaenje slovne oznake na 8 poloaju
OZNAKA
(KARAKTERISTIKE SLOENOSTI
KONSTRUKCIJSKE JEDINICE)
KONSTRUKCIJSKA
JEDINICA
PRIMJER
A
Sloeni proizvod
Traktor
B
Proizvod
Motor, mjenja
E
Pojedinani dio
Osovinica
H
Servisni materijal

K
Garnitura ( sklop )
Prikljuno poluje
R
Polufabrikat
Otkivak osovine
T
Set dijelova

U
Dokument
Nacrt. sastavnica,
W
Materijal

Tablica 6.2 Znaenje slovne oznake na poloaju 9
OZNAKA FORMATA
(KONSTRUKCIJSKE PODLOGE)
VELIINA FORMATA
A
A 0 ( DIN )

B
A 1 ( DIN )

C
A 2 ( DIN )

D
A 3 ( DIN )

E
A 4 ( DIN )

F
A 5 ( DIN )

G
nestandardne veliine

H
varijabilne veliine

Z
podloga sa setom dijelova razliitih
dentifikacijskih oznaka

Y ( - )
nema nacrta

Skupina brojanih zanakova na poloaju od 10 - 15 slui za konstrukcijsku klasifikaciju
dijelova, znai grupiranje po vrsti proizvoda, zatim po varijantama, i konano po
konstrukcijskim grupama dijelova unutar pojedine varijante. Te pogodnosti
klasifikacije koriste se kod arhiviranja dokumentacije te standardizacije dijelova
unutar grupe proizvoda ili ak konstrukcijske grupe. Prilikom koritenja ovih
numerikih oznaka vano je drati se pravila podjele brojeva na vrste proizvoda ( 10 -
11 ), njihove varijante ( 12 - 13 ), te konstrukcijske grupe ( 14 - 15 ), kako bi ista vrsta
konstrukcijskog sklopa u svim vrstama proizvoda imala istu oznaku.

Slika 6.13. Uljna pumpa nacrt

Slika 6.13. Uljna pumpa - sastavnica
6.2.1.3. Sastavnica
Sastavnica je popratni dokumenat uz nacrt i predstavlja osnovni oblik prikazivanja
strukture proizvoda i dijelova. Svrha joj je da definira spisak svih konstrukcijskih
jedinica koje sainjavaju neki proizvod, i to na nain da se ta struktura definira
pripadnou pojedinog entiteta nieg stupnja sloenosti odreenom nadreenom
sklopu sve do finalnog proizvoda. Jedan entitet u nekoj sastavnici moe predstavljati
samo sastavni dio nekog proizvoda, a za neku drugu slubu ili poduzee moe
predstavljati i zavrni proizvod.

Sastavnica mora biti tona, logino strukturno formulirana, lako itljiva, pregledna i
pogodna za sprovoenje izmjena. S obzirom na kontradiktornost pojedinih zahtjeva
potreban je optimalan kompromis unutranje organizacije sastavnice, tako da se ona u
osnovi sastoji od dva dijela: zaglavlja i opisa strukture proizvoda (naredna slika).
Zaglavlje sadri osnovne podatke nune za upravljanje dokumentacijom (izmjene), a
opisom strukture daje se spisak dijelova od kojih se sklop sastoji, njihove koliine i
sline informacije.

S A S T A V N I C A
Datum izrade: ifra sklopa: Broj lista:
Datum izmjene: Naziv sklopa: Prethodni list:
Varijanta: Opis: Sljedei list:
Sastavio: Zamjena za:
Odobrio:
POZICIJA IFRA NAZIV JED. MJERE KOLIINA OPIS

Slika 6.2. Sastavnica
Prilikom izrade sastavnice potrebno je paziti na sadraj sastavnice i njezinu
organizacijsku strukturu.

SADRAJ - Vezano za sadraj potrebno je unositi samo nune minimalne podatke
kojima se identificira cjelina proizvoda ili dijelovi unutar te cjeline (sklopovi i
pozicije), znai podaci kodifikacije i kvantifikacije. Sve ostale tehnike podatke
poeljno je ostaviti konstrukcijskim nacrtima ili drugim dokumentima (standardi,
uputstva). Razlog lei u sloenosti sastavnice kao dokumenta (posebno za varijantne
proizvode), te delikatnosti provoenja izmjena koje se onda odraavaju i na cijelom
nizu dokumenata koji kolaju poslovnim sustavom.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA SASTAVNICE - znaajna je jer se njom osigurava
loginost, jasnoa i jednostavnost itanja sastavnice u cilju neposredne identifikacije
dijelova i sklopova u njenoj strukturi. Prema suvremenoj znanosti taj se problem
rjeava na bazi teorije sustava primjenom tzv. modularnog principa, te koritenjem
metode matrica. Time se osigurava povoljna baza za obradu informacija temeljenih na
konstrukcijskoj dokumentaciji, a to je ujedno najvei dio ukupnih informacija na
kojima se zasniva upravljanje proizvodnjom.
Osnovu ovakve organizacijske strukture predstavlja tzv. modul koji podrazumjeva
gradbeni skup komponenti koje ine jednu cjelinu. Osnovni modul najnieg nivoa
sloenosti sastoji se od pojedinanih dijelova ili nedjeljivih sklopova (u
organizacijskom smislu), a vie takvih modula ini novi modul vieg nivoa sloenosti, pa
sve do finalnog proizvoda.

Sastavnice se najee prikazuju analitiki, dajui odgovore od kojih se dijelova
sastoji neki sklop i koliko je takvih dijelova u njega ugraeno. Pri tom se pojedine
komponente proizvoda javljaju na razliitim nivoima ugradnje to olakava stupnjevito
izdvajanje dijelova iz skladita i stupnjevito terminiranje proizvodnje. Analitiki
prikaz modularnog principa organizacije strukture sastavnice dan je na sljedeoj slici.
Sklop S4
x2
Sklop S2
x1
Dio D1 x1
D2 x1
D3 x1
D4 x1
D5 x2
Sklop S1
x1
Sklop S2
x2
PROIZVOD
P1
D4 x1
D5 x2
D6 x2
Sklop S3
x2
D7 x1
D8 x1
D6 x1
Nivo
proizvoda
Nivo
Sklopova
(Gradbenih
grupa)
Nivo
pojedinanih
dijelova
0
1
2
3
RALANA

Slika 6.3. Modularni princip organizacije strukturne sastavnice

Za razliku od analitikog prikaza mogu je i sintetiki prikaz kojim se daje odgovor o
pripadnosti, tj. prikazuje u koje se sve sklopove vieg nivoa ugradnje ugrauje neka
komponenta. To je prikazano na donjoj slici.
Sklop S1
x1
Proizvod P1
x2
Sklop S4
x1
Sklop S2
Proizvod P1
x2
Sklop S3
x1
Dio D6
N
i
v
o

u
g
r
a
d
n
j
e
0
,

1
,

2

.
.
.

Slika 6.4. Sintetiki prikaz ugraenih dijelova
S obzirom na nain organizacije strukture sastavnice naelno dijelimo na dvije
osnovne grupe:

NESTRUKTURIRANE sastavnice - predstavljaju popis komponenti (dijelova,
sklopova) bez nekog odreenog reda uz podatke o njihovim koliinama, a svaka
se komponenta pojavljuje samo jednom.

Nestrukturirana sastavnica uobiajeno se naziva KOLIINSKA sastavica i
daje prikaz koliine pojedinih sastavnih komponenti nekog proizvoda (sklopa).
Pri tom se ne pokazuju odnosi izmeu pojedinih dijelova i sklopova kroz nain
grupiranja dijelova. esto se u skladu sa sljedeom slikom formiraju
koliinske sastvanice koje prikazuju samo pojedinane dijelova i nedjeljive
sklopove, i to samo jedamput sa ukupnom koliinom. Korisne su kod runog
izdavanja materijala, za proraun cijena i izraun ukupne koliine materijala.

Sklop: PROIZVOD P1

Poz. Dio Kol. Sklop

1 S1 1 +
2 S2 3 +

3 S3 2 +

4 S4 2 +

5 D1 2

6 D2 2

7 D3 2

8 D4 3

9 D5 6

10 D6 4

11 D7 2

12 D8 2

Slika 6.5. Koliinska sastavnica
STRUKTURIRANE sastavnice - predstavljaju popis dijelova, ali prema
odreenoj logici raslane sklopova na komponente. Pri tom se pojedina
komponenta moe javiti i vie puta ukoliko je sadrana u razliitim cjelinama
ukupnog finalnog proizvoda.

S obzirom na logiku raslane sklopova na svoje sastavne komponente koja
moe biti zasnovana na: funkciji proizvoda, ili gradbenoj stukturi proizvoda,
mogue je izraditi i po nainu definiranja modula strukturne sastavnice
dijeliti u dvije razliite grupe:

1. FUNKCIONALNA ( KONSTRUKCIJSKA ) SASTAVNICA - koja sadri module
u kojima su obuhvaeni dijelovi - komponente meusobno funkcionalno
povezani. Npr. kod motora primjeri za to su sustav napajanja gorivom,
elektroinstalacija, itd. Naime na taj ih nain vidi i strukturu formulira
konstruktor, iako fiziki kod sklapanja ne moraju u gotovom proizvodu
egzistirati kao cjelina. Takve module nazivamo fiktivni sklopovi. Ovakve
sastavnice najee se koriste kod odravanja i servisiranja proizvoda.
2. GRADBENA ILI MONTANA ( TEHNOLOKA ) SASTAVNICA - sadri
module koji obuhvaaju na neki nain fiziki povezane dijelove - komponente, i
to povezane bilo redosljedom izrade ili montae, ili nekom drugom
nefunkcionalnom vezom na nain kako to vidi tehnolog. Moduli pri tom u sebi
sadre izratke iz razliitih funkcionalno definiranih cjelina, jer iako bi bilo
najbolje, esto logika funkcioniranja nije jednaka logici gradnje. Ovakve se
sastavnice najee koriste pri projektiranju tehnologije, terminiranju
proizvodnje, izdavanju materijala, prodaji, itd

Treba naglasiti da ne postoji isto gradbeno ili isto funkcionalno raslanjivanje, pa
se to i odraava u kombiniranim sastavnicama pri formiranju modula kako po vrsti,
tako i po sloenosti (koliini nivoa). Kod toga postoje i neka ogranienja i principi, te
se razlikuju dva ekstremna koncepta u gradnji proizvoda modularnom metodom:
Ekstenzivni koncept gradnje - koji tei ka to manjem broju nivoa sloenosti
ali uz veu koliinu modula u proizvodu koji su veinom formulirani od
pojedinanih dijelova. Jednostavan je postupak sastavljanja strukture, ali je
slaba preglednost i velika glomaznost sustava sastavnica. Koristi se za prikaz
neovisnih proizvoda sa malo zajednikih dijelova.
Intenzivni koncept gradnje - koji tei ka veem broju nivoa sloenosti, tj.
postupnoj gradnji viih struktura. Prednost je u mogunosti formiranja cjelina
prema eljama i potrebama (rezervni dijelovi, pojedine faze proizvodnje i
montae i slino). Lako se diferenciraju varijante, ali je velik posao
identifikacijskog kodiranja tolikog broja cjelina - modula, te operativno
koritenje sastavnica mnogim slubama (tehnologija, kontrola, konstrukcija).

U praksi treba traiti kompromis principa i kriterija strukturiranja modula po
broju vrsta (horizontalno) i nivoa sloenosti (vertikalno). Zadovoljenje tih
kriterija moemo promatrati sa tri aspekta:
Sa aspekta konstrukcije proizvoda nije nuno formiranje veeg broja nivoa,
ve u pravilu zadovoljava model strukturiranja sa 4 nivoa sloenosti u skladu
sa tablicom 6.1.
Tablica 6.3 Model strukturiranja sa konstrukcijskog aspekta
Nivo ugradnje
( raslane )
Konstrukcijska cjelina Konstrukcijska podloga
0 Proizvod Matrino-modularna sastavnica
proizvoda
1 Konstrukcijska grupa
Matrino-modularna sastavnica
konstrukcijska grupe
2
Proizvodna
( i nabavna ) grupa
Konstrukcijski nacrt ili matrino-
modularna sastavnica konstrukcijska
grupe
3 Pozicija ( komad ) Konstrukcijski nacrt ili standard
pozicije

Prvi nivo raslane proizvoda (0-tog nivoa) pradstavljaju konstrukcijske
grupe, tj. skup dijelova i meusklopova koji ine jednu veu konstrukcijsku
funkcionalnu cjelinu. Drugi nivo raslane predstavljaju tzv. proizvodne grupe
sastavljene od dva ili vie djelova koji tvore montanu cjelinu, ili je za njihovo
sastavljanje potrebna obrada izvan montane linije (nije esto kod serijske
proizvodnje). Ostali pojedinani dijelovi strukturiraju se u konstrukcijske
grupe, a i proizvodne grupe se strukturno preko konstrukcijskih grupa
ugrauju u finalni proizvod.
Sa aspekta tehnoloko - proizvodno - operativne problematike vezane za
organizaciju i podjelu rada nuno je minimiziranje meufaznih uskladitenja i
proizvodnog ciklusa te broja operativne dokumentacije. Sastavnice bi bilo
poeljno formirati sa to manje nivoa sloenosti, ali se kod veeg broja
proizvodnih meufaza i meuskladita model raslane usloava i poveava broj
meumodela na razliitim nivoima sloenosti.
Sa aspekta komercijalno - financijskih uvjeta na sastavnice mogu se izdvojiti
uvjeti prodaje, plasmana rezervnih dijelova i nabave. Prodaji je znaajna
potreba variranja konstrukcijskih grupa radi utjecaja na plasman, a nabava
ima identine zahtjeve tehnologiji montae i strojne obrade. Kod prodaje
rezervnih dijelova odraava se koncept minimalnog asortimana identian
zahtjevima konstrukcije proizvoda.
Kod strukturiranih sastavnica u praksi se javlja vie razliitih vrsta sastavnica s
obzirom na nain organizacije strukture, te emo ih opisati i slikovno prikazati.

STRUKTURNA SASTAVNICA - prvi je primjer strukturiranih sastavnica i prikazuje
grau nekog proizvoda od svih njegovih komponenti bez obzira jesu li moduli
strukturirani po logici funkcije ili gradnje. Prikaz za odabrani primjer proizvoda P1 dan
je sljedeom slikom. S obzirom da se jedan dio moe u strukturi sastavnice pojaviti
vie puta i na razliitim nivoima ugradnje, ovakve sastavnice ponekad nazivamo
sastavnicama vie nivoa tj. vienivojskim sastavnicama. Nivoi ugradnje moraju biti
jasno oznaeni, a sadraj sastavnice obuhvaa sve dijelove (module) svih razina. Za
svaku varijantu proizvoda nuno se izrauje zasebna sastavnica, to znai da je
modularnost zadrana, ali je naputena multivarijantna matrina forma. U sluaju
izmjene mijenja se cijela sastavnica.

ERC - Torpedo STRUKTURNA Rijeka;

ifra programa
SASTAVNICA
List:

ifra

ifra
sklopa
Pozicija
na nacrtu
Nacrt
sklopa
Naziv sklopa
Osigurava sklop

Nivo
ifra
dijela
Nacrt
dijela
Naziv dijela
Osigur. Broj kom.

Slika 6.6. Strukturan sastavnica
MODULARNA SASTAVNICA - predstavlja sastavnicu jedne odreene cjeline koja se
sastoji od neposrednih sastavnih dijelova, znai dijelova prvog nieg nivoa ugradnje.
Stoga ovu sastavnicu nazivamo jednonivojskom sastavnicom. Sastavnica svakog
pojedinog sklopa - modula predstavlja poseban dokument. Znaaj joj je u tome to
razliiti varijantni proizvodi mogu koristiti iste module kao svoje gradbene cjeline, pa
je formiranje sastavnica bre i racionalnije. Modularni princip je zadran, ali je
naputena multivarijantna matrina forma koja je optimalna kod familija proizvoda.

Modularna graa proizvoda, pa stoga i modularna struktura sastavnica ima niz
prednosti meu kojima su znaajne:
formiranje varijanti proizvoda kombiniranjem razliitih modula
lake odravanje provjerom i zamjenom modula
usavravanje proizvoda zamjenom pojedinih modula sa poboljanim modulima

Nedostaci su vezani za izmjene kada se promjenjeni modul mora izmjeniti u svim
sastavnicama u kojima se on pojavljuje kao komponentni modul. To je opsean posao,
posebno ukoliko se radi o modulu nieg nivoa ugradnje. Stoga treba i dodatno paziti da
sastavnice ne sadre nekonstrukcijske podatke kojima se oteava postupak
sprovoenja izmjena i za sluaj kada se sama konstrukcija praktino ne mjenja.
Proizvod P1
Poz. Ident Kol. Sklop
1 S1 1 +
2 S2 2 +
3 D6 2
4 S3 2 +
Sklop S1
1 S4 2 +
2 S2 1 +
Sklop S3
1 D7 1
2 D8 1
3 D6 1
Sklop S2
1 D4 2
2 D5 1
Sklop S4
1 D1 1
2 D2 1
3 D3 1

Slika 6.7. Modularna sastavnica
VARIJANTNA SASTAVNICA - predstavlja poseban oblik modularne sastavnice za
sluaj izrazito varijantnih proizvoda, a to se u suvremenoj industrijskoj proizvodnji
ee sustee. Varijante inae podrazumjevaju proizvode istog tipa uz razlikovanje u
ogranienom broju detalja. Pri tom se te razlike najee definiraju u odnosu na
osnovnu varijantu.
Varijantna satavnica predstavlja vie modularnih sastavnica proizvoda integriranih u
jednu zajedniku sastavnicu sa veom preglednou i racionalizacijom informacijskih
podloga. Za takve se sastavnice crtaju adekvatno opremljeni sklopni nacrti (s
oznakama varijantnih dijelova). Varijantne sastavnice dijelimo po nainu prikazivanja
podataka o pojedinim varijantama, pa tako razlikujemo:

TIPSKU VARIJANTNU SASTAVNICU - koja se odnosi na jedan tip
proizvoda ili sklopa i predstavlja uniju dijelova svih varijanti, tj. uniju
modularnih sastavnica pojedinih varijanti proizvoda. Za svaku varijantu
postoji jedan stupac u kojem su prikazane koliine pojedinih dijelova u toj
varijanti.

Slika 6.8. Tipska varijantna sastavnica
DIFERENCIJALNA PLUS - MINUS SASTAVNICA pokazuje sadraj neke
varijante proizvoda u odnosu na neku odabranu osnovnu, bazinu varijantu.
Proizvod P1
1 D1 1
2 D2 1
3 D3 1
4 D4 3
Pl us-Mi nus VARIANTA A
Poz. Ident +/- Kol.
1 D3 - 1
2 D5 + 1
Proizvod P1: Varianta P3
1 D1 1
2 D2 1
3 D3 1
4 D4 3

Slika 6.9. Diferencijalna plus-minus sastavnica
Zapravo je to sustav od tri sastavnice od kojih je prva sastavnica osnovne
varijante tipa proizvoda ili sastavnica osnovnog reprezenta u obliku
modularne sastavnice. Radi izbjegavanja gubitka vremena za izradu novih
sastavnica za svaku novu varijantu izrauje se diferencijalna plus - minus
sastavnica koja sadri module ili dijelove koji su izbaeni iz sadraja nove
NAZIV POZ OZNAKA
VARIJANTA
Izmj

1 2 3 4 i
Pogonsko vratilo V1
K1 x
Pogonsko vratilo V2 K2
x
Pogonsko vratilo V3 K3
x
Vratilo 1 P1
1 1 1
Zupanik 2 P2
1
Zupanik 3 P3
1
Zupanik 4 P4
1
Sigurnosni prsten 5 P5
1 1 1

Dek List
Naziv: Pogonsko vratilo Podloga UB 1 1

varijante, one koji umjesto njih dolaze, odnosno samo diferencijalni dio.
Modularna sastavnica nove varijante sastoji se od dva modula: osnovne
varijante i diferencije za novu varijantu. Nedostatak je to se mora
odravati i dokumentacija osnovne varijante iako se taj proizvod moda i
napustio, kao i to to nova diferencijalna varijanta ne moe postati osnova za
neku opet novu varijantu.
SASTAVNICA ZAJEDNIKIH DIJELOVA - kao jo jedan oblik
diferencijalne sastavnice, a predstavlja sustav od dvije sastavnice. Prva je
sastavnica svih zajednikih dijelova za sve varijante odreenog tipa
proizvoda (ili zajednikih modula), a ne sastavnica neke odabrane bazine
varijante. U konanoj sastavnici navodi se sastavnica svih zajednikih
dijelova kao jedan modul, a zatim se navode svi ostali dodatni dijelovi
(moduli) nove varijante. Karakteristike su joj sline s diferencijalnom plus -
minus sastavnicom.
Proizvod P1
1 D1 1
2 D2 1
3 D4 3
Proizvod P1: Varianta A
1 P1 1 +
2 D5 1

Slika 6.10. Sastavnica zajednikih dijelova
KOMPLEKSNA SASTAVNICA - takoer je oblik varijantne sastavnice koji
sadri sve dijelove (module) koji se mogu koristiti za formiranje svih
varijanti proizvoda (slika 6.11) na nain da moduli koji se mogu alternativno
ugraivati u razliite varijante u kompleksnoj sastavnici nose isti broj
pozicije

KOMPLEKSNA SASTAVNICA
Sklop : P2
Poz Dio Varijanta Koliina
1 S1 1
2 S2 2
3 S3 1
4 S4 A 2
4 S5 B C 2
5 S6 B 1
5 S7 A C 1

Slika 6.11. Kompleksna sastavnica
Osim sastavnica sa analitikim prikazom postoje i odreene vrste sastavnica za
sintetiki prikaz strukture proizvoda. To su razliite sastavnice pripadnosti, a kod
raunalom podranih informacijskih sustava mogu se iz analitikih sastavnica
automatski izraditi. Jedan od primjera je sastavnica modularne pripadnosti koja
pomae u preglednosti razliitih varijanti u sluaju nepostojanja varijantne sastavnice
na nain da ukazuje u koje se sve nadreene strukture neki modul stvarno ugrauje.
6.2.2. TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA
Definira sve elemente proizvodnog procesa (proizvodna oprema, alati,
operacije i njihov redosljed, vremena operacija, reprodukcijski materijal)
Nuna je podloga za planiranje proizvodnje (godinji plan, operativni
terminski planovi)
Nuna je podloga za posluivanje i upravljanje proizvodnjom (nabava i
osiguranje alata, repromaterijala, radnog osoblja)

Organizacijski nije uputno da se sve tehnoloke informacije nalaze na jednom
dokumentu, jer sve one nisu nune za razliite korisnike, a i sprovoenje izmjena kod
takvog sloenog dokumenta bilo bi oteano. Stoga se koristi cijeli set tehnolokih
dokumenata, posebno za serijski tip proizvodnje.

U skladu sa odvijanjem tehnolokog procesa razlikujemo tehnoloke dokumente
strojne obrade i tehnoloke dokumente montae finalnog proizvoda.
6.2.2.1. Tehnoloka dokumentacija montae
U okviru organizacijske jedinice tehnoloka priprema montae formiraju se osnovni
tehnoloki dokumenti montae u skladu sa sljedeom slikom :

PROIZVODNA
POLITIKA
PODUZEA
KONSTRUKCIJSK
A
SASTAVNICA
PROIZVODA
I NACRTI
TEORIJSKA
ZNANJA O
MONTANOM
PROCESU

TEHNOLOKA
PRIPREMA
MONTAE

POPIS
OPERACIJA
MONTAE

OPERACIJSKI
LIST
MONTAE

POPIS
DIJELOVA ZA
MONTAU

OSTALI
TEHNOLOKI
DOKUMENTI

Slika 6.14. Tijek osnovnih ulaznih i izlaznih informacija u tehnolokoj pripremi montae
Tehnoloki proces montae kao podloga planiranja i upravljanja proizvodnjom
podrazumjeva odreivanje montanih operacija i njihovog redosljeda, definiciju radnih
mjesta i opreme za njihovo izvoenje, odreivanje potrebnih vremena ( t
pz
, t
o
) i
radnog osoblja ( koliine i kvalifikacije ). Jasno je da to treba uskladiti sa uvjetima
vlastitog proizvodnog sustava (prostor, oprema, kadrovi).
Sve se to definira dokumentom OPERACIJSKI LIST MONTAE, i on je osnovni
dokument na osnovi kojeg se izrauju svi ostali dokumenti. Sadri opis svih aktivnosti
na temelju kojih se vri montaa odreenog broja pozicija u jednu cjelinu, uz podjelu
na zahvate koji se u pravilu veu za montau jedne pozicije.

POPIS OPERACIJA MONTAE predstavlja sastavnicu tehnolokog procesa, te se iz
njega vidi koliina operacija, redosljed, vremena (za planiranje proizvodnje), uz jo
jedan vaan podatak o ciklusu montae, kao djelu ukupnog ciklusa izrade proizvoda.
Ukoliko se taj podatak ne nalazi u dokumentu nuno ga je raunati radi aktivnosti
operativnog planiranja. Takoer se u dokumentu definiraju proizvodni kapaciteti na
kojima se operacije odvijaju, te e o tome ovisiti planiranje kapaciteta, ali o
znaajkama i prostornoj organizaciji te opreme i brzina protoka izradaka kroz
proizvodni proces, odnosno dinamika upravljivost kapacitetima. Na osnovi ovog
dokumenta izrauje se jedan dio lansirne dokumentacije, kao i kalkulacija planskih
cijena kotanja.

Uz ova dva dokumenta automatski se formira i POPIS POZICIJA ZA MONTAU, u
kojem se navode pozicije po konstrukcijskim grupama i rastuim identifikacijskim
brojevima uz definiciju pojma dobavlja (isporuuje, osigurava, proizvodi, nabavlja).
Bilo kakva izmjena ovog podatka provodi se samo na ovom dokumentu bez mjenjanja
konstrukcijske dokumentacije ili tehnolokog postupka montae. Ovim dokumentom
moe se iskazati jo jedan vaan podatak o dozvoljenim minimalnim i maksimalnim
koliinama pojedine pozicije na zalihama, i to zbog definicije prostora i rasporeda
djelova pri montanim aktivnostima, te za odreivanje frekvencija i koliina
jednokratne dobave pozicija u sklopu izrade operativnih planova. Osim toga, uz popis
operacija montae podloga je za formiranje cijene kotanja.

Na osnovi ovakvog dokumenta formira se onoliko poddokumenata koliko ima razliitih
dobavljaa (nabava, obrada A, obrada X), i to na nain da se izbace podsklopovi.

Za montau se ponekad mogu formirati jo neki dokumenti kao PLAN RASPOREDA
POZICIJA ZA MONTAU (raspored poslova za manipulaciju i skladitenje).

NAZIV ZALIHE
Dobavlja %
OZNAKA POZICIJE
Varijante
Izm

konstr. Min Max R Ident K F Klasi 1 2 3 i

Datum prvog izdanja Datum zadnje izmjene

Popis pozicija za montau

Dek/str

Slika 6.15. Obrazac Popis pozicija za montau
Openito dokumentacija se moe izvesti u multivarijantoj-matrinoj formi to je
koliinski svodi na minimum, te mora biti sistematina i lako izmjenjiva omoguujui
standardizaciju u primjeni.
6.2.2.2. Tehnoloka dokumentacija strojne obrade

Organizacijska jedinica tehnoloka priprema strojne obrade (na istom nivou ljevanje,
kovanje, topla obrada i slino) izrauje cjelokupnu tehnoloku dokumentaciju nunu za
realizaciju proizvodnog procesa i upravljanje proizvodnjom (materijalima,
kapacitetima, radnim osobljem). Kod toga se priprema strojne obrade bavi finalnim
proizvodom samo djelimino u vidu pozicija i sklopova koje treba obraditi.
Sljedea slika pokazuje tijek osnovnih ulaznih i izlaznih informacije (dokumenata)
tehnoloke pripreme strojne obrade.

PROIZVODNA
POLITIKA
PODUZEA

KONSTRUK.
SASTAVNICA
PROIZVODA X
I KON.
NACRTI
POPIS
DJELOVA IZ
STROJNE
OBRADE ZA
PROIZVOD X
TEORIJSKA
ZNANJA O
PROCESU
STROJNE
OBRADE

TEHNOLOKA
PRIPREMA STROJNE
OBRADE

OSTALI TEH.
DOKUMENTI
STROJNE
OBRADE

POPIS
OPERACIJA
STROJNE
OBRADE

OPERACIJSKI
LIST
STROJNE
OBRADE

POPIS
REPROMATERIJALA
STROJNE OBRADE

POPIS ALATA
STROJNE
OBRADE

Slika 6.16. Tijek osnovnih ulaznih i izlaznih informacija ( dokumenata ) tehnoloke
pripreme strojne obrade
Temeljni dokument je OPERACIJSKI LIST, a daje instrukcije radniku za izvoenje
proizvodnih aktivnosti. POPIS OPERACIJA je sastavnica tehnolokog procesa i
sadri informacije nune za planiranje i upravljanje materijalnim resursima (broj
operacija, redosljed, vremena, sve informacije o polufabrikatu - kvalitet, oblik,
koliina, teina, definiciju proizvodne opreme radi izrauna kapaciteta, informacije o
radnom osoblju po koliini, specijalizaciji i klasifikaciji). No za optimalno planiranje
nuan je i jedan poseban dokument POPIS REPROMATERIJALA STROJNE OBRADE
slian po formi i sadraju dokumentu tehnologije montae. U njemu se definiraju i
dodatne informacije o dobavljaima, zalihama i postotku rastura (kart, lom,
gubljenje). Na osnovi ovakvog dokumenta mogu se formirati rekapitulacije za cijeli
proizvodni program u planskom razdoblju kao npr. popis po dobavljaima, popis
odljevaka, popis i-te vrste sirovine itd
POPIS ALATA slui za planiranje i upravljanje alatima i priborom, a moe se pojaviti i
dokument PLAN RASPOREDA REPROMATERIJALA U STROJNOJ OBRADI koji
govori o manipulaciji i uskladitenju sirovina, a s obzirom na organizaciju postavljenog
proizvodnog sustava pomae pri definiranju brzine protoka materijala kroz proizvodni
sustav izraenog ciklusom izrade (ciklus montae + ciklus obrade).

NAZIV OZNAKA ZALIHE %
MATERIJAL

I OPIS
Ident K F Klasif. Min Max
Dob.
R Kvalitet
Oblik ,
dimenz.
Kol.
Izmjena

Popis repromaterijala Datum prvog izdanja Datum zadnje izmjene

Naziv konstrukcijske jedinice

Dek/str

Slika 6.17. Obrazac Popis reprodukcijskog materijala
6.2.3. CIKLUS PROIZVODNJE
Bez poznavanja vremenske komponente proizvodnog procesa koja je predstavljena
brzinom protoka materijala kroz proizvodni proces praktino je nemogue planirati i
upravljati proizvodnjom. Kao pokazatelji brzine protoka koriste se razliiti termini,
definirani na razne naine. Najee se spominju : ciklus proizvodnje , ciklus
izrade.

CIKLUS PROIZVODNJE obuhvaa kalendarski odsjeak vremena od momenta ulaska
izratka (pozicije, sklopa) u proizvodni proces, pa do njegovog izlaska u vidu gotovog
proizvoda. Kod toga se ukljuuju i ciklus izrade proizvoda, ali i prekidi koji nisu
uvjetovani tehnolokim ili organizacijskim postavkama porocesa (neradni dani i smjene,
zastoji zbog kvarova opreme, nedisciplina radnog osoblja). Teimo da on bude to
krai.

CIKLUS IZRADE predstavlja samo dio ciklusa proizvodnje i obuhvaa ukupno vrijeme
izvoenja svih operacija kao i vremena svih tehniki i organizacijski uvjetovanih
prekida tijekom radnog vremena. On podrazumjeva ciklus obrade i ciklus montae
ukoliko se finalni proizvod sastavlja od vie komponenti (pozicija, sklopova).
Ciklus izrade karakterizira tok materijala tijekom proizvodnog procesa, i naelno ga
izraavamo :

sj tj kj
n
i
i cj
t t t t t + + = =
=1
(6.1)
( ) h t q t t t t t t
n
m
n
z
zj mj rij ij
n
m
mj uj
n
r
rij cj
, 1
1 1 1 1

+ +
+ + +
=

= = = =
(6.2)

gdje je: t
cj
- vrijeme

trajanja ciklusa izrade j-tog proizvoda
t
i
- vrijeme trajanja i-te aktivnosti ili dogaaja tijekom ciklusa
i = 1, 2, n - broj aktivnosti ili dogaaja
t
kj
- tehnoloko vrijeme obrade j-tog izratka
t
tj
- ukupno vrijeme transporta j-tog izratka
t
sj
- ukupno vrijeme stajanja j-tog izratka
t
rij
- vrijeme r-te operacije koja se izvodi na i-tom kapacitetu pri izradi j-
tog izratka
r = 1,2,n - broj operacija za obradu j-tog izratka
t
uj
- vrijeme ulaznog transporta (od skladita repromaterijala SRM do prve
operacije) pri izradi j-tog izratka
t
mj
- vrijeme m-tog meuoperacijskog transporta pri izradi j-tog izratka
m = 1,2,n - broj meuoperacijskih transporta
t
ij
- vrijeme izlaznog transporta (od zadnje operacije do skladita gotovih
proizvoda SGP) pri izradi j-tog izratka
- vrijeme formiranja transportnog lota
q
mj
- koliina j-tih izradaka u m-tom meuoperacijskom transportu poslije
r-te operacije
t
zj
- vrijeme z-tog zastoja tijekom procesa izrade j-tog izratka
z = 1,2,l - broj razliitih zastoja tijekom procesa

Na ciklus izrade prema prethodnom izrazu utjeu razliiti imbenici :
tehnoloki preko vremena operacija ( t
rij
) tono utvrenih na osnovi
tehnolokog procesa
ostali kao odraz znaajki modela proizvodnog sustava i njegove prostorne
strukture

- Vremena transporta ovisna o hodogramu obrade i redosljedu odvijanja
operacija ( t
mj
), te prostornom rasporedu radnih mjesta i
udaljenostima skladita repro-materijala ( t
uj
) i skladita gotovih
proizvoda ( t
ij
).
- Znaajna je i taktika operativnog voenja procesa s obzirom na vremena
razliitih zastoja (od zavretka prethodnog do poetka narednog
dogaaja). Utjecaj na te zastoje, uz imbenike ovisne o organizaciji
izvoenja proizvodnog procesa ima koliina izradaka koja se odjednom
transportira izmeu radnih mjesta ( t
rij
( q
mj
- 1 ) ), pri emu je
najpovoljniji sluaj tekue proizvodnje

Proces koji se odvija na nekom proizvodnom sustavu sastoji se od niza parcijalnih
procesa pojedinih djelova ukupnog finalnog proizvoda, odnosno parcijalnih procesa
proizvoda iz ukupnog asortimana proizvodnog programa. Stoga je njihovo usklaivanje
i integriranje u cilju ekonominog voenja proizvodnje vrlo sloen posao. Pri tom je
naa tenja postizanje velike brzine protoka izradaka uz male koliine materijala u
proizvodnom procesu. Time se smanjuju zalihe materijala, odnosno trokovi, i bitno
poveava upravljivost sustava
Izraunavanje takvog ciklusa izrade vezano je uz cijeli niz problema jer je osim
poznavanja vremena pojedinih operacija potrebno poznavati i vremena izmeu tih
operacije to direktno ovisi o organizaciji izvoenja proizvodnje. Pri tom s obzirom na
planirane rokove isporuke, odnosno zavretak izrade pojedinih pozicija proizvoda
treba raunati sa paralelnom proizvodnjom i preklapanjem pojedinih termina. Ukupni
ciklus izrade finalnog prizvoda koji se sastoji od vie komponenti - pozicija ovisi o
najduem ciklusu izrade odreene njegove komponente a najee se prikazuje
gantogramima.
P1 GANTOGRAM CIKLUSA IZRADE
Terminske jedinice
Akti vnost 5 10 15 20
D2
S1
S1 S2 D1 D3
P1
D3
S2
D4
D2 D3 D3 D4 D1

Slika 6.18. Gantogramski prikaz ciklusa izrade
Na osnovi tehnolokog procesa te naina organizacije proizvodnje definiramo razliite
MODELE ciklusa izrade koji se dobiju razliitim sastavljanjem faza procesa izrade.
Modeli se najee prikazuju gantogramima ili mrenim dijagramima, pri emu
sastavljanje faza moe biti provedeno unaprijed ili unazad. Trajanje ciklusa izrade
jednako je trajanju kritinog puta na mrenom dijagramu ili gantogramu.
Ukoliko se ciklus izrade utvruje za jedan izradak iz serije nazivamo ga
JEDININIM CIKLUSOM IZRADE, pa s obzirom da se proizvodnja obino vodi u
serijama treba ga korigirati. Upravo je veliina serije jedna od kljunih varijabli
razliitih modela ciklusa izrade.

Ukazati e se na neke aspekte problema organizacije izvoenja proizvodnje i utjecaj
na veliinu ciklusa izrade. Kao primjer posluiti e analiza razliitih sluajeva
kompleksnog proizvoda (koliina komponenti n), pripadajuih tehnolokih procesa i
adekvatno pridruenih osnovnih proizvodnih sustava (N radnih mjesta odreenog
prostornog rasporeda), kao i razliitog naina protoka izradaka kroz proizvodni
sustav.

A B C
Kapaciteti Kapaciteti Kapaciteti

a a b a c b

1 1 1

ekanje
2 2 2

3 c 3 3 d c e

n

m

m n f
N N N
Sklop Proizvod

Sklop Proizvod

Sklop Proizvod

X
(Sastavljanje)
X
(Sastavljanje)
X
(Sastavljanje)
Ukupni C I Ukupni C I Ukupni C I

Slika 6.19. Mogui sluajevi ciklusa izrade
Sluaj A n = N pa se kompletna proizvodnje neke pozicije obavlja na zasebnim
kapacitetima. Ukupni ciklus izrade identian je najduem ciklusu obrade ( n
) na to se nadovezuje vrijeme spajanja sklopova i montaa finalnog
proizvoda. Ciklus izrade je relativno kratak, a vezan je za kapacitete
organizirane u jednopredmetne linije ili pojedinane kapacitete namjenjene
obradi veih koliina izradaka.

Sluaj B n > N, ali se jo uvijek svaka pozicija kompletno obrauje na jednom
kapacitetu (viepredmetni sustavi), pa je ciklus izrade dui.

Sluaj C n >> N, kada pozicije prolaze obradu na vie razliitih kapaciteta, koji pak
sudjeluju u obradi veeg broja razliitih pozicija. Pri tom se u procesu
proizvodnje radovito javljaju gubici zbog ekanja pojedinih pozicija na
obradu. To je sluaj koji se esto javlja kod manjih koliina izradaka, i
najsloenije je upravljanje proiozvodnjom.

Pojedini modeli ciklusa izrade najvie se meusobno razlikuju po nainu protoka
izradaka kroz sustav tijekom odvijanja proizvodnje to je vidljivo i sa slike 6.20:
1. Slijedni ( postupni ) nain proizvodnje - pojedine faze proizvodnog procesa teku
postupno, te sljedea faza zapoinje nakon svretka prethodne. Sluaj je
karakteristian za maloserijsku i srednjeserijsku proizvodnju uz grupnu
organizaciju kapaciteta. Tehnoloki ciklus tada iznosi :
n t t
i t
=
(6.3)
gdje je: t
i
- suma vremena pojedinih operacija pri izradi pojedinog izratka,
n - koliina izradaka u seriji

2. Usporedni ( paralelni ) nain proizvodnje - javlja se kod veih serija kada se
interval izrade skrauje na nain da sljedea faza zapoinje prije nego prethodna
faza zavri na cijeloj seriji proizvoda. Pojedini izraci ostvaruju tekui protok kroz
sustav jer na sljedeu operaciju prelaze odmah nakon zavretka prethodne (bez
ekanja da ostali izraci iz serije budu zavreni). Izraun ciklusa je jednostavan jer
su neki lanovi izraza za ciklus jednaki nuli, ali se javljaju i odreena ekanja zbog
neizbalansiranih vremena pojedinih operacija (takt je jednak vremenu najdue
operacije). Proizvodni sustav ima linijski organizirane proizvodne kapacitete.
Tehnoloki ciklus ( vrijeme iskljuivo radnih, proizvodnih aktivnosti ) se rauna
prema izrazu :
( )
max
1 t n t t
i t
+ =
(6.4)
gdje je: t
max
- vrijeme najdue operacije

3. Kombinirani nain proizvodnje - primjenjuje se za sluaj kada neka faza
proizvodnje traje puno due od ostalih, te se u cilju poetka proizvodnje u toj fazi
serija cjepa u manje cjeline. Time se na operacijama koje traju krae u odnosu na
prethodne operacije formiraju odreene zalihe koje omoguuju kontinuiran rad
(puferi), i uklanjaju zastoji zbog nebalansiranosti vremena. Tehnoloki se ciklus
rauna :
( ) ( )
m M i t
t t n t t + =
1 (6.5)
gdje je t
M
- suma vremena operacija sa veim tehnolokim vremenom od susjednih
t
m
- suma vremena operacija sa kraim tehnolokim vremenom od susjednih

GANTOGRAM CIKLUSA IZRADE

T e r m i n s k e j e d i n i c e
1
Aktivnost
5 10 15 20
A1
A2
A3
A4
A5


2
Aktivnost
5 10 15 20
A1
A2
A3
A4
A5


3
Aktivnost
5 10 15 20

A1

A2

A3

A4

A5

Slika 6.20. Razliiti modeli ciklusa izrade s obzirom na protok izradaka

Za izraun ciklusa mogue je primjeniti analitiku i grafo-analitiu metodu ( Selakovi
- PPS ), ali je nuno poznavati tehnoloki proces, primjenjen proizvodni sustav i njegov
prostorni raspored, asortiman proizvoda, terminske jedinice, te stupnjeve
iskoristivosti proizvodne opreme.

Stvarni ciklus izrade razlikuje se od opisanih modela jer sadri meuopercijske
zastoje kao posljedice zauzetosti proizvodnih kapaciteta i eventualnih organizacijskih
propusta. Odreeni pokazatelj odnosa trajanja stvarnog ciklusa izrade prema
tehnolokom ciklusu definiranim modelom sljednog protoka proizvodnje predstavlja
koeficijent prolaza f prema izrazu :

T
STVARNI c
i
n
d
t
t
n t
d
k f =
= =
=1
8 8 (6.6)
gdje je : 8 - vrijeme trajanja radne smjene u satima
d - broj dana od poetka rada do predaje u skladite (zadravanje u pogonu)
t
i
n - teoretski tehnoloki ciklus prema postepenom (serijskom) protoku
izradaka, a sastoji se od umnoka zbroja vremena operacija i broja
izradaka u seriji

Svako poduzee za svoje vlastite uvjete izraunava k. Koeficijent prolaza f se kree
u rasponu od 2 3, pa i vie.

CIKLUS ISPORUKE je onaj vremenski interval u kojem je mogue isporuiti finalni
proizvod krajnjem korisniku u odnosu na ulaz polufabrikata u proizvodni proces. On
nije identian sa ciklusom proizvodnje (izrade), ve moe biti znatno dui, ali i krai.
To ovisi o nizu imbenika, a najvaniji su :
postojee zalihe sirovina
zauzetost proizvodnih kapaciteta
mogunost da se djelovi, podsklopovi ili sklopovi izrauju za skladite
unaprijed
6.2.4. PROIZVODNI SUSTAV
Ukupnost znaajki proizvodnog sustava na kome se proizvodnja odvija utjeu na
aktivnosti planiranja i upravljanja proizvodnjom.
Proizvodna oprema i njen prostorni raspored bitno odreuju veliinu ciklusa izrade, a
time utjeu i na poslove voenja proizvodnje. Vana je znaajka i fleksibilnost
primjenjene opreme (NC oprema) jer utjee da t
pz
0, to smanjuje ciklus obrade.
Osim toga na upravljivost utjee prostorni raspored opreme (linijski, grupni,
pojedinani) zbog meuopercijskog transporta i zastoja. Vrsta opreme utjee
direktno na vremena obrade.
Transportna oprema uvjetuje duinu trajanja transporta meu operacijama, ali i
prema skladitima. Alati, pribor i radne naprave uvjetuju eventualno smanjenje
vremena obrade, a bitna znaajka je i koliina i kvalifikacija radnog osoblja
prilagoena primjenjenom modelu PS-a.
Takoer je bitan i nain protoka i obrade informacija, pa stoga informacijske podloge
(dokumentacija), oprema (hardware), i programska podrka (software) mogu pozitivno
djelovati na smanjenje ciklusa obrade. Vaan je jo nain organizacije poslova, kao i
metode upravljanja i rukovoenja.
6.2.5. PLAN PLASMANA FINALNIH PROIZVODA I REZERVNIH DJELOVA
Planiranje mora biti usklaeno sa postavkama poslovne politike. Iz dugoronih planova
za pojedina podruja, pa tako i za proizvodnju, formiraju se godinji planovi. Nuan
imbenik za planiranje i upravljanje proizvodnjom je i plan plasmana proizvodnje
(finalnih proizvoda i rezervnih djelova), kojim se potpuno kvantificiraju ciljevi koje je
u toku godine potrebno ostvariti, te uvjeti za izvrenje takvog zadatka.
Plan definira prodajna funkcija, i sadri sva dobra (proizvodi, R.D., usluge) koja
realizira poslovni sustav, te je podloga za izradu godinjeg plana proizvodnje. Donosi
se dovoljno rano (34 mjeseca prije poetka poslovne godine), a kako se temelji i na
pretpostavkama, za njegovu definiciju potrebno je primjeniti metode visokog stupnja
pouzdanosti ( analiza trita potrebe, kupovna mo, uvjeti prodaje, cijene,
kreditiranje, garancije, servis, analiza kapaciteta pripremljenost, korekcija
asortimana i koliina, optereenja, analiza razvoja programa planirani novi
proizvodi, promocija na tritu).
Plan plasmana izraava se analitiki (esto i po proizvodima i zbirno), te sadri
informacije o nazivu i oznakama, ukupnoj godinjoj koliini, dinamici prodaje, cjenama,
ali ima i tekstualne djelove o dinamici promotivnih aktivnosti, izlobi i sajmova,
demonstracija proizvoda, planu reklame i ukupnim trokovima prodaje.
6.2.6. OKRUENJE PODUZEA
Kako npr. plan plasmana kao nuni imbenik planiranja ne moe biti izraen bez
trita, jasna je vanost okruenja poslovnog sustava.
Trite s jedne strane predstavljaju kupci, ali i dobavljai. Prodajni ciklus zapoinje
zahtjevom kupca, a procesi prodaje se metodoloki razlikuju za sluajeve poznatog ili
nepoznatog kupca (zahtjev kupca - ponuda prodaje - narudba - ugovor plan
plasmana - plan proizvodnje - radni nalog proizvoda . otprema sa SGP, transport,
carinjenje, fakturiranje). Za sluaj nepoznatog kupca ugovor o prodaji sa
veletrgovinom i dilerima u distributivnom lancu. Ostale aktivnosti prodaje su:
konfiguriranje varijanti proizvoda, pruanje dodatnih i servisnih usluga, suradnja sa
krajnjim korisnikom to je osnov strategije marketinga.
Trite dobavljaa opsluuje nabavna funkcija, ime se ostvaruju nuni uvjeti za
nesmetan tok proizvodnog procesa. Osnovni ciljevi nabave su pravovremenost,
kvaliteta, pouzdanost i ekonominost osiguranja proizvodnih sredstava i predmeta
rada. Aktivnosti nabave su istraivanje trita, planiranje koliina, izbor dobavljaa,
ugovaranja i preuzimanja robe, kontrola i evidentiranje robe, te analiza nabavnog
poslovanja.
U okruenje spada i potencijalno radno osoblje koje se pravilnom kadrovskom
politikom profilira u raspoloivu radnu snagu (koliine, specijalnosti, kvalifikacije).
Kvalitetno i ekonomino odvijanje poslovnog procesa zahtjeva praenje financijskom
komponentom. Pri tom nuna je dovoljna koliina inicijalnog kapitala, ali i pravilno
dinamiko praenje procesa i kvalitetan obraun poslovanja.
Za stabilnost odvijanja proizvodnje nuna je i socijalna stabilnost okruenja, te
pravna regulativa i propisi koji omoguuju poslovanje u skladu sa pozitivnim zakonskim
propisima.
Svi ti imbenici okruenja poslovnog sustava ujedno su i temeljni imbenici voenja
proizvodnje.
6.3. OSNOVNI MODELI VOENJA PROIZVODNOG PROCESA
Odgovor na pitanje kako voditi proizvodnju, odnosno koje metode planiranja i
upravljanja primjeniti kako bi se postigli osnovni proizvodni ciljevi (kvalitet, cijena,
rokovi), zavisi o organizacijskim tipovima industrijske proizvodnje, te njihovom
karakteru vezanom za koliinski nain odvijanja.
S obzirom na ove injenice razlikujemo :
model voenja jednokratne (neponavljajue) proizvodnje
model voenja ponavljajue proizvodnje
6.3.1. VOENJE NEPONAVLJAJUE PROIZVODNJE
Neponavljajua proizvodnja podrazumjeva da se finalni proizvod ili usluga pojavljuje
samo jednom u tom obliku (graevine, postrojenja, brodogradnja). To znai da ima
projektni karakter, pa se primjenjuje projektna organizacija rada za koju je priprema
funkcionalno organizirana i ne bazira se na bazama podataka (sastavnice, tehnoloki
procesi, nacrti...).
Projekt oznaava posebni organizacijski oblik izvoenja odreenog zadatka,
poduhvata. Osnovna obiljeja projekta jesu :
jedinstvenost u okviru odreenog organizacijskog sustava (neponavljanje u
istom obliku)
definiran projektni zadatak, ogranieno trajanje, podjela na faze iji se
pojedini izvreni poslovi mogu mjeriti na unaprijed definiran nain
vlastiti izvori financiranja, te za neke aktivnosti unaprijed planirani resursi
nije potrebna klasina funkcionalna organizacija, ve privremena projektna
organizacija
karakteristian upravljaki proces (planiranje, upravljanje, obraun,
kontrola) uz tono utvren utroak resursa radi postizanja unaprijed
odreenih ciljeva

Osnovne aktivnosti voenja projekta jesu :
1. utvrivanje ciljeva projekta - na nain da se definira skup posrednih i
neposrednih ciljeva vezanih za rokove, kvalitetu i cijenu projektnog poduhvata
2. definiranje strukture ( dijelova ) projekta - definiraju se podprojekti kao
cjeloviti djelovi ciljnog proizvoda. Osim toga definiraju se i vremenski
parametri projekta, te mehanizmi provjere (kontrole). Vremenske aktivnosti
izmeu dviju kontrolnih aktivnosti nazivaju se etapama, a prikazuju se
gantogramima uz odreenje poetka, trajanja i kraja etape.
3. utvrivanje vremenskog tijeka projekta - nakon formiranja gantograma kao
upravljakog dokumenta slijedi mreno planiranje poslova metodama mrenog
planiranja koje omoguuju prikaz meuzavisnosti odvijanja aktivnosti od ideje
do realizacije. Time se omoguuje utvrivanje najkraeg vremena u kojem se
planirani zadatak moe izvriti, ili najkritiniji poslovi pri realizaciji plana.
Mogua je i laka usporedba razliitih varijanti.

MRENO PLANIRANJE - moe biti voeno rokovima (trajanjem poslova) ili
raspoloivou resursa. Prvi sluaj koristimo kod vremenski kritinih
projekata, a drugi kod poslova s vremenski ogranienim osiguranjem resursa.
Kod prvog pristupa poslovima se pridruuje vremensko trajanje i formira
mreni dijagram na osnovi prethoenja i slijeenja pojedinih aktivnosti
(usklaivanje unaprijed ili unatrag). Kritini put odreuju meusobno
povezani projekti izmeu poetka i kraja projekta. Drugi pristup je slian
grubom planiranju kapaciteta kod voenja proizvodnje, a najvea se panja
poklanja vremenski kritinim i vremenski vodeim resursima (osiguranje
vremenski ogranieno).
Mreno planiranje je inae grafika metoda razvijena na teoriji grafova (D.
Koenig 1930). Tehnike mrenog planiranja su dijagramske tehnike, pri emu
mreni dijagram sadri sve poslove dobivene fukcionalnom ili strukturnom
raslanom ukupnog projekta. Temeljni elemenat mrenog plana prikazan na
sljedeoj slici sastoji se od aktivnosti (posla), te njenog poetnog i zavrnog
dogaaja.


Poetni
i ( i - j ) j
Zavrni
dogaaj
Tei Tli

t

Tej Tlj
dogaaj
Aktivnost
gdje je: i - redni broj ( numerika oznaka ) poetnog dogaaja
j - redni broj ( numerika oznaka ) zavrnog dogaaja
( i - j ) - numerika oznaka aktivnosti
t - vrijeme trajanja aktivnosti
Tei - termin najranijeg mogueg poetka aktivnosti
Tli - termin najkasnijeg dozvoljenog poetka aktivnosti
Tej - termin najranijeg mogueg svretka aktivnosti
Tll - termin najkasnijeg dozvoljenog svretka aktivnosti
Slika 6.21. Simboli i znaenja poetnog i zavrnog dogaaja u PERT
logici mrenog planiranja

Osnovni koncept mrenog dijagrama je da postoji jedan poetni i jedan krajnji
dogaaj, a sve povezane aktivnosti meu njima ine put. Kritini put najdue
traje. Najpoznatije metode mrenog planiranja (prikaz kroz primjer) jesu :

CPM ( critical path method ) - metoda kritinog puta. Razvijena 1957.
godine. Orjentirana je ka aktivnostima (poslovima) koji se na dijagramu
oznauju strijelicama. Kritini put je onaj put na kojem nema vremenske
rezerve, a oznaava se debljim crnim strijelicama.
PERT ( program evolution and review technique ) - metoda razvoja i
kontrole projekta. Razvijena je 1958. godine, i orjentirana je dogaajima.
vorovi mrenog dijagrama predstavljaju dogaaje, a orjentirane spojnice
aktivnosti sa definiranim vremenima trajanja koja je teko vremenski tono
prognozirati (optimistiko, vjerojatno, pesimistiko)
AON ( activity on the node ) - metoda vorova. Razvijena je 1958. godine, i
orjentirana je aktivnostima iako se dogaaji na dijagramu posebno ne
oznaavaju. vorovi reprezentiraju aktivnosti, a spojnice smisao prethoenje
ili sljeenja. Postoje i fiktivne aktivnosti.
PDM ( precedence diagram method ) - metoda prethodnosti. Razvijena je
1973. godine, i orjentirana je aktivnostima. Razvojem raunala njom se mogu
prikazati i sloenije veze aktivnosti, a ne samo prethodnih i narednih.
Aktivnost moe zapoeti i prije potpunog zavretka prethodne, to je i est
sluaj u praksi. Osnova je mnogih sustava kompjuterski podranog mrenog
planiranja.

4. formiranje zahtjeva i utvrivanje raspoloivosti resursa - to je zapravo
jedna vrsta tehnoloke pripreme uz izradu odreene dokumentacije.
Utvrivanje zahtjeva za resursima svodi se na mnoenje pojedinih veliina iz
dokumentacije izraene za posao neke nazivne veliine sa faktorom sloenosti
ili veliine stvarnog posla. Uz to definira se radni kalendar organizacijskih
jedinica, ljudi, strojeva i njihove zauzetosti, te se pojedinani resursi
pridruuju poslovima a da se ne prekorae definirana ogranienja.
5. izraun osnovne kalkulacije - koja se sastoji od varijabilnih trokova
(resursa) i fiksnih trokova, a prikazuje se zbirno za pojedine poslove, faze,
te cijeli projekt.
6. izrada osnovnog plana - uz prikupljanje svih planskih i kalkulacijskih
dokumenata. Procjenjuju se utjecajni imbenici i optimira plan sa stanovita
optereenja resursa i trokova, te promjenama dinamike obavljanja pojedinih
poslova. Izlazni dokument je osnovni plan u obliku podesnim za praenje
odvijanja.
7. upravljanje napredovanjem projekta - sastoji se u praenju planskih veliina
i usporedbi sa ostvarenim rezultatima i trokovima. U odreenim sluajevima
donose se odluke o korekcijskim akcijama.
8. obraun i dokumentiranje - predstavlja procese procjene znaajki, te
obrauna i dokumentiranja. To su zavrni kontrolni i obraunski procesi vani i
za budue projekte.
6.3.2. VOENJE PONAVLJAJUE PROIZVODNJE
Ponavljajua proizvodnja podrazumjeva ponavljanje izrade pojedinih proizvoda u
odreenom vremenskom intervalu bez obzira radi li se o kontinuiranoj (procesnoj) ili
diskontinuiranoj (serijskoj) proizvodnji. Pri tom je kod kontinuirane proizvodnje
proizvodnja djelova usklaena sa proizvodnjom finalnih proizvoda, te nema
nagomilavanja i ekanja djelova, a znaajka joj je i visok stupanj automatizacije.
Razliito je kod diskontinuirane proizvodnje, gdje ne postoji usklaenost u proizvodnji
djelova i finalnog proizvoda, pa se djelovi privremeno uskladituju i uzimaju preme
potrebi. Diskontinuirana, povremeno ponavljajua proizvodnja moe biti :

1. ritmika - po koliini proizvoda q ili po vremenskoj frekvenciji f
2. aritmika - po koliini proizvoda q, po vremenskoj frekvenciji f, ili po obje
znaajke

Bez obzira o kojem je tipu proizvodnje rje karakterizira je prolaz odreene koliine
djelova kroz proizvodni proces od operacije do operacije, radnog mjesta, skladita,
kao cjeline ( serija ). To uvjetuje specifinu organizaciju proizvodnog i poslovnog
sustava, ne vie funkcionalnog tipa ve stabilnu organizaciju proizvodnje koju
karakterizira detaljna i svaki put ponovna priprema proizvodnje sa standardizacijom
poslova i bazom podataka standardne prakse (sastavnice proizvoda, tehnoloki
procesi, repromaterijali, alati, oprema, te ostali resursi uz konzekventan sustav
oznaavanja).
Voenje ovakvog tipa proizvodnje podrazumjeva koncept koji se ne zasniva samo na
upravljanju planskim aktivnostima, ve i na voenju (planiranju i upravljanju) svakog
naloga (nabavne ili proizvodne stavke) na osnovi :
detaljnog planiranja svake pojedine stavke bazirano na sastavnici proizvoda
uvida u stanje skladita te procesa konstantne analize i usporedbe sa
planskim potrebama svih resursa, posebno materijala i polufabrikata
detaljnog osiguranja, lansiranja i praenja realizacije potreba materijala i
poluproizvoda

Ovakav pristup osigurava odreen broj suvremenih metoda voenja primjenjivih kod
ponavljajue proizvodnje, npr. sustava nabavljanja OPT i KANBAN u okviru JIT ( just
in time ) naela, te MRP II koncept ( manufacturing resource planning ), posebno uz
raunalnu podrku u okviru CIM-a. Kod toga JIT ima nekih prednosti u podruju
izvrenja proizvodnje, a MRP II u okviru planskih aktivnosti. O sustavu planiranja
proizvodnih resursa MRP II detaljnije emo govoriti kasnije.
6.3.3. TEHNIKE VOENJA PROIZVODNOG PROCESA
Pod tehnikama voenja proizvodnog procesa podrazumjevamo nain obrade
informacija u cilju planiranja i upravljanja proizvodnjom. Razlikujemo :
runu obradu - kada sve faze procesa obraujemo primjenom klasinih runih
metoda
mehaniziranu ( runo - automatsku ) obradu - kada se pojedine faze
obrauju runo, a pojedine pomou raunala ( CAM )
automatsku obradu - kada se sve faze obrauju raunalom ( CAPPC, CIM )
O nekim detaljima vezano za tehnike voenja govoriti e se naknadno.
6.4. LOGIKA POSTUPKA VOENJA PROIZVODNJE
Koji se postupci i aktivnosti primjenjuju prilikom procesa voenja proizvodnje ?
odgovor se dobija analizom organizacijske strukture poslovnog sustava, i nainom
njezinog funkcioniranja. Naime promatranje same organizacijske strukture, ak i u
sluaju detaljne mikro razrade do nivoa pojedinog radnog mjesta, a bez odreivanja
interakcija meu njenim segmentnim sastavnim djelovima, ne daje odgovor kako
funkcionira, funkcionira li uope ispravno, odnosno jesu li upotrebljene ispravne
metode planiranja kao i komuniciranja informacijama koje doprinose ispravnim
upravljakim odlukama.
U cilju prikaza funkcioniranja organizacije razmatra se konani cilj ili rezultat niza
poslova obavljanih s nekom svrhom. Pri tom se neka organizacijska jedinica (npr.
prodaja ili raunovodstvo) ne promatra sama za sebe, jer ona moe izvrsno
funkcionirati ali na krivim podacima.
Naruilac ili
nepoznati kupac

Tehnoloka
priprema
Operativna
priprema

Alatnica

Prodaja

Nabava

Konstruk-
cijski ured

Proizvodnja

Rauno-
vodstvo

Kooperanti

Dobavljai
materijala
Slika 6.22. Organizacijska struktura poduzea za ostvarivanje "zadatka"
Znai treba se analizirati ukupni krajnji cilj na nain da se definiraju strukturni
elementi, definiraju interakcije meu njima, te odredi niz aktivnosti koje trebaju
izvriti razne slube i odjeli kako bi zamiljena organizacija funkcionirala pri
realizaciji tog cilja. Analizirati emo primjer zadatka : ISPORUKA PROIZVODA NA
VRIJEME U SKLADU SA DEFINIRANIM ROKOM. Za to emo najprije prikazati
organizacijsku strukturu, a spojnice meu odjelima prikazivati e potrebne aktivnosti
u vremenskom intervalu izmeu narudbe i isporuke. Aktivnosti se odvijaju odreenim
slijedom u odreenom vremenskom intervalu, i prikazane su na slici 6.22.
Kod toga se neke petlje u interakcijama ( npr. petlja 3 - 12 - 13 - 14 ) mogu zasebno
ponoviti vie puta, to definiciju rokova moe izmjeniti kao rjeenje postavljenog
zadatka.
Iz primjera je jasno da svaka organizacija trai odreeno strukturiranje, ali je bit
njezinog funkcioniranja u praksi ispunjenje zadataka koji se od nje trae. U ovom
primjeru treba odrediti zadatke svake slube, odjela, referade, to znai odrediti
nain planiranja, prijenosa informacija i donoenja odluka. S obzirom da se time zadire
u raznorodne slube, zahtjeva se interdisciplinarni rad i suradnja svih onih koji
sudjeluju u realizaciji zadatka.
8
9
7
18
2
1
20
6
3
4
14
15
10
11
12
13
13
16
17
19
5
Tablica 6.4 Aktivnosti pri rjeavanju "zadatka"
Spojna
crta
Aktivnost
1 Prijem narudbe u prodaji
2 Odlazak zahtjeva prodaje u operativnu pripremu proizvodnje
3 Provjera stanja zaliha na skladitu polufabrikata i/ili zahtjev za nabavu
odreene koliine
4 Odgovor nabave o stanju zaliha i mogunostima nabave
5 Zahtjev konstrukcijskom uredu za dopunu dokumantacije odnosno za izradu
konstrukcijske dokumantacije
6 Odlazak konstrukcijske dokumentacije u tehnoloku pripremu radi eventualne
dopune tehnolokog procesa i eventualnih izmjena u normativima materijala i
vremena
7 Predaja usaglaene konstrukcijske i tehnoloke dokumentacije operativnoj
pripremi
8 Provjera ispravnosti postojeih alata i/ili narudbe za izradu novih
9 Odgovor alatnice, u sluaju izrade novih alata, i isporuka izraenih alata
10 Kontakti sa kooperantima
11 Odgovori kooperanata i/ili isporuka nekih poluproizvoda, dorada na vlastitim
proizvodima i slino
12 Kontakti sa dobavljaima, a eventualno i s nekim od kooperanata
13 Odgovori dobavljaa i/ili odgovarajue isporuke
14 Lansiranje radnih naloga u proizvodnju
15 Kontinuirane povratne informacije iz proizvodnje u operativnu pripremu
proizvodnje
16 Lansiranje odreene dokumentacije iz operativne pripreme u raunovodstvo
17 Lansiranje proizvodne dokumentacije u raunovodstvo
18 Kontinuirane informacije prodaji o stanju dovrenosti, svim eventualnim
potekoama, zahtjevi za eventualnim kontaktima sa kupcem itd...
19 Isporuka gotove robe prodaji na skladite
20 Isporuka naruene robe kupcu
6.4.1. MAKRO KONCEPT PROTOKA INFORMACIJA
Slika organizacijske strukture ipak ne daje toan uvid u slijed zbivanja i izvravanja
pojedinih aktivnosti, te prijenos svih potrebnih informacija u okviru ukupnih aktivnosti
voenja proizvodnje. To se ne moe prikazati na organizacijskoj strukturi ve se
prikazuje jednom drugom tehnikom tzv. dijagrama toka ( blok dijagrama ).
Makrokoncept toka informacija u obliku dijagrama toka kao grubi, pojednostavljeni
prikaz toka informacija i zbivanja u okviru aktivnosti koje se pri planiranju i
upravljanju proizvodnjom javljaju prikazan je na slici 6.23.
BAZA PODATAKA
INTERNIH
STANDARDA
KONSTRUKCIJA
TEHNOLOGIJA
GLAVNI
GODINJI
PLAN
PROIZVODNJE
MARKETING
KUPCI
PRODAJA
SKLADITE
FINALNIH
PROIZVODA
PLAN
POTREBNIH
RESURSA
SKLADITE
REPRO
MATERIJALA
NABAVA
DOBAVLJAI
Trokovi,
Cijena
POGON
MONTAE
FINALNIH
PROIZVODA
SKLADITE
GOTOVIH
DIJELOVA
POGON
OBRADE
DIJELOVA
Narudbe
kupca
Plan
finalnih
proizvoda
Raspoloivost
Politika
koliina
Pregled
kapaciteta
Plan potrebnih djelova
Terminski plan
finalnih proizvoda
Raspoloivost
Narudbe
Terminski
plan nabave
Terminski
plan izrade
Radna
dokumentacija
Ima?
Predvianja
Raspoloivost
Ima?
Ima?

Slika 6.23. Makro koncept protoka informacija
Sve zapoinje na tritu, bilo da se radi o kupcu sa konkretnom narudbom, ili
marketing na osnovi statistikih predvianja i prognoza te istraivanja trita
formira potraivanja kao ulazni podatak prodaji. To su ulazni podaci za izradu PLANA
PLASMANA FINALNIH PROIZVODA, na osnovi kojeg se formira GODINJI PLAN
PROIZVODNJE sa mjesenom dinamikom. Ovaj plan mora biti usklaen sa temeljnim
proizvodnim kapacitetima (proizvodna oprema i radno osoblje) ili se cijeli postupak
njegovog donoenja mora ponoviti. Na temelju glavnog plana proizvodnje, ali i tekuih
ugovaranja tijekom godine (nije cijeli godinji plan fiksan), nastaje PLAN POTREBNIH
RESURSA koji zauzima centralno mjesto u kompleksnom sustavu planiranja
proizvodnje. Ovaj plan mora biti u detalje usaglaen sa raspoloivim proizvodnim
kapacitetima i sa stanjem skladita, te se na osnovi njega formiraju TERMINSKI
PLANOVI NABAVE I IZRADE (govore o netto potrebama : to i kada). Planovi su
podloge za formiranje NARUDBE prema dobavljaima i NALOGA ZA IZRADU u
vlastitim pogonima na osnovi izdane radne dokumentacije. Radna dokumentacija slui
kao nalog poetka izvoenja proizvodnih aktivnosti izrade djelova i montae finalnih
proizvoda u vlastitim pogonima, te mora biti usklaena sa slobodnim proizvodnim
kapacitetima, terminima poetaka i zavretaka ciklusa proizvodnje pojedinih finalnih
proizvoda, pozicija, pa i sa terminima pojedinih operacija. Istovremeno radna
dokumentacija slui i kao povratna informacija o dovrenju pojedinih operacija,
odnosno kompletnih finalnih proizvoda. Realizacijom tih aktivnosti mjenja se stanje na
skladitima repromaterijala i gotovih djelova, to utjee na aktivnosti finog
planiranja pri izradi terminskih planova narednih vremenskih jedinica (mjeseci,
tjedni, dani). Finalni proizvodi se skladite u skladitu gotovih proizvoda - SGP, te se
uz izvjea o isporuci proizvoda plasiraju na trite konkretnim kupcima.
Dijagram toka informacija na makro nivou prikazan na prethodnoj slici nema za cilj
definiciju formalne organizacije, i ne obuhvaa mnoge detalje kompleksnog niza
aktivnosti planiranja i praenja proizvodnje koji se odvijaju u razliitim slubama, pa
ak i funkcijama. Svrha prikaza je odreivanje znaaja koji treba pokloniti pravilnom
funkcioniranju takvog sklopa aktivnosti, te u skladu s tim i izboru informacija,
tokovima informacija, definiciji i upotrebi adekvatnih metoda i tehnika planiranja i
meusobnog komuniciranja, definiranju toaka donoenja odluka i slino.
Prikazani dijagram toka moe se uz identifikaciju svih nunih elemenata, bez obzira na
granice funkcija, slubi ili odjela, detaljno razraditi na mikro nivou pri emu je
pogodno koritenje matrinog pristupa vidljivo u sljedeem poglavlju.
6.4.2. MIKRO KONCEPT PROTOKA INFORMACIJA
Detaljna razrada blok dijagrama informacijsko - komunikacijskih tokova voenja
proizvodnje na mikro nivou mogua je identifikacijom svih znaajnih elemenata, to
znai da je nuno konstatirati:
gdje zapoinje niz aktivnosti ovako formuliranog zadatka
to je krajnji izlaz
tko s kim komunicira
koje se informacije prenose i kakva se dokumentacija koristi
tko, kada i kakve odluke donosi
kome se konani izlaz prenosi, i kako se i zato koristi
koje su posljedice greaka, kako u nizu aktivnosti tako i na izlazu

Sve je to nuno predvidjeti jer je organizacija planiranja i upravljanja proizvodnjom
vrlo sloen proces sastavljen od niza aktivnosti i realiziran vrlo kompleksnim tokom
informacija uz kontinuiranu komunikaciju svih uesnika.

Integrirani slijed svih aktivnosti u procesu voenja proizvodnje razraen matrinim
prikazom postupaka - aktivnosti i resursa kao elemenata komunikacije i prijenosa
informacija prikazan je na sljedeoj slici, kao i blok dijagramom za odreeni
konkretan zadatak.
U cijeli taj proces ugraene su razliite odluke u svezi prihvaanja planova, pojedinih
elemenata plana, korekcije planova, prekidima izrade, promjenama termina, koliina i
slino
Konkretnom planiranju proizvodnje nije mogue pristupiti ukoliko ne postoji baza
standardne prakse. Ona obuhvaa kompletnu konstrukcijsku dokumentaciju
(sastavnice) i tehnoloku dokumentaciju (popis operacija i operacijske listove). Uz
poznatu strukturu proizvoda te njegovu cijenu, a za poznatog kupca prema
narudbama i ugovorima kao i prognozama slube marketinga, prodaja formira plan
prodaje finalnih proizvoda. To je ujedno osnovna podloga za izradu godinjeg zbirnog i
dinamikog, te operativnog terminskog plana proizvodnje od strane operativne
pripreme, ali uz poznavanje stanja na skladitu gotovih proizvoda. Taj plan mora biti
usklaen sa postojeim proizvodnim kapacitetima i temelj je formiranja terminskog
plana izrade dijelova, jasno uz poznavanje stanja na skladitu dijelova. I taj plan
izrauje operativna priprema, a podrazumjeva terminiranje svakog radnog naloga,
odnosno serije proizvoda. Taj se plan uz tehnoloki dokument popis operacija koristi
za izraun i usklaivanje optereenja proizvodne opreme, a uz tehnoloki popis
materijala i stanja na skladitu repromaterijala za izradu plana potrebnog
repromaterijala. Uz lansiranje odreene radne i operativne dokumentacije nabava
prema tom planu osigurava potrebne repromaterijale od dobavljaa i njima puni
skladite repromaterijala. Istodobno operativna priprema temeljem terminskog plana
izrade dijelova lansira predatnicu proizvoda, temeljem popisa operacija radne liste, te
temeljem popisa materijala izrunicu materijala. Time u proizvodnju lansira podloge za
izradu dijelova i proizvoda. Na osnovi izrunice iz skladita se izdaje repromaterijal u
radionu na pripadajuu proizvodnu opremu. Na osnovi radnih lista u radionici se
izrauju dijelovi i predatnicom predaju u skladite gotovih dijelova. Nadalje se u
radionici montae na osnovi radnih lista i izrunicom materijala podignutih dijelova iz
skladita gotovih dijelova montiraju gotovi finalni proizvodi, koji se uz predatnicu
uskladituju. To je ujedno i zavrna faza prije nego se iz skladita isporuuju kupcu u
skladu sa planom prodaje proizvoda.

RESURS

POSTUPAK - NOSIOC S
a
s
t
a
v
n
i
c
a

P
o
p
i
s

o
p
e
r
a
c
i
j
a

P
o
p
i
s

m
a
t
e
r
i
j
a
l
a

P
l
a
n

p
r
o
d
a
j
e

f
i
n
a
l
n
i
h

p
r
o
i
z
v
o
d
a

O
p
e
r
a
t
i
v
n
i

t
e
r
m
.

p
l
a
n

f
i
n
.

p
r
o
i
z

O
p
e
r
a
t
i
v
n
i

t
e
r
m
.

p
l
a
n

i
z
r
a
d
e

P
l
a
n

o
p
t
e
r
e
e
n
j
a

o
p
r
e
m
e

P
l
a
n

p
o
t
r
e
b
n
o
g

r
e
p
r
o
m
a
t
e
r
i
j
a
l
a

R
a
d
n
e

l
i
s
t
e

I
z
r
u
n
i
c
e

m
a
t
e
r
i
j
a
l
a

P
r
e
d
a
t
n
i
c
e

p
r
o
i
z
v
o
d
a

C
i
j
e
n
a

k
o
t
a
n
j
a

S
k
l
a
d
i
t
e

f
i
n
a
l
n
i
h

p
r
o
i
z
v
o
d
a

S
k
l
a
d
i
t
e

g
o
t
o
v
i
h

d
i
j
e
l
o
v
a

S
k
l
a
d
i
t
e

r
e
p
r
o
m
a
t
e
r
i
j
a
l
a

G
o
t
o
v
i

d
i
j
e
l
o
v
i

G
o
t
o
v
i

f
i
n
a
l
n
i

p
r
o
i
z
v
o
d
i

K
u
p
c
i

D
o
b
a
v
l
j
a
i

R
a
d
i
o
n
e

p
r
o
i
z
v
o
d
n
a

o
p
r
e
m
a

R.B. Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
1 Izrada sastavnica

Konstrukcija
C
2 Izrada tehnologije obrade Tehnoloka
priprema
O C C C
3 Izrada plana prodaje

Prodaja
O C O O
4 Izrada operativnog terminskog
plana finalnih proizvoda
Operativna
priprema
O C O
5 Izrada operativnog terminskog
plana izrade dijelova
Operativna
priprema
O C O
6 Izrada plana koritenja
proizvodne opreme
Operativna
priprema
O O C
7 Izrada plana potreba
reprodukcijskih materijala
Operativna
priprema
O O C O
8 Nabavka reprodukcijskog
materijala
Nabava
O C O
9 Lansiranje proizvodnje dijelova
i finalnih proizvoda
Operativna
priprema
O O O C C
10 Izdavanja reprodukcijskog
materijala
Operativna
priprema
O O C
11 Izdavanje dijelova

Radionica
obrade
O C O
12 Uskladitenje dijelova

Operativna
priprema
O C O
13 Montaa finalnih proizvoda

Radionica
montae
O O O C O
14 Uskladitenje finalnih
proizvoda
Operativna
priprema
O C O
15 Isporuka finalnih proizvoda

Prodaja

O O O C
O Koriteni resurs C Formirani resurs

OSNOVNA OPERATIVNA DOKUMENTACIJA
Operativna dokumentacija nastaje u okviru operativne pripreme, sloena je, a moe
biti formirana skupom malog ili velikog broja dokumenata ovisno o injenici koliko je
razvijen sustav planiranja odnosno dostavljaju li se radni nalozi u proizvodnju bez
posebnog plana. Sve to ovisi o konkretnoj organizaciji rada u pojedinom poduzeu, tj. o
poslovima koji spadaju u domenu operativne pripreme. Objektivni razlozi razvijenosti
operativne dokumentacije jesu:
grana industrije i tip proizvodnje
veliina poduzea
kompleksnost proizvoda
veliina asortimana finalnih proizvoda
znanja iz podruje organizacije proizvodnje, posebice planiranja

Ishodite nastajanja operativne dokumentacije jesu tehnoloke podloge te godinji
planovi proizvodnje. U nastavku e se ukazati na osnovnu, principijelnu operativnu
dokumentaciju kao dio sustava planiranja i upravljanja, a nunu za razumjevanje
njegovog funkcioniranja i efikasnost realizacije njegovih aktivnosti.
Tehnoloke podloge (kopije) koje dolaze u operativnu pripremu su sljedee: popis
operacija, popis materijala i operacijski listovi. Prva dva dokumenta nuna su
referadi operativnog planiranja i lansiranja radi izrade operativnih terminskih planova
i izrade osnovnih operativnih dokumenata: radnog lista, izrunice materijala i
predatnice gotove robe. Operacijske listove OPP prosljeuje u pogonsku izdavaonu
kako bi se njima uz konstrukcijske nacrte sluilo radno osoblje prilikom izvoenja
proizvodnje, te kontrolori prilikom kontrole kvalitete proizvoda nakon pojedinih
operacija kao i prilikom zavrne kontrole finalnog proizvoda.
U nastavku e se prikazati pojedini osnovni dokumenti, kao i nain njihove cirkulacije.
6.4.3. OPERATIVNI DOKUMENTI
Da bi probleme primjene i umnoavanja veeg broja dokumenata pojednostavnili i
ublaili dokumentaciju je potrebno standardizirati po obliku i sadraju. Time se
smanjuje potreba za prepisivanjem i optimira upotrebljivost dokumentacije. Principi
jednostavnog oblikovanja jesu:
da su svi dokumenti standardnih dimenzija (A4, A5)
da se nepromjenjivi podaci na dokumentu nalaze uvijek na istom mjestu
da se promjenjivi podaci (ovisni o radnom mjestu i seriji) takoer pokuaju
smjestiti na priblino ista mjesta
da je osnovni tekst dokumentacije iskljuivo vezan za tehnoloki proces
da je predvien prostor za unos naknadnih podataka i napomena

Dokumentacija se ispisuje ili runo (pisaim strojem), strojem za umnoavanje, te
kompjuterski. U nastavku e se dati informacije i uputstva kako je pojedini operativni

dokument kreiran, koje podatke sadri, u koliko se primjeraka izrauje, kako cirkulira
kroz PS i to se sa njim obavlja, tj. obrazloiti e se njegova uloga u kompleksnom
sustavu planiranja i upravljanja.
6.4.3.1. Lansirni karton
To je prvi dokument koji se formira nakon to u OPP stigne nuna tehnoloka
dokumentacija. Namjera je da se u njega biljee sve osnovne informacije o
lansiranjima pojedinih entiteta u proizvodnju. Sljedea slika ukazuje na mogui izgled i
sadraj dokumenta, pri emu je kod rune obrade informacija dokumenat pogodno
izraditi na kartonu radi lake manipulacije. Lansirni karton se izrauje za svaki
pojedini entitet i sadri informacije o: entitetu (naziv, oznaka), rednom broju
lansiranja (serije) i broju proizvodnog naloga. Osim tih podataka u dokumenat se nakon
izrade operativnog terminskog plana upisuju i podaci o terminima i koliinama
planiranog lansiranja, te podaci o dovrenju tj. zatvaranju radnog naloga. Podaci se
kronolokim redom unose prilikom svakog novog lansiranja i dovrenja proizvodnje
predmetnog entiteta. Nakon auriranja lansirnog kartona u nastavku se izrauju ostali
osnovni dokumenti: radni list, izrunica i predatnica.

LANSIRNI
KARTON
NAZIV ENTITETA OZNAKA ENTITETA

PLANIRANO DOVRENO

REDNI
BROJ
PROIZVODNI
NALOG
KOM. DATUM
LANSIR.
DATUM
DOVR.
POTPIS DOBRIH
KOMADA
KART
KOMADA
DATUM
PREDAJE
POTPIS

Slika 6.25. Lansirni karton

TFR

6.4.3.2. Radni list ( radni nalog )

To je dokument koji se ispostavlja za svaku pojedinu operaciju pri izradi odreenog
entiteta (pozicije), i njime se nareuje izvrenje proizvodnje na nain da se definira:
to treba izvriti
gdje e se to obaviti
u kom trenutku ( terminu )
za koliko vremena tj. do kada posao treba obaviti.

Za taj dokumenat mogue su varijacije po sadraju i obliku, naroito pri obradi
informacija raunalom. U njega se unose podaci sa popisa operacija - lansirnog kartona
te operativnog terminskog plana proizvodnje, i to samo one informacije koje su nune
da se nareenje (aktivnost) moe izvriti.
Ovaj je dokument osnovni informacijski dokument za praenje i analizu dinamike
odvijanja proizvodnje, te se nakon izvrenja operacije koristi i za obraun trokova
kao i obraun radnog vremena radnika.

RADNI LIST
PROIZVODNI NALOG

REDNI BROJ LISTA


NAZIV OPERACIJE BROJ

NAZIV RADNOG MJESTA OZNAKA STROJA

MJ.TROKA

SL. POSL.
T
pz

LANSIRANO KART DOBRO

IME I PREZIME IZVRIOCA IFRA

NS/KOM NORMA EFEKTIVA IZVRIOC LANSER IZVRIOC POSLOVOA KONTROLOR POENTER

DATUM

POTPIS

Slika 6.26. Radni list

TFR


6.4.3.3. Izrunica
Na osnovi izrunice iz odgovarajuih skladita podie se za potrebe proizvodnje i
montae repromaterijal u obliku sirovina, polufabrikata, standardne robe, gotovih
dijelova ili sklopova. Dokumentom se skladitu daje nalog za pripremu i izuzimanje
repromaterijala u obliku predvienim tehnolokim procesom, te se time ujedno vri i
razduivanje skladita.
Izrunica u pravilu sadri samo neophodne informacije iz popisa operacija i
terminskog operativnog plana koje govore o namjeni i identifikaciji resursa,
koliinama, vremenu i mjestu izuzimanja tj. troenja resursa. Izgled dokumenta
mogue je varirati po obliku i sadraju, ali uz uvjet da sadri sve nune informacije i
da ima dovoljno prostora za njihov upis.

IZRUNICA
PROIZVODNI NALOG

RED.BR.IZRUNICE


MJESTO TROKA SKLADITE

MATERIJAL OZNAKA MATERIJALA

JED. MJERA

DIMENZIJA

TRAENO

IZDANO

STANJE

JEDIN. CIJENA

UKUPNA CIJENA

IZVRIOC LANSER SKLADITAR IZVRIOC KONTROLOR POENTER

DATUM

POTPIS

Slika 6.27. Izrunica

TFR

6.4.3.4. Predatnica

Predatnica je operativni dokument kojim se gotovi dijelovi, sklopovi i finalni proizvodi
nakon posljednje operacije i kontrole predaju iz pogona u skladite gotove robe. Time
se proizvodni pogon razduuje sa djelovima iz proizvodnje (obrade) i zaduuje
skladite. I ovaj se dokument moe varirati po obliku i sadraju, a sadri samo osnovne
informacije vezane za tu aktivnost.

PREDATNICA
PROIZVODNI NALOG

RED.BR.PREDATNICE


PREDAJE: SKLADITE

LANSIRANO

ZA PREDAJU

PRIMLJENO

STANJE

JED. MJERE

JEDININA CIJENA

UKUPNA CIJENA

IZVRIOC LANSER IZVRIOC SKLADITAR KONTROLOR POENTER

DATUM

POTPIS

Slika 6.28. Predatnica

TFR


6.4.3.5. Karton materijala

Da bi se olakalo operativno planiranje i praenje svih reprodukcijskih materijala
(sirovine, poluproizvodi, dijelovi, sklopovi, proizvodi) pogodno je koristiti jo dva
dokumenta: karton materijala i stanje skladita.
Karton materijala je dokument koji slui da se na organiziran nain ukae za izradu
kojih dijelova, sklopova i proizvoda slui odreeni repromaterijal - entitet. Zavisno o
fazi proizvodnog procesa to mogu biti i sirovine i polufabrikati i dijelovi.
*Za sluaj obrade informacija raunalom to se osigurava direktno iz strukturnih
sastavnica i razliitih sintetikih prikaza.
Karton materijala je podloga za izraun koliine pojedine vrste repromaterijala u
odreenom planskom razdoblju.

KARTON
MATERIJALA NAZIV ENTITETA OZNAKA ENTITETA

OBLIK - DIMENZIJA

JEDININA MJERA

ZA IZRADU ENTITETA:

R. BROJ NAZIV OZNAKA KOLIINA
PROVEO /
DATUM

Slika 6.29. Karton materijala
6.4.3.6. Stanje skladita entiteta

To je dokumenat na kojem se vode sve promjene o ulazu i izlazu entiteta iz skladita, a
one se dogaaju pri svakom prijemu i izadavanju robe iz skladita. Dokument slui za
voenje stanja svih vrsta entiteta: sirovina, poluproizvoda, dijelova, sklopova,
proizvoda, alata. Kod automatskog voenja proizvodnog procesa raunalom nije nuan.

STANJE
SKLADITA

OBLIK - DIMENZIJA

JEDININA MJERA

SKLADITE

SEKTOR

POLOAJ

JED. TEINE

R. BROJ ULAZ IZLAZ STANJE R.BR. DOKUM. DATUM POTPIS

Slika 6.30. Stanje skladita entiteta
6.4.3.7. Meuskladinica
Ponekad se u procesu proizvodnje dogaa da se neki repromaterijal vraa u skladite
iz kojeg je kao entitet podignut. Razlozi mogu biti razliiti, pri emu za tu aktivnost
kao dokument koristimo specifino oznaenu predatnicu koja slui kao povratnica.
eli li se uiniti razlika meu tim dokumentima crvena dijagonalna crta preko
dokumenta ukazuje na povratnicu.

Takoer se javlja mogunost da se na skladitu vri ispravak stanja. Taj se postupak
provodi ispostavljanjem dokumenta za ispravak stanja, za to moe posluiti
specifino oznaena izrunica sa crvenom dijagonalnom crtom. Ovakav dokument moe
biti izdan samo od strane ovlatenih osoba, i slui za usklaivanje stvarnog i
knjigovodstvenog stanja skladita.

TFR


Ponekad se u proizvodnji javlja potreba da se neki entitet prebaci iz jednog u drugo
skladite. Ta se aktivnost provodi pomou meuskladinice, kojom se jednom skladitu
nalae izdavanje (izuzimanje) entiteta, a drugom prijem odreene koliine istog
entiteta. Meuskladinica sadri samo one informacije koje su nune za identifikaciju
entiteta i njegov transfer iz jednog u drugo skladite.
6.4.3.8. Zahtjevnica za nabavu
Za operativno planiranje i praenje eksploatacije alata nuno je uspostaviti slinu
dokumentaciju kao za repromaterijale, ili e se koristiti ista (karton alata, stanje
skladita alata). Osim izrade repromaterijala i njegova nabava mora biti informacijski
pokrivena. U tu svrhu OPP ispostavlja dokument zahtjevnica za nabavu. Dokument se
formira na temelju godinjih i operativnih terminskih planova potronje
reprodukcijskih materijala i alata, i njime se daju podaci o entitetu, koliini koju treba
nabaviti i terminima u kojim tijekom godine pojedine koliine trebaju pristii.
6.4.4. NASTAJANJE I CIRKULACIJA OPERATIVNE DOKUMENTACIJE
Operativna se dokumentacija izrauje na temelju tehnolokih podloga, i to nakon to
su formirani godinji i operativni terminski planovi. Jedan dio dokumentacije ostaje u
arhivama referada OPP-a dok se drugi dio dokumenata lansira u proizvodnju ili druge
slube poslovnog sustava.
Za prikaz toka nastajanja i cirkulacije operativnih dokumenata zgodno je koritenje
matrine metode. Time se moe zorno reproducirati tok operativnih aktivnosti kao i
redosljed nastajanja pojedinih dokumenata s njihovim informacijama.
Mogue su dvije varijante obrade informacija:
runa izrada dokumentacije uz koritenje tradicionalnih metoda kopija i
kartoteka
automatska obrada podataka uz pomo raunala (planiranje, izrada i
distribucija operativne dokumentacije)

Za obje varijante dati e se osnovni makro prikaz aktivnosti u pojedinim
organizacijskim cjelinama, kao i njihove meusobne interakcije preko pojedinih
operativnih dokumenata.
I za jedan i za drugi sluaj izostavljeni su detalji kao npr. prikaz meuskladitenja te
dokumenti i postupci oko alata koji bi prikaz znatno zakomplicirali, a odvijaju se po
istoj logici kao i aktivnosti navedene u ovakvim makro matrinim opisima.

Narednom tablicom prikazani su osnovni operativni dokumenti, mjesto njihovog
nastajanja i makro hodogram cirkulacije za sluaj rune obrade informacija. Pri tom
su prikazani samo osnovni dokumenti, dok su neki dokumenti (meuskladinica, alati) i
postupci izostavljeni.

Neto drugaiji hodogram cirkulacije dokumenata javlja se u sluaju automatske
obrade informacija. Podaci sa originalnih dokumenata u tom se sluaju unose u
odgovarajue banke podataka i koriste uporabom adekvatnih softverskih programa.
Prednost lei u mogunosti automatske izrade i reprodukcije odreenih operativnih
dokumenata. Time se smanjuje potreba za radnim osobljem u OPP-u te poveava
brzina i kvaliteta (tonost) rada.

7. PLANIRANJE PROIZVODNJE
7.1. VRSTE PLANOVA
Temeljnu aktivnost sustava planiranja i upravljanja proizvodnjom predstavlja izrada
proizvodnih planova. Planiranje pokriva taktiku i operativnu razinu upravljanja, i spona
je strategijske i izvrne razine. U osnovi razlikujemo:
GODINJE planove ( taktike )
TERMINSKE planove ( operativne )

Godinjim planovima kvantificiraju se ciljevi koji se tijekom godine trebaju ostvariti, a
temelj im je godinji plan proizvodnje. Njime se definira asortiman, obim, pa ak i
gruba dinamika proizvodnog programa koji se tijekom poslovne godine treba ostvariti
(zavriti). Uvjeti ostvarenja ovakvog zadatka analiziraju se sa aspekta potrebnih
materijalnih resursa, potrebnih kapaciteta (proizvodne opreme) i potrebnog radnog
osoblja.
Godinji plan proizvodnje se u literaturi najee izraava kao MPS ( master
production schedule ), i prikazuje se zbirom svih finalnih entiteta i njihovih koliina,
te analitiki po svakom proizvodu posebno ( zbirni godinji plan ).

Dinamiki godinji plan prikazuje grubu dinamiku po mjesecima odreujui termine
dovretka izrade pojedinih proizvoda ili serija (u sluaju veeg broja varijanti a malih
koliina prikaz za predstavnike grupa proizvoda). Pri tom je ta dinamika usklaena sa
kapacitetima proizvodne opreme po pojedinim mjesecima to nije ba uvjek
jednostavno.

Za irok asortiman finalnih proizvoda vrlo je teko precizno predvidjeti potrebne
koliine, a pogotovo dinamiku koju trite zahtjeva. Stoga se u tom sluaju koristi
klizni dinamiki godinji plan u kojem se razaznaju dva perioda vremena: period A s
fiksnim koliinama i dinamikom, te period B koji slijedi nakon njega a gdje su koliine i
dinamika u tom trenutku jo pribline i temeljene na predvianjima i prognozama
prodaje. Ovaj se plan kontinuirano u odreenim vremenskim intervalima obnavlja i
dopunjuje inei predstojei vremenski interval fiksnim uz dopunu novim
predvianjima. Pri tom, pri izradi bilo kojeg godinjeg plana moraju biti usklaeni i
ostali aspekti planiranja: materijalni resursi, proizvodni kapaciteti i radno osoblje,
inei osnovnu podlogu za izradu terminskih planova.

Terminski ( operativni ) planovi se izrauju za kraa vremenska razdoblja (npr.
kvartal, mjesec, tjedan, ili jo manju terminsku jedinicu) i detaljno definiraju zadatke
iz godinjih planova. Ovakvi se planovi donose i na nivou manjih organizacijskih
jedinica, ak do nivoa pojedinca za razliku od godinjih koji se donose na nivou
poduzea. I kod operativnih planova vodi se rauna o raspoloivim resursima,
kapacitetima i osoblju, te oni predstavljaju rezultat druge faze planiranja. Njima se
definiraju termini poetka i zavretka izrade svakog pojedinog entiteta, a prikazuju
se numeriki ili grafiki na dokumentaciji, ekranu raunala ili listinzima.
7.2. RAZRADA GODINJIH PLANOVA
Godinji plan proizvodnje je osnovni plan taktike razine planiranja i upravljanja.
Njime se definira asortiman, obim i dinamika proizvodnog programa. Odnosi se na
razdoblje jedne godine, i uz neophodne tehnoloke podloge predstavlja temelj
naknadnom operativnom planiranju. Godinji plan razrauje operativna priprema (ili
planska sluba poduzea) na temelju plana plasmana gotovih proizvoda, kao i ostalih
raspoloivih podloga u skladu sa sljedeom slikom. Godinji se plan definira na nivou
ukupnog poslovnog sustava - poduzea, ali se moe razbiti i na manje samostalne
organizacijske jedinice. Moe biti specifian ovisno o vrsti proizvodne cjeline za koju
je formiran (obrada, montaa).
Godinji plan proizvodnje
manje organizaciske jedinice
(1)
Godinji plan proizvodnje
manje organizaciske jedinice
(n)
OPP
ili planska sluba
GORINJI PLAN
PROIZVODNJE
PODUZEA
Godinji plan
plasmana
Politika i
metodologija
projektiranja
Podloge za
razradu plana

Slika 7.1. Tok razrade godinjeg plana proizvodnje

Godinji plan proizvodnje predstavlja plan dovrenja izrade i predaje u SGP pojedinih
finalnih proizvoda i rezervnih dijelova u skladu sa izrazom:
Q
gj
= P
uj
+ R
dj
- Z
pj
+ Z
zj
+
dj
(7.1)
gdje je: Q
gj
- godinja koliina j-tih dijelova koje treba proizvesti
PLANIRANJE PROIZVODNJE 83

P
uj
- godinja koliina j-tih dijelova za prvu ugradnju ( montau ) u finalne
proizvode
R
dj
- godinja koliina j-tih dijelova koji e se izraditi za potrebe rezervnih
dijelova
Z
pj
- poetne zalihe j-tih dijelova na poetku godine
Z
zj
- zavrne zalihe j-tih dijelova na kraju godine
dj
- godinja koliina j-tih dijelova koji e se pojaviti kao kart

Zbirni godinji plan proizvodnje iskazuje se u naturalnim veliinama na osnovi plana
plasmana s jedne strane te raspoloivih zaliha (i politike prema zalihama) s druge
strane, kao i saznanja o strukturi finalnih proizvoda te politici i metodologiji
planiranja.
Planom plasmana obuhvaeni su zahtjevi i narudbe kupaca kao i predvianja i
prognoze trine potranje, te je on redovito klizni. Pri tom je jedan dio fiksan, a
drugi varijabilan u zavisnosti o tonosti prognoza i dinamici pristizanja konkretnih
narudbi. Na temelju plana plasmana definira se plan proizvodnje odreivanjem
termina i koliina predaje proizvoda na skladite SGP-a. Stoga se ovisno o stanju
proizvoda na SGP-u na koncu tekue godine, mogunosti prodaje tih koliina, te
poslovne politike poduzea prema zalihama, veliine u godinjem planu proizvodnje
mogu razlikovati (to je est sluaj), umanjiti ili uveati, od godinjeg plana plasmana.
Za sluaj da se ti planovi poklapaju nee se na kraju godine stvarati nove zalihe
proizvoda, ali se ni postojee nee smanjivati.
U najveem broju sluajeva, posebice kod serijske proizvodnje, politika prema
zalihama je takva da su poetne i zavrne zalihe jednake ( Z
pj
= Z
zj
). No kod
maloserijske ili pojedinane proizvodnje intencija je da nema niti poetnih niti
zavrnih zaliha ( Z
pj
= Z
zj
= 0 ), kako se ne bi optereivala ekonominost poslovanja.

Koliina rezervnih dijelova egzaktno se definira godinjim planom, a odreuje se na
temelju konkretnih narudbi i predvianja formiranih na temelju izvjetaja servisne
slube.
Ukupne godinje koliine u planu nuno je poveati za koliine predvienog karta
temeljene na statistikim podacima, i to za svaki pojedini entitet.

Za odreivanje potrebnog broja dijelova iz prve ugradnje nuno je poznavanje
strukture proizvoda i idealno se obavlja uz pomo raunala. Za izraun se koristimo
izrazom:
P
uj
=
i
m
=
1
X
j
n
i
(7.2)
gdje je: P
uj
- godinja koliina j-tih dijelova za prvu ugradnju (montau) u finalne
proizvode
X
j
- koliina j-te vrste dijelova u i-tom finalnom proizvodu
n
i
- koliina i-te vrste finalnih proizvoda
i = 1, 2, m - vrsta finalnih proizvoda

Ukupnu koliinu dijelova za proizvodnju dobijemo na osnovi izraza:
Q =
j
n
=
1
Q
gj
(7.3)
gdje je: Q
gj
- godinja koliina j-tih dijelova koje treba proizvesti
j = 1, 2, n - broj vrsta (razliitih) dijelova

Nakon to se na ovaj nain kroz zbirni godinji plan odrede proizvodne koliine za
sljedeu plansku godinu nuno je analizirati sve aspekte ostvarenja takvog plana, znai
potrebne proizvodne kapacitete, alate, reprodukcijske materijale, te radno osoblje.
Za izuzetno sloen asortiman to se ne vri za svaki entitet posebno, ve za reprezente
pojedinih grupa proizvoda.
Kod utvrivanja proizvodnih kapaciteta potrebno je izraunati optereenje
proizvodne opreme na osnovi planskih veliina (koliine) i tehnoloke dokumentacije
(popis operacija). Tako dobijamo:
t
gi
=
j
n
=
1 r
z
=
1
t
rij
Q
gij
(7.4)
gdje je: t
gi
- godinje vremensko optereenje i-te proizvodne opreme (proizvodnog
kapaciteta)
t
rij
- vrijeme operacije j-tog izratka na i-tom proizvodnom kapacitetu
Q
gij
- godinja koliina j-tih izradaka koji se obrauju na i-tom
proizvodnom kapacitetu
r = 1, 2, z - broj operacija koje se izvode na i-toj opremi pri obradi j-tog
izratka

Nama je zanimljivo odrediti iskoritenje pojedinih kapaciteta kako bi se utvrdilo ili
nedovoljno iskoritenje opreme ili postojanje uskih grla. Kumulativnu godinju
iskoristivost opreme raunamo:

T
gi
gi
gi
i
h s d
t
K
t

= = (7.5)
gdje je:
i
- stupanj vremenske iskoristivosti i-te proizvodne opreme ( proizvodnog
kapaciteta )
t
gi
- godinje vremensko optereenje i-te proizvodne opreme ( proizvodnog
kapaciteta )
K
gi
- godinji vremenski raspoloivi kapacitet i-te proizvodne opreme (
kapaciteta )
h - broj radnih sati u smjeni

s - broj radnih smjena na dan ( 1, 2, 3 )
d - broj efektivnih radnih dana godinje ( 260 )
T
- stupanj iskoristivosti bruto raspoloivog vremena i-tog kapaciteta
( 0,7 0,9 )

Nama je interesantan vremenski kapacitet, iako je kapacitet mogue izraziti i
koliinski kroz koliinu proizvoda koje je neko radno mjesto u stanju proizvesti u
jedinici vremena. Za to je preduvjet klasifikacija proizvodne opreme u tehnoloke
grupe ili detaljno klasificiranje i identificiranje kao zasebni kapacitet. Tako se
utvruje zbirni godinji kapacitet koji nam stoji na raspolaganju, te se u sluaju vika
ili manjka kapaciteta omoguuje korekcija godinjeg plana.
Optereenja i stupnjeve iskoristivosti pogodno je za potrebe zbirnog godinjeg plana
raunati ne na nivou pojedinane proizvodne opreme, ve na nivou pojedinih
proizvodnih podsustava: OPS-a, radiona ili pogona, pa ak i specifinih proizvodnji
(npr. toliko sati ljevanja, obrade, montae,). Iskoristivost nekog podsustava
raunamo:

=
=
=
m
j
gi
n
i
gi
s
K
t
1
1
(7.6)
gdje je:
s
- stupanj vremenske iskoristivosti proizvodnog (pod)sustava
n - broj proizvodnih kapaciteta koji uestvuju u izradi i-tog dijela
m - broj proizvodnih kapaciteta koji su ukljueni u proizvodni podsustav

Pri ocjeni pokrivenosti godinjeg zbirnog plana proizvodnje s raspoloivim radnim
osobljem uglavnom se fond sati proizvodne opreme pri izradi dijelova izjednaava s
fondom sati radnog osoblja. Takav je pristup pojednostavljen i nije uvjek racionalan
jer ne pravi razliku izmeu normiranog vremena stroja i vremena radnika. U praksi se
javlja cijeli niz sluajeva kada jedan radnik posluuje vie strojeva s djelomino ili
potpuno automatiziranim radom. Realan broj radnog osoblja raunamo prema izrazu:

t
n
j
Rij
i
d h
t
R

=

=1
(7.7)
gdje je: R
i
- godinji potreban broj radnog osoblja i-te vrste zanimanja i
kvalifikacije prilikom izrade j-tog izratka
t
Rij
- runo vrijeme operacije izrade j-tog izratka koju izvodi radnik i-te
vrste zanimanja i kvalifikacije
t
- stupanj iskoristivosti bruto raspoloivog vremena radnika ( 0,75 )

Ukupno potreban broj radnika za izvrenje godinjeg plana dobivamo:
R =
i
n
=
1
R
i
(7.8)
Pri utvrivanju neophodnih repromaterijala (sirovina, standardnih dijelova,
poluproizvoda kooperanata) za godinji plan proizvodnje i to prema vrsti i potrebnim
koliinama koristimo se normativima iz tehnolokih procesa te planiranim godinjim
koliinama iz planskih dokumenata. Potrebe za pojedinim vrstama repromaterijala
raunaju se prema izrazu:
M
i
=
j
n
=
1
g
ij
Q
gj
(7.9)
gdje je: M
i
- godinja potreba i-te vrste i kvalitete repromaterijala
g
ij
- koliina i-te vrste i kvalitete repromaterijala za izradu jedne j-te
komponente
Q
gj
- godinja koliina j-tih izradaka koje treba proizvesti

Ukupno potrebne koliine repromaterijala dobivamo:
M =
i
n
=
1
M
i
(7.10)
gdje je: M - ukupni asortiman i godinje koliine repromaterijala

Odreeno detaljiziranje zbirnog godinjeg plana proizvodnje prua dinamiki godinji
plan proizvodnje, a predstavljamo ga matricom:

T
1
T
2
T
3
T
r
T
m

P
1
q
11
q
12
q
13
. . q
1r
. . q
1m
Q
g1

P
2
q
21
q
22
q
23
. . q
2r
. . q
2m
Q
g2

P
3
q
31
q
32
q
33
. . q
3r
. . q
3m
Q
g3

P
pg
= . . . . . . . (7.11)
. . . . . . .
P
j
q
j1
q
j2
q
j3
. . q
jr
. . q
jm
Q
gj

. . . . . . .
. . . . . . .
P
n
q
n1
q
n2
q
n3
. . q
nr
. . q
nm
Q
gn

gdje je: P
Pg
- godinji dinamiki plan proizvodnje dijelova (proizvoda)
P
j
- j-ti proizvod iz godinjeg plana
Q
gj
- godinja koliina proizvodnje j-te vrste dijelova (proizvoda)

T
r
- r-ti vremenski termin u godini
q
jr
- koliina j-te vrste dijelova (proizvoda) koja mora biti gotova u r-tom
terminu

Pojam termin podrazumjeva odreeno parcijalno terminsko razdoblje na koje je
podjeljena poslovna godina, pri emu se za godinji plan kao termin koristi mjesec. Na
izbor terminske jedinice kod pojedinih poslovnih sustava utjee karakter (vrsta)
proizvodnog programa i tip proizvodnje. Velikoserijska proizvodnja kratkih ciklusa
izrade podrazumjeva kratke terminska jedinice, a maloserijska i pojedinana
proizvodnja s duim ciklusima izrade podrazumjeva due (vee) terminske jedinice.
Krae terminske jedinice osiguravaju preciznije planiranje, ali je potrebno vie
planskih aktivnosti s poveanim obimom operativnih postupaka. S druge strane s veim
terminskim jedinicama planiranje je jednostavnije, ali nepreciznije. Kod serijske
proizvodnje optimalan je izbor tjedna kao terminske jedinice zbog visokog stupnja
preciznosti i razumnog broja operativnih postupaka.

Matricu dinamikog godinjeg plana proizvodnje mogue je rastaviti (obino pomou
raunala) na nove specifine matrice upotrebljive za podsustave ukupnog proizvodnog
sustava: montau, strojnu obradu, ljevaonu, nabavu, itd
P
Pg
= P
Pg1 ,
P
Pg2 ,
P
Pgf ,
P
Pgn
(7.12)
gdje je: P
Pgf
- godinji dinamiki plan f-te vrste proizvodnje ili nabave

S obzirom da pojedini proizvodi prema karakteru proizvodnog programa i veliinama
(koliinama) iz godinjeg plana mogu biti dinamiki razliito rasporeeni u pojedinim
vremenskim terminima tijekom godine, nuno je radi uravnoteenja optereenja
proizvodnih kapaciteta izvriti analizu takvog plana kontrolom vremenskog optereenja
proizvodne opreme:
K T
1
T
2
T
r
T
m

K
1
t
11
t
12
. . t
1r
. . t
1m
t
g1

K
2
t
21
t
22
. . t
2r
. . t
2m
t
g2

t
g
= . . . . . . (7.13)

K
i
t
i1
t
i2
. . t
ir
. . t
im
t
gi

K
n
t
n1
t
n2
. . t
nr
. . t
nm
t
gn

gdje je: t
g
- godinje optereenje (plan sati izrade)
K
i
- i-ta vrsta proizvodnog kapaciteta
t
ir
- fond potrebnih sati i-tog kapaciteta za obradu dijelova u r-tom
vremenskom terminu
t
gi
- godinje optereenje (fond planiranih sati) i-te vrste proizvodnog
kapaciteta

Pri tom se vrijednosti pojedinih parcijalnih optereenja proizvodne opreme raunaju
prema izrazu:
t
ir
=
j
n
=
1
t
rij
q
jr
(7.14)
gdje je: t
ir
- vremensko optereenje i-te vrste proizvodne opreme u r-tom terminu
t
rij
- vrijeme operacije j-tog izratka na i-tom proizvodnom kapacitetu
q
jr
- koliina j-te vrste izradaka koja mora biti gotova u r-tom vremenskom
terminu

Ovakvom t
g
matricom vri se usporedbom sa raspoloivim kapacitetima provjera
javljaju li se na pojedinim kapacitetima uska grla u pojedinim vremenskim terminima,
ili je ustanovljen nizak fond potrebnih sati obrade. To onda u sluaju uskih grla
zahtjeva odreena tehnoloka rjeenja ili korekciju plana, a kod malih optereenja
nuenje kapaciteta treim licima.

Analizu godinjeg dinamikog plana potrebno je provesti i sa stanovita terminiranja i
pristizanja za proizvodnju nunih reprodukcijskih materijala. Pri tom je potrebno u
obzir uzeti veliine ciklusa izrade ili osiguranja pojedinih entiteta, jer se
repromaterijali za njihovu izradu moraju osigurati najmanje toliko vremena ranije
kako bi se postigla traena gotovost prama terminima godinjeg dinamikog plana.
Veliina parcijalnih koliina repromaterijala za pojedini vremenski termin rauna se
prema sljedeem izrazu omoguujui predoavanje plana osiguranja repromaterijala
matricom:
m
ir
=
j
n
=
1
g
ij
q
jr
(7.15)
gdje je: g
ij
- potrebna koliina i-te vrste i kvalitete repromaterijala za izradu j-tog
proizvoda
q
jr
- koliina j-te vrste izradaka koja mora biti gotova u r-tom vremenskom
terminu

M T
1
T
2
T
r
T
m

1 m
11
m
12
. . m
1r
. . m
1m
M
1

2 m
21
m
22
. . m
2r
. . m
2
m

M
2

M = . . . . . . (7.16)

i m
i1
m
i2
. . m
ir
. . m
im
M
i

n m
n1
m
n2
. . m
nr
. . m
nm
M
n

gdje je: M - godinji dinamiki plan potreba reprodukcijskih materijala
i = 1, 2, n - vrsta reprodukcijskog materijala
m
ir
- potrebna koliina i-te vrste i kvalitete repromaterijala u r-tom
vremenskom terminu
M
i
- godinja koliina i-te vrste i kvalitete reprodukcijskog materijala

Razrada godinjeg dinamikog plana nije jednostavna za sluajeve irokog asortimana
a malih koliina, posebice kod velikog broja varijanti proizvoda. Vrlo se teko precizno
unaprijed za cijelu godinu definiraju koliine i termini dovrenja kao i isporuke. Stoga
se to vri za predstavnika cijele skupine proizvoda jer postoji velik broj dijelova,
podsklopova i sklopova koji su im zajedniki. Na taj se nain osigurava dovoljno tona
razrada planova proizvodnje kao i planova ostalih resursa (kapaciteta, materijala,
radnog osoblja). Svaka izmjena ili rebalans plana mora se provesti organizirano i po
metodolokom postupku po kojem je plan i poetno doneen. Praktino se to ogleda u
izradi godinjeg kliznog dinamikog plana. On podrazumjeva detaljnu razradu
(dinamizaciju) samo jednog kraeg vremenskog perioda A, a ostali period B obrauje
se globalno sa priblinim koliinama i dinamikom temeljenim na prognozama prodaje,
statistikim saznanjima te politici prema zalihama. Istekom perioda A sukcesivno se
detaljno obrauje novi nadolazei period, ali on ne smije biti krai od duine najdueg
ciklusa proizvodnje pojedinog proizvoda !
7.3. RAZRADA TERMINSKIH OPERATIVNIH PLANOVA
Operativno planiranje ( terminiranje ) spada u tzv. drugu fazu planiranja jer slijedi
iza faze izrade globalnih godinjih planova na nivou ukupnog poduzea. Osnovni zadatak
operativnog planiranja je izrada terminskih planova proizvodnje kojima se u prvom
redu definira to, koliko i kada treba proizvesti u nekom proizvodnom sustavu
(tvornica, pogon, radiona, pojedinani kapacitet) za neki odreeni vremenski period
manji od jedne godine (kvartal, mjesec, tjedan). Osim toga nuno je terminske planove
proizvodnje uskladiti i sa potrebama i mogunostima proizvodnih resursa:
repromaterijala, proizvodnih kapaciteta, radnog osoblja.

Operativna e priprema tim uspjenije izvriti svoj zadatak oko izrade terminskih
planova ukoliko ima bolje podloge na osnovu kojih se planiranje vri. Sljedeom slikom
daje se prikaz osnovnih ulaznih dokumenata, te dokumenata koji predstavljaju
rezultat takvih aktivnosti. Pri tom svako se operativno planiranje svodi na uspostavu
korelacija meu parametrima koji su definirani tehnolokim procesom (operacija,
radno mjesto, vrijeme, repromaterijal) i godinjim planom proizvodnje, a sve u
skladnom odnosu sa realno raspoloivim proizvodnim kapacitetima.
Terminski plan
repromaterijala
Terminski plan
optereenja kapaciteta
OPP
TERMINSKI PLAN
PROIZVODNJE
POPIS
OPERACIJA
POPIS
MATERIJALA
GODINJI
PLAN
PROIZVODNJE
Terminski plan radnog
osoblja

Slika 7.2. Tok razrade terminskih operativnih planova proizvodnje
Izradom terminskih planova postie se:
terminiranje proizvoda - odreivanje termina poetka i zavretka
proizvodnog ciklusa finalnih proizvoda, podsklopava, dijelova i polufabrikata
odnosno njihovih serija, ije se osiguranje ostvaruje nabavom ili proizvodnjom
u okviru vlastitog proizvodnog sustava
grubo terminiranje operacija - u okviru proizvodnog ciklusa svakog pojedinog
izratka pomou razliitih tehnika
fino terminiranje operacija - po pojedinom radnom mjestu, i to za odreeni
terminski period unaprijed kako bi se utvrdila optereenja proizvodnih
kapaciteta

7.3.1. TERMINIRANJE PROIZVODNJE
Terminiranje podrazumjeva odreivanje poetka i zavretka odreenih faza
proizvodnje, pojedinih proizvodnih aktivnosti i operacija, koje sainjavaju ciklus
proizvodnje svakog od sastavnih dijelova ukupnog finalnog proizvoda, i to prije
poetka same proizvodnje.
Terminiranjem proizvoda definiraju se termini (rokovi) poetka i dovretka bilo kojih
(svih) pozicija, podsklopova i sklopova godinjim planom definiranih koliina finalnih
proizvoda za odreeni vremenski interval. Cilj te aktivnosti je planiranje dinamike
izrade proizvoda, te provjera plana potreba za materijalima sa stanovita proizvodnih
kapaciteta.
Terminiranjem operacija odreuju se vremena poetka i zavretka pojedinih
operacija u okviru aktivnosti izrade pojedinog izratka. Ciljevi su ostvarenje
ravnomjernog optereenja radnih mjesta, smanjenje meuoperacijskih zastoja i
izvrenje planskog ciklusa proizvodnje. Terminiranje operacija je ujedno i fino
planiranje kapaciteta.

Svako terminiranje ujedno predstavlja i planiranje kapaciteta, te obrnuto. Za sluaj
velikoserijske i masovne proizvodnje kod koje je osigurano trite operativno
planiranje je u prvom redu voeno to boljim iskoritenjem kapaciteta, te govorimo o
planiranju kapaciteta. No kod pojedinane proizvodnje i malih serija za poznate kupce
operativno planiranje je u prvom redu voeno rokovima, pa govorimo o terminiranju
proizvodnje.
Terminski plan proizvodnje detaljno odreuje neki od vremenskih intervala godinjeg
plana proizvodnje (kvartal, mjesec, tjedan, dan) definirajui termine (rokove) u kojima
proizvodi trebaju biti izraeni (dovreni i uskladiteni). To se odnosi na raznolike
proizvode, kao npr. proizvode sa velikim brojem tipova iji su poluproizvodi ve
pripremljeni na zalihama, proizvode za koje naruioci definiraju odreene parametre,
proizvode koji se izrauju po posebnim zahtjevima, proizvode kratkih ciklusa
proizvodnje s potpuno osiguranim sirovimana, proizvode duih ciklusa proizvodnje ije
poluproizvode i sirovine tek treba osigurati, itd
Terminiranju proizvodnje pristupa se odmah nakon razrade godinjeg dinamikog plana
proizvodnje, a izvodi se uvijek na temelju stvarnog ciklusa proizvodnje (danas esto i
na temelju tehnolokih sastavnica i modela stvarnih ciklusa proizvodnje pohranjenih u
bankama podataka o modelima u raunalima, a koje je pripremila tehnoloka priprema).
Kod toga se javlja nekoliko znaajnih termina koji prilikom izrade terminskih planova
moraju biti definirani unaprijed kako bi se proizvodi mogli na vrijeme proizvesti,
uskladititi i isporuiti krajnjem korisniku (kupcu-naruiocu):
termini narudbe i prispjea potrebnih sirovina i repromaterijala
termini poetka i zavretka ciklusa izrade
termini poetka i zavretka pojedinih proizvodnih faza u okviru ciklusa
proizvodnje (izrada, montaa, ispitivanje, i slino)
termini poetka i zavretka ciklusa isporuke
Terminiranje je uglavnom zasnovano na metodama mrenog planiranja, na nain da se
poinje od termina u kojem neki proizvod mora biti dovren i uskladiten ( *pa ak i
isporuen), a vezano za terminski interval na koji se plan odnosi. Zadatak planera je da
tzv. proraunom unatrag odredi termine poetaka pojedinih aktivnosti ukupnog
proizvodnog procesa (montae, strojne obrade, nabave, ljevanja, itd) kako bi se
ostvarili rokovi dovrenja i ne bi dolo do kanjenja zbog nepravovremene gotovosti
pozicija u pojedinoj proizvodnoj fazi, kako se ne bi formirale nepotrebne zalihe, i kako
bi se optimalno iskoristili proizvodni kapaciteti. Vidljivo je da je to cijeli niz sloenih i
esto meusobno kontradiktornih zahtjeva za ije je rjeenje pri operativnom
planiranju nuan visok stupanj kreativnih sposobnosti.

U nastavku biti e prikazan redosljed postupaka pri terminiranju za jedan opi sluaj,
i to u matrinoj formi kao jednostavnoj podlozi i za izradu plana uz pomo raunala.
Osnovu za te aktivnosti predstavlja godinji dinamiki plan proizvodnje koji se
segmentira na krae vremenske periode. Polazite predstavlja matricom P
P
po
terminima razraen terminski operativni plan proizvodnje finalnih proizvoda za
odreeno vremensko razdoblje (npr. mjesec):

P T
1
T
2
T
r
T
m

P
1
q
11
q
12
. . q
1r
. . q
1m

P
2
q
21
q
22
. . q
2r
. . q
2m

P
P
= . . . . . (7.17)

P
j
q
j1
q
j2
. . q
jr
. . q
jm
nova matrica

P
n
q
n1
q
n2
. . q
nr
. . q
nm

gdje je: P
P
- terminski operativni plan dovretka i predaje finalnih proizvoda u SGP
P
j
- j-ta vrsta finalnog proizvoda
T
r
- r-ti termin (tjedan) u planskom intervalu (kvartal, mjesec)
q
jr
- koliina j-te vrste proizvoda koju treba dovriti i uskladititi u r-tom
terminu

Na osnovi tako ureene matrice P
P
izrauje se terminski plan pristizanja dijelova
(komponenti) u skladite montae, na nain da sa za svaki finalni proizvod, tj. za svaki
j-ti red matrice P
P
formira nova matrica tipa P
j
iji redovi predstavljaju popis pozicija
( dijelova ) za montau tog finalnog proizvoda.
No, unaprijed se zna da montaa mora zapoeti ranije kako bi se finalni proizvodi na
vrijeme predali u SGP. Taj e pomak biti jednak za sve komponente ( dijelove )
finalnog proizvoda, i odgovarati e veliini ciklusa montae finalnog proizvoda C
mj
.
Stoga e se u novoj matrici pojaviti novi termini sa oznakom T
rm
koji su raniji od
prethodnih termina T
r
a raunaju se prema izrazu (7.18).

T
rmj
= T
r
- C
mj
(7.18)
gdje je: T
rmj
- rm-ti termin u kojem treba zapoeti montau j-tog proizvoda da bi
bio izraen (montiran) i predan u skladite gotovih proizvoda SGP u r-
tom terminu
C
mj
- ciklus montae j-tog finalnog proizvoda izraunat odreenom
metodologijom

Novoformirana matrica tipa P
j
ima sljedei oblik:

D T
1m
T
2m
T
rm
T
mm

D
1
q
11m
q
12m
. . q
1rm
. . q
1mm

D
2
q
21
m

q
22m
. . q
2r
m

. . q
2m
m

P
j
= . . . . . (7.19)

D
i
q
i1m
q
i2m
. . q
irm
. . q
imm

D
n
q
n1m
q
n2m
. . q
nr
m

. . q
nmm

gdje je: P
j
- terminski operativni plan dijelova za montau j-tog proizvoda u
odreenom razdoblju
D
i
- i-ti dio (pozicija) koja se ugrauje u j-ti finalni proizvod
T
rm
- rm-ti termin (tjedan) u kojem moraju biti na raspolaganju dijelovi za
montau
q
irm
- koliina i-te vrste dijelova potrebna za montau j-tog proizvoda u
rm-tom terminu

Ta se matrica P
j
moe prema dobavljaima razloiti na niz matrica prema izrazu:
P
j
= P
j
S1
,
P
j
S2
,
P
j
Sx
,
P
j
N
(7.20)
gdje je: P
j
Sx
- plan potrebnih dijelova (pozicija, komponenti) za montau j-tog
finalnog proizvoda kojeg isporuuje Sx-ta strojna obrada (pogon,
proizvodnja)
P
j
N
- plan potrebnih dijelova za montau j-tog finalnog proizvoda kojeg
isporuuje nabava

Kada se ovakva procedura provede za sve stavke (finalne proizvode) iz matrice P
P
formira se cijeli niz matrica P
j
, odnosno odgovarajui broj submatrica P
j
Sx
i P
j
N
. U
nastavku emo daljnju analizu terminiranja provesti za strojnu obradu.
Za strojnu je obradu nuno naqpraviti sintezu po pojedinoj poziciji D
i
, jer se
planiranje, terminiranje i nakon toga lansiranje vri po pojedinom dijelu (poziciji), a ne
po finalnim proizvodima. Da bi stoga utvrdili koliko i kada treba proizvesti pojedinih
pozicija za montau u pojedinom terminskom intervalu potrebno je formirati matricu
tipa D
i
prema izrazu:

P T
1m
T
2m
T
rm
T
mm

P
1
q
11m
q
12m
. . q
1rm
. . q
1mm
n
i1

P
2
q
21
m

q
22m
. . q
2r
m

. . q
2m
m

n
i2

D
i
= . . . . . . (7.21)

P
j
q
j1m
q
j2m
. . q
jrm
. . q
jmm
n
ij

P
n
q
n1m
q
n2m
. . q
nr
m

. . q
nmm
n
in

q
1m
q
2m
. . q
rm
. . q
mm
Q
rm

gdje je: D
i
- terminski operativni plan izrade i-tog dijela (pozicije) koju treba
izraditi (predati i uskladititi) strojna obrada za potrebe montae u
odreenom planskom razdoblju
P
j
- j-ti finalni proizvod
T
rm
- rm-ti termin (tjedan) u kojem moraju biti na raspolaganju dijelovi za
montau
q
jrm
- koliina i-te vrste dijelova (pozicije) koje proizvodi strojna obrada
potrebnih za montau j-tog proizvoda u rm-tom terminu
n
ij
ukupna koliina i-te vrste dijelova (pozicije) koje proizvodi strojna
obrada za potrebe montae j-tog proizvoda u odreenom planskom
razdoblju
q
rm
ukupna koliina i-te vrste dijelova (pozicije) koje mora biti raspoloiva
za potrebe montae u rm-tom terminu
Q
rm
ukupna koliina i-te vrste dijelova (pozicije) za kompletno plansko
razdoblje

Podatak o q
rm
potreban je za praktinu primjenu u operativnoj pripremi strojne
obrade, te se matrica D
i
dovodi u jednostavniju plansko-terminsku formu tako to se
sumiraju kolone iz prethodne matrice:
D
i
= q
1m ,
q
2m ,
q
rm ,
q
mm
(7.22)

No time su tek utvreni krajnji termini dovrenja i uskladitenja pojedine pozicije
(komponente) D
i
i njezina spremnost za montau. Vano je pitanje kada tu poziciju
treba lansirati, tj. zapoeti njezinu proizvodnju kako bi se osiguralo njeno dovrenje u
planiranom terminu s obzirom da je u proizvodnji nuno odreeno vrijeme za izvrenje
svih aktivnosti (lansiranje, obrada, transport, ekanje). To vrijeme definiramo kao
ciklus izrade C
i
. Termin poetka izrade (lansiranja) T
rs
raunamo prema izrazu:
T
rs
= T
rm
C
i
(7.23)
gdje je: T
rs
- rs-ti termin u kojem treba zapoeti izrada (lansiranje) i-tog dijela
(pozicije) da bi bio spreman za montau u rm-tom terminu
C
i
- ciklus izrade i-tog dijela (pozicije) izraunat odreenom metodologijom
(analitiki, grafiki, modelom)

Primjenom relacije T
rs
na izraz za D
j
dobivamo novu matricu tipa M
i
sa terminima
osiguranja potrebnog i-tog repromaterijala za izradu dijelova (pozicija) u odreenom
planskom razdoblju:

M T
1s
T
2s
T
rs
T
ms

M
1
q
11s
q
12s
. . q
1rs
. . q
1ms

M
2
q
21s
q
22s
. . q
2rs
. . q
2ms

D
j
= . . . . . (7.24)

M
i
q
i1s
q
i2s
. . q
irs
. . q
ims

M
n
q
n1s
q
n2s
. . q
nrs
. . q
nms

D T
1s
T
2s
T
rs
T
ms

D
1
q
11s
q
12s
. . q
1rs
. . q
1ms
m
i1

D
2
q
21s
q
22s
. . q
2rs
. . q
2ms
m
i2

M
i
= . . . . . . (7.25)

D
j
q
j1s
q
j2s
. . q
jrs
. . q
jms
m
ij

D
n
q
n1s
q
n2s
. . q
nrs
. . q
nms
m
in

q
1s
q
2s
. . q
rs
. . q
ms
Q
rs

gdje je: M
i
- terminski operativni plan osiguranja i-te vrste i kvalitete
reprodukcijskog materijala potrebnog za izradu pozicija u strojnoj
obradi u odreenom planskom razdoblju
D
j
- j-ti dio (pozicija)
T
rs
- rs-ti vremenski termin (tjedan) u kojem treba biti osigurana i-ta vrsta
i kvaliteta repromaterijala za obradu dijelova
q
jrs
- koliina i-te vrste i kvalitete repromaterijala kojeg je potrebno
osigurati za izradu j-tog dijela (pozicije) u ts-tom terminu
m
ij
- ukupna koliina i-te vrste dijelova (pozicije) koje proizvodi strojna
obrada za potrebe montae j-tog proizvoda u odreenom planskom
razdoblju
q
rs
- ukupna koliina i-te vrste i kvalitete repromaterijala (sirovina, otkivak,
odljevak, itd.) koja mora biti osigurana za potrebe izrade dijelova
(pozicija) u rs-tom terminu
Q
rs
- ukupna koliina i-te vrste i kvalitete repromaterijala za kompletno
plansko razdoblje

Izraz se moe i pojednostaviti, a posebice kada se radi o pojedinanim dijelovima a ne
proizvodnim sklopovima, formirajui izraz:
M
i
= q
1s ,
q
2s ,
q
rs ,
q
ms
(7.26)
Teoretski gledano na osnovi ovako izraenog terminskog plana moe se vriti
lansiranje, i tako se u praksi i postupa, ali ima i mnogo sluajeva kada se lansiranje vri
i na drugaiji nain vezano za koliine i termine, o emu e biti govora u posebnom
poglavlju.
Opisanom matricom formiraju se koliine i termini osiguranja pojedinih
repromaterijala u promatranom planskom periodu. Ukoliko se u okviru vlastitog
proizvodnog sustava obavlja i proizvodnja nekih repromaterijala (npr. odljevka) vano
je odrediti i termin poetka te proizvodne faze, odnosno krajnji dozvoljeni termin
osiguranja nunih sirovina ze proces ljevanja odljevka. Odgovor o tome dobijamo
preko ciklusa ljevanja C
l
koji obuhvaa sve aktivnosti koje je u procesu ljevanja
odljevka potrebno obaviti. Termin odreujemo izrazom:
T
rl
= T
rs
C
l
(7.27)
gdje je: T
rl
- rl-ti termin u kojem treba osigurati nune sirovine odnosno zapoeti
(lansirati) ljevanje i-tog repromaterijala da bi bio spreman za obradu u
rs-tom terminu
C
l
- ciklus ljevanja i-tog repromaterijala (odljevka) izraunat odreenom
metodologijom


Primjenom relacije T
rl
na izraz za M
j
i uzimanjem u obzir popisa potrebnih sirovima za
izradu odljevka, dobivamo novu matricu tipa S
i
i termine osiguranja sirovina za izradu
odreenih odljevaka (repromaterijala) u odreenom planskom razdoblju prikazano
matricom (7.28).
M T
1l
T
2l
T
rl
T
ml

M
1
q
11l
q
12l
. . q
1rl
. . q
1ml
S
i1

M
2
q
21l
q
22l
. . q
2rl
. . q
2ml
S
i2

S
i
= . . . . . . (7.28)

M
j
q
j1l
q
j2l
. . q
jrl
. . q
jml
S
ij

M
n
q
n1l
q
n2l
. . q
nrl
. . q
nml
S
in

q
1l
q
2l
. . q
rl
. . q
ml
Q
rl

gdje je: S
i
- terminski operativni plan osiguranja i-te vrste sirovine potrebne za
izradu repromaterijala (odljevka) u odreenom planskom razdoblju
M
j
- j-ti polufabrikat (odljevak)
T
rl
- rl-ti vremenski termin u kojem treba osigurati i-ta vrstu sirovine za
izradu repromaterijala
q
jrl
- koliina i-te vrste sirovine koju treba osigurati za izradu j-tog
repromaterijala (odljevka) u rl-tom terminu
S
ij
- ukupna koliina i-te vrste sirovine namjenjene izradi j-tog
repromaterijala (odljevka) u odreenom planskom razdoblju
q
rl
- ukupna koliina i-te vrste sirovine koja mora biti osigurana za izradu
repromaterijala u rl-tom vremenskom terminu
Q
rl
- ukupna koliina i-te vrste sirovine za kompletno plansko razdoblje

Na temelju terminskog plana potrebnih dijelova za montau u odreenom planskom
razdoblju potrebno je osim terminiranja strojne obrade (odnosno izrade u vlastitim
pogonima) izraditi i terminski plan potrebnih dijelova, repromaterijala i sirovina koje
isporuuje nabava. Takav je plan rezultat rada operativne pripreme, a transformiran
u terminske specifikacije potrebnih roba predstavlja podlogu nabavnoj slubi za
izradu terminskog plana nabave na osnovi kojeg se vre aktivnosti oko ugovaranja
isporuka roba od dobavljaa.
Da bi se mogao izaditi terminski plan nabave potrebno je imati specifikacije sirovina,
polufabrikata i gotove robe temeljene na tehnolokim podlogama uz definiranu
dinamiku na osnovi terminskih operativnih planova montae, obrade i izrade
polufabrikata, ali i izraunate cikluse nabave kao i podloge o planskoj cijeni kao osnove
za ugovaranje isporuka robe.
Ciklus nabave relevantan je ciklusu montae ili ciklusu izrade u procesu proizvodnje, a
definira se kao vrijeme koje protee od ugovorenog termina isporuke robe (skladite
isporuioca) do termina kada e ta roba biti uskladitena kod kupca. Ciklus nabave
raunamo prema izrazu (7.29).
C
n
= t
z
+ t
t
+ t
p
+ t
u
(7.29)
gdje je: C
n
vrijeme trajanja ciklusa nabave i-tog resursa
t
z
mogue vrijeme kanjenja dobavljaa u odnosu na ugovoreni termin
t
t
vrijeme transporta od isporuioca do kupca
t
p
vrijeme preuzimanja robe (bilo kod proizvoaa ili kod kupca)
t
u
vrijeme manipulacije oko uskladitenja u skladite kupca

Vidljivo je da definicija ciklusa nabave ne obuhvaa aktivnosti ugovaranja i same
proizvodne aktivnosti kod isporuioca za koje takoer treba neko vrijeme, ali negdje
se treba zaustaviti definirajui granicu izrauna vremena kod ciklusa, i to onu granicu
koju je mogue odrediti s dovoljnom preciznou. Kod ciklusa nabave to je ugovoreni
termin isporuke.
Nakon utvrivanja planskih cijena i ciklusa nabave utvruju se termini u kojima treba
ugovoriti pojedine robe (sirovine, repromaterijali, dijelovi, podsklopovi) sa trita.
Termini u kojima najkasnije mora zapoeti isporuka pojedinog resursa (robe)
izraunava se uspostavljanjem korelacija izmeu ciklusa nabave svake pojedine stavke
nabavnog asortimana i njima relevantnih terminskih matrica tipa P
j
N
, D
j
N
, M
j
N
, S
j
N
.
Termin isporuke raunamo prema opem izrazu:
T
rn
= T
rx
C
n
(7.30)
gdje je: T
rn
- termin u kojem treba biti ugovorena i zapoeta isporuka i-tog resursa
(robe) da bi na vrijeme, u rx-tom (rm-tom, rs-tom, rl-tom) terminu
zapoela naredna proizvodna faza
T
rx
- rx-ti termin u kojem e poeti prerada i-tog resursa ( robe )
C
n
- ciklus nabave i-tog resursa ( robe )

Koritenjem ove relacije mogu se formirati kako godinji planovi nabave, tako i
terminski operativni planovi nabave kao rekapitulacije slijedeeg tipa (npr. za sluaj
gotovih dijelova):

D T
1n
T
2n
T
rn
T
mn

D
1
q
11n
q
12n
. . q
1rn
. . q
1mn
q
1

D
2
q
21n
q
22n
. . q
2rn
. . q
2mn
q
2

N
D
= . . . . . (7.31)

D
i
q
i1n
q
i2n
. . q
irn
. . q
imn
q
i


D
n
q
n1n
q
n2n
. . q
nrn
. . q
nmn
q
n

gdje je: N
D
- terminski operativni plan nabave gotovih dijelova za odreeno plansko
razdoblje
D
i
- i-ta gotova roba (pozicija) koju je potrebno nabaviti
T
rn
- rn-ti vremenski termin u kojem treba osigurati gotovost robe kod
dobavljaa, odnosno zapoeti isporuku
q
irn
- koliina i-te gotove robe (pozicije) koja mora biti ugovorena za
isporuku u rn-tom terminu
q
i
- ukupna koliina i-te gotove robe (pozicije ) koja mora biti ugovorena za
isporuku u odreenom planskom razdoblju

Ukupni asortiman resursa koji nabava treba osigurati u odreenom planskom razdoblju
predstavljamo relacijom:
N

= [ N
P
+ N
D
+ N
M
+ N
S
] (7.31)
gdje je: N ukupni program nabave reprodukcijskih resursa (podsklopova, dijelova,
materijala-polufabrikata, sirovina)
N
P
specifikacija nabave gotovih proizvoda (podsklopova)
N
D
specifikacija nabave gotovih dijelova (pozicija)
N
M
specifikacija nabave repromaterijala (polufabrikata)
N
S
specifikacija nabave sirovina

Vidljivo je da nabavna sluba dobija vrlo sreene i jednostavne podloge specifikacije
u kojima se jedan resurs pojavljuje kao jedna stavka za koju su odreene koliine i
termini ugovaranja bez obzira u koliko se proizvoda ugraivao.
PLAN DOLASKA ROBE
NABAVNA
SLUBA
UGOVOR O
ISPORUCI ROBE
N
P
+ N
D
N
M
Tehnike
podloge za
nabavu
Poslovna
politika nabave
N
S

Slika 7.3. Pregled ulaznih i izlaznih podloga nabavne slube
pri ugovaranju isporuka robe
Slika (7.3) daje pregled osnovnih informacijskih dokumenata koji slue nabavnoj slubi
za ugovaranje isporuka, te kao podloge za preuzimanje robe.
Plan dolaska robe zasebna je podloga nabavne slube, a cjelina je ukupnosti poslova
planiranja. Sadri osnovne izvode iz ugovora o isporuci robe kao npr. to, koliko i kada
e biti isporueno. Dokument je u osnovi namjenjen ulaznom skladitu kako bi znalo to
treba preuzeti, kao i transportnoj slubi nabave. U sluaju koritenja raunala u
poslovanju mogue je na osnovu tog plana organizirati izradu automatskih upozorenja
dobavljaima.
Nakon aktivnosti terminiranja proizvodnje finalnih proizvoda i njihovih sastavnih
komponenti (podsklopovi, dijelovi, polufabrikati-repromaterijali, sirovine), mogue je
formirati pogodno oblikovane rekapitulacije proizvodnih zadataka po pojedinim
organizacijskim cjelinama (npr. za strojnu obradu, montau, ljevaonu, toplu obradu,
nabavu). Kod strojne obrade rekapitulacije se izraavaju u sljedeem obliku:

D T
1s
T
2s
T
rs
T
ms

D
1
q
11s
q
12s
. . q
1rs
. . q
1ms
n
1

D
2
q
21s
q
22s
. . q
2rs
. . q
2ms
n
2

P
SO
= . . . . . (7.32)

D
i
q
i1s
q
i2s
. . q
irs
. . q
ims
n
i

D
n
q
n1s
q
n2s
. . q
nrs
. . q
nms
n
n


gdje je: P
SO
- terminski operativni plan proizvodnje pozicija (proizvodnih sklopova,
dijelova) u strojnoj obradi za odreeno plansko razdoblje
D
i
- i-ta vrsta pozicije
q
irs
- koliina i-te vrste pozicije koju treba izraditi u rs-tom vremenskom
terminu
n
i
- ukupna koliina i-te vrste pozicije koju treba izraditi u strojnoj obradi
u ukupnom planskom razdoblju

Na isti nain je temeljem terminski operativnih planova mogue izraditi rekapitulaciju
potrebnih repromaterijala za potrebe strojne obrade kako po asortimanu tako i po
koliinama za pojedine planske termine prema izrazu (7.33).

M T
1s
T
2s
T
rs
T
ms

M
1
q
11s
q
12s
. . q
1rs
. . q
1ms
m
1

M
2
q
21s
q
22s
. . q
2rs
. . q
2ms
m
2

M
SO
= . . . . . (7.33)

M
i
q
i1s
q
i2s
. . q
irs
. . q
ims
m
i

M
n
q
n1s
q
n2s
. . q
nrs
. . q
nms
m
n

gdje je: M
SO
- terminski operativni plan potrebnih repromaterijala u strojnoj obradi
za odreeno plansko razdoblje
M
i
- i-ta vrsta i kvaliteta reprodukcijskog materijala
q
irs
- koliina i-te vrste i kvalitete repromaterijala u rs-tom vremenskom
terminu
m
i
- ukupna koliina i-te vrste i kvalitete repromaterijala u ukupnom
planskom razdoblju

Isto bi vailo i za eventualno potrebne sirovine u strojnoj obradi.
Za izloenu analizu aktivnosti terminiranja vano je naglasiti da je izloena uz
pretpostavku da se terminski plan donosi bez obzira na tekue stanje, tj kao da
jedno plansko razdoblje nema nikakve veze sa prethodnim planskim razdobljem. Takve
su situacije rijetke jer se u praksi proces proizvodnje odvija kontinuirano, te se
prilikom odreivanja plana za naredno plansko razdoblje u obzir uzima stanje svih
resursa u graninom terminu izmeu uzastopnih planova. Problem se lako uoava, ali
mu je rjeenje dosta sloeno. Posebice je to sluaj kod proizvodnje koja se realizira u
vie faza, jer se utvrivanje stanja resursa usloava zbog formiranja dueg ili kraeg
repa nedovrene proizvodnje u razliitim proizvodnim (transformacijskim) fazama.
Proces planiranja za naredno plansko razdoblje mora zapoeti znatno prije poetka
planskog perioda tj. ranije od termina odvijanja, i to najkasnije prije poetka onih
aktivnosti (nabava, ljevanje) koje imaju najdui ciklus. S obzirom da bi prilikom
stvaranja plana narednog planskog perioda htjeli u obzir uzeti stanje resursa iz
prethodnog planskog perioda, nuno je izraunati oekivano stanje resursa u prvom
terminu narednog planskog razdoblja. U sluaju idealnog ostvarenja planova to i ne bi
bio problem, ali se u praksi ipak deavaju manja ili vea odstupanja od planova, te ih
treba uzeti u obzir i izraunati svaki put prilikom revizije ili izrade plana za novo
plansko razdoblje.
Za svaku fazu proizvodnog ciklusa (montaa, strojna ili druga obrada, nabava)
potrebne koliine resursa za naredni planski period utvrditi emo prema izrazu (7.34)
n
i
= n
ip
- n
is
(7.34)

gdje je: n
i
- stvarno potrebna koliina i-te pozicije (sklopa, dijela) koju treba
proizvesti u nekom narednom planskom razdoblju
n
ip
- planska potrebna koliina i-te pozicije (sklopa, dijela) za naredno
plansko razdoblje
n
is
- stanje oekivanih koliina i-te pozicije na zalihi i to na poetku
narednog planskog razdoblja.

Planski potrebne koliine jednostavno se izraunavaju prema obrascu:
n
ip
= g
i
q
j
(7.35)
gdje je: g
i
- koliina i-te pozicije (sklopa, dijela) koja se ugrauje u nadreeni
proizvod (po konstrukcijskoj sastavnici)
q
j
- koliina j-tih proizvoda u koje se ugrauje i-ta pozicija u okviru
planskog razdoblja (zadano matricom P
p
)

Neto sloeniji problem predstavlja izraunavanje oekivanog stanja svake
pojedinane pozicije u poetnom terminu novog planskog razdoblja. Izraun se izvodi
po teoriji repova na osnovi priliva i potronje pojedinog resursa od trenutka
izrade plana do poetnog termina novog planskog razdoblja prema izrazu:
n
is
= Q
is
+
=
k
j 1
n
ij
-
=
t
r 1
n
ir
(7.36)

gdje je: Q
is
stanje zaliha i-te pozicije (sklopa, dijela) u trenutku poetka izrade
plana (na osnovi trenutnog stanja zaliha)
n
ij
j-ta koliina i-te pozicije koja e ui u meuskladite do prvog termina
narednog planskog razdoblja (na osnovi dokumenata OPP-a po
lansiranim koliinama ili dokumenata nabave o isporuci robe)
n
ir
r-ta koliina i-te pozicije koja e biti utroena od trenutka izrade plana
do prvog termina narednog planskog razdoblja (iz terminskog plana
prethodnog razdoblja)

Ovom formulom u naredni se plan unose sva odstupanja nastala u predhodnom
planskom razdoblju, te se plan svodi na realno stanje resursa !!!
7.3.2. OPERATIVNO PLANIRANJE PROIZVODNIH KAPACITETA
Svako terminiranje proizvodnje ujedno predstavlja i operativno planiranje proizvodnih
kapaciteta, posebice za sluajeve gdje je planiranje prvenstveno voeno to boljim
iskoritenjem kapaciteta (velike serije za osigurano trite).
Koliine pojedinih proizvoda mogu biti s obzirom na karakter proizvodnog programa te
veliine iz godinjeg plana razliito dinamiki rasporeene u odreenom vremenskom
planskom razdoblju. Stoga je operativnim planom optereenja kapaciteta potrebno
analizirati koritenje proizvodne opreme, te utvrditi optereenja, propusnu mo, te
eventualna uska grla koja se pri radu mogu javiti, kao i iskoristivost proizvodne
opreme to je usko povezano s uspjenim planiranjem odnosno voenjem proizvodnje.
Raspoloivi vremenski proizvodni kapacitet i-te proizvodne opreme u odreenom
vremenskom razdoblju raunamo prema poznatom izrazu:
K
ir
= h s d
T
(7.37)
pri emu se kod izrauna najee primjenjuju mjeseni K
mi
, tjedni K
ti
, i dnevni K
di

raspoloivi kapaciteti izraeni u satima / vremenskoj jedinici.
Raspoloivi proizvodni kapacitet ukupnog proizvodnog sustava ( OPS-a ) prikazujemo
kao:
K
sr
=
i
n
=
1
K
ir
(7.38)
gdje je: K
sr
- raspoloivi vremenski kapacitet ukupnog proizvodnog sustava u r-tom
razdoblju
K
ir
- raspoloivi vremenski kapacitet i-te proizvodne opreme u s-tom
proizvodnom sustava za r-to vremensko razdoblje
i = 1, 2, n - broj pojedinanih kapaciteta u s-tom proizvodnom sustavu

Stvarno optereenje kapaciteta podrazumjeva ukupno plansko vrijeme izrade na
proizvodnoj opremi u odreenom vremenskom razdoblju. Ono se rauna na osnovi
tehnoloke dokumentacije i operativnih informacija (koliina proizvodnje i prebaaja
norme), pri emu se za pojedinani kapacitet koristi izraz:
t
ir
=
=
n
j 1

=
z
r 1
t
rij
q
ij
f
n

(7.39)
gdje je: t
ir
- vremensko optereenje i-tog kapaciteta (proizvodne opreme) u r-tom
razdoblju
j = 1, 2, n - broj razliitih izradaka koji se obrauju na i-tom proizvodnom
kapacitetu
r = 1, 2, z - broj operacija koje se izvode na i-tom kapacitetu pri obradi
j-tog izratka
t
rij
- vrijeme r-te operacije pri obradi j-tog izratka na i-tom proizvodnom
kapacitetu
q
ij
- koliina j-tih izradaka koji se obrauju na i-tom proizvodnom
kapacitetu
f
n
- faktor prebaaja norme (obino manji od 1)

Za optereenje proizvodnog sustava koristi se opi izraz (7.40).

t
sr
=
i
m
=
1
t
ir
(7.40)
gdje je: t
sr
- vremensko optereenje s-tog proizvodnog sustava u r-tom terminskom
razdoblju
t
ir
- vremensko optereenje i-tog kapaciteta iz s-tog PS-a u r-tom terminu
i = 1, 2, m - broj pojedinanih kapaciteta u s-tom proizvodnom sustavu

Proizvodni sustavi naelno mogu biti formirani na dva specifina naina: kao linije ili
kao grupe proizvodne opreme. Stoga njihova optereenja tj. potrebne planske
kapacitete izraavamo prema relacijama:
linija: t
sl
=
=
n
j 1
T
j
. q
j
. f
n

(7.41)

gdje je: t
sl
- vremensko optereenje (planski kapacitet) linijskog sustava za
odreeno terminsko razdoblje
T
j
- takt proizvodnje j-tog proizvoda pri obradi na linijskom proizvodnom
sustavu
q
j
- koliina (obim) j-tih proizvoda (dijelova)
f
n
- faktor prebaaja norme (manji od jedan)

j = 1, 2, n - broj razliitih dijelova koji se obrauju na s-tom proizvodnom
sustavu
grupa: t
sg
=
=
m
i 1

=
n
j 1

=
z
r 1
t
rij
. q
ij
. f
n

(7.42)

gdje je: t
sg
- vremensko optereenje (planski kapacitet) grupnog proizvodnog
sustava za odreeno terminsko razdoblje
t
rij
- vrijeme r-te operacije pri obradi j-tog izratka na i-tom proizvodnom
kapacitetu
q
ij
- koliina (obim) j-tih izadaka koji se obrauju na i-tom proizvodnom
kapacitetu
f
n
- faktor prebaaja norme (manji od jedan)

j = 1, 2, n - broj razliitih dijelova koji se obrauju na i-tom proizvodnom
kapacitetu
r = 1, 2, z - broj operacija koje se izvode na i-tom proizvodnom kapacitetu
prilikom obrade j-tog izratka

Iskoristivost kapaciteta naelno definiramo izrazom:

kapacitet i raspoloiv
e opterepte plansko
uloeno
dobiveno
o raspoloiv
o iskoriten
= = = (7.43)
Ukoliko je < 1 pojedinani kapacitet nije dovoljno optereen, ukoliko je = 1
kapacitet je optimalno 100 % optereen, a ukoliko je > 1 kapacitet je preoptereen
(treba vei broj proizvodne opreme ili smanjiti planske koliine !)

Iskoristivost kapaciteta proizvodnog sustava dobijemo ukoliko u odnos stavimo
optereenje (planski kapacitet) sustava i raspoloivi proizvodni kapacitet prema
izrazu:

m K
t
m
i
i
s
s

=
= =
1
(7.44)
gdje je:
s
stupanj iskoristivosti proizvodnog sustava (svih kapaciteta u njemu)
t
s
plansko optereenje proizvodnog sustava
K
s
raspoloivi kapacitet proizvodnog sustava
i
stupanj iskoristivosti i-tog proizvodnog kapaciteta

Ukoliko se eli utvrditi da li neki proizvodni sustav moe proizvesti odreenu planiranu
koliinu proizvoda rauna se tzv. propusna mo na nain da se u odnos stavi
potreban i raspoloiv kapacitet.
Za liniju kao organizacijski oblik koristi se relacija:

T
n
j
n j j
si mi
d s h
f q T
P

= =

=1
*
(7.45)
gdje je: P
ml
propusna mo linijskog proizvodnog sustava, a adekvatna je stupnju
iskoristivosti
q
j
koliina (obim) j-tih izadaka (proizvoda) koji se obrauju na
proizvodnom sustavu

Ukoliko je vrijednost propusne moi P
m
1 konstatiramo da proizvodni sustav
omoguuje svladavanje planirane proizvodnje u normalnim uvjetima, a ukoliko je P
m
> 1
znai da je proizvodni sustav preoptereen. Ovisno o veliini preoptereenja mogu se
poduzeti razliite njere: djelomian rad u treoj smjeni (poveati s), rad u slobodnim
danima subotom i nedjeljom (poveati d), smanjiti gubitke - dnevni odmor, zastoji,
ekanja (poveati
T
), odnosno nastojati poveati prebaaj norme?

Analizirajui optereenja, odnosno propusnu mo i uska grla za razne sluajeve
zakljuujemo da u okviru odreenog vremenskog razdoblja u opem sluaju za
linijski sustav vrijedi:
T
1
T
2
T
r
T
m

P
ml
= P
ml1 ,
P
ml2 ,
P
mlr ,
P
mlm
(7.46)
gdje je: P
ml
propusna mo linijskog proizvodnog sustava
P
mlr
propusna mo linijskog sustava u r-tom vremenskom planskom
razdoblju

Kod grupnih proizvodnih sustava propusna mo cijelog sustava ovisna je o propusnoj
moi svakog pojedinog kapaciteta, pa vrijedi relacija:
P
mg
=
i
(7.47)
To ujedno znai da svaki pojedinani kapacitet u sustavu (radiona, pogon) moe
postati usko grlo. Za otklanjanje uskog grla vae isti stavovi kao kod linijskog PS-a. Na
isti nain kod grupnih proizvodnih sustav koji se kao cjelina sastoje od vie razliitih
proizvodnih kapaciteta (stroj, runa obrada, ureaj,) propusna mo ovisi o svakom
pojedinom kapacitetu, pri emu svaki moe biti i usko grlo ( P
m
=
i
), te vai slijedea
relacija:

K T
1
T
2
T
r
T
m

K
1

11

12
. .
1r
. .
1m

1

K
2

21

22
. .
2r
. .
2m

2

P
mg
=
s
= . . . . . . (7.48)

K
i

i1

i2
. .
ir
. .
im

i

K
n

n1

n2
. .
nr
. .
nm

n

s1

s2
. .
sr
. .
sm

s

gdje je:
s
- stupanj iskoristivosti cijelog proizvodnog sustava
K
i
- i-ti proizvodni kapacitet (stroj, runa obrada, oprema)
T
r
- r-ti termin (plansko razdoblje)
ir
- stupanj iskoristivosti i-tog proizvodnog kapaciteta u r-tom razdoblju
sr
- stupanj iskoristivosti PS-a u r-tom terminskom razdoblju
i
- ukupni stupanj iskoristivosti i-tog proizvodnog kapaciteta u odreenom
vremenskom razdoblju ( niti jedan nije > 1 ).

Pri emu
ir
raunamo na temelju izraza:

T
n
j
z
x
n ijr xij
ir
d s h
f q t

=

= = 1 1
*
(7.49)
gdje je: t
xij
vrijeme x-te operacije pri obradi j-tog izratka na i-tom proizvodnom
kapacitetu
q
ijr
koliina j-tog izratka koja se obrauje na i-tom kapacitetu u r-tom
terminu

Pitanje je kako to realnije utvrditi iznos za q
ijr
!!! Terminskim planom utvruje se
planski iznos, ali samo kao koliina koja se u odreenom terminu mora realizirati. No,
proizvodni se proces odvija za sve vrijeme trajanja ciklusa proizvodnje koji esto
moe biti i dui od jednog terminskog intervala. Stoga planski terminiranu koliinu q
ijr

za bilo koji r-ti termin rasporeujemo jednoliko po cijelom trajanju ciklusa. U tu svrhu
odreujemo koeficijent rasporeda po ciklusu:

T
C
v
j
j
= (7.50)
gdje je: v
j
- koeficijent rasporeda po ciklusu odnosno odnos trajanja jednog planskog
razdoblja i ciklusa izrade pri proizvodnji j-tog dijela (proizvoda)
T - vremensko trajanje jednog jedininog terminskog intervala
C
j
- ciklus izrade j-te pozicije izraen kao cijeli broj jedininih terminskih
intervala

Vrijednost v
j
1, pa ukoliko je jednaka jedinici uzimamo da je q
ijr
= q
ij
. To znai da je
planirana terminska koliina j-te pozicije u r-tom terminu ujedno i koliina s kojom se
rauna optereenje strojeva u sustavu u tom terminu.
Kada je v
j
> 1 planiranu terminsku koliinu treba rasporediti na onoliko terminskih
jedinica kolika je veliina v
j
po izrazu:

j
ijr
ijy
v
q
q = (7.51)
gdje je: q
ijy
koliina j-te pozicije koja se obrauje na i-tom kapacitetu u y-tom
terminu
y = r, r+1, r+2, r+n - broj terminskih intervala na koje se koliina
rasporeuje

To znai da se ukupna terminska koliina izradaka za r-ti termin rasporeuje u
jednakim obimima kroz cijeli ciklus obrade, s tim da zapone u (r-y) - tom terminu

(termin lansiranja ukoliko elimo da bude na vrijeme gotova) i dalje u onoliko narednih
termina y kolika je vrijednost v
j
.

Finim planiranjem kapaciteta mogue je planirati rad svakog pojedinanog kapaciteta
dinamiki na osnovi finog terminiranja operacija, a na gantogramu se u jednom redu
kumuliraju sve operacije koje je nuno na tom kapacitetu izvriti.
7.3.3. TEHNIKE PRIKAZA OPERATIVNIH PLANOVA
Vie je naina iskazivanja operativnih terminskih planova, pri emu su izuzimajui
elektronike ureaje s analogno-digitalnom regulacijom i signalizacijom najee
tehnike:

numeriki-tabelarna odreuju se i termini lansiranja, termini planiranja pojedinih
operacija, te termini predaje u SGP, ali su te planske veliine ipak vizualno slabije
uoljive nego kod prikaza terminskog plana gantogramom. Numeriki se prikaz
moe i drugaije koncipirati, npr. uz predvianje redova za oznaavanje izvrenja,
ime se osigurava usporedba ostvarenja planskih aktivnosti
gantogram (dijagramski numerio-grafiki oblik) osigurava lake uoavanje
planskih veliina i u praksi se vrlo esto koristi. Takvi Gantovi dijagrami omoguuju
praenje planova pomou horizontalnih duina kojima su zorno prikazani poeci i
zavreci svake operacije. Dodatno se iznad takvih duina mogu ispisati i brojevi
radnog naloga, oznaka izratka kao i broj operacije. U grafike naine iskazivanja
planova spadaju i mreni dijagrami.
planska ploa koja se esto koristi u razliitim izvedbama i veliinama. Svim je
izvedbama zajedniki princip nanoenja planskih veliina i njihovog praenja.
Planovi se ne iskazuju brojevima ili crteom, ve postavljanjem i premjetanjem
tehnikih elemenata (utikaa, ploica, papirnatih traka i slino). Obino se na
lijevoj strani nalaze pretinci za umetanje kopija radnog naloga, odnosno kartona za
oznaavanje proizvodne opreme. S desne se strane za svaki nalog ili izradak nalaze
po dva reda rupica, pri emu se u prvi red umeu utikai oznaavajui poetke
terminskih planova, a u donjem se redu rupica prati izvrenje. Karakteristika ove
tehnike je jednostavno i brzo iskazivanje plana i bilo kakvih izmjena jer nema
brisanja i ponovnog unoenja brojeva ili crta kao kod numerikog ili gantogramskog
prikaza.
7.4. METODE OPERATIVNOG PLANIRANJA
Poslovi operativne pripreme nisu rutinskog karaktera ak ni u sluaju dobro razraene
tehnoloke pripreme proizvodnje. To je tek solidan preduslov dobrom koncipiranju
operativnih poslova uz kreativan pristup rjeavanju problema.

Pri operativnom planiranju naelno se primjenjuje nekoliko metoda koje se s obzirom
na okolnosti u kojima se proizvodnja odvija, posebice karakteristika proizvodnog
programa, javljaju u niz varijanti. Primjenjene metode jesu:

1. Metoda planiranja po jednokratnom proizvodnom nalogu
2. Metoda planiranja po min-max zalihama
3. Metoda planiranja potreba za materijalom MRP ( material requirements
planning )
4. Metoda planiranja proizvodnih resursa MRP II ( manufacturing resource
planning ).
7.4.1. METODA JEDNOKRATNOG PROIZVODNOG NALOGA
Ideja metode je u tome da se planira tono odreen broj dijelova potrebnih prilikom
montae nekog finalnog proizvoda za definirano terminsko razdoblje. Radi lakeg
praenja odvijanja kao i analize trokova, takva se proizvodnja lansira pod jednim
zajednikim proizvodnim nalogom, pa joj od tuda proizlazi ime. Metoda se obino
primjenjuje kod pojedinane i maloserijske proizvodnje koja se rijetko ponavlja, ili su
intervali ponavljanja dugaki i nesigurni. Stoga je elja da na skladitima ne ostanu
zalihe pojedinih dijelova, ve da svi budu upotrebljeni u fazi izrade finalnog proizvoda.
Tako se u proizvodnju lansira koliina dijelova koja je upravo potrebna za zavrnu
montau proizvoda, te nema ni poetnih ni zavrnih zaliha gotovih dijelova.
7.4.2. METODA SIGNALNIH ( MIN - MAX ) ZALIHA
Za proizvodni program s karakteristikama serijske proizvodnje uz njeno kontinuirano
ponavljanje u kraim ili duim intervalima, operativno planiranje moe se bazirati na
metodi upravljanja zalihama ( min max ) gotovih proizvoda.
Kod serijske proizvodnje znaajno je osigurati neprekidan planirani ritam montae
finalnih proizvoda, te se zalihama upravlja na nain da na skladitima u svakom
trenutku postoji osiguran ukupan asortiman dijelova potreban za kontinuiranu
proizvodnju. Sustav upravljanja zalihama se temelji na signalnim zalihama, odnosno
periodinom naruivanju dijelova, kako bi se dobava osigurala ne onda kada se dijelovi
potpuno potroe ve kada koliine na skladitu (zalihe) dosegnu neku minimalnu
sigurnosnu veliinu. Istovremeno kako zalihe uz sebe veu znatna financijska
sredstva, nastoji se da one budu to manje te da se dijelovi na zalihama obnavljaju na
nain da ne prijeu neku maksimalnu koliinu. Politika planiranja svodi se na provjeru
stanja u pravilnim vremenskim razmacima, te neprekidno odravanje stanja zaliha
izmeu nekog minimuma i maksimuma.

Slika 7.4. Prikaz opeg kretanja zaliha
Prema grafikom prikazu opeg kretanja zaliha jednog entiteta obnova se vri
dobavom konstantnog obima ( Q
max
Q
min
), i to kod kontinuirane i jednolike potronje
u jednolikim vremenskim intervalima. No postoji i cijeli niz drugih varijacija pri emu
varirati mogu obim obnove, ritam termina obnove, ritam troenja zaliha, ali i sve
veliine istovremeno. Pri tom je jedino vano zalihe odravati unutar planiranih min
max koliina.

Kriteriji definicije min max koliina kompleksni su i vieslojni, a kao jedna od bitnih
varijabli pojavljuje se prosjena vrijednost ukupnih zaliha. Treba teiti da je ona to
nia, a to se ostvaruje to niim signalnim, odnosno minimalnim koliinama, a
srazmjerno riziku realizacije proizvodnje (rizici zastoja i nepravovremene obnove).
Granica minimuma ovisi i o koliinama obnove zaliha (racionalnost i ekonominost
proizvodnje) te uestalosti obnove. Prosjena vrijednost zaliha nia je za sluajeve
malih koliina obnove, te eeg obnavljanja (ciklus obnove). Najpovoljnije je sluaj
kada je obim (koliina) i ciklus obnove (uestalost) zaliha usklaen s dinamikom
potronje dijelova na montai u to kraim vremenskim intervalima, ali se to u praksi
teko postie osim kod masovne proizvodnje. Razlog je u ogranienjima vezanim za
ekonominost i racionalnost proizvodnje male koliine dijelova iji bi ritam izrade bio
usklaen s ritmom troenja.
Zalihe (Q)
Q
max1
Q
max2
Q
min
q
2
q
1
Q
1
Q
2
q = const ; t
pot
= const
q obujam
t
pot
ritam potronje
Vrijeme (t)
t
1
t
2

Slika 7.5. Kretanje zaliha ovisno o obujmu i ritmu potronje
Osnovni nedostaci upravljanja zalihama kao sustavu temeljenom na prognoziranju
potranje za materijalom lee u tome to se zalihe ne mogu planirati neovisno, ve
samo u okviru proizvodnje konkretnih sklopova i proizvoda. Utvrivanje zakonitosti i
simuliranje potranje materijala i gotovih dijelova nie razine sloenosti prilino je
teko i neprecizno jer jedan dio njih ulazi u razliiti broj sklopova vie razine, te svaka
promjena plana i poremeaj proizvodnje entiteta vie razine bitno utjee na
mogunost planiranja zaliha i dijelova.
7.4.3. METODA PLANIRANJA POTREBA ZA MATERIJALOM MRP
Metoda je poznata pod nazivom MRP ( Material Requirements Planning ) i razvijena
je i primjenjena u USA ve ezdesetih godina (Orlicky). Temelji se na planiranju
potreba za materijalom to proizlazi iz glavnog plana proizvodnje. Prema MRP modelu
plan potreba izrauje se na temelju plana prodaje ili pojedinanih zahtjeva prodaje,
podataka o proizvodima, zalihama, otvorenim narudbama i otvorenim proizvodnim
radnim nalozima, te sa kao takav smatra glavnim planom proizvodnje. Planovi potreba
za materijalom nieg nivoa sloenosti izrauju se na temelju njihovih matinih
podataka i strukturnih sastavnica.

PLANIRANJE
POTREBA ZA
MATERIJALOM
PLAN POTREBA ZA
MATERIJALOM
GLAVNI PLAN I
ZAHTJEVI
PRODAJE
1
ZALIHE
2
STRUKTURNE
SASTAVNICE
OTVORENE
NARUDBE
3
OTVORENI RADNI
NALOZI
4
SKLOPOVI I
DJELOVI
Za nie razine

Slika 7.6. Planiranje potreba za materijalom
Kod MRP modela teite planiranja i upravljanja materijalom nije na zalihama, ve na
planiranoj potronji i tokovima materijala. Znai, potronja materijala odreuje
potranju, a tokovi materijala odreuju tok proizvodnje. Primjenom takvih MRP
modela izraun potranje za materijalom je uz stabilno trite nabave temeljen na
metodama operacijskih istraivanja, dok prognoziranje kao kod modela planiranja i
upravljanja proizvodnjom na temelju upravljanja zalihama gubi na vanosti.

Do znaajne primjene MRP modela dolazi tek implementacijom modela uz primjenu
raunala. Pri tom se dodatne potrebe za materijalom u nekom r-tom terminu
raunaju kao:
DODATNE POTREBE
( r )
= UKUPNE PLANSKE VELIINE
( r )
- OTVORENI RADNI
NALOZI
( r )
- OTVORENE NARUDBE
( r )
- UKUPNE
ZALIHE
( r )
- POTREBE
( r - 1 )

Ukoliko se dodatne potrebe u r-tom terminu razlikuju od potreba u r-1 terminu
potrebno je planirati proizvodnju (ili naruivanje preko nabave) uzevi u obzir ciklus
izrade (nabave). Termini se odreuju terminiranjem unatrag, a te dodatne potrebe
pretvaraju se u stvarene planske koliine proizvodnje i nabave u skladu s politikom
nabave i upravljanja zalihama poduzea. Sve se to obrauje uporabom raunala, a
programi za pretvorbu diskretiziranog (operativnog) plana proizvoda u planove nabave
i proizvodnje (izrade) dijelova nazivaju se procesori sastavnica ( Bill of Material
Processor ).
7.4.4. METODA PLANIRANJA PROIZVODNIH RESURSA MRP II
Metoda je poznata pod nazivom MPR II ( Manufacturing Resource Planning ), a
otklanja osnovni nedostatak MRP modela koji su orjentirani samo materijalima uz
zanemarivanje ostalih proizvodnih resursa, posebice kapaciteta. Ta je vanost
planiranja svih proizvodnih resursa i imenom naglaena, pa MRP II sustavi integriraju
MRP sustave planiranja i upravljanja materijalom sa sustavima planiranja i upravljanja
kapacitetima, te upravljanja aktivnostima izvrenja proizvodnje.
IZRAUNAVANJE POTREBNOG FONDA
RADNOG VREMENA (OPTEREENJE)
PLANIRANJE RASPOLOIVOSTI
PROIZVODNE OPREME
IZRAUNAVANJE I USKLAIVANJE
PLANA ZAUZETOSTI KAPACITETA
Modeli ciklusa
proizvodnje
Tehnoloke
sastavnice
Normativi rada za
proizvode
Glavni plan
proizvodnje
Terminski planovi
proizvodnje
Planovi odravanja
Radni kalendar
Proraun zauzetosti proizvodne
opreme ili tehnolokih grupa
Plan raspoloivosti proizvodne
opreme ili tehnolokih grupa
GRUBI PLAN
ZAUZETOSTI
KAPACITETA

Slika 7.7. Aktivnosti planiranja kapaciteta kod MRP II modela
Osnovna je ideja MRP II modela da glavni plan proizvodnje treba biti usklaen ne
samo s mogunostima pripreme proizvodnje i nabave, ve i sa proizvodnim
kapacitetima. Takvo se usklaivanje naziva grubim planiranjem kapaciteta ( Rough
Capacity Planning ), pri emu se zalihe materijala i dijelova te mogunost njihove
nabave ne uzima u obzir. To se planiranje kapaciteta vri usporedno s izradom glavnog
plana proizvodnje, sadrava zbirni plan optereenja pojedinih strojeva ili tehnolokih

grupa, te odgovara na pitanje da li je u nekom planskom razdoblju mogue proizvesti
planirane koliine proizvoda.
Aktivnosti usklaenog planiranja kapaciteta (slika 7.7) obuhvaaju izraun potrebnog
fonda radnog vremena, optereenja odnosno potrebne kapacitete i raspoloive
proizvodne kapacitete. Prilikom izrauna optereenja, tj. potrebnih kapaciteta u obzir
se uzimaju normativi rada, vrijednosti veliina serija, te modeli stvarnih ciklusa
proizvodnje. Usklaivanjem zauzetosti kapaciteta formiraju se grubi planovi
zauzetosti proizvodne opreme ili tehnolokih grupa koji se analitiki iskazuju za svaku
terminsku jedinicu, te se optereenja mogu prebacivati na prethodne ili naredne
terminske jedinice. Znaajne korekcije optereenja vre se korekcijom glavnog plana
proizvodnje, preraspodjelom optereenja meu proizvodnom opremom ili angairanjem
kooperanata.
7.5. PLANIRANJE SERIJE
Pri operativnom planiranju vrlo je vaan pojam serije. Uz nju je vezana veliina ciklusa
izrade zbog utjecaja na pripremno-zavrna vremena ( priprema i rasprema radnog
mjesta proizvodnog kapaciteta ). Pod serijom u obradi izradaka podrazumjevamo
onaj broj izradaka koji se na jednoj proizvodnoj opremi obradi u kontinuitetu ( uz
jednokratnu pripremu i raspremu radnog mjesta ).
Tehniki aspekt problema odreivanja veliine serije se ogleda u fizikoj manipulaciji
s manjim ili veim brojem izradaka, iskoristivosti radionikog prostora, transportnih
sredstava i slino. No ti su poslovi, iako vani, ipak manjeg znaaja u odnosu na
ekonomski aspekt problema odreivanja serije, te se uglavnom rjeavaju na nain da
se veliina serije prilagoava onoj koja je ekonomski opravdana. Problem odreivanja
ekonomski opravdane veliine serije svodi se na analizu razliitosti ponaanja i visinu
prosjenih fiksnih i varijabilnih trokova u odnosu na broj izradaka koji se u seriji
istovremeno obrauju. Kao fiksne trokove uzimamo one koji su neposredno zavisni o
broju serija prilikom izrade proizvoda (trokovi rada i materijala pri planiranju,
trokovi izrade i lansiranja operativne dokumentacije, trokovi pripreme i raspreme
radnih mjesta, trokovi manipulacije materijalom i alatima, ), pa bi s tog stanovita
bilo pogodno da serije budu to vee. No to nije i ekonomski opravdano zbog
angairanja znatnih obrtnih sredstava (kamate, trokovi uskladitenja, itd.), te bi sa
stanovita tih trokova bilo optimalno da veliina serije tei ka nuli. Dakle, fiksni
trokovi po jedinici proizvoda smanjuju se s poveanjem broja izradaka u seriji,
dok proporcionalni varijabilni trokovi po jedinici proizvoda rastu. Optimalna serija
je funkcija i jednih i drugih trokova, pa je optimalna koliina izradaka u seriji
optimalna serija ona koliina kod koje se postie da suma ukupnih fiksnih i
proporcionalnih trokova dostie minimum:
T
F
+ T
P
min (7.52)
Optimalnu veliinu serije izraunavamo na vie naina:
Tabelarni nain najmanje je toan i ne daje egzaktan broj izradaka koji zadovoljavaju
prethodno prikazanu relaciju, ve samo priblinu veliinu serije.
Dijagramski nain kojim se ovaj nedostatak uvelike otklanja.
T
Koliina izradaka q
T
j
T
Pj
T
Fj
q
opt
Trokovi
po jedinici
proizvoda

Slika 7.8. Dijagramski nain odreivanja optimalne veliine trokova
Matematiki nain koji je najtoniji, ali se koristi veliki broj razliitih izraza s
obzirom na razliite relevantne veliine koje pojedini autori kod izrauna optimalne
serije uzimaju. Stoga s tim izraunom treba biti oprezan, a korektnost izrauna ovisi
o ispravnoj identifikaciji trokova. Prikazana su dva relativno pogodna izraza:
P.J.Norton:

( )
R D
P
R
S C k o
T
z
T
q
kj
F F
opt s
+ +
= =
2
1 2
(7.53)
Gdje je: q
s opt
optimalna veliina serije
T
F
fiksni trokovi nezavisni o broju izradaka u seriji
o trokovi osiguranja izraeni u postotku vrijednosti zaliha
k godinja kamatna stopa na sredstva uloena u gotove izratke
C
kj
trokovi proizvodnje (cijena kotanja) po jedinici proizvoda
S trokovi uskladitenja po jedinici proizvoda u godini dana
R - smjenska realizacija proizvodnje u komadima izradaka
P dnevna proizvodnja u komadima ( potreba za cijeli dan )
D broj radnih dana u godini


DeVallere:

kj
F
opt s
C p
Q T
q
= (7.54)
Gdje je: T
F
trokovi pripreme jedne serije
Q godinje potreban broj izradaka
p ukupna godinja kamatna stopa na materijal

8. LANSIRANJE I PRAENJE PROIZVODNJE

Cjelokupni rad operativne pripreme proizvodnje potrebno je u podesnoj pismenoj
informacijskoj formi prenjeti proizvodnim pogonima u cilju izvrenja proizvodnje.
Podruje koje neposredno logiki i fiziki povezuje planiranje i upravljanje s
izvrenjem proizvodnje, a na temelju tokova podataka i informacija, naziva se
upravljanje aktivnostima izvrenja proizvodnje ( PAC Production Activity Control
). Pri tom nije toliko vaan izgled i forma prenosioca informacija, ve prikupljanje te
iskazivanje i slanje odgovarajuih zahtjeva i informacija.
Meu najvanije aktivnosti podruja upravljanja aktivnostima izvrenja proizvodnje
spadaju:
Izrada operativne lansirne dokumentacije
Osiguranje proizvodnih imbenika i fino planiranje proizvodnje na nivou
radione (pogona) u vrlo kratkim terminskim razdobljima
Lansiranje proizvodnje kroz:
pripremanje, provjeravanje i lansiranje radnih naloga,
distribuiranje radne dokumentacije, i
rasporeivanje (najfinije terminiranje kapaciteta) i usmjeravanje
(definiranje redosljeda izvrenja radnih naloga)
Praenje odvijanja proizvodnje kroz:
kontrolu i procjenu toka proizvodnje odnosno stvarnog ciklusa
proizvodnje,
prikupljanje podataka iz pogona,
utvrivanje gotovosti dijelova i otprema u skladita,
obraun i zatvaranje radnih naloga te obraun utroka svih resursa
8.1. IZRADA I LANSIRANJE OPERATIVNE DOKUMENTACIJE
Jednu od najznaajnijih, temeljnih aktivnosti lansiranja proizvodnje predstavlja
izrada i distribucija potrebne operativne lansirne dokumentacije kojom se u
odreenom trenutku lansira izrada (montaa) nekog proizvoda (pozicije).

Lansiranje dokumentacije podrazumjeva prenoenje razliitih podataka kojima se
iskazuju tehniko-tehnoloki i organizacijski zahtjevi pripreme proizvodnje
proizvodnim pogonima u pogodnoj pisanoj formi. Lansirna se dokumentacija izrauje
nakon obavljenih planskih aktivnosti, ali njena distribucija poinje tek nakon
osiguranja svih potrebnih proizvodnih imbenika jer za proizvodni pogon lansiranje
dokumenata predstavlja konkretan nalog za otpoinjanje proizvodnih aktivnosti i
vrenje odreenih postupaka.
U suvremenim industrijskim proizvodnim poduzeima operativna radna dokumentacija
moe imati razliite oblike i biti formirana na razliitim medijima, te imati razliite
tokove kolanja, sve u ovisnosti o obliku, veliini i specifinostima organizacije rada
LANSIRANJE I PRAENJE PROIZVODNJE 119

poduzea. No i kod poduzea koja koriste raunala za automatsku obradu podataka
ispisi dokumenata neovisno o predoavanju dokumenata na terminalima esto nalaze
uporite u tradicionalnim oblicima iz vremena kada je dokumentacija bila samo
papirnata. Iako ne postoje neka tipska rjeenja, da bi lansiranje bilo pravovremeno (ne
kasno, ne rano) i da se osiguraju optimalne veliine (ne premale, ne prevelike), pri
lansiranju se koriste podloge odreene po nekom zajednikom sadraju i relevantne za
odreenu vrstu proizvodnje (ljevanje, strojna obrada, montaa). Uobiajeni tok
ulaznih i izlaznih lansirnih dokumanata operativne pripreme prikazan je na slici (8.1).
Na temelju terminskog plana vidi se to, kada i koliko treba neega lansirati u
proizvodnju. S popisa operacija vidi se gdje e se raditi i koliko vremena treba za to
utroiti, a popis materijala definira koje, kakve i koliko sirovina treba upotrijebiti.
Navedene su podloge pripremljene u tehnolokoj pripremi i planskom odjelu operativne
pripreme. Kod automatske obrade svi su ti podaci sadrani u razliitim datotekama i
mogu se ekranski vidjeti na terminalima ili izlistati.

OPERATIVNI
TERMINSKI PLAN
IZRADE PROIZVODA

POPIS OPERACIJA

POPIS MATERIJALA

INFORMACIJE O
STANJU RESURSA

O P P
LANSERI

IZRUNICA
REPRODUKCIJSKOG
MATERIJALA

RADNI LIST

PREDATNICA
GOTOVOG
PROIZVODA

IZVJEE O
LANSIRANJU
- GOTOVOSTI SERIJE
RADNI NALOG

Slika 8.1. Tok ulaznih i izlaznih lansirnih dokumanata operativne pripreme
Osnovni izlazni dokumenti odjela lansiranja u OPP-u jesu: radni nalog, radni list,
izrunica, predatnica, izvjea o izvrenju proizvodnje, a znaju se javiti i popratnice,
terminski listovi, izdatnice alata, to sve zajedno uz konstrukcijske nacrte i NC
programe koristi neposredna proizvodnja.

RADNI NALOG je osnovni izlazni dokument za upravljanje radionicom (pogonom), a s
njime je konkretna proizvodnja povezana s pojedinim stavkama operativnih i godinjih
(taktikih) planova, a esto i s konkretnom narudbom ili kupcem. Karakteristino je
da je to obuhvatni dokument i sastoji se ili je uvijek u kompletu sa jo jednim nizom
dokumenata. Njegovi osnovni podaci o proizvodima i koliinama te rokovima izvoenja
pojedinih operacija tehnolokog procesa ispisuju se na zaglavlju ili vreici ( buti ) u
kojoj se nalaze i ostali operativni dokumenti. Tradicionalni naziv i oblik vreice koristi
se ak i za sliku radnog naloga na terminalu raunala. Dokumant izrauje operativna
priprema na temelju podataka tehnoloke pripreme i konstrukcije.
Radni nalog je ustvari podloga na osnovi koje se utvruju nosioci trokova te na kraju
procesa izrade obraunava proizvodnja. Kod sloenih proizvoda izdaje se posebni
radni nalog za izradu svakog pojedinog sastavnog dijela, te posebni za montau
finalnog proizvoda. Sadraj radnog naloga posebno je oblikovan da se mogu vidjeti sve
faze izrade operacije kroz koje neki dio prolazi u fazi izrade (folija*). Osim toga
vide se i vremena obrade pa ak i alati za obavljanje pojedinih operacija, a jasno su
uoljivi termini poetka i zavretka rada.

IZRUNICA materijala nalazi se u sklopu dokumenata koje obuhvaa radni nalog, a
slui za izdavanje reprodukcijskih materijala (sirovina, polufabrikata, gotovih dijelova,
podsklopova) iz skladita u cilju daljnje prerade. Izdavati se mogu i pojedinane
izrunice za materijale s popisa repromaterijala, ali i zbirna izrunica za sve
materijale jednog proizvoda (sklopa) pri emu raunalo vri razduivanje skladita i
zaduivanje proizvodnje.

RADNI LIST se izdaje za pojedine operacije specificirane radnim nalogom, te
predstavlja podlogu (nalog) za izvrenje pojedine operacije. Moe se izdati za
pojedine operacije iz jednog radnog naloga, ali i za vie operacije iz vie radnih naloga
bilo na jednom proizvodnom kapacitetu ili za jednog radnika. Osim informacija o tome
to, koliko, gdje i kada treba napraviti sadri i nune financijsko-planske informacije
za obraun proizvodnje.

PREDATNICA kao dokumant svjedoi o koliini i kvaliteti proizvoda koji se predaje u
skladite. Za sluaj da se iz procesa viak izdanog materijala vraa u skladite javlja
se specifino oznaena predatnica koja slui kao povratnica.
IZDATNICE alata, naprava i kontrolnog pribora imaju karakter reversa i slue za
evidenciju uporabe i planiranje zamjene ili odravanja alata, a uz ove konkretne
operativne dokumente radnim nalogom obuhvaeni su i nacrt, sastavnica te eventualni
NC programi.

Pomoni dokumenti olakavaju rad operativnom osoblju. Lansirnim kartonom se biljee
i prate osnovne informacije o lansiranju entiteta u proizvodnju, a karton materijala,
karton alata, te stanje skladita olakava praenje stanja entiteta na skladitima.
Moe se javiti i popratnica koja opisuje kolanje radnog naloga i ostale dokumentacije,
a ponekad se izrauje poseban terminski list sa vanim terminima za izvrenje
proizvodnje po jednom konkretnom radnom nalogu ili radnom listu. Izvjetajima o
izvrenju proizvodnje utvruje se stvarno stanje pojedinih resursa u odreenom
terminskom razdoblju auriranjem lansirnog kartona, a odreeni dodatni izvjetaji o
izvrenju mogu biti sadrani u nekom od ve opisanih dokumanata ili se mogu pojaviti i
kao samostalni: izvjee o kvaliteti, nalog za uslugu, ispitni protokoli, i slino.


Izrada lansirne dokumantacije rutinski je posao ukoliko postoje korektno ureene
podloge, a ponavlja se mnogo puta tijekom jedne poslovne godine. Istovremeno se
odreeni podaci (oznaka proizvoda, naziv, koliina itd.) ponavljaju takoer vie puta na
razliitim operativnim dokumentima, pa je u cilju racionalizacije njihove izrade
pogodno koristiti metode automatske izrade ili ak proizvodnju i lansiranje voditi uz
pomo raunala. Obradu lansirne dokumantacije raunalom posebice karakteriziraju
injenice da nisu potrebni listinzi za popis operacija, repromaterijala ili terminski
plan, nema greaka u prepisivanju jer se podaci uzimaju direktno iz baze podataka
raunala, otpadaju pisae maine, daktilografkinje, kontrola dokumenata, te se izrada
dokumentacije moe vriti automatski u najpovoljnije vrijeme (nou, neradnim
danima).
Lansiranjem operativne dokumentacije praktino zapoinje aktivnost izvrenja
konkretne proizvodnje, te se time kompletna aktivnost pripreme proizvodnje pomou
cijelog niza crtea, upustava i ostalih radnih i pomonih dokumenata izvrno prenosi na
proizvodne pogone. Ustrojstvom i organizacijskim propisima utvren je broj
primjeraka svakog dokumenta, kao i put njegovog kretanja. Putanje proizvoda u rad
mora biti sistematino i organizirano, te se mora temeljiti na operativnom terminskom
planu proizvodnje. Pri tom se dokumenti mogu lansirati samo za one proizvode za koje
su obezbjeeni svi uvjeti i resursi. Pogoni (radione) se ne mogu zatrpavati radnim
nalozima i ostalom dokumentacijom ukoliko se proizvodnja jo ne moe realizirati.
Znai lansiranje dokumantacije mora biti pravovremeno i ovisno o osiguranju svih
potrebnih proizvodnih imbenika.
8.2. OSIGURANJE PROIZVODNIH IMBENIKA
Aktivnosti osiguranja proizvodnih imbenika odvijaju se paralelno s pripremom
operativne dokumentacije jer se svi imbenici moraju osigurati prije lansiranja
dokumantacije u proizvodnju. Prvenstveno se to odnosi na raspoloivost materijala
izrade bez obzira radi li se o dijelovima (sirovinama, pozicijama, podsklopovima) iz
vlastite proizvodnje ili iz nabave. Potrebni repromaterijali po asortimanu i koliinama
moraju biti na raspolaganju u skladitima kako ne bi dolo do zastoja aktivnosti
izvrenja proizvodnje (izdavanja materijala) kada se u kompletu radnog naloga
ispostave i izrunice.

Znaajne su i aktivnosti nabavne slube oko prijema i likvidacije prijema robe u
poduzee od strane subliferanata (dobavljaa). Nakon ugovaranja robe oekuje se
njena isporuka u odreenom terminu. Isporuka podrazumijeva dopremu robe u
prihvatno (ulazno) skladite korisnika, koje se obino locira uz transportne ulaze
kako bi se smanjila fizika manipulacija robom. Da bi se osigurao kvalitetan i brz
prijem robe (preuzimanje od prijevoznika, kontrola kvantitete i kvalitete) potrebno je
da radno osoblje aktivirano oko prijema (transport, kontrola, preuzimanje) unaprijed
raspolae s odgovarajuim podlogama. Naelni prikaz ulaznih i izlaznih dokumanata
prijema robe u prihvatnom skladitu dan je na slici (8.2).

OPERATIVNI
TERMINSKI PLAN
IZRADE PROIZVODA

PODLOGE ZA
KONTROLU ROBE

PRISTIGLA ROBA

DOKUMENTACIJA
PEDITERA

PRIHVATNO
SKLADITE

IZVJEE O
ULASKU ROBE

DOBRA ROBA
ULAZNI LIST
PRIMLJENE

Slika 8.2. Prikaz ulaznih i izlaznih dokumanata prijema robe u prihvatnom skladitu
Plan dolaska robe znatno ubrzava cijeli postupak prijema od prijevoznika, a sadri sve
osnovne podatke koji se odnose na oekivanu isporuku. Stoga se po prispjeu robe uz
dokumentaciju peditera relativno brzo obavlja kontrola pomou podloga za kontrolu,
te prijem robe u skladite uz izdavanje ulaznog lista primljene robe. Izvjeima o
ulasku robe obavjetava se OPP te pojedina skladita u cilju distribucije pristigle
robe, kao i nabavna sluba radi likvidacije prijema.

Sljedei korak oko prijema robe u nabavnoj slubi je likvidacija prijema pristigle
robe. Pri tom se nee detaljizirati mogue popratne pojave (reklamacije, dorade,
pediterska dokumentacija), ve e se obrazloiti problematika pristigle robe. To je
kroz prikaz tijeka osnovnih dokumanata u procesu likvidacije prijema preuzete robe u
nabavnoj slubi dano na slici (8.3).

FAKTURA
ISPORUIOCA

IZVJEE O ULASKU
ROBE

UGOVOR O ISPORUCI
ROBE

NABAVNA
SLUBA

FAKTURA
ISPORUIOCA
NALOG ZA ISPLATU
FAKTURE

Slika 8.3. Prikaz tijeka osnovnih dokumanata u procesu likvidacije prijema preuzete robe


Kao ulaz javlja se izvjee o ulasku robe koje ispostavlja prihvatno skladite. Nakon
to se preuzme roba i faktura isporuioca, ukoliko je sve u skladu s ugovorom o
isporuci robe nabavna sluba e ispostavljenu fakturu u cijelosti (ili parcijalno)
prihvatiti i uz nalog za isplatu fakture fakturu uputiti na isplatu financijskoj slubi.
Sve se ove aktivnosti mogu obaviti i pomou raunala.
Sve to je vailo za repromaterijale vai i za alate kao proizvodne imbenike, a
poseban su problem specijalni alati koji se ne mogu promptno nabaviti pa se uz
sudjelovanje slube alata osigurava njihova raspoloivost. Prije njihovog osiguranja ne
moe se lansirati dokumentacija tj. proizvodnja, kao to i informacije o stvarnoj
spremnosti proizvodnih kapaciteta (i proizvodne opreme i radnog osoblja) moraju biti
prethodno osigurane. Iz razloga prevencije zastoja i kanjenja vano je redovito
odravanje proizvodne opreme. Takoer je nuno utvrditi i gotovost preostale
dokumentacije potrebne radnom osoblju: tehnoloke (operacijski listovi) i
konstrukcijske (nacrti, sastavnice). U sluaju da neki proizvodni imbenici nisu
raspoloivi treba izvriti izmjene operativnog terminskog plana.
8.3. LANSIRANJE PROIZVODNJE
Lansiranje proizvodnje usklaeno je s terminima iz operativnog terminskog plana i
praktino zapoinje kada se u proizvodnju isporui radni nalog i kroz njega sva
operativna radna dokumentacija. Ona obuhvaa radne listove, izrunicu materijala,
nacrt, operacijske listove i predatnicu gotovog proizvoda. Na temelju izrunice u
skladitima se priprema, izdaje i na radno mjesto doprema potreban reprodukcijski
materijal kao podloga poetka izvoenja operacija relevantnog tehnolokog procesa.
Radne liste slue kao izdavanje konkretnog naloga pojedinom radnom osoblju na
adekvatnoj proizvodnoj opremi da uz pomo adekvatnog alata i pribora u skladu sa
tehnolokim procesom i radnom dokumentacijom izvri aktivnosti proizvodnje.
To se vri uz fino rasporeivanje proizvodnje od strane proizvodnog rukovodnog
osoblja to podrazumijeva ravnomjernije i ujednaenije iskoritenje kapaciteta u
kratkom terminskom razdoblju (dan ili tjedan) kao planskom horizontu, uz sat ili dan
kao terminske jedinice. Takoer se vri i usmjeravanje proizvodnje to podrazumijeva
upravljanje redosljedom izvrenja radnih naloga, a povezano je sa rasporeivanjem
proizvodnje. Sve se te aktivnosti evidentiraju zabiljekama na ukupnom dokumentu
radnog naloga (vreici). Predatnica se koristi kao dokument kojim se zavreni dio
predaje u skladite gotovih proizvoda.
Vremenski i koliinski detalji operativnog terminskog plana nastaju teoretskom
razradom godinjeg (taktikog) plana. esto se tako u praksi i postupa, ali ima i
sluajeva kada su planirane koliine u odreenom terminu male i nije racionalno vriti
njihovo lansiranje na taj nain (poveani trokovi i mogui gubici kapaciteta), ve je
potrebno spojiti koliine iz vie uzastopnih termina u jednu zajedniku lansirnu
koliinu. Kod toga je vano potivati dva principa:
1. Lansiranje ukupne koliine mora biti obavljeno u terminu prve koliine koja se
trai. Time e ta koliina biti dovrena pravovremeno, a ostale znatno ranije
2. Dozvoljeni obim zaliha gotovih dijelova na skladitu mora biti u okviru
definiranih minimalnih i maksimalnih vrijednosti

Da bi ovaj drugi princip bio zadovoljen ukupno lansirana koliina smije biti:
q
l
Q
max
- Q
min
(8.1)
gdje je: q
l
- maksimalno dozvoljen obim lansiranja i-te pozicije u proces strojne
obrade
Q
max
- maksimalno dozvoljena koliina zaliha i-te pozicije u skladitu
montae (podatak s tehnolokog popisa pozicija za montau proizvoda)
Q
min
- minimalno dozvoljena koliina zaliha i-te pozicije u skladitu dijelova
za montau (podatak s iste podloge)

Optimalna lansirana koliina dobit e se formiranjem jedne ili vie terminskih koliina
prema izrazu:
Q
max
- Q
min
q
l
=
=
m
1 r
q
rs
(8.2)

gdje je: q
rs
koliina i-te pozicije koja se lansira u obradu u rs-tom terminu da bude
spremna za montau j-tog proizvoda u rm-tom terminu kako bi se
predao u r-tom terminu

Lansiranje koliine q
l
mora se izvriti u terminu r = 1, tj. u onom terminu u kojem je
predvieno lansiranje prve koliine q
rs
iz tog zbroja, to je vidljivo i iz grafikog
prikaza (slika 8.4.). Uoava se da se time poveavaju prosjene zalihe, ali dolazi do
uteda na broju manipulacija (fizikih i administrativno-financijskih), a izbjegava se
gubitak iskoristivosti kapaciteta jer se vri samo jedna priprema strojeva umjesto
vie njih (etiri). Stoga se terminski plan revidira i usklauje.
Kod stvarnih koliina koje e se lansirati moe doi i do dodatnih odstupanja u odnosu
na planirane koliine zavisno o realnom stanju resursa. Stoga koristimo sljedeu
relaciju.
Q
max
> q
l
= q
p
Q
rs
Q
min
(8.3)
gdje je: q
l
- lansirana koliina i-te pozicije (proizvoda) u proces strojne obrade u r-
tom terminu
q
p
- planska koliina lansiranja i-te pozicije u r-tom terminu
Q
rs
- realno stanje zaliha i-te pozicije u r-tom terminu


Koliine (Q)
Q
max
Q
min
q
l
q
r
T
r-1
q
r+1
q
r+2 q
r+3
q
r+1
q
r+2
q
r+3
T
r
T
r+1
T
r+2
T
r+3
T
r+4

Slika 8.4. Predvieno lansiranje prve koliine
Ponekad se moe dogoditi da ne treba lansirati proizvodnju jer je stanje zaliha
zadovoljavajue (npr. nisu ranije utroene zbog odustajanja od neke montae,
zakanjenja ili slino). Osim toga u nastavku e biti rije o jo nekim aspektima obima i
frekvencije lansiranja.
8.3.1. OBIM I FREKVENCIJA LANSIRANJA
Koliine dijelova predviene godinjim ili operativnim planom mogu se u proizvodnju
lansirati na razliite naine s obzirom na ritam i obim lansiranja.

Obim lansiranja podrazumijeva koliinu dijelova koja se u proizvodnju lansira jednim
radnim nalogom. Kod ritmike proizvodnje obimi lansiranja su jednaki, ali za viekratno
ponovljena lansiranja mogu i varirati meusobno kao to je to sluaj kod aritmiki
voene proizvodnje.

Razmak (period) izmeu dva lansiranja nazivamo intervalom lansiranja, a uestalost
tog lansiranja frekvencijom. I frekvencija lansiranja moe biti ritmika i aritmika.

Neke kombinacije razliitog broja lansiranja odreene godinje koliine dijelova uz
konstantan obim i frekvenciju prikazane su u tablici (8.1).
Tablica 8.1 Kombinacije razliitog broja lansiranja
Lansiranje
TERMINI
Redni
broj
Godinji
obim
proizv.
Broj Obim
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1 2400 1 2400
2400
2 2400 2 1200
1200 1200
3 2400 3 800
800 800 800
4 2400 4 600
600 600 600 600
5 2400 6 400
400 400 400 400 400 400
6 2400 8 300
300 300 300 300 300 300 300 300
7 2400 12 200
200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200

Sljedea folija* prikazuje ope sluajeve varijacija obima i frekvencije (iskazane kroz
interval) lansiranja kao znaajki aritmiki voene proizvodnje. S obzirom na oteano
planiranje i operativno voenje u odnosu na ritmiku proizvodnju, treba izbjegavati ili
nastojati smanjiti koliinu variranja obima i intervala lansiranja ako ne za cijeli barem
za preteiti dio ukupnog asortimana. Postizanjem uravnoteenog lansiranja (uz
odreeni ritam) poveava se stupanj sigurnosti odravanja termina i pojednostavljuju
poslovi operativne pripreme te upravljanje proizvodnjom.
8.3.2. KOLIINE U OBRADI
Putem proizvodnog radnog naloga u proizvodnju se lansira odreeni obim dijelova.
Serija obuhvaa odreenu koliinu dijelova koja se obrauje uz jednokratnu
pripremu i raspremu radnog mjesta. Iz toga je vidljivo da godinji obim ili obim
proizvodnje obuhvaen radnim nalogom ne mora odgovarati koliini izradaka u seriji.

Kako se isti dijelovi obrauju u vie serija odnosno lansiranja u obradi se tijekom
proizvodnog procesa moe pojaviti vie lansiranih koliina u razliitim fazama obrade
to se moe iskazati izrazom:
Q
o
=
=
n
1 i
q
i
(8.4)

gdje je: Q
o
- ukupna koliina dijelova u obradi
q
i
- koliina dijelova lansirana i-tim radnim nalogom
i = 1,2,n - broj radnih naloga prilikom izrade j-tog proizvoda

Za sluaj dugakog ciklusa obrade a brzog troenja zaliha, u proizvodnji se moe nai
vie lansiranih obima u razliitoj fazi obrade. Nasuprot tome ukoliko je ciklus izrade
kratak ili je kratko vrijeme dobave (nabave) a sporo troenje zaliha, u obradi e se
zatei jedan obim ili za izuzetno kratka vremena dobave ak nee biti lansiranih
dijelova. Opi prikaz dan je slikom (8.5).
Koliine (Q)
Q
max
Q
min
l1
Vrijeme (t)
t
x
t
x1
l2 l3 l4 l1 l2
aktivnosti izrade (dobave)
troenje zaliha

Slika 8.5. Opi prikaz lansiranih djelova

Lansirani obim proizvodnje u pravilu se ponaa kao serija, ali ima i odreenih izuzetaka.
Tipini izuzetak javlja se kod visokoserijske proizvodnje (vie obima = jedna serija)
kada se obrada vri kontinuirano uz jednu pripremu strojeva. Lansiranje se vri u
valovima te se na jednom pripremljenom stroju vri obrada vie lansiranih koliina (nije
tekua linijska proizvodnja).
Netipini izuzetak je sluaj kada se lansirani obim po jednom nalogu u pogonu dijeli na
manje obime ( jedan obim = vie serija ) na pojedinim operacijama, a koji se onda na
toj proizvodnoj opremi obrauje u razdvojenim vremenskim razdobljima. U intervalu
izmeu tih razdoblja stroj moe obraivati i neke druge izratke. U tom sluaju svaki
umanjeni obim predstavlja seriju za koju je potrebno pripremno-zavrno vrijeme. U
praksi mogu nastati razliite varijacije jer se cijepanje obima moe vriti na
jednoj, ali i na vie operacija, a mogue je i ponovno spajanje obima na preostalim
operacijama kao i sa naredno lansiranim koliinama, vidljivo iz prikaza na sljedeoj
slici. Cijepanje obima u pravilu treba izbjegavati jer poveava vrijeme pripreme i
raspreme te smanjuje iskoristivost kapaciteta.
Operacije
1
q
1
- q
1
Vrijeme (t)
q
1
2
3
4
5
6 A
q
2
q
3
q
4
B C
q
1
q
2
- q
2
q
2
q
3
- q
3
q
3
+ q
3
q
2
q
3

Slika 8.6. Varijacije cjepanja obujma
8.4. PRAENJE PROIZVODNJE
Praenje proizvodnje predstavlja zavrnu aktivnost operativne pripreme. Pri tome
praenje odvijanja tijeka lansirane proizvodnje organizira se osobnim uvidom u proces
izrade, ali i sustavom odreene radne dokumantacije ( radni nalog radni list,
izrunica, predatnica,), te pomonih dokumanata kojima se na sistematian nain
osiguravaju jasne i jednoznane povratne informacije.

Praenjem tijeka proizvodnje kontinuirano se moraju analizirati i obraivati sljedee
povratne informacije:

U svezi sa osiguranjem materijalnih resursa
To se postie analizom stanja na skladitima bilo pomou obrasca stanje
skladita entiteta, bilo automatskom obradom podataka pomou raunala. Treba
znati ima li odreenog entiteta dovoljno na skladitu pa ga ne treba lansirati u
proizvodnju, te znati da li je materijal eventualno naruen u nabavi i koji je
trenutak njegovog dospjea
U svezi sa planiranjem kapaciteta
U sluaju preoptereenja kapaciteta kada se ne moe garantirati dovrenje
proizvodnje potrebno je intenzivirati kod proizvodnih rukovodioca kako bi se
pronalo odreeno rjeenje ili prolongirati planske termine
U svezi sa ostvarivanjem toka proizvodnje
Potrebno je voditi kontinuiranu brigu o dijelovima tijekom izrade, te
evidentirati termine njihovog dovrenja u lansirnom kartonu. Praenjem
odvijanja proizvodnje prema radnom nalogu mogue je ustanoviti odreena
kanjenja i neostvarivanja planiranih termina, te bez obzira na razloge (lomovi
alata, kvar opreme i slino) utjecati preko rukovodnog osoblja proizvodnje na
njihovo otklanjanje. Za specifian sluaj veeg karta, o ijem se opsegu
operativa informira na temelju izvjea o kartu slube kontrole kvalitete,
inicira se ili dorada dijelova ili lansiranje dodatnih koliina.

Praenjem lansirne dokumantacije i analizom povratnih informacija mogue je
proizvodni proces drati pod stalnim nadzorom, a u trenutku utvrivanja gotovosti
dijelova osigurati njihovu otpremu u skladita ili direktno na sljedee proizvodne faze
(montau).
8.5. UPRAVLJANJE ZALIHAMA MATERIJALA
U mnogim industrijskim poduzeima materijal ini najznaajniju stavku u vrijednosnoj
strukturi proizvoda, pa pravilno poslovanje sa materijalima u proizvodnji (dijelovima,
poluproizvodima, sirovimana) znatno utjee na ekonominost proizvodnje. Trokovi
materijala ine prosjeno 50-80% ukupnih trokova proizvoda (vrlo rijetko ispod
40%), pa upravo upravljanje materijalom treba biti vrlo racionalno i usmjereno na
iznalaenje svrsishodnih rjeenja u svim fazama gospodarenja materijalom poevi od
planiranja, nabave, uskladitenja, pa do njegove potronje ugradnjom u podsklopove
odnosno finalne proizvode. Prema ueu u proizvodu materijale dijelimo na:
Direktan materijal koji u sastav proizvoda ulazi u tono odreenim
koliinama i direktno tereti proizvod kao nosioc trokova. Osnovni materijal
ini glavnu supstancu proizvoda, a pomoni materijal nadopunjuje osnovni da
bi proizvodu dao odreena svojstva (kiseline, boje, ambalaa, tehnoloko
gorivo, ulje,)
Indirektan materijal ne sudjeluje neposredno u proizvodnji (sredstvo za
hlaenje, krpe, sredstva za ienje, uredski pribor,)


Materijal moemo dijeliti i sa stanovita stupnja obrade na:
Sirov materijal (obrauje se ili prerauje u neki proizvod)
Poluproizvod (dio dobiven obradom ili preradom sirovog materijala a ugrauje
se u proizvod)
Materijal u proizvodnji (nalazi se u proizvodnji, a jo nije poprimio oblik
poluproizvoda ili proizvoda)
Gotov proizvod (na kome su zavrene sve radne informacije i kontrola, pa je
sposoban za prodaju)

Nomenklatura materijala je sistematiziran pregled vrsta materijala potrebnog za
proizvodnju, a na temelju raznolikih moguih kriterija. Koristi se za upravljanje
zalihama materijala. Normativ materijala je odreena koliina materijala koja je
potrebna za izradu jedinice proizvoda ili jedinine koliine proizvoda. Za sloene
sklopne proizvode normativ obuhvaa sve vrste materijala koji ulaze u sastav
proizvoda.

Sirova koliina materijala podrazumjeva ulaznu koliinu materijala za prvu operaciju
koju odreuje tehnolog. Kalkulativna koliina materijala je ukupna koliina potrebna
za izradu proizvoda ili dijela, a dobije se ukoliko se sirova koliina uvea za sve
gubitke i otpatke tokom procesa izrade.

U cilju ekonominog koritenja materijala u industrijskim se poduzeima jednoznano
definiraju normativi materijala, ali i normativi njihovih zaliha. Za raspolaganje i
upravljanje zalihama koristi se jedan jedinstveni sustav upravljanja podacima o
zalihama, a to je podruje na kojem surauje i primjenjuje ga veliki broj korisnika
unutar proizvodne funkcije. Podaci o zalihama su distribuirani, a pri odreivanju
njihovih ekonominih koliina potrebe pojedinih korisnika su u suprotnosti.

Velike zalihe omoguavaju mirniju proizvodnju (kontinuitet odvijanja), ali zahtjevaju
vee angairanje financijskih sredstava. Da bi se taj nedostatak anulirao zalihe se
smanjuju na nain eeg osiguranja (dobave, izrade, nabave-kupovine) manjih koliina
materijala. No time se poveava broj ulaza, dopreme, skladitenja, manipulacije, a
postoji i mogunost zastoja. Stoga je nuno optimiranje visine zaliha i broja dobava na
nain da ukupni trokovi tih aktivnosti budu to nii. Veliina zaliha materijala mora
zadovoljiti dva osnovna ali kontradiktorna zahtjeva (naela) sigurnosti i ekonominosti
(naredna slika), na nain da veliina bude takva da osigura kontinuirani tijek procesa
proizvodnje (reprodukcije) ali uz to manje trokove dobave (naruivanja, dopreme),
skladitenja, zauzetog prostora i manipulacije.
VELIIN ZALIHA
STUPANJ
SIGURNOSTI I
EKONOMINOSTI
SIGURNOST
EKONOMINOST

Slika 8.6. Odnos sigurnosti i ekonominosti kod veliine zaliha
Da bi oba zahtjeva bila zadovoljena potrebno je u obzir uzeti cijeli niz imbenika kao
to su: tip proizvodnje, ritam proizvodnje, dobavna raspoloivost robe (broj izvora
nabave, uvjeti isporuke i prostorna udaljenost dobavljaa), cijena robe, kapacitet
skladita materijala i prostorna zapremina robe, sigurnost isporuke odreene
kvalitete robe i slino. Ovi imbenici utjeu i na izbor sustava nabave, pri emu to
podrazumjeva da za odreeni sustav nabave pojedini imbenici moraju biti unutar
odreenih granica.

Ekonomine su one zaliha koje zadovoljavaju kontinuiranu potronju na nain da
materijal pristie u traenim koliinama, a nova isporuka od dobavljaa u istoj koliini
slijedi nakon potronje materijala u proizvodnom procesu. Takve zalihe stvaraju
relativno male trokove uz visok koeficijent obrtaja. Preduvjeti za to su tolerantna
udaljenost dobavljaa od proizvodnih pogona i sigurnost primjenjenog sustava
nabavljanja (JIT bez kanjenja i greaka u kvaliteti).

Sam sustav upravljanja zalihama moe biti jednostavan ali i kompleksan, a
karakteriziraju ga odluke o tome KADA i KOLIKO naruiti. Temelji se ili na
kontinuiranom vremenu pregleda zaliha uz konstantnu dobavnu koliinu, ili na
konstantnom vremenu ponovnog naruivanja. Za samu obradu informacija najbolje
odgovaraju informacijski sustavi s distribuiranim bazama podataka i opremom.
8.5.1. VRSTE I PARAMETRI ZALIHA
Openito gledano zalihe materijala kao pojam mogu se klasificirati prema raznim
kriterijima. U sluajevima gdje sustav zaliha predstavlja plansku pretpostavku
kontinuiranog tijeka proizvodnje klasifikacijom zaliha razlikujemo:
Minimalne koje predstavljaju najmanju koliinu materijala ispod koje se
razina u skladitu ne smije spustiti a da se pri tom ne ugrozi kontinuitet
proizvodnje
Maksimalne koje predstavljaju gornju granicu iznad koje nije ekonomski
opravdano nabavljati materijal u odreenom terminskom razdoblju

Optimalne koje su nuno vezane za trokove i predstavljaju onu koliinu
materijala na skladitu koja uvjetuje najnie trokove nabave, dopreme,
skladitenja i manipulacije
Signalne koje predstavljaju onu koliinu kod koje se naruuje materijal a
obuhvaaju uz minimalnu zalihu i onu koliinu materijala koja e se potroiti
do trenutka ponovne obnove (popune)
Alarmne koje predstavljaju koliinu materijala oko ili ak ispod nivoa
minimalnih zaliha, a upozoravaju na nunost hitne intervencije za brzu popunu
zaliha
Prekonormne koje predstavljaju oiti viak materijala preko nivoa
maksimalnih zaliha, pa ih kao viak treba prodati ili obustaviti odnosno
odgoditi nave obveze (nabavke). Ove su zalihe uzrok angamana dodatnih
financijskih sredstava i smanjenja koeficijenta obrtaja
Nekurentne koje predstavljaju sve zalihe koje nemaju dovoljan koeficijent
obrtaja (zastarjeli materijali, oteeni materijali na kojima je sprovedena
izmjena, krivo preuzeti materijali i slino)
Sigurnosne koje predstavljaju za posebne namjene nabavljen i uskladiten
materijal
Izdvojene koje predstavljaju materijal izdvojen u posebne skladine
prostore zbog loije kvalitete od propisane, te se eka rjeenje
reklamacijskog spora
Krizne koje predstavljaju materijale uvane i spremljene za sluaj
elementarnih nepogoda, ratne opasnosti i ostalih trinih poremeaja.

Kako za optimalne zalihe vai konstatacija da moraju osigurati kontinuitet odvijanja
proizvodnog procesa (odreeni obim proizvodnje bez zastoja) uz minimalan angaman
financijskih sredstava, za svaki materijalni entitet na zalihama nuno se definiraju
odreeni parametri koji odreuju prosjeni obim zaliha, a to su:
1. Minimalni obim zaliha
2. Maksimalni obim zaliha
3. Frekvencija (uestalost) obnove zaliha

Prosjeni obim zaliha u skladu sa sljedeom slikom openito izraavamo
meuzavisnou minimalnog i maksimalnog stanja zaliha te frekvencijom njihove
obnove i dinamikom potronje. Slika prikazuje opi sluaj kretanja zaliha, pri emu
razlikujemo:
Koliine (Q)
Q
max
Q
min
Vrijeme (t)
T
1
T
2
t
o
V
tz1
V
tz2
q

Slika 8.7. Opi sluaj kretanja zaliha

Q
max
maksimalni obim zaliha, to je onaj obim zaliha preko kojeg nije
dozvoljeno poveavati zalihe zbog nepotrebnog poveanja angairanih
financijskih sredstava, veeg prostora, i ostalih trokova manipulacija

Q
min
minimalni obim zaliha, to je onaj obim ispod kojeg se zalihe ne bi
smjele spustiti i predstavlja sigurnosnu rezervu u sluaju kanjenja naredne
obnove zaliha iz bilo kojeg razloga

T
r
termin obnove zaliha, to je termin ili datum u kojem se planira obnova
zaliha u skladu s potronjom dotinog entiteta proizalom iz operativnog
terminskog plana

t
o
interval obnove zaliha, to je vrijeme izmeu dvije sukcesivne obnove
zaliha a odreeno je operativnim planom potronje zaliha

V
tz
brzina troenja zaliha, pokazuje dinamiku smanjenja zaliha tijekom
vremena, a takoer je karakteristika operativnog plana montae finalnih
proizvoda. Pri tom trendovi troenja zaliha mogu biti vrlo razliiti

q dobavna koliina, predstavlja koliinu materijala s kojom se zalihe
obnavljaju u jednom terminu obnove (koliina iz obrade ili nabave)

8.5.2. OPTIMIRANJE ZALIHA

Postoji vie empirijskih, tablinih, grafikih ili matematikih metoda utvrivanja
optimalnih zaliha. Da bi optimiranje bilo uspjeno u obzir je potrebno uzeti cijeli niz
parametara koji su specifini i razliiti za svaki pojedini proizvodni sustav, s obzirom
da na njih utjeu znaajke proizvodnog programa, proizvodnog sustava i proizvodne
politike. Pri tom politika optimiranja mora biti takva da zadovolji dva temeljna, ali

meusobno kontradiktorna zahtjeva ekonominosti i sigurnosti iskazane kroz potrebu
minimalnih (to niih), ali u odreenom trenutku sigurno raspoloivih zaliha.

Zahtjeve treba paljivo rjeavati i zbog njihove kontradiktornosti, i zbog injenice da
optimiranje za svaki organizirani proizvodni sustav ima svoje specifinosti proizale iz
injenice da se proizvodnja zasniva na planovima (godinjim i terminskim) iz kojih onda
proizlaze mnoge karakteristike optimiranja koje je potrebno primjeniti, prvenstveno
dobavno-potrone karakteristike.

U nastavku e se ukratko obrazloiti neke mogue metodologije utvrivanja optimalnih
zaliha: jednu od matematikih metoda prema ugaju gdje se zalihe utvruju
proraunom optimalnih trokova, te jednu kombiniranu empirijsko-matematiku
metodu kojom se na temelju dobavno-potronih karakteristika materijala vri njegova
klasifikacija, za svaku klasu definiraju modeli izrauna minimalnih i maksimalnih
koliina, te se s obzirom na obnovu zaliha temeljenu na operativnim planovima montae
(potronje) definiraju koliine i termini obnove zaliha za svaki materijalni entitet.

A) MATEMATIKA METODA

Trokove zaliha sainjavaju trokovi pripreme ili nabave, trokovi uskladitenja, kao i
neminovni trokovi odravanja zaliha. U trokove pripreme zaliha spadaju trokovi
radnih mjesta ili organizacijskih jedinica koje zalihu pripremaju, kao i manipulativni
trokovi njihove pripreme. U trokove uskladitenja ubrajamo trokove organizacijske
jedinice skladitenja (prostor, plae) ukljuujui i kamate na obrtna sredstva zaliha,
te osiguranje i kamate na osnovna sredstva skladita. Za sluaj neodgovarajue
veliine zaliha kao trokovi odravanja javljaju se i trokovi zastarjevanja zaliha,
odnosno propadanja i oteivanja. Trokovi odravanja (s kamatama i skladitenjem)
iznose i do 25% ukupne vrijednosti zaliha.

Optimalnu koliinu zaliha materijala odreene vrste raunamo prema izrazu:

T t
q t
Q
rs
rp
OPT

=
2
(8.5)
gdje je: Q
OPT
- optimalna koliina zaliha odreene vrste materijala
t
rp
- trokovi pripreme zaliha po jednoj zalihi odreene vrste materijala
t
rs
- trokovi uskladitenja zaliha po jednoj zalihi odreene vrste materijala
q - ukupna koliina jedne vrste materijala neophodna za ostvarenje
proizvodnje
T - ukupno vremensko razdoblje tijekom kojeg se troe sve zalihe odreene
vrste materijala

Ukupna optimalna veliina trokova zaliha odreene vrste materijala za neko
razdoblje izraena u novanim jedinicama T
r OPT
izraunava se:
q T t t T
rs rp OPT r
= 2 (8.6)
Optimalno vrijeme potronje jedne zalihe sa skladita rauna se na temelju ukupnog
vremenskog razdoblja u kojem se zalihe optimiraju, optimalne koliine zaliha odreene
vrste materijala, kao i ukupne koliine i vrste materijala potrebne za ostvarenje
planirane proizvodnje. Do njega dolazimo na nain da koristimo obrazac:

OPT POT p
T k T = (8.7)
gdje je: T
p
- vrijeme pripreme zalihe odreene vrste materijala
T
POT
- vrijeme potronje zalihe odreene vrste materijala
k - omjer vremena pripreme i potronje zaliha odreene vrste materijala
( < 1 )

Kako vrijeme pripreme mora biti manje od optimalnog vremena potronje zalihe
odreenog materijala, to se vrijeme T
POT OPT
proraunava uz pomo mjerenja i
normiranja stvarne veliine vremena potrebnog za pripremu zalihe.

Za veliki asortiman materijala s kojim se proizvodnja opskrbljuje kao i za upravljanje
zalihama koje nije podrano raunalom, sve se vrste materijala ne optimiraju po
pitanju zaliha ve se primjenom odreene ABC metode bira vrsta materijala za koju je
zalihe nuno optimirati. Optimiranje se svodi na izraun minimalnih i maksimalnih
koliina na zalihama, te utvrivanje termina naruivanja odreene nove koliine
materijala za zalihe. Taj termin naruivanja postie se u trenutku kada se koliina na
zalihama izjednai s oekivanom potronjom u razdoblju izmeu davanja naloga za
izradu nove koliine do primitka gotovog dijela u skladite uveanom za nune rezerve
koje slue kao zatita eventualne poveane potronje u tom razdoblju ili zastoja u
izradi nove koliine.
Za jednoliku i kontinuiranu potronju materijala u svakoj terminskoj jedinici
odreivanje signalne, minimalne i maksimalne veliine zaliha vidljivo je s obzirom na
grafiki prikaz razine zaliha odreenog materijala tijekom vremena.
OBUJAM
ZALIHA
v
q
VRIJEME
TJ T
un
T
z
T
i Q
min
q
Q
max
Q
sig
Toka
narudbe
Vrijeme
popune
Prosjena razina
zaliha
Maksimalna razina zaliha
Stvarna
razina
zaliha
Neophodne
zalihe
Razina minimalnih zaliha
(rezervnih)
Dobavna
(naruena)
koliina

Slika 8.8. Grafiki prikaz razine zaliha


Simboli na slici oznaavaju:
Q zalihe materijala
Q
max
maksimalna zaliha
Q
min
minimalna zaliha koja pokriva potrebe proizvodnje kroz vremensko
razdoblje T
z
, ako materijal ne stigne u predvienom roku isporuke
Q
sig
sigurnosna zaliha kod koje se naruuje materijal
v
q
utroak materijala u jedinici vremena (u jednoj teminskoj jedinici T
J
)
q naruena koliina materijala
T
i
razdoblje isporuke
T
z
vrijeme eventualnog prekoraenja termina isporuke
T
un
razdoblje utroka naruene koliine

Na temelju slika proizlaze sljedee relacije:

Q
min
= T
z
v
q
(8.8)
Q
sig
= ( T
i
+ T
z
) v
q
(8.9)
q = T
un
v
q
(8.10)
Q
max
= Q
min
+ q = ( T
z
+ T
un
) v
q
(8.11)

Ukoliko se optimiranje ne provodi za svaki entitet (izuzetno velik asortiman
materijala), a posebice kod sluaja kad upravljanje zalihama nije podrano raunalom,
esto se kao podloga racionalnom sustavu planiranja i upravljanja materijalom koristi
ABC metoda zasnovana na Paretovoj hipotezi da manjina ini veinu ( * Vilfredo
Pareto 1848-1923, talijanski ekonomist i sociolog ). Pri tom se polazi od
pretpostavke da 10-20% svih vrsta materijala predstavlja 70-80% vrijednosti ukupnih
zaliha materijala grupa A, grupa B 20-30% koliina ini 20-30% vrijednosti, i grupa
C 50-70% koliina ini samo 5-10% vrijednosti zaliha materijala. Razvrstavanje
materijala u odreene grupe A, B ili C provodi se sljedeim postupkom:
1. Formiranje popisa materijala po kvaliteti, dimenzijama i obliku koji se u
poduzeu troe
2. Analiza utroka materijala u prolom vremenskom razdoblju u cilju procjene
budue potronje
3. Utvrivanje nabavne cijene pojedinih materijala
4. Izraun ukupnih trokova po pojedinoj vrsti materijala
5. Rangiranje materijala po veliini ukupnih trokova
6. Odreivanje A, B, C podruja na osnovi kumulativnih trokova
Temeljem razvrstavanja u A, B, C grupu najvea se pozornost pridaje A grupi, manja
B, a najmanja C grupi, te se prema takvom rangu vanosti pristupa rjeavanju problema
zaliha.

B) MINI-MAX METODA OPTIMIRANJA ZALIHA

Ovom metodom optimiranju zaliha pristupa se na nain da se izvri pogodna
klasifikacija asortimana robe u pojedine klase ( grupe ) - A, B, C, ali ne samo na osnovi
cijena robe ve i dobavno-potronih karakteristika materijala. Dalje se prema
odreenim pravilima za svaku grupu pristupa odreivanju minimalnih i maksimalnih
koliina, te se na temelju operativnih terminskih planova potronje definira dinamika
obnove zaliha ( koliine i termini ).
Prema predloenoj metodi specifine dobavno- potrone karakteristike materijala na
zalihama, a koje pretstavljaju temelj kalsifikacije u A, B, C grupu formaliziramo kao:
dobavna raspoloivost robe - to podrazumijeva mogunost dobave robe
prema operativnom terminskom planu, a kategorizira se u 5. stupnjeva sa
pripadajuim karakteristinim faktorima

uestalost potronje robe - to podrazumijeva ocjenu univerzalnosti (
primjenjivosti kod razliitih proizvoda ) pri potronji, a takoer se
kategorizira u 5. stupnjeva

cijena robe - to podrazumijeva novanu vrijednost robe, gradirana je kroz 4.
stupnja

prostorni volumen robe - to podrazumijeva prostor koji roba ( materijal )
zauzima u skladitu bez obzira na njezin netto volumen, pri emu su gradirana
3. stupnja

specifini zahtjevi robe - pod im se podrazumijevaju one karakteristike
pojedine robe koje nisu obuhvaene prethodno iznesenim znaajkama, a mogle
bi imati utjecaj na optimiranje zaliha. Ti su zahtjevi rangirani u 3. stupnja
Klasifikator temeljen na ovako definiranim karakteristikama i njihovim stupnjevima
prikazan je na sljedeoj slici, dok je formalizacija tih karakteristika i stupnjeva
numerikim veliinama prikazana u jednoj tablici ( 8.2 ), a kriteriji razvrstavanja u A,
B ili C grupu u drugoj tablici ( 8.3 ).
X X X X X

specijalni zahtjevi - S
j

prostorni volumen materijala - Z
j

cijena materijala - C
j

uestalost potronje - F
j

dobavna raspoloivost - D
j

Slika 8.9. Klasifikatori optimiranja zaliha

Pri tome se dobavna raspoloivost robe i specijalni zahtjevi procjenjuju iskustveno,
dok se faktori uestalosti potronje, cijene i volumena izraunavaju na sljedei nain:
Faktor potronje robe:

=
=
n
i
i j
Z f
1
(8.12)

gdje je: f
j
- faktor uestalosti potronje j-tog materijala u proizvodnji ( montai )
i = 1,2,n - broj finalnih proizvoda u koje se ugrauje j-ti materijal
Z
i
- udio godinje zauzetosti proizvodnje ( montae ) i-tog finalnog
proizvoda

di z
gi
i
Q d t
Q
Z

= (8.13)
gdje je: Q
gi
- godinja koliina proizvodnje ( montae ) i-tog proizvoda
Q
di
- dnevna koliina montae i-tog proizvoda
t
z
- broj radnih tjedana godinje
d - broj radnih dana u tjednu

Tablica 8.2 Karakteristike optimiranja materijala

NAZIV I STUPANJ
KARAKTERISTIKE
PODRUJE
KARAKTERISTIKE
VRIJEDNOST
KLASE
1. DOBAVA
RASPOLOIVOST dj

1.1. Vrlo laka dobava 1 - u svakom terminu 1
1.2. Laka dobava 2 - u planiranim intervalima 2
1.3 Oteana dobava 3 - u prorjeenim intervalima 3
1.4. Teka dobava 4 - u rijetkim intervalima 5
1.5. Vrlo teka dobava 5 - u strogo rijetkim intervalima 7
2. UESTALOST
PODRUJE fj

2.1. Vrlo velika uestalost 0,81 - 1,00 1
2.2. Velika uestalost 0,61 - 0,80 2
2.3. Srednja uestalost 0,31 - 0,60 3
2.4. Mala uestalost 0,11 - 0,30 4
2.5. Vrlo mala uestalost 0,00 - 0,10 5
3. CIJENA MATERIJALA
PODRUJE cj

3.1. Vrlo skupo 0,51 - 1,00 1
3.2. Skupo 0,21 - 0,50 2
3.3. Srednje skupo 0,06 - 0,20 3
3.4. Jeftino 0,00 - 0,06 4
4. VOLUMEN
PODRUJE zj

4.1. Vrlo velik > 4 1
4.2. Povean 2 4 2
4.3. Normalan < 2 3
5. SPECIJALNI ZAHTJEVI Kada je Dj+Fj+Cj+Zj i kada je
5.1. Precjenjeno 8 ili 13 Cj > 2 1
5.2. Normalno u ostalim sluajevima 0
5.3. Potcjenjeno 9 ili 14 Cj < 2 - 1


Tablica 8.3 Klasifikacijske grupe materijala

KLASIFIKATOR
VRIJEDNOSTI
KLASA - GRUPA MATERIJALA
PODRUJE KLASE
D
j
F
j
C
j
Z
j
S
j
A B C
1 1 1 1 - 1
2 2 2 2 0
3 3 3 3 1
5 4 4 -
7 5 - -
4 8
4
5
6
7
8
9 13
9
10
11
12
13
14 19
14
15
16
17
18
19

mi
di
t
s h
Q

=
(8.14)
gdje je: h - broj radnih sati u jednoj smjeni
s - broj radnih smjena u jednom danu
t
mi
- takt montae i-tog proizvoda

Faktor cijene kotanja raunamo prema izrazu:

max kj
kj
j
C
C
c = (8.15)
gdje je: C
kj
- cijena kotanja (nabavna cijena) j-tog materijala
C
kj max
- cijena najskupljeg j-tog materijala u proizvodnji (montai)

Faktor volumena materijala raunamo prema izrazu:

j j
sj
j
k V
V
z
= (8.16)
gdje je: V
sj
- volumen nuan za uskladitenje j-tog materijala
V
j
- volumen j-tog materijala
k
j
- koeficijent mase u odnosu na volumen j-tog materijala koji iznosi k
j
1

Klasu A predstavljaju grupirani dijelovi (materijal) koji se lako dobavljaju, skupi su,
volumenizirani i esto se upotrebljavaju, pa se za njih treba odrediti vrlo niske
vrijednosti minimuma i maksimuma kao i este intervale obnove zaliha. U B grupu
spada najvei dio asortimana sa manje zahtjevnim karakteristikama u pogledu
optimiranja zaliha (mini-max koliine i intervali dobave), dok je C grupa najmanje
zahtjevna s visokim maksimumom esto jednakim planskom zahtjevu na neki dui
vremenski period, a s minimumom ravnim nuli. Ove stavove treba u konkretnom sluaju
detaljno razraditi u korelaciji sa stanjem poslovanja odreenog PS-a.

Odreivanja mini-max koliina u cilju optimiranja zaliha odreuje se sada prema
karakteristikama materijala. Pri tom se za odreivanje potrebnog prostora za
smjetaj zaliha usvaja pretpostavka konstantnih dobavnih koliina (neto vee
prosjene zalihe ali olakan postupak nabave) prema izrazu:

q
max j
= Q
max j
- Q
min j
= const (8.17)

Inae je operativna dobavna koliina varijabilna i ovisna o operativno potrebnim
koliinama u odreenim vremenskim terminima:

=
=
z
r
rj pj
Q q
1
(8.18)
gdje je: q
pj
- planska operativna dobavna koliina j-tog materijala (robe)
Q
rj
- potrebna koliina j-tog materijal (robe) u r-tom terminu
r = 1, 2,.z - broj termina (tjedana) koje mora zadovoljiti osigurana zaliha j-
te robe

Tjednu zalihu materijala raunamo prema relaciji:

j z
gj
tj
f t
Q
Q
= (8.19)
gdje je: Q
tj
- prosjeno potrebna tjedna zaliha materijala
Q
gj
- godinja koliina (kom) j-tog materijala (robe, dijela) u proizvodnji
(montai)
t
z
- broj radnih tjedana godinje
f
j
- faktor uestalosti potronje j-tog materijala

dok godinju koliinu pojedinog materijala iz prethodne relacije raunamo:

=
=
m
i
ij i gj
X N Q
1
(8.20)
gdje je: N
i
- godinja koliina i-te vrste finalnog proizvoda koja se proizvodi
(montira)
X
ij
- koliina j-te vrste materijala (dijelova, sklopova) ugraena u i-ti finalni
proizvod

i = 1, 2,.m - broj vrsta finalnih proizvoda

Minimalna koliina pojedine j-te robe ( materijala, pozicije ) odreuje se izrazom:
Q
min j
= k
min i
Q
tj
(8.21)
gdje je: Q
min j
- minimalna zaliha j-tog materijala
k
min i
- koeficijent minimalne zalihe i-te klase (grupe) u koju je klasificiran
j-ti materijal (01, eventualno do 2 ), a odreuje se selektivno zavisno
o uvjetima rada PS-a

Maksimalna koliina pojedinog j-tog materijala izaava se relacijom:
Q
max j
= Q
min j
+ k
max i
Q
tj
(8.22)
gdje je: Q
max j
- maksimalna zaliha j-tog materijala
k
max i
- koeficijent maksimalne zalihe i-te klase (grupe) u koju je
klasificiran j-ti materijal (selektivno se odreuje ovisno o uvjetima
montae - krai takt i vea serija nia vrijednost).

Za prosjenu serijsku proizvodnju uzima se A = 2, B = 4, C = 8, a u opem sluaju moe
se dobiti relacijom:

i
j
k
f
k =
1
max
(8.23)
gdje je: k
i
- maksimalno dozvoljena vrijednost koeficijenta za i-tu klasu proizvoda

Obnova zaliha temelji se na operativnom planu potronje materijala za odreeno
terminsko razdoblje (tjedan, mjesec, kvartal). Pri tome termin obnove zaliha ne
proizlazi iz dosizanja stanja minimalnih zaliha koje predstavljaju odreenu strateku
rezervu za sluaj zastoja dnevnih aktivnosti, ve proizlazi iz termina potronje
materijala (robe) na montai (proizvodnji) pojedinih finalnih proizvoda.

Broj dobava raunamo kao:

j
gj
j
q
Q
D
max
= (8.24)
gdje je: D
j
- broj dobava j-tog materijala tijekom poslovne godine
Q
gj
- godinja koliina j-tog materijala koji se troi u proizvodnji (montai)
q
max j
- maksimalno dozvoljena jednokratna dobavna koliina j-tog materijala

Za pravovremenu obnovu zaliha nuno je utvrditi termin u kojem e se raspoloive
zalihe potroiti, odnosno kada nastupa potreba njihove obnove. Stoga se najprije
utvruje dostatnost raspoloivih zaliha u odreenom terminskom razdoblju prema
relaciji:
1
1
min 1
m
r
Pjr
j jr
jr
Q
Q Q
d (8.25)
gdje je: d
jr
- indikator dostatnosti zaliha j-tog materijala u r-tom terminskom
razdoblju
Q
1 jr
- poetno stanje zaliha j-tog materijala na poetku r-tog terminskog
razdoblja
Q
min j
- minimalna zaliha j-tog materijala
Q
P jr
- potrebna koliina j-tog materijala za montau u r-tom tjednom
razdoblju (potronja)
r = 1, 2, m - broj tjedana u promatranom terminskom razdoblju

Potrebnu koliinu j-tog materijala (robe) tijekom radnog tjedna dobivamo:

=
=
m
i
ij ir Pjr
X n Q
1
(8.26)
gdje je: n
ir
- koliina i-tog finalnog proizvoda koja se montira u r-tom terminskom
razdoblju
X
i j
- koliina j-tog materijala (robe, dijelova) koja se ugrauje u i-ti
proizvod
i = 1, 2, .m - broj finalnih proizvoda

Kada je indikator dostatnosti zaliha d
jr
1 postojee su zalihe dovoljne za izvrenje
proizvodnje (montae) svih koliina finalnih proizvoda u planiranom razdoblju, i nije
potrebno obnoviti zalihe. Ukoliko je d
jr
< 1 postojee zalihe nisu dovoljne za
proizvodnju, i zalihe treba obnoviti.

Trenutak ( datum ) obnove zaliha raunamo:
T
d jr
= T
d 1
+ d
j r
d 1 (8.27)
gdje je: T
d jr
- datum obnove zaliha j-tog materijala u r-tom terminskom razdoblju
T
d1
- datum (kalendarski) prvog radnog dana u r-tom terminskom razdoblju
d - broj radnih dana u terminskoj jedinici ( d = 5 za tjedan )

Kod toga obnovu treba vriti tako da se ne prekorae dozvoljena mini-max stanja
zaliha. Za uspjeno gospodarenje zalihama koristan je indikator koji govori o tome

koliko se brzo troe i obnavljaju zalihe. Ovu indikaciju daje nam koeficijent obrtaja
zaliha, a raunamo ga po relaciji:

zjr
Pjr
rj
Q
Q
K = (8.28)
gdje je: K
r j
- koeficijent obrtaja j-tog materijala u r-tom terminskom razdoblju
Q
P jr
- koliina potronje j-tog materijala u r-tom terminskom razdoblju
Q
z jr
- prosjena veliina zalihe j-tog materijala u r-tom terminu koju
raunamo kao:

2
2 1 jr jr
zjr
Q Q
Q
+
= (8.29)
gdje je: Q
1 jr
- poetno stanje zaliha j-tog materijala na poetku r-tog termina
Q
2 jr
- zavrno stanje zaliha j-tog materijala na kraju r-tog termina

odnosno u duem vremenskom razdoblju:

m
Q
Q
m
r
zjr
zj
=
=
1
(8.30)
gdje je: Q
z j
- prosjena veliina zalihe j-te robe u razdoblju od r = 1 m termina

Pored brojanog ( numerikog ) iznosa veliine zaliha interesantna je i prosjena
vrijednost zaliha koja se rauna po izrazu:
F
z j
= Q
z j
C
k j
(8.31)
gdje je: F
z j
- vrijednost prosjene zalihe j-tog materijala u r-tom terminskom
razdoblju
C
k j
- cijena kotanja j-tog materijala

Analogno tome prosjena vrijednost zaliha svih roba iznosi:

=
=
n
j
kj zj z
C Q F
1
(8.32)
gdje je: F
z
- vrijednost ukupnih prosjenih zaliha svih ( j = 1, n ) vrsta materijala u
nekom promatranom vremenskom razdoblju

Takoer koeficijent obrtaja zaliha moemo izraunati za neki dui promatrani
vremenski period:

=
=
m
r
rj zj
K K
1
(8.33)
a takoer i koeficijent obrtaja zaliha svih materijala tijekom nekog promatranog
vremenskog razdoblja:

=
=

=
n
j
kj
n
j
kj zj
z
C
C K
K
1
1
(8.34)
gdje je: K
z
- koeficijent obrtaja ukupnih zaliha svih ( j = 1, n ) vrsta materijala u
nekom vremenskom razdoblju ( r = 1, m )

8.5.3. VREMENA DOBAVE I TROENJA ZALIHA
Zalihe su openito u stanju konstantne (manje ili vee) promjenjivosti. Razlog lei u
injenici da se materijali (dijelovi, polufabrikati) neprestano troe na montai te kao
rezervni dijelovi, ali se povremeno i osiguravaju iz obrade ili nabave.

Osiguranje ravnotee izmeu obnove i potronje zaliha potrebno je osigurati
regulacijom ciklusa obnove zaliha, poto potronja zaliha ovisi o operativnim
terminskim planovima proizvodnje. Aktivnost obnove zaliha potrebno je zapoeti na
vrijeme, kako bi se sve aktivnosti obavile i osigurala dobava novih koliina najkasnije
do onog momenta kada zalihe padnu na minimum. Pri tome minimum predstavlja
odreenu rezervnu koliinu koja bi osigurala nesmetano odvijanje potronje materijala
(proizvodnja, montaa) jo neko vrijeme, a kao prevencija sigurnosti odvijanja
proizvodnje za sluaj nepredvienih zastoja u dobavi.

Odnos vremena dobave i potronje zaliha moe poprimiti razliite vrijednosti, to je
vidljivo i iz sljedeeg prikaza:

POT DOB
t t

(8.35)
gdje je: t
DOB
- vrijeme dobave ( od t
1
do t
2
) novih koliina dijelova
t
POT
- vrijeme troenja zaliha ( od t
2
do t
3
)

Zalihe (Q)
Q
max
Q
min
Vrijeme (t) t
1
stvarne aktivnosti
dobave i potronje
(skokovite)
t
3
t
POT
t
DOB

Slika 8.10. Aktivnosti obnove zaliha i tijek njihovog troenja

Ako pretpostavimo konstantnu koliinu dobave materijala razlikujemo tri tipina
sluaja odnosa vremena dobave i vremena troenja zaliha.
Q
Q
max
Q
min
Vrijeme (t)
q = const
A
aktivnosti dobave
veliina zaliha
tDOB > tPOT = const
Q
Q
max
Q
min
Vrijeme (t)
q = const
B
tDOB = tPOT = const
Q
Q
max
Q
min
Vrijeme (t)
C
q = const
tDOB < tPOT = const

Slika 8.11. Odnos vremena dobave i troenja zaliha

Ukoliko vrijeme potronje uzmemo kao konstantu, za:

sluaj A - vrijeme dobave due je od vremena troenja. Stoga i aktivnosti obnove
zaliha zapoinju znatno ranije. U odreenom trenutku vremena mogue je paralelno
odvijanje vie meusobno fazno pomaknutih aktivnosti dobave istovremeno.
Operativno planiranje i voenje obnove zaliha prilino je sloeno (vie lansiranih serija
obrade iste pozicije istovremeno)
sluaj B - vrijeme dobave i vrijeme potronje meusobno su jednaki, pa je operativno
planiranje i voenje obnove zaliha znatno lake jer se u proizvodnji nalazi lansirana
samo jedna serija.
sluaj C - vrijeme dobave krae je od vremena troenja zaliha, pa se dogaa da u
proizvodnji i nema lansirane serije odreenog izratka sa zaliha.

Na vrijeme dobave najvie utjee veliina ciklusa izrade pojedinih pozicija, to ovisi o
njihovim tehnolokim procesima. Openito vai zakljuak da je operativno planiranje i
voenje zaliha lake za sluaj kraih vremena dobave, a duih vremena troenja zaliha.
8.5.4. SUSTAVI NABAVLJANJA MATERIJALA
Kod dobave materijala za zalihe osim vlastite izrade mogua je i nabava od dobavljaa
u okruenju poslovnog sustava. Stoga treba neto rei i o sustavima nabavljanja,
posebice JIT sustavima nabavljanja kao dijelu JIT sustava proizvodnje.

Termin JIT porazumijeva "vremenski dobro planirano", odnosno u pravo vrijeme (
just in time ). Prema Shigeo Shingou " to je sustav iji je glavi zadatak eliminiranje
svega nepotrebnog ", i predstavlja temelj poznatog Toyota sustava. U podruju
disponiranja materijala podrazumijeva osiguranje dijelova i sklopova samo u potrebnoj
koliini sa majmanjim moguim vremenom protoka.
Kod JIT sustava u potpunosti se sinkronizira cjelokupna proizvodnja i potronja
odreenih izradaka. To podrazumijeva proizvodnju bez skladita kod koje svaki
proizvodni proces treba opskrbiti pravim dijelovima, u pravilnim koliinama i u tono
odreenom vremenu. Takvi JIT sustavi nabavljanja sastavni su element JIT
proizvodnje ija je karakteristika proizvodnja na zahtjev, u dnevnim serijama. Protok
materijala u tom je sluaju organiziran na principu samoposluivanja, to znai da
potroa u bilo kojoj fazi proizvodnje uzima robu, opaa se smanjenja zaliha, te se one
popunjavaju. Takav se sustav uvodi s ciljem to bolje reakcije na potrebe potroaa u
pogledu rokova isporuke, ali istovremeno uz tono dimenzioniranu opskrbu (protok)
kako bi se eliminirala skladita i zalihe. Tenja je nabaviti ili proizvesti materijal ili
poluproizvod samo u koliini i terminu kada je to upravo potrebno.

Pretpostavke realizacije ovakvog sustava jesu:
osiguranje isporuka samo kvalitetnih (bez greaka) predmeta rada
usklaenje proizvodnih kapaciteta i organizacija autonomnih grupa
proizvodne opreme
proizvodnja u malim serijama
osiguranje optimalnog protoka materijala nabavom od malog broja prostorno
bliskih, stabilnih dobavljaa

To se ne podudara s klasinim pretpostavkama "racionalnog poslovanja" temeljenih na
principima: visoka serija ekonominost i proizvodnost, nabava od vie dobavljaa
bolje cijene, bolja opskrbljenost zalihama vea sigurnost procesa, itd Stoga ovaj
koncept nije primjenjiv u svim sredinama, ve samo u manjim, fleksibilnim poduzeima.
Kako visoke zalihe samo skrivaju probleme proizvodnje kao to su neusklaenost
kapaciteta, neispunjenje rokova, kart, kvarovi i ispadi opreme iz pogona, i slino,
proizvodnja bez zaliha jedna je od najrevolucionarnijih zamisli u okviru "nove japanske
filozofije" Shigeo Shingoa primjenjena u okviru JIT sustava Toyote.
U osnovi razlikujemo dva oblika JIT sustava proizvodnje :

JUST IN TIME
SINHRONIZIRANA
PROIZVODNJA
KANBAN
orijentirana
potrebama
orijentirana
potronjom

Slika 8.12. Dva oblika JIT sustava proizvodnje
A) SINHRONIZIRANA PROIZVODNJA - porazumijeva geslo " proizvedi danas
ono to e sutra biti potrebno ili e se traiti". Teoretski nema skladita i zaliha
jer je svaka faza procesa rada usklaena sa ostalim fazama ukljuujui isporuku.
Polazite su godinji planovi proizvodnje na osnovi kojih se definiraju terminske
potrebe za materijalom. U cilju osiguranja termina i koliina s dobavljaima se
sklapaju ugovori (oni dre materijal na zalihama). Kvaliteta se podrazumijeva jer su
ugovori dugoroni s otkaznim rokom i kaznama zbog nedostataka u kvaliteti te
penalima za kanjenja. Zahtjevi za isporukama su esto tjedni, pa i dnevni, a o
promjeni plana ili nekoj drugoj izmjeni proizvodnog procesa dobavljaa je potrebno
hitno izvjestiti kako bi se izbjegli eventualni zastoji. Dobavljai su praktino
integrirani i sinhronizirani u vlastiti proizvodni proces.

B) KANBAN - podrazumijeva geslo " proizvedi danas ono to je juer utoeno,
odnosno prodano" i inspiriran je jednostavnim sustavima popunjavanja roba u
robnim kuama sa samoposluivanjem. To nije upravljanje prema narudbama kupca
ali simulira taj proces s velikom vjerojatnou zbog uravnotee distribucije
prodaje. Samoregulacija kod kanban sustava temelji se na samoposluivanju u svim
fazama proizvodnje uz samoregulirajue autonomne cjeline. Podloga realizacije
sustava su kartice (kanban - japanski). Njih popunjavaju radnici unosei sve
znaajnije podatke o materijalu ili poluproizvodu za potrebe budue proizvodnje ili
transporta (ifra, naziv, specifikacija materijala, broj komada, nain pakiranja, iz
koje se i u koju proizvodnu jedinicu transportira, vrijeme preuzimanja, broj
kartice, ciklus transporta). Po primitku kartice proizvodni izvrilac proizvodi
traenu koliinu i odlae je u transportnu kutiju, pri emu se jedna kartica odnosi
na sadraj jedne kutije, a odgovornost za kvalitet preuzima onaj tko materijal
priprema (proizvodi). Poto ne postoje sigurnosne zalihe kvaliteta proizvodnje mora
biti besprijekorna. Ovaj je sustav pogodniji za serijsku ili masovnu proizvodnju, ali
se moe primjeniti i za lananu pojedinanu proizvodnju.

Za isporuku prema JIT sustavu nisu pogodni svi materijali, ve samo oni za koje je
ekonomino smanjiti zalihe na raun poveanih trokova nabave i transporta (velike
cijene, kontinuirana potronja, veliki volumeni, veliki transportni kapaciteti).
8.6. OBRAUN PROMETA MATERIJALA
Pod prometom materijala podrazumjevamo sve aktivnosti koje se odnose na obradu
informacija o ulazima, izlazima i stanju resursa kako u fizikim, tako i u financijskim
vrijednostima. Promet utvrujemo na osnovi odgovarajuih podloga kojima se stanje i
promet resursa definira kao to je to vidljivo sa sljedee slike:
NOVO PLANSKO
STANJE RESURSA
OBRAUN
PROMETA
RESURSA
OBRAUN
PROMETA
PLANSKO
STANJE
RESURSA
INVENTARSKO
STANJE
RESURSA
DOKUMENTI O
IZLAZU
MATERIJALA
DOKUMENTI O
ULAZU
MATERIJALA
CIJENIK
RESURSA

Slika 8.13. Tok informacija pri obraunu prometa repromaterijala
Pri tome izvjea o zalihama predstavljaju rezultat obrade podataka o zalihama ili
procesa inventarizacije (redovita, izvanredna, kontinuirana - permanentna) koji
podrazumjevaju usklaivanje knjigovostvenog stanja sa stvarnim stanjem.

Neka poduzea imaju stalno aurno izvjee o zalihama i prometu materijala openito
zahvaljujui kompjuterskoj podrci. Kod zaliha je to znaajno zbog mogueg
smanjivanja "zamrzavanja novca u robi". Preduvjet toga je obrada podataka o ulazu i
izlazu materijala sa skladita u stvarnom, realnom vremenu (real time) zbog
eventualnosti zastarjevanja informacija, kao i neposredno na mjestu nastanka
poslovnih promjena ( on line ). Time se ograniava broj financijskih, planskih i
operativnih manipulacija informacijama. Primjena kompjutera omoguuje odluivanje o
nabavljanju, raspolaganju vikovima i drugim operacijama, odnosno "optimiranje zaliha"
na temelju podataka o potronji, nabavi, ulazima i izlazima, te transportu materijala,
to je posebice bitno kod voenja skladinog poslovanja u uvjetima kada se iz raznih
razloga ne moe sprovoditi JIT sustav proizvodnje.


9. RAUNALOM INTEGRIRANA PROIZVODNJA - CIM
Raunala su strojevi koji obrauju podatke u cilju proizvodnje odreene informacije.
U poecima svoje primjene koritena su iskljuivo kao sredstva za pohranu podataka,
postepeno i za obradu podataka te prikaze dobijenih rezultata, to je rezultiralo
razvojem raunala razliitih svojstava i razliite namjene. Uz to je i razvoj humanih
suelja koja povezuju raunalo i korisnike omoguio koritenje raunala od strane
razliitih krajnjih korisnika.
Dananji suvremeni proizvodni sustavi ne mogu se zamisliti bez raunarskih sustava
jer gotovo da nema podruja u kojima se ne koristi njihova pomo. Neke od tih
aktivnosti za koja se koristi raunalo jesu:
prikupljanje, uvanje, auriranje i obrada, te isporuka potrebnih podataka
statika, kinematika, dinamika i termika analiza struktura te izvrenje
raznih prorauna, simulacije i optimiranja razliitih procesa
uestvovanje u procesu konstruiranja i modeliranja, kao i izrade
konstrukcijske i tehnike dokumantacije
pomo pri projektiranju tehnolokih procesa
upravljanje pojedinim alatnim strojevima, robotima, proizvodnom opremom i
procesima
upravljanje transportom materijala i alata
prikupljanje i upravljanje podacima o kvaliteti proizvoda i stanju proizvodnih
procesa
pomo pri svim funkcijama planiranja i praenja stvarnog stanja proizvodnih
sustava
osiguranje meusobne komunikacije i razmjene informacija meu
organizacijskim elementima proizvodnog sustava

Kod svih tih aktivnosti raunala znatno pomau, a ponegdje i u potpunosti zamjenjuju
ovjeka. Skraenica kojom oznaavamo kompjutersku podrku aktivnostima je CA (
computer aid ).
Primjenom raunala i informatike tehnologije u suvremenim industrijskim poslovnim
sustavima vri se automatizacija niza aktivnosti, te se stvarajui otoke
automatizacije omoguuje ubrzanje odvijanja pojedinih aktivnosti, poveanje
kvalitete proizvoda, te time i ekonominosti proizvodnje. No rjeenjem jednog
problema otvara se u perspektivi novi ili vie novih problema, nagomilavaju se poslovi
na susjednim aktivnostima, pa se postavlja pitanje povezivanja razliitih cjelina
poslovnog sustava a time i razliitih raunarskih aplikacija kako bi se osigurali globalni
pozitivni efekti. Razvojem i primjenom raunala i druge opreme postie se i
integracija pojedinih aktivnosti kao i cjelokupnog poslovanja proizvodnog poduzea. Za
takvu primjenu i integriranje koristi se skraenica CI ( computer integration ).

Za proizvodne sustave ije su aktivnosti automatizirane i meusobno povezane
primjenom raunala na nain da je koncepcija raunarske integracije ostvarena i
unutar proizvodne funkcije, ali i svih ostalih funkcijskih podruja sa proizvodnjom, u
strunoj se praksi koristi termin RAUNALOM INTEGRIRANA PROIZVODNJA sa
skraenicom CIM ( computer integrated manufacturing ). Na dananjem stupnju
razvoja jo uvijek nije mogue u potpunosti realizirati CIM koncept, ali postoji jasan
trend ka razvoju takvih sustava koji bi u potpunosti zadovoljili zahtjeve za
ostvarenjem minimalnog razvojnog i proizvodnog ciklusa novih visokokvalitetnih i
jeftinih proizvoda ostvarenih rentabilnom i ekonominom proizvodnjom. Kod toga
razvoj CIM sustava ne zavisi samo o razvoju raunala i informacijske tehnologije, ve
i drugih grana znanosti i tehnike. Jednom od definicija raunalom integrirane
proizvodnje (Browne, J.: Production Management System - a CIM Perspective.-
Workingham, 1988, str. 33) CIM se predstavlja filozofijom i strategijom poveanja
mogunosti poduzee automatizacijom i pruanjem raunarske podrke pojedinim
aktivnostima, te konceptualnom, logikom i fizikom organizacijom pojedinanih
funkcija inenjeringa, proizvodnje i marketinga u jedinstveni raunalom integrirani
sustav. Pri tom CIM ne ine skupovi raunarskih aplikacija ve koncept potpuno
integriranih podsustava karakteriziranih jedinstvenom bazom podataka o svim
komponentama sustava i njihovoj potpunoj meusobnoj komunikaciji zatvarajui vezu
meu planskih, izvrnih i kontrolnih aktivnosti.
9.1. RAZVOJ SUSTAVA CIM-A
Da bi se shvatila sutina dananjih sustava CIM-a potrebno je razmotriti kratak
povjesni razvoj. Poetke predstavlja kraj sedamdesetih godina u SAD. I u Europi
mnoge kompanije razvijaju razliite vlastite koncepcije pod razliitim nazivima, no one
se ipak sutinski razlikuju u odnosu na dananje sustave. Prikaz na foliji *.

U prvoj fazi od poetka razvoja informacijskih sustava pa do sredine 70-tih godina
informacijski sustavi pojedinih funkcija uglavnom su dijelili neke zajednike resurse
(raunalo), a koncepcija integriranja svodila se na koritenje nekih zajednikih
datoteka i programa temeljenih na logikoj slinosti nekih procedura i
standardiziranih za vie funkcijskih podruja.

Od sredine 70-tih do sredine 80-tih traje faza suradnje u kojoj se pojedine funkcije
meusobno vre organizacijski povezuju, a poslovne strategije prelaze granicu
pojedinih funkcija ( totalni marketing, totalna kvaliteta ). Povezivanjem toaka
automatizacije, te primjenom metoda strukturne analize i projektiranjem baze
podataka nastojalo se oblikovati modele integralnih informacijskih sustava koji su i
logiki ali i fiziki povezali informacijske sustave pojedinih funkcija (zajednike baze
podataka). No to jo uvijek nije bila prava integracija jer je nedostajala vrsta
koncepcija odnosa integracijskog sustava i njegovih dijelova, te odnosa poduzee kao
organizacijskog sustava sa njegovim informacijskim sustavom. Stoga su se ipak

informacijski sustavi pojedinih funkcija razvijali kao zasebni sustavi, ali koji su
meusobno suraivali (grupe sustava koji surauju).

Prava integracija u sustavnom smislu, koja podrazumijeva povezivanje ve postojeih
sustava u cjelinu na nain da se formira novi sustav, ostvarena je sredinom 80-tih. Kod
toga postojei sustavi najee postaju podsustavi novog sustava iji su ciljevi
hijerarhijski vii od ciljeva pojedinih podsustava. Optimalnost djelovanja sustava
postie se suboptimalnou djelovanja svakog od podsustava, to znai da se ponaanje
integralnog sustava razlikuje od unije ponaanja podsustava zbog uspostavljanja novih
veza meu njima. Time je formulirana filozofija i strategija poveanja sposobnosti
poduzea temeljena na automatizaciji aktivnosti te integriranju upravljanja podacima i
informacijskim tokovima svih funkcija proizvodnih poduzea, a uobiajeno nazivana
CIB ( computer integrated business ) - raunalom integrirano poslovanje. Javljaju
se i nazivi CAI ( computer aided industry ) te CII ( computer integrated industry
). Pri tom sama primjena informacijskog sustava bitno mijenja strukturu elemenata,
kao i veze, ponaanja i funkciju samog organizacijskog sustava, pa se takav odnos
informacijskog i organizacijskog podsustava naziva upravljanje organizacijom za
razliku od pasivnog opisivanja organizacije u prethodnim fazama razvoja.

Iako za CIB ( raunalom integrirano poslovanje ) kaemo da predstavlja jedinstvenu
filozofiju i strategiju informatizacije cjelokupnog poduzea, ipak pojedina funkcijska
podruja imaju na CIB razliite poglede, te se sa sljedee slike uoava da CIM
predstavlja pogled na CIB sa stanovita funkcijskog podruja proizvodnje, dok sva
ostala podruja predstavljaju funkcije podrke. Stoga se esto ukupno nazivaju CIO
( computer integrated office ) - raunalom integrirano uredsko poslovanje, to
predstavlja kompatibilnost strojne i programske podrke, alatnih strojeva, opreme i
ureaja itavih postrojenja, odnosno otvorenost grae sustava.
CIB
CIM
Funkcijsko podruje planiranja i upravljanja
Trino funkcijsko podruje
Ope i pomone funkcije
Proizvodna funkcija Informacijska funkcija
Kadrovska funkcija
Financijska funkcija

Slika 9.1. CIM u sustavu raunalom integriranog poslovanja
9.2. DIJELOVI SUSTAVA CIM-A
Primjenom koncepta CIM-a, do danas je na toj ideji razvijen velik broj razliitih
sustava koji zbog obiljeja koja im daju raunala, komunikacije i programska podrka
predstavljaju zapravo informacijske sustave. Graa im je preteito otvorena to
omoguuje primjenu opreme razliitih proizvoaa kao i nadogradnju sustava od
strane korisnika. Osnovne dijelove, odnosno podsustave raunalom integrirane
proizvodnje CIM-a koji su namjenjeni pojedinom problemskom podruju pokazuje
naredna slika, i to su:
CAD ( computer aided design ) raunalom podrano projektiranje - koje
je namjenjeno raunalnoj podrci i automatizaciji procesa razvoja proizvoda i
konstrukcijske pripreme proizvodnje (koncipiranje, konstruiranje,
proraunavanje i optimiranje, razvoj varijanti, definiranje strukture
proizvoda i dijelova, izrada dokumentacije i standardizacija).
CAP ( computer aided planning ) raunalom podrano tehnoloko
projektiranje - omoguuje raunalnu podrku i automatizaciju procesa
tehnoloke pripreme proizvodnje ukljuujui projektiranje tehnolokih
procesa, programiranje NC strojeva i ureaja, te dijelove studija rada.
CAM ( computer aided manufacturing ) raunalom podrana proizvodnja
- osigurava raunalnu podrku i automatizaciju neposrednog upravljanja
napravama, ureajima i postrojenjima. U te su procese ukljueni i fleksibilni
transport, skladitenje, manipulacija i fleksibilna izrada (prerada), kao i
prikupljanje podataka iz pogona.
CAQ ( computer aided quality assurance ) raunalom podrano
osiguranje kvalitete - podrazumijeva osiguranje kvalitete proizvoda i
proizvodnje iji se vei dio moe automatizirati ili raunalom podrati.
CAPPC ( computer aided process planning and control ) sustav
planiranja i upravljanja proizvodnjom pomou raunala - namjenjen je
raunalnoj podrci i automatizaciji procesa planiranja i upravljanja
proizvodnjom. Osnovne skupine aktivnosti ovog sustava su planiranje
proizvodnog programa i potrebnih resursa, gospodarenje kapacitetima i
predmetima rada, te upravljanje izvrnim proizvodnim aktivnostima.
CAO ( computer aided office ) raunalom podrano uredsko poslovanje -
obuhvaa raunalnu podrku aktivnostima koje obino obavlja radno osoblje u
uredima (administrativne aktivnosti, komunikacije unutar i izvan elemenata s
kojima CAO granii, obraun, revizije i kontrole koje se odnose na
proizvodnju), a koje su automatizirane i raunalom podrane.

Danas u okviru CIM-a ne postoje vrste granice izmeu funkcijskog podruja
proizvodnje i ostalih funkcijskih podruja, kao i pripadajuih informacijskih
podsustava. Kako CIM podrazumjeva i dijelove funkcija izvan proizvodnog funkcijskog
podruja, sustav planiranja i upravljanja proizvodnjom CAPPC pokriva taktiki i

operativni nivo ukupnog procesa planiranja i upravljanja, i predstavlja spojnicu izmeu
stratekog nivoa (sustav planiranja i upravljanja poduzeem) i izvrnog nivoa ( CAM,
CAD, CAP, CAQ, odnosno jednom rjeju CAE - computer aided engineering -
raunalom podrani ienjering ).
9.3. SUSTAV PLANIRANJA I UPRAVLJANJA PROIZVODNJOM - CAPPC
U cilju zadovoljenja trinih zahtijeva izraenih kroz potrebu kupaca za odreenim
varijantama proizvoda u traenim koliinama i kvaliteti, u predvienim rokovima i
prihvatljivoj cijeni, potrebno je primjeniti takav sustav planiranja i upravljanja koji
prelazi granice proizvodnog funkcijskog podruja i integrira pojedine aktivnosti a
posebice tokove podataka i informacija s vie funkcijskih podruja. Pri tom je nuna i
podrka raunala te odgovarajueg softvera. CAPPC je po unutranjoj strukturi i
vezama s drugim dijelovima CIM-a sigurno njegov najkompleksniji dio, te ovaj prikaz
(kao i poglavlje 10.) ukazuje na openite, temeljne funkcionalne i metodoloke osnove
CAPPC-a koje su donekle pojednostavljene u odnosu na stvarno primjenjene u praksi.

10. UPORABA RAUNALA ZA VOENJE PROIZVODNJE
Od samih poetaka industrijalizacije proizvodnje osnovni je cilj voenja proizvodnje
bio pokuaj njene realizacije uz to veu proizvodnost, a to manje trokove. Za tu su
se svrhu u razdoblju industrijske revolucije, do pojave raunala, koristili i razliiti
vidovi industrijalizacije proizvodnog procesa, ali su se svodili na ogranienu
mehanizaciju u okviru procesa ime se uz usavravanje i poboljanje procedure
izvrenja smanjivalo uee radnika-posluioca pri rukovanju strojevima i ostalom
proizvodnom opremom. Takva klasina "kruta" automatizacija imala je odreena
ogranienja, posebice nefleksibilnost i visoku cijenu izrade, te je bila isplativa
prvenstveno kod visokoserijske i masovne proizvodnje. No s obzirom da u okviru
strojogradnje prevladavajui tip proizvodnje predstavljaju maloserijska (6-20 kom.) i
srednjeserijska proizvodnja (do 600 kom.), takva automatizacija nije mogla rijeiti
proizvodne probleme koji se pri takvim prevladavajuim tipovima proizvodnje javljaju (
i do 75% ukupne proizvodnje ).

Novi pomak u tehnologiji nastaje inovacijama u podruju razvoja i primjene raunala, i
to ve 50-tih godina (digitalno raunalo), te preko 70-tih (mikroprocesori),
formulirajui termin informatika revolucija. Njezino su sredstvo bile inovativne
kompjuterske tehnologije koje su kao rezultat omoguile neophodnu fleksibilnost
automatizacije kroz integraciju i optimizaciju proizvodnih aktivnosti, to u stratekom
razvoju vodi ka proizvodnji s bitno novim karakteristikama integriranoj proizvodnji
(CIM-u). Takve karakteristike omoguuju ekonomsku uspjenost proizvodnje i pri
manjim serijama, to ukazuje da informatika revolucija donosi vrlo snane promjene,
istog nivoa jakosti kao i industrijska revolucija.

Na osnovi analiziranog stanja kao potreba se namee formuliranje adekvatnih
informacijskih sustava kao "nervnih" sustava ukupnog proizvodnog sustava, posebice
za voenje kompleksnih proizvodnih procesa sa raznolikim, sloenim i meusobno
zavisnim fazama odvijanja u okviru sloenih proizvodnih sustava. Problem je posebno
izraen kod velikog broja varijanti vrlo sloenih proizvoda gdje se kao rezultat cijelog
niza meusobno zavisnih faza procesa javlja ogroman broj razliitih (konstrukcijskih,
tehnolokih, planskih, nabavnih, proizvodnih, prodajnih, financijskih, operativnih itd.)
informacija koje se u okviru informacijskog sustava primaju, obrauju, te se upravlja
njihovim tijekom. S obzirom da su informacije razliite po strukturi, obimu i brzini
toka, za tako sloene uvjete odvijanja proizvodnog procesa, a posebice u uvjetima
pojedinane i maloserijske proizvodnje dovoljno efikasno upravljanje proizvodnim
resursima mogue je ostvariti samo uz efikasnu, automatsku obradu informacija
putem raunala.

10.1. OSNOVNE FAZE PRIMJENE RAUNALA PRI VOENJU PROIZVODNJE
Bez primjene informatike tehnologije u okviru sloenih proizvodnih sustava ne
moemo, te bez raunala kao temelj nove tehnoloke revolucije predstavljaju tehniki
vrlo razvijen sistemski alat koji omoguuje djelovanje proizvodnje kao sustava. Pri
tom je razvoj primjene raunala u upravljanju proizvodnim procesima proao kroz
nekoliko osnovnih faza:

1. Primjena u okviru proizvodne opreme za njeno upravljanje - NC strojevi,
roboti, ureaji za posluivanje, manipulaciju i transport.
2. Integracija pojedinanih strojeva u sustave - obradni moduli elije FP
sustavi + razni dodatni ureaji (ureaji za pranje, kontrolu, suenje, termiku
obradu, itd.), i sve to uz DNC upravljanje. Pri tom se za rjeavanje irih
proizvodnih problema javljau koncepti:
CAD ( computer aided design ) to podrazumijeva razvoj,
projektiranje, organizaciju konstrukcije i slino, a podrano raunalom
CAM ( computer aided manufacturing ) pri emu se to odnosi na
izvrenje sekundarnih proizvodnih aktivnosti kao: manipulaciju,
skladitenje, transport podrane raunalom, kao i zaokruene tehnoloke
grupe proizvodne opreme poznate pod nazivom FMS ( flexible
manufacturing systems ), odnosno FPS ( fleksibilni proizvodni sustavi
- hrvatski ), te fleksibilne proizvodne elije kao zaokruene
organizacijsko-proizvodne cjeline
CAP, CAQ, CAD/CAM u interakciji takoer djeluju u okviru
proizvodnih sustava rjeavajui odreene proizvodne probleme.
3. CIM ( computer integrated manufacturing ) to predstavlja fazu raunalom
integrirane proizvodnje koja je jo u tijeku, a u okviru formiranja tvornica
budunosti koje ukljuuju CIM - podsustave. Tome se u razvoju tei, ali
kompletni CIM koncept nije nigdje u potpunosti primjenjen, i predstavlja
ciljni koncept. Takvim se konceptom omoguuje integralna obrada informacija
u cilju voenja proizvodnje i rjeavanja zadataka u okviru tehnikih i
organizacijsko-gospodarskih funkcija modernog industrijskog poduzea.

Sljedeim prikazom strukture CIM-a kao osnova funkcioniranja CIM-a podrazumjeva
se:
uporaba raunala kao temeljnog elementa automatizacije
integracija zasnovana na zajednikim bazama podataka
primjena FPS-a u proizvodnji

Nas kao dio ukupne cjeline CIM-a interesira segment raunalom podranog planiranja
i upravljanja proizvodnjom CAPPC ( computer aided production planning and control
). Ovaj segment spada u organizacijsko-planske funkcije za razliku od CAD/CAM
grane koja spada u tehnike funkcije. Pri tom se kako lijeva grana ( CAPPC ), tako i
desna grana ( CAE/CAM ) ovog prikaza, sastoje se od planskih odnosno unaprijed
pripremljenih podfunkcija koje prethode samoj proizvodnji ( gornji dio prikaza ) i
izvrnih podfunkcija ( donji dio prikaza ). Treba naglasiti da su u sredini kao nezavisni
dio prikazani bazni podaci o proizvodima, tehnologiji izrade, te proizvodnoj opremi,
alatima i napravama i oni kao osnova svakog CIM koncepta ne pripadaju ni jednoj ni
drugoj grani iako se ili/i kreiraju ili/i koriste u tim osnovnim granama - dijelovima
CIM-a, a zajedno su objedinjeni terminom standardna praksa.
10.2. STRUKTURA INTEGRALNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Raunala imaju sposobnost da pojedine odsjeke proizvodnih aktivnosti integriraju, a
takoer i fleksibilno automatiziraju, to omoguuje prijelaz upravljakog procesa u
jedno vie stanje optimiranosti. Stoga je za sloene proizvodne sustave nuna
primjena raunala koja formiraju adekvatan informacijski sustav koji prima
informacije iz proizvodnog procesa, obrauje ih i upravlja njihovim tijekom kako bi se
uspjeno rjeili proizvodni problemi, posebno prevladavajuih tipova proizvodnje (
maloserijska proizvodnja ).

Suvremeni integralni informacijski sustav sastoji se u osnovi od sljedeih strukturnih
elemenata kako bi mogao normalno funkcionirati:
Hardware ( oprema )
Software ( programi )
Dataware ( baza podataka )
Lifeware ( kadrovi - radno osoblje )
Orgware ( organizacija rada )

10.2.1. HARDWARE ( OPREMA ) - OVRSJE
Hardware predstavlja materijalni dio raunala (sklopovska oprema). Odnosi se na
raunalo kao opremu, pri emu je ta oprema prola svoj razvojni put u okviru 5.
osnovnih generacija:
Tablica 10.1 Razvojni put sklopovske opreme
1. Generacija - 46-56 elektronske cijevi
2. Generacija - 57-63 tranzistori
3. Generacija - 64-81 integrirani sklopovi - ipovi
4. Generacija - 82-90-te mikroprocesori i programski jezici 4. generacije
5. Generacija - 2000-te CAD/CAM, AI ( Artifical intelligence ), baze
znanja, ekspertni sustavi, mree u realnom
vremenu, internet

Mogui oblici koritenja hardverske opreme jesu:


1. Glavno "MAINFRAME" raunalo (veliko raunalo) s odreenom periferijom
koju sainjavaju manja raunala i terminali meusobno povezani u mreu.
Procesiranje se obavlja na velikom raunalu, a svaki korisnik na periferiji ima
s njim vezu.
2. Mini raunalo
3. "Mikro" raunalo (PC - personal computer) koje se za potrebe
informacijskog sustava sa ostalim raunalima povezuje u mreu LAN (local
area network). Zajednika im je baza podataka koja se aurira od strane
korisnika, i na raspolaganju je svima u istom trenutku (rad u realnom
vremenu).

Oprema (hardware) se kod svih tipova raunala temelji na etiri osnovne funkcionalne
jedinice:

ulazno / izlaznu omoguuje transfer informacija
upravljaku upravlja radom raunala
memorijsku omoguuje skladitenje informacija
aritmetio-logiku omoguuje procesiranje informacija

Osnovno to hardver kao sklopovska oprema treba omoguiti jeste:

povezanost korisnikih terminala u umreene sustave
distribuiranu obradu informacija uz rad u realnom vremenu (nune su
memorijske sposobnosti raunala)
centraliziranu banku podataka (koja omoguuje tonost i aurnost podataka
i informacija koje su na raspolaganju korisnicima)
mogunost aplikacije snanih operativnih sustava i primjenu modernih
programskih jezika (banke podataka, metode pretraivanja, organizacija
aplikativnog softvewra)

10.2.2. SOFTWARE ( SUSTAV PROGRAMA ) - NAPUTBINA
Software predstavlja nematerijalni dio raunala, tj. program bez kojeg hardver ne
funkcionira. Pri tom razlikujemo dvije osnovne grupe softvera:
operacijski softver - koji se nabavlja zajedno sa hardverom i koji sinhronizira
rad etiri osnovne funkcionalne jedinice raunala
aplikacijski softver - koji slui za rjeenje odreene praktine aplikacije
npr. voenje proizvodnje kao podruje naeg zanimanja.

Operacijski softver (sustav) namjenjen je racionalnom koritenju elektronikih
raunala kroz povezivanje upravljakih, kontrolnih i standardnih programa na nain da
rade samostalno gotovo bez intervencije ovjeka. U uskoj svezi sa stupnjem razvoja
operativnog sustava izraen je i tip organizacije elektronikog raunala, pa
razlikujemo:
batch processing ( postupnu obradu ) kada se svaki sljedei aplikacijski
softver obrauje nakon zavretka ili prekida prethodnog programa ( batch -
be odreena koliina koja se obrauje odjednom ).
time sharing ( obrada na principu podjele vremena ) kada jedno raunalo
posluuje vie korisnika pa vrijeme rasporeuje na njih, iako se svakom ini da
radi samo za njega.
real time processing ( obrada u realnom vremenu ) kada se neki dogaaj u
pravilu obrauje u trenutku njegovog nastajanja kako bi se rezultati odmah
iskoristili u procesu upravljanja. Program je stalno aktivan i za obradu
informacija i za upravljanje.
multiprogramming ( multiprogramiranje ) obrada kod koje se na jednom
procesoru istovremeno izvodi dva ili vie poslova, a primjenjuje se kod veih
raunala.
multiprocessing ( simultana obrada ) sustav posjeduje vie procesora tako da
stvarno a ne samo prividno paralelno izvrava vie programa.

Za korisnike su posebno zanimljivi aplikacijski softveri. Naime, s jedne je strane vrlo
teko i skupo kreirati vlastite programske pakete jer su u tom sluaju u ovisnosti o
sloenosti proizvodnog sustava neophodna: velika sredstva, visokokreativni kadrovi,
dugi vremenski period, te sloeni problemi i potekoe koje se manifestiraju u
primjeni. S druge strane problematino je nabaviti skupi gotovi aplikacijski softver za
sloene, specifine i promjenama podlone aplikacije kao npr. planiranje i upravljanje
proizvodnjom, jer takav softver treba biti po mjeri korisnika i zadovoljiti njegove
specifine potrebe. Uz to je neophodna stalna intervencija proizvoaa kod pojave
problema, te odravanje u radu.

Kako danas sve vie prevladavaju proizvoai-specijalisti softveri su sve univerzalniji
te ih treba primjenjivati makar su nune i odreene prilagodbe njihovom radu.

Velik je broj softvera koji podravaju planiranje i upravljanje proizvodnjom. Neke od
softvera za voenje proizvodnje ovisno o karakteru same proizvodnje prikazuje
slijedea slika:

Slika 10.1. Softveri za voenje proizvodnje u ovisnosti o karakteru proizvodnje
10.2.3. DATAWARE ( BAZE PODATAKA )
Sloena struktura proizvodnih procesa rezultira postojanjem veeg broja
organizacijskih jedinica - funkcija kojima se obavlja cijeli niz razliitih poslova.
Automatizacija rada u okviru pojedinih funkcija postie se izradom razliitih
programskih rjeenja koja moraju zadovoljiti i uvjet integralnosti odnosno povezanosti
u radu. Stoga se projekt automatizacije zasniva na detaljno razraenoj i racionalno
organiziranoj skupini podataka koja pokazuje sve relevantne inioce poslovanja i/ili
proizvode (entitete), i kojom se zajedniki koriste svi programi, a naziva se bankom ili
bazom podataka.
Fiziki nosilac ovakve baze podataka moe biti magnetska traka, bubanj, disk ili
centralni procesor, pri emu su memorirani podaci logiki pohranjeni i u aurnom
stanju budui se postupak njihove izmjene provodi samo na jednom mjestu, a mogu je
direktan pristup svakom podatku.
Baze podataka predstavljaju odreeno skladite informacija. Nakon definiranja
organizacije banke podataka definiraju se i memoriraju znaajke svih dijelova
proizvoda kako sa stanovita njihovih opisnih znaajki - matini podaci, tako i sa
stajalita strukture grae proizvoda - strukturni podaci. Znaajke vezane za banke
podataka su sljedee:
osnovno pravilo projektiranja banke podataka je da za svaku aplikaciju
(primjenjeni softverski modul) ne treba formirati zasebni modul podataka
ve jednu, jedinstvenu, zajedniku cjelinu banku (bazu) podataka. U
protivnom e redundanca (ponavljanje) vremenom postati nesavladiva,
dovodei do kaosa na informacijskom nivou.
obrada i koritenje podataka iz baze podataka moe i mora biti
decentralizirana i omoguena svim korisnicima preko adekvatnih
terminalskih mrea.
na kvalitetu baze podataka znaajno utjee kvaliteta sustava ifriranja
(kodifikacije).
Kod jednog prosjenog poslovnog sustav iz podruja strojogradnje (s pripadajuim
funkcijama: razvoj, proizvodnja, komercijala, financije, kadrovi, informacijski sustav)
mogue je razlikovati sljedee datoteke:

MATINE DATOTEKE: - standardi, repromaterijali, gotovi dijelovi i sklopovi,
sastavnice, radno osoblje, tehnoloki procesi,
proizvodna oprema ( alatni strojevi ), alati i
pribor, skladita, trokovi,
PROMETNE DATOTEKE: - promet radnih naloga, promet materijala, promet
kupaca i dobavljaa, glavna knjiga, upravljanje
kvalitetom (kart)

RADNE DATOTEKE: - najrazliitija ukrtavanja matinih i prometnih
datoteka prilikom izvoenja aplikacija.
Neogranienog su asortimana, ali se nakon obrade
podataka ponitavaju.

10.2.4. LIFEWARE ( KADROVI )
Ova komponenta integralnog informacijskog sustava predstavlja osoblje za rad sa
informacijskim sustavom. Ovaj termin obuhvaa sve sudionike koji sa informacijskim
sustavom rade, dakle:

struno osoblje koje posebnu funkciju ima prilikom projektiranja i odravanja
informacijskog sustava prvenstveno kroz timski rad, ali i kod koritenja
informacijskog sustava
obueni korisnici bez obzira na razliitost njihovih profesija (zanimanja)

10.2.5. ORGWARE ( ORGANIZACIJA IS-A )
Ova komponenta predstavlja onaj elemenat informacijskog sustava koji sve ostale
elemente povezuje u jednu zajedniku cjelinu. Organizacija IS-a obuhvaa vie
aspekata i pristupa:
organizaciju poslovnog sustava - koji ipak mora biti prilagoen zakonitostima
funkcioniranja IS-a. To podrazumijeva odgovornost svake funkcije, preciznu
definiciju protoka informacija, eliminiranje dvojnog informacijskog sustava,
povezivanja razdvojenih funcija u funkcionalnu cjelinu

organizaciju informacijskog sustava - u jednu zajedniku cjelinu
organizaciju suradnje s korisnicima - pri emu distribuirana obrada
podataka zahtijeva: banke podataka, kolovanje kadrova, koritenje
sklopovske opreme i softvera
organizaciju suradnje s okruenjem - to podrazumijeva potrebu
organiziranosti suradnje s kupcima, dobavljaima, statistikim zavodima,
bibliotekama, bankama, poslovnim partnerima,
organizaciju zatite informacijske funkcije - (poslovna tajna) kroz razliite
naine: fiziki, lozinkama - logiranjem, spaavanjem (snimanjem) podataka
10.3. NAELA PROJEKTIRANJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Prilikom projektiranja i primjene IS-a vano je identificirati osnovna globalna naela
koja informacijski sustav treba zadovoljiti:

INTEGRALNOST - to podrazumjeva povezivanje svih vitalnih funkcija nekog
sustava u jednu cjelinu jer dobro integrirana cjelina prua bolje efekte nego
suma nepovezanih pojedinanih elemenata.
MODULARNOST - nadovezuje se na integralnost. Za velike i sloene,
dinamike proizvodne sustave nepraktian je glomazni centralizirani
informacijski sustav, ve je racionalnije imati odreen broj zaokruenih i
relativno nezavisnih, ali meusobno kompatibilnih, modularno projektiranih
cjelina. Kod toga su mogue i parcijalne instalacije ali zapoevi od baznih
modula ka onima koji dijele informacije s najveim brojem podruja
(materijali, kapaciteti).
SVEOBUHVATNOST - podrazumijeva ukljuivanje svih podruja i struktura
kao funkcija PS-a i to po svim organizacijskim nivoima zaokrueno u odreena
informacijska podruja (modularnost). Tu spadaju i materijali, kapaciteti,
alati, financijska sredstva, ali sa razliitim sadrajem, hitniu i
meuzavisnou.
KOMPLEMENTARNOST - predstavlja podudarnost i prilagoenost
organizacije rada i funkcija proizvodnog procesa sa aktivnostima obrade
podataka i informacija.
OTVORENOST - u komunikaciji s ostalim podsustavima u poduzeu kako bi
svi korisnici aktivno uestvovali u razvoju i primjeni IS-a.
POUZDANOST - koja se u irokom smislu ostvaruje i kao:
- TONOST INFORMACIJA - to zahtijeva centraliziranost i
jedinstvenost banke podataka kako bi se osigurala nerundiranost,
odnosno ne bi dolo do prepisivanja i ponavljanja podataka.
- AURNOST ( PRAVOVREMENOST ) PODATAKA - kao posljedica unosa
informacija u informacijski sustav odmah i neposredno tamo gdje se
dogaaju (periferija), posebno za informacije koje imaju visoke dnevne
frekvencije a u cilju osiguranja obrade u realnom vremenu.
BRZINU OBRADE - radi ostvarivanja obrade informacija u realnom vremenu,
a to je vezano i za memorijske karakteristike hardverske opreme.
JEDNOSTAVNOST - bez obzira na sloenost i kompleksnost algoritamskih
pravila i upustava mora biti osigurana lakoa koritenja od strane korisnika
(samo uz neophodna upustva i informacije).
MULTIDISCIPLINARNOST + TIMSKI RAD - zbog toga to se prilikom
projektiranja pokriva vie znanstvenih disciplina i podruja rada:
informatiari, ekonomisti, tehniari, pravnici
DOKUMENTIRANOST - jer je zbog izuzetne dinaminosti i promjenjivosti
nemogue koristiti i odravati IS bez dokumentacijskih podloga (pismeno
razraenih tehnolokih procesa rada IS-a).
10.4. OSNOVNE ZNAAJKE MRP II KONCEPTA PLANIRANJA I UPRAVLJANJA
PROIZVODNIM PROCESOM
To je jedan od koncepata planiranja i upravljanja proizvodnjom uporabom raunala (
CAPPC ) primjenjiv za ponavljajuu serijsku proizvodnju. Samo ime MRP II (
manufacturing resource planning ) govori da ovaj koncept daje rjeenja za voenje
proizvodnje formirajui i stavljajui svoje funkcije u integralni lanac snabdjevanja
proizvodnje svim potrebnim resursima. Pri tom je teite na hijerarhijskom planiranju
i upravljanju proizvodnje sljedei strukturu finalnog proizvoda. Primjena koncepta
je sloen problem jer su neke varijable promjenjive i u budunosti, te se zahtijevaju
sreeni podaci u okviru PS-a i kompletnost informacijskih podataka (dokumentacije)
jer je to osnova za kreiranje baze podataka standardne prakse poduzea (sastavnice,
tehnologija, oprema, alati, ifriranja).
MRP II koncept u osnovi nije softver ve filozofija planiranja i voenja proizvodnje.
Podrazumijeva se niz programa u okviru programskih paketa koji se primjenjuju u
eksploataciji, podranih mainframe ili PC raunalima, sposobnih odgovoriti na pitanja
to, koliko i kada u cilju proizvodnje nekog finalnog proizvoda uz pomo raunala.

Promatra li se razvoj metoda planiranja i upravljanja vidi se smjer stvaranja MRP II
koncepta.

Slika 10.2. Razvoj MRPII koncepta
Ranih 60-tih gantogrami i mini-max metode bile su nedovoljno zaokruene i
prvenstveno su podupirale planiranje i naruivanje nabavnih stavki (polufabrikata i
komponenti). Mreno planiranje ( CPM i PERT ) poboljalo je situaciju, ali je pogodno
samo kod projekata, dok ne poluuje dobre rezultate kod ponavljajue proizvodnje.
Rane 70-te predstavljaju prekretnicu kada industrijski inenjer, amerikanac ORLICKY
Joe i BURLINGAME Jim formiraju MRP ( material requirements planning ) - koncept
planiranja materijala esto nazivan i "mali" MRP jer predstavlja jezgru iz koje je
nastao sveobuhvatni koncept sa istom skraenicom MRP II - "veliki" MRP iji je auto
WRIGHT Oliver.

MRP je predstavljao bazini set tehnika naruivanja komponenti i sirovina, a zasnivao
se na sastavnici proizvoda kao osnovnoj bazi podataka koja govori o strukturi
proizvoda (strukturna sastavnica), to uz stanje skladita te prosjena vremena
nabave odnosno izrade omoguuje planiranje materijala (nabava i vlastita proizvodnja).
Kada su na tako formiran MRP koncept nadograene funkcije operativne prodaje,
glavnog plana, operative nabave, proizvodne tehnologije, usklaivanja optereenja
(balansiranje) kapaciteta, terminiranje, prikupljanje povratnih informacija iz pogona
te evidencije trokova proizvodnje nastao je MRP II koncept integralnog voenja
proizvodnje (manufacturing resource planning). Jasno je da se bez obzira na kraticu
sadraj ovih koncepata bitno razlikuje.

Ono to MRP II koncept razlikuje od ostalih suvremenih metoda planiranja i
upravljanja proizvodnjom koje su takoer primjenjive kod ponavljajue serijske
proizvodnje kao npr. OPT, KANBAN i slino, predstavlja injenica da se MRP II
koncept bazira na:

detaljnom hijerarhiskom planiranju i upravljanju svakom proizvodnom
stavkom/nalogom koje je zasnovano na sastavnici hijerarhijske strukture
proizvoda i to slijedei tu strukturu sa vieg na nii nivo vremenski unatrag
(explosion). Stoga je za MRP II osnovna banka podataka standardne prakse
(sastavnica, tehnologija, alati, oprema, ifriranje) i to sa tehnikim i planskim
atributima (znaajkama) svake pojedine stavke (identa) ukupnog finalnog
proizvoda. Tehniki atributi su npr. materijal standard, dimenzije., a planski
vremena nabave i proizvodnje, politika koliina.
uvidu u stanje skladita uz analizu potreba materijala i poluproizvoda
detaljnom planiranju, lansiranju, i praenju realizacije materijala i
poluproizvoda

Ove temeljne postavke MRP II koncepta mogue je ostvariti kroz:
upravljanje sastavnicama
upravljanje zalihama
glavni plan proizvodnje
plan potrebnog repromaterijala
upravljanje nabavom
upravljanje pogonom (proizvodnjom)
upravljanje trokovima
podrku menadmentu (rukovodstvu) pri donoenju upravljakih odluka

Na osnovi primjera nastajanja i toka informacija u MRP II konceptu (slika) oito je da
su glavne planske funkcije MRP II koncepta glavni plan proizvodnje - MPS ( master
production schedule ) i plan potreba za meterijalom - MRP ( material
requirements planning ). Izlazni rezultati ovih planskih funkcija su itav niz
vremenski terminiranih nabavnih i proizvodnih naloga koje realiziraju izvrne funkcije
upravljanja nabavom, skladitem i proizvodnjom, a sve temeljeno na bazi podataka
standardne prakse.
10.5. MRP II SOFTVERSKA RJEENJA
U svijetu je, ali ve i kod nas, razvijeno i u eksploataciji se nalazi vei broj softvera
koji vie ili manje podravaju planiranje i upravljanje proizvodnjom na MRP II
konceptu u okviru integralnog informacijskog sustava.

Posebno su znaajni COPICS za velika "mainframe" raunala, te Micro MAX MRP za
PC raunala. Karakteristike tih, ali i ostalih softvera, su modularnost i meusobna
komunikacijska orjentiranost. To znai da oni ustvari predstavljaju paket
pojedinanih korisnikih programa (modula) koji povezani u jedan sustav osiguravaju
dinamiko, integralno i on-line planiranje i upravljanje proizvodnim sustavom.
Osnovne znaajke tih softverskih paketa jesu:

podravaju CAPPC kao dio CIM strukture poduzea na osnovi MRP II
koncepta - pojedini moduli rjeavaju odreeno podruje rada unutar ukupnog
poduzea (npr. problematika prodaje, definiranje proizvoda - sastavnice,
planiranje proizvodnih resursa pa sve do upravljanja proizvodnjom i isporukom
osiguravajui integralnost raunalne podrke

modularnost - jer softveri predstavljaju paket pojedinanih, korisnikih,
aplikacijskih programa koji omoguuju dinamiko, integralno, i on-line planiranje i
upravljanje PS-om. Modularnost omoguuje postupnost u primjeni takvog
softverskog paketa jer je svaki modul usmjeren na jedno specifino podruje
rada u okviru poslovnog sustava
distribuirana baza podataka - informacija koja je kreirana, skupljena i
pohranjena pomou jednog od aplikacijskih modula ujedno postaje direktno
raspoloiva svim ostalim korisnicima koji je primjenjuju za potrebe rada drugih
aplikacijskih modula (tonost i aurnost informacija). " Jedna organizacijska
cjelina sprema rezultate svog rada u bazu podataka, a time su te informacija
dostupne ostalim organizacijskim cjelinama ".

Veina softverskih paketa se sastoji od tri razliite vrste modula:

baznih ( foundation ) modula - podravaju kreiranje i odravanje podataka o
proizvodu (sastavnice, tehnologija, resursi, . odnosno ono to nazivamo
standardnom praksom)
planskih ( planning ) modula - podravaju kreiranje glavnih i detaljnih
planova nabave i proizvodnje
izvrno-upravljakih ( control ) modula - podravaju izvrne funkcije
upravljanja prodajom, nabavom, proizvodnjom, skladitima.

Redoslijed uvoenja u primjenu ovakvih modula ide od sastavnice, tehnologije, te
potrebnih materijalnih resursa, preko planskih parametara kod upravljanja
skladitima, te logino ka balansiranju kapaciteta, lansiranju proizvodnih i nabavnih
naloga, odnosno povratu informacija iz pogona. Sve je to u cilju zatvaranja MRP II
petlje.
10.5.1. MICRO-MAX MRP SOFTVERSKI PAKET
Micro-Max MRP softverski paket jedan je od PC softverskih paketa za CAPPC
orjentiranih MRP II konceptu. Radi kao Total Manufacturing Solution ( sveobuhvatno
proizvodno rjeenje ) na PC raunalima pod NOVEL NETWARE MREOM ( LAN ).
Preradu sa mainframe raunala na PC (LAN) raunala ostvarila je kompanija INTEL
products group (Hillsboro, Oregon, USA) za svoje potrebe.

Micro-MAX MRP predstavlja grupu povezanih aplikacijskih programa (modula),
odnosno modularni softverski paket meusobno povezanih modula usklaenih sa
Windowsima uz otvorenost baze podataka. Oni pokrivaju svakodnevne aktivnosti koje
se izvravaju u organizacijskim jedinicama nekog proizvodnog poduzea od prodaje do
isporuke.

Softverski je paket sloen ( 2000 inenjer/godina ) i najrasprostranjeniji je PC
softverski paket ovakve namjene u svijetu sa preko 4000 instalacija do 1992. godine,
a koje se iz mjeseca u mjesec poveavaju. Time se pokrivalo vie od 1/4 ukupnog
trita USA ( 1. mjesto ), to govori o njegovoj pouzdanosti i kvaliteti, odnosno
povjerenju proizvodnih firmi koje ga koriste. MAX je modularni paket i ima mogunost
postupnog uvoenja. Moduli su mu meusobno potpuno usklaeni uz mogunost
planiranja i upravljanja: zalihama, proizvodnjom, nabavom, financijama,
raunovodstvom, prodajom. Prema reklami u jednom od poznatih amerikih asopisa iz
podruja proizvodnog strojarstva predstavlja survivaleware (sredstvo preivljavanja)
u 90-tim godinama.

Tendencije mu se kreu ka razvoju interface-a prema CAD-u tako da se simultano s
kreiranjem nacrta u CAD-u moe kreirati i sastavnica u MRP II softveru. Takoer se
razvijaju i dodatni moduli podrke pri rukovoenju i odluivanju na nain da se iz
kreiranih baza podataka saimaju i sintetiziraju samo odreeni podaci i informacije
nune rukovodstvu za donoenje poslovnih odluka. Novina su i interface-i za prihvat
barcode podataka uitanih laserskim itaem direktno iz pogona. U perspektivi je i
detaljna razrada izvrnih funkcija u podruju finog planiranja i terminiranja, te
upravljanja pogonom, kako bi se ostvarila mogunost komplementarnog funkcioniranja
sa fleksibilnim proizvodnim sustavima.

Unato odreenim pokazateljima da se primjenom MAX-a ili drugih MRP II
orjentiranih softverskih paketa smanjuju zalihe za 20-40%, poveava uinkovitost
proizvodnog rada 10-50% a uredskog rada za 20-40%, te smanjenje prekovremenog
rada za 50-90% kod nas se jo uvijek relativno malo koriste. Osnovni su razlozi
neinformiranost i nesreenost podataka standardne prakse.

MAX u potpunosti slijedi MRP II koncept kako po tokovima kojima se kreu
informacije, tako i prema funkcijama koje se u pojedinim modulima MAX softverskog
paketa obavljaju. Funkcionalna shema Micro-MAX MRP softverskog paketa, te detalji
logike obrade naloga odnosno ciklusi pojedinih aktivnosti MAX-a prikazani su u
narednim folijama.

LITERATURA

[1] VOLLMANN, T.E. ; BERRY, W.L. ; WHYBARK, D.C. :
MANUFACTURING PLANNING AND CONTROL SYSTEMS.- Irwin, Inc.,
Chicago, 1992.
[2] UGAJ, M.; STRAHONJA, V.: INFORMACIJSKI SUSTAVI
PROIZVODNJE.- Informator, Zagreb, 1992.
[3] VOBHATTACHARYA, S. : PRODUCTION PLANNING AND CONTROL.-
Vikas Publishing House PTV LTD, New Delhi, 1986.
[4] VILA, A.: MODELI PLANIRANJA PROIZVODNJE U INDUSTRIJI.-
Informator, Zagreb, 1982.

[5] SINGH, N.: SYSTEM APPROACH TO COMPUTER-INTEGRATED DESIGN
AND MANUFACTURING.- Wiley & Sons, Inc., New York, 1996.
[6] SELAKOVI, M. ORGANIZACIJA PROIZVODNJE.- Tehniki fakultet
Rijeka, Rijeka, 1987.
[7] SELAKOVI, M. ORGANIZACIJA POSLOVNIH SISTEMA, Tehniki
fakultet Rijeka, Rijeka, 1994.
[8] Micro-MRP : UPUTSTVO ZA KORIENJE MICRO-MAX MRP
SOFTVERSKOG PAKETA, Micro-MRP, Foster City, USA, 1992.

Planiranje I Priprema Proizvodnje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Planiranje I Priprema Proizvodnje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEHNIKI FAKULTET

ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO I MANAGEMENT

- faktor prebaaja norme (obino manji od 1)

- faktor prebaaja norme (manji od jedan)

- faktor prebaaja norme (manji od jedan)

You might also like