Pitanja i odgovori za I parcijalni ispit: 1. ta su to energetske maine? Navesti vrste (primjere) energetskih maina!

- Energetske maine pretvaraju jedan oblik energije u drugi tehniki vid energije. Primjeri energetskih maina su: elektromotori, elektrogeneratori, pneumatske maine, maine na principu sagorijevanja, (kotlovi, SUS motori) hidrauline maine (turbine, hidromotori) 2. ta su to radne maine i emu slue? Nabrojati osnovne grupe radnih maina! - Radne maine se uglavnom bave manipulacijom materijala na dva naina: Pomodu energije premjetaju materijal sa jednog mjesta na drugo Pomodu energije mijenjaju oblik i/ili energetsko stanje materijala. - Osnovne grupe radnih maina su: Dizalice i kranovi, Transportni sistemi (trake, palete, cjevovodi...) Pumpe i kompresori Alatne maine 3. ta su alatne maine, njihova funkcija i podjela? - Alatne maine su jedna od grupa radnih maina, a njihova funkcija je proizvodnja mainskih elemenata i sklopova. - Alatne maine se dijele na: Alatne maine za izvorno oblikovanje (maine za livanje, za sinterovanje, za ekstruziju), Alatne maine za plastino oblikovanje, Alatne maine za skidanje strugotine, Alatne maine za zavarivanje, Alatne maine za zagrijavanje i termiku obradu. 4. Nacrtati shematski pojednostavljeni ivotni ciklus inenjerskih materijala!

5. Navesti osnovne vrste opteredenja kojima mogu biti izloeni mainski elementi u toku eksploatacije? - Osnovne vrste opteredenja su: mehaniko, termiko, koroziono, hemijsko, radiaciona, triboloka, elektrina, magnetna. 6. Navesti nekoliko najedih kombinacija opteredenja kojima mogu biti izloeni mainski elementi u toku eksploatacije! - Najede su kombinacije mehanikih i termikih, mehanikih i korozionih, termikih i korozionih, ili sve tri vrste zajedno. 7. Nabrojati i skicirati osnovne vrste mehanikih opteredenja! - Osnovne vrste mehanikih opteredenja su: Podjela prema vrsti na: zatezanje, pritisak, savijanje, uvijanje, izvijanje,

Podjela prema nainu dejstva: statika, dinamika, udarna, vibraciona, Podjela prema duini trajanja: dugotrajna i kratkotrajna. Statiko

Zatezanje

Pritisak

Savijanje

Dinamiko

Uvijanje

Izvijanje

Udarno

8. Kakva mogu biti mehanika opteredenja prema nainu dejstva sile? - Mogu biti statika, dinamika, udarna i vibraciona. 9. Kakva mogu biti mehanika opteredenja prema vrsti? - Podjela prema vrsti na: zatezanje, pritisak, izvijanje, uvijanje, savijanje. 10. ta su mehanika opteredenja i kako se dijele prema vrsti opteredenja? Mehanika opteredenja su opteredenja koja nastaju pod uticajem neke sile, a prema vrsti opteredenja se dijele na zatezanje, pritisak, izvijanje, savijanje, uvijanje. 11. ta su mehanika opteredenja i kako se dijele prema nainu djelovanja? - Mehanika opteredenja su opteredenja nastala djelovanjem neke sile, a prema nainu djelovanja dijele se na statika, dinamika, udarna i vibraciona. 12. ta su statika, a ta dinamika opteredenja mainskih elemenata? Nacrtati u dijagramu sila-vrijeme! - Statika opteredenja su opteredenja pri kojima se, nakon postizanja odreene vrijednosti, njihov intenzitet i smjer vremenom ne mijenjaju, a dinamika opteredenja su opteredenja koja u toku vremena mijenjaju svoj intenzitet i/ili smjer. - Statiko opteredenje Dinamiko opteredenje

13. ta su termika opteredenja i kakva mogu biti? - Termika opteredenja nastaju djelovanjem toplote, i dijele se na: normalne temperature, poviene temperature, sniene temperature i termike okove. 14. ta su to koroziona opteredenja mainskih elemenata i kako se dijele? - Koroziona opteredenja nastaju djelovanjem spoljanje sredine odreenim hemijskim i biolokim procesima (kao to je npr. oksidacija). Dijele se na: hemijska, elektrohemijska, naponska, interkristalna, selektivna. 15. Kakve funkcije osim mehanike mogu jo obavljati konstrukcioni elementi? - Mogu obavljati: termiku, hemijsku, radioaktivnu, optiku, elektroniku, magnetnu...

16. Kako (kojim metodama) se mogu mijenjati mehanike osobine metala (elika)? - Mehanike osobine se mogu mijenjati: izvornim oblikovanjem (livenje, ekstruzija, sinterovanje), deformacijom (pritiskom, istezanjem, savijanjem, uvijanjem, kombinovano), oblikovanje razdvajanjem (sjeenjem, skidanjem strugotine, odnoenjem estica), oblikovanje spajanjem (zavarivanje, lemljenje, lijepljenje...), nanoenjem prevlaka, promjenom osobina (termika i termohemijska obrada). 17. Koje uslove mora zadovoljiti neki materijal da bi bio upotrijebljen za izradu jednog mainskog elementa? - Mora zadovoljiti traene osobine materijala, te mora biti: tehnologian (da se eljeni element moe proizvesti raspoloivim proizvodnim tehnologijama), ekonomian (prihvatljiva cijena na tritu) ekologian (ne smije zagaivati okolinu, i poeljno je da se moe reciklirati). 18. Koji osnovni principi moraju biti zadovoljeni pri izboru materijala za izradu nekog mainskog elementa? - Osobine materijala, ekologinost, ekonominost, tehnologinost 19. ta je to tehnologinost materijala? Nabrojati osnovne tehnologije spajanja materijala! - Tehnologinost predstavlja obradljivost materijala kroz razliite vidove obrade. Tehnologije spajanja su: Lemljenje, lijepljenje, zavarivanje, rastavljive veze, nerastavljive veze. 20. ta je to tehnologinost jednog mainskog materijala, a ta ekologinost istog materijala? - Tehnologinost materijala obradljivost materijala kroz razliite vidove obrade Ekologinost da ne zagauje okolinu i da se moe reciklirati 21. ta su tehnoloke osobine materijala? Nabrojati najvanije! - Tehnoloke osobine predstavljaju sposobnost materijala da se na njemu vre tehnoloki procesi. To su: livkost, zavarljivost, plastinost u toplom stanju, sposobnost za duboko izvlaenje. 22. Nabrojati osnovne najvanije osobine metalnih materijala! - Osnovne osobine su: kristalna struktura, dobra elektrina i toplotna provodljivost, vrstoda i ilavost, imaju metalni sjaj. 23. Nabrojati najvanije mehanike, fizikalne, tehnoloke osobine metala! - Mehanike osobine su: elastinost, vrstoda, ilavost, tvrdoda, otpornost na pritisak i lom, habanje, vrstoda pri povienim i snienim temperaturama. Fizikalne osobine su: gustina, zapaljivost, toplotno izduenje i provodljivost, koroziona postojanost. Tehnoloke osobine: livkost, zavarljivost, plastinost u toplom stanju, sposobnost za duboko izvlaenje. 24. Nabrojati glavne grupe proizvodnih tehnologija koje se koriste pri izradi mainski elemenata! - Glavne grupe su: izvorno oblikovanje, oblikovanje deformacijom, oblikovanje spajanjem, razdvajanjem, nanoenjem prevlaka, promjenom osobina. 25. ta se dogaa sa oblikom, a ta sa volumenom tijela na kome se provode proizvodne tehnologije spajanja? nabrojati osnovne oblike tehnologije spajanja! - Kod tehnologija spajanja, oblik se mijenja a volumen povedava. Osnovni oblici tehnologije spajanja su: zavarivanje, lemljenje, lijepljenje, rastavljive i nerastavljive veze. 26. ta su to proizvodne tehnologije i ta im je cilj? Navesti najvanije grupe proizvodnih tehnologija koje se koriste u mainstvu! - Proizvodne tehnologije predstavljaju razliite metode stvaranja novih oblika, promjene ili zadravanja postojedih oblika na brz i kvalitetan nain. - Glavne grupe su: izvorno oblikovanje, oblikovanje deformacijom, oblikovanje spajanjem, razdvajanjem, nanoenjem prevlaka, promjenom osobina. 27. Koji su najedi postupci obrade kojima se mogu mijenjati osobine mainskih materijala? - Najedi postupci obrade kojima se mijenjaju osobine su: termika obrada, termohemijska obrada, TM obrada. 28. ta su to eksploatacioni uslovi kojima su podvrgnuti mainski elementi. Nabrojati najede! - Eksploatacioni uslovi predstavljaju razliite vrste opteredenja kojima mogu biti izloeni mainski elementi. Najedi su mehaniki, termiki, korozioni, te njihova kombinacija.

29. Navesti metode nanoeja prevlaka na mainske elemente. - Metode nanoenja prevlaka na mainske elemente u cilju zadravanja postojedeg oblika su: fizikim procesima, hemijskim procesima, termikim procesima, galvanskim procesima. 30. ta su to funkcionalni materijali i kakvu ulogu mogu imati? Navesti primjere! - Funkcionalni materijali vre neku funkciju u mainskom sklopu. Tu se ubrajaju: zatitni materijali, optika vlakna, magneti, poluprovodnici, materijali za elektroopremu, proteze i implanti... 31. Nabrojati osnovne grupe materijala koji se koriste u mainstvu! Za svaku grupu navesti primjer! - Osnovne grupe materijala su: metali (elik, eljezo, neeljezni metali), nemetali (poluprovodnici, staklo, polimeri) prirodni materijali (mineralni prirodni materijali, organski prirodni materijali) kompoziti (kombinacija metala, nemetala i prirodnih materijala) 32. Nabrojati 3 najvanije grupe nemetalnih materijala koji se koriste u mainogradnji! - Tri osnovne grupe nemetala su poluprovodnici, staklo, polimeri. 33. Nabrojati najede vrste konstrukcionih materijala koji se koriste u mainstvu! - Najede se koriste materijali za vanjske konstrukcije, zatitu i pakovanje, materijali za propulziju i termika postrojenja. 34. Nabrojati bar po 3: laka metala, teka metala, poluprovodnika! - Laki metali: Aluminij (Al), Titan (Ti), Magnezij (Mg), Kalcij (Ca), Kalij (K), Natrij (Na) - Teki metali: Olovo (Pb), eljezo (Fe), Kobalt (Co), Nikl (Ni), Bakar (Cu), Cink (Zn) - Poluprovodnici: Germanij (Ge), Silicij (Si), Galij (Ga) 35. Koje osobine definiu elektroni i kako se ponaaju u atomu? - Elektroni definiu specifinu gustinu, hemijske, elektrine i magnetske osobine. Elektroni osciluju oko jezgra na razliitim energetskim nivoima (ljuskama) veoma velikom brzinom, oko 1000 km/s uz istovremeno obrtanje oko svoje ose. 36. ta su kvantni brojevi elektrona atoma i koji kvantni brojevi postoje? - Kvantni brojevi karakteriu kretanje elektrona oko jezgra (maksimalan broj elektrona u odreenoj ljusci) i njegovu energiju. Postoje 4 kvantna broja: glavni kvantni broj, sporedni kvantni broj, magnetni kvantni broj i kvantni broj spina. 37. ta definie stabilnost jednog hemijskog elementa? - Stabilnost nekog hemijskog elementa definie odnos broja protona prema broju neutrona. Ako je vie neutrona, element je nestabilan i podlijee radioaktivnom raspadu. 38. ta su to stabilni atomi i u emu je razlika izmeu stabilnih i nestabilnih atoma? - Stabilni atomi su atomi koji imaju jednak broj protona i neutrona. Razlika izmeu stabilnih i nestabilnih atoma je u tome to nestabilni atomi imaju viak neutrona pa zbog toga dolazi do raspadanja jezgre jer se tei zauzimanju to manje energije, a pri ovome procesu nastaje odreeni tip radijacije. 39. ta su izotopi? - izotopi su atomi istog elementa koji imaju isti broj protona i elektrona a razliit broj neutrona. Ukoliko je vedi broj neutrona, radi se o radioaktivnom izotopu. 40. ta su to radioaktivni izotopi i ta ih karakterie? - Radioaktivni izotopi su elementi koji imaju vedi broj neutrona od broja protona i karakterie ih radioaktivni rasprad pri emu nastaje odreeni tip radioaktivnog zraenja. 41. ta su izotopi nekog mainskog elementa i gdje se koriste u mainstvu? - Izotopi su atomi istog elementa koji imaju isti broj protona i elektrona a razliit broj neutrona. U mainogradnji se koriste kao izvor X-zraenja i za radiografska ispitivanja (ispitivanje materijala bez razaranja), za utvrivanje greaka u materijalu itd. 42. ta je to jonska veza i za koje materijale je karakteristina? - Jonska veza je veza izmeu metala i nemetala.

43.

44.

45. 46.

47. 48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

Nastaje elektrostatikim privlaenjem izmeu dva suprotno naelektrisana jona, katjona (koji je obino metal) i anjona (obino nemetal). Primjer jonske veze je NaCl kuhinjska sol. Na kojem principu je bazirana jonska veza izmeu dva atoma i izmeu kojih atoma se ostvaruje? - jonska veza je bazirana na principu elektrostatikog privlaenja (pod uticajem Kulonske sile) izmeu dva suprotno naelektrisana atoma od kojih je jdan katjon (pozitivno naelektrisan, obino metal) a drugi anjon (negativno naelektrisan, obino nemetal). Navedite osnovne karakteristike metalne veze! - Metalna veza je veza izmeu atoma metala. Kada se atomi metala nau jedni pored drugih, elektroni u njihovim zadnjim ljuskama meusobno dijele prostor stvarajudi molekularnu strukturu. Bududi da je svaki atom metala u dodiru sa nekoliko susjednih atoma, elektroni se kredu, ne samo u svojim molekularnim orbitalama, nego bilo gdje unutar komada metala pa za njih kaemo da su slobodni (nelokalizirani) i na taj nain stvaraju elektronski oblak. Atome unutar metalne veze dre veoma jake sile privlaenja izmeu pozitivno naelektrisanih jezgri i negativnih slobodnih elektrona. Na emu je bazirana metalna veza i koje su njene osnovne karakteristike? ta je to polimorfija kod metala? - polimorfija je sposobnost vrste materije (karakteristia za metale) da postoji u dva ili vie oblika kristalnih reetki u zavisnosti od pritiska i temperature. Primjer polimorfnog preobraaja je eljezo koje na 900 0 C mijenja kristalnu strukturu iz prostorno centrirane u povrinski centriranu kubinu reetku, a zatim opet iznad 1500 0 C u prostorno centriranu. ta je polimorfija? Navesti primjere! ta je izotropija, odnosno anizotropija kod metala? - Izotropija je pojava da odreeni metal ima iste osobine u svim pravcima ispitivanja. Anizotropija je pojava suprotna izotropiji, pojava da metali nemaju identine osobine u svim pravcima istraivanja, nego osobine zavise od orijentacije i teksture. ta je anizotropija, a ta koliinska karakteristika anizotropije? - Anizotropija je pojava da metali nemaju identine osobine u svim pravcima istraivanja, nego osobine zavise od orijentacije i teksture. Koliinska karakteristika anizotropije predstavlja odnos odgovarajudeg svojstva po duini vlakna u odnosu poprijeko na vlakno. ta su Millerovi indeksi i emu nam slue? - Millerovi indeksi predstavljaju poloaje atoma, pravaca i ravni u kubnim osnovnim delijama. Slue nam za izraunavanje: odreene take, pravca, ravni te familije kristalografske ravni u prostoru. ta su polikristali i kako se odreuje veliina polikristala? - polikristali su kristali nastali iz vedeg broja kristalnih zrna. Veliina polikristala se odreuje: poreenjem veliine zrna sa etalonima, metoda brojanja zrna (obuhvadenih povrinom, ili presjeenih linijom) ta su polikristali? Nabrojati osnovne vrste greaka koje mogu nastati u kristalnoj reetki! - Polikristali su kristali graeni iz vedeg broja kristalnih zrna. Osnovne vrste greaka koje mogu nastati su: takaste greke linijske greke (dislokacije) granice zrna (ravanske greke) granice dvojnikovanja granice zrna pod malim uglom (mozaici malih blokova) granice zrna pod velikim uglovima (velikih blokova) ta su monokristali, kako nastaju i kakve osobine imaju u odnosu na polikristale? - Monokristali su kristali graeni od samo jednog zrna. Nastaju u posebno kontrolisanim uslovima stvaranjem samo jednog kristalizacionog centra. Imaju jako dobru elektrinu provodljivost i lou plastinost. Interesantni su zbog mehanikih svojstava jer ne postoje granice kristalnih zrna. Nacrtati kristal A i kristal . ta je parametar kristalne reetke? - Parametar kristalne reetke je najkrada udaljenost izmeu dva susjedna atoma u toj reetki.

55. ta karakterie osnovnu kristalnu deliju kristalnog tijela? - Osnovna delija je najmanji dio kristalne reetke koji sadri najmanje strukturnih jedinica, a ponavljanjem osnovne delije u tri ose u prostoru nastaje kristalna reetka. Karakterie je veliina, oblik i raspored atoma unutar delije. 56. ta je parametar kristalne reetke, a ta faktor slaganja atoma u kristalnoj reetki? - Faktor slaganja atoma je kolinik izmeu zapremine atoma obuhvadenih kristalnom reetkom i zapremine kristalne reetke. 57. Na koje osobine metala oblik kristalne reetke ima najvedi uticaj? Nabrojati tri elementa sa povrinski centriranom kubnom reetkom! - Oblik kristalne reetke najvie utie na mehanike osobine metala (plastinost to je vedi broj ravni klizanja i broj atoma unutar tih ravni, metal se bolje plastino deformie), izotropnost, rastvorljivost. Elementi sa povrinski centriranom kubnom reetkom su: Aluminij, bakar, zlato, olovo, nikl, platina, srebro. 58. Kako oblik kristalne reetke utie na plastinost materijala? - to je guda reetka, vedi je broj ravni klizanja i zbog toga je bolja plastinost. Tako npr. najbolju plastinost ima povrinski centrirana, zatim zapreminski centrirana, pa heksagonalna. 59. Koji su najedi tipovi kristalnih reetki kod metala (navesti i primjer), i u kojim jedinicama se izraava parametar kristalne reetke? - Najedi tipovi kristalnih reetki kod metala su povrinski centrirana kubna, zapreminski centrirana kubna i heksagonalna reetka - Parametar kristalne reetke se izraava u nanometrima. 60. Kakav oblik moe imati kristalna reetka kod metala (navesti i primjer), te kako oblik kristalne reetke utie na plastinost materijala? - Neki metali sa prostorno centriranom kubnom reetko su: eljezo, hrom, natrij, vanadij - Sa povrinski centriranom: bakar, zlato, olovo, nikl, platina, srebro. - Sa gusto sloenom heksagonalnom: magnezij, titan, cirkonij... 61. Od ega zavisi veliina kristalnog zrna pri kristalizaciji metala? - Veliina kristalnog zrna pri kristalizaciji zavisi od broja kristalizacionih centara i brzine rasta zrna, a ovo dvoje zavisi od stepena pothlaenja. 62. Kako se moe uticati na veliinu zrna prilikom primarne kristalizacije metala? - Moe se uticati stepenom pothlaenja i dodavanjem stranih kristala koji se ponaaju kao dodatni kristalizacioni centri. 63. Od ega zavisi veliina kristalnih zrna pri kristalizaciji metala i kako se moe postidi sitnozrnasta struktura? - Sitnozrnasta struktura se moe postidi odreenim stepenom pothlaenja kako bi nastao vedi broj kristalizacionih centara, smanjenjem brzine rasta, te dodavanjem stranih kristala. 64. Kako se moe postidi sitnozrnasta struktura metala, te kako ona utie na vrstodu? - Sitno zrno ini metal vrdim zbog prisustva vedeg broja granica zrna, a one oteavaju kretanje dislokacija kroz metal. 65. Kako veliina zrna utie na osobine metala? 66. Kako veliina zrna utie na osobine metala i kako se ona odreuje ? 67. ta su vakansije, a ta dislokacije? Na ta utiu? - Vakansije su takaste greke u strukturi kristala, pri emu u toj strukturi nedostaje atom.

68. 69. 70. 71.

72.

73. 74.

75.

76.

- Dislokacije su linijske greke u strukturi kristala koje uzrokuju poremedaj reetke koncentrisan oko linije. Takaste i linijske greke sprjeavaju deformisanje tijela i ine ga vrsdim, jer svaki put kada dislokacija pri kretanju naie na drugu greku, potrebna je dodatna energija da bi se nastavila deformacija. Vakansije pospjeuju proces difuzije. Kakav utjecaj imaju takaste i linijske greke u kristalu na ponaanje i osobine metala? ta su dislokacije i ta je posljedica gomilanja dislokacija? - Posljedica gomilanja dislokacija uzrokuje porast vrstode tijela. ta su dislokacije i ta je posljedica kretanja dislokacija? - Posljedica kretanja dislokacija je trajna plastina deformacija. ta je jedinina, ta sloena, a ta nepotpuna dislokacija? - Jedinina (puna) dislokacija nastaje pomijeranjem za jedan parametar kristalne reetke. - Sloena (super) dislokacija nastaje pomijeranjem koje odgovara viestrukom parametru kristalne reetke i ona je nestabilna. - Nepotpuna dislokacija je dislokacija iji vektor pomijeranja ima manju vrijednost od vrijednosti parametra kristalne reetke. Kako nastaju, i kako nestaju dislokacije - Dislokacije nastaju: pri ovrdavanju kristalnih, vrstih tijela; prilikom trajnog plastinog deformisanja tijela; te zbog atomskih nepodudarnosti u vrstim rastvorima. - Dislokacije nestaju kada se zavri proces klizanja. ta su dislokacije i kako one utiu na osobine metala? ta je difuzija i gdje se ona primjenjuje pri preradi metala? - Difuzija u vrstim tijelima je proces provlaenja atoma jedne komponente kroz kristalnu reetku druge komponente. U industriji se koristi za povrinsko otvrdnjavanje elika putem gasne cementacijem te za povrinsko dopiranje (legiranje) ploica silicijuma radi izrade integrisanih kola. ta je difuzija, kakva moe biti, i od ega zavisi? - Difuzija se dijeli na: difuziju pri stacionarnim stanjima, i difuziju pri nestacionarnim stanjima. - Difuzija zavisi od: vrste mehanizma difuzije, temperature na kojoj se vri difuzija vrste kristalne strukture reetke rastvaraa vrste kristalne greaka koje postoje u podruju difuzije koncentracije vrste atoma koji vre difuziju. Napisati Fick-ov zakon i objasniti znaenje i dimenzije svih faktora. - Fick-ov zakon difuzije:

gdje je: J fluks ili rezultujudi protok atoma D konstanta propocionalnosti koja se naziva koeficijent difuzije ili difuzivnost dC/dx gradijent koncentracije. Negativni predznak je zbog toga to se difuzija odvija od vie prema mjestu nie koncentracije, pa je negativan gradijent difuzije. 77. U Fick-ovom zakonu difuzije ( ) objasniti fiziko znaenje svih lanova (faktora) 78. Od ega zavisi proces difuzije u metalima? 79. ta je stacionarna difuzija i kojim zakonom je definisana? - Stacionarna difuzija je dizufija u kojoj nema promjene koncentracije rastvorenih atoma u ravnima u toku vremena. Definisana je prvim Fick-ovim zakonom ( ).

80. ta je nestacionarna difuzija i od ega zavisi njen intenzitet? - Nestacionarna difuzija je difuzija pri kojoj se koncentracija rastvorenih atoma u nekoj taki u smjeru difuzije mijenja. Njen intenzitet zavisi od: vrste mehanizma difuzije, temperature na kojoj se odvija difuzija, vrste kristalne strukture rastvaraa, vrste kristalnih greaka koje postoje u podruju difuzije, koncentracije vrste atoma koji vre difuziju. Opisana je drugim Fick-ovim zakonom ( ). 81. Koji su mehanizmi difuzije u metalima i od ega to zavisi? - Mehanizmi difuzije u metaliam su: mehanizam praznina ili supstitucijski mehanizam intersticijski mehanizam - Zavisi od: vrste mehanizma difuzije, temperature na kojoj se vri difuzija vrste kristalne strukture reetke rastvaraa vrste kristalne greaka koje postoje u podruju difuzije koncentracije vrste atoma koji vre difuziju. 82. Pod kojim uslovima nastaju intersticijski vrsti rastvori? - Uslov za nastajanje intersticijskog vrstog naslova je da veliina difundujudih atoma mora biti relativno mala u odnosu na atome osnove. 83. Pod kojim uslovima nastaju supstitucijski vrsti rastvori? - Uslovi za nastajanje supstitucijskog rastvora su: prenici atoma se nesmiju razlikovati vie od 15 %, kristalne strukture dva elementa moraju biti iste ne smije da postoji primjetna razlika u elektronegativnostima dva elementa trebaju da imaju istu valentnost. 84. Nacrtaj supstitucijski vrsti rastvor koji grade elementi A i B!

85. ta moe nastati ovrdavanjem legure (A+B) i od ega to zavisi? - Ukoliko su A i B u tano odreenom omjeru, moe nastati eutektikum. Ukoliko se temperature pojedinih faza u leguri (A + B) znatno razlikuju, nastaje segregacija po teini (ona faza koja ovrdava na viim temperaturama se taloi). 86. Napisati Hook-ov zakon. Objasniti znaenje i dimenzije svih faktora! - Hook-ov zakon opisuje deformaciju tijela odreenog poprenog presjeka prilikom djelovanja sile na njega (ukoliko sila nije dovoljno jaka da izazove plastinu deformaciju). On glasi:

gdje je: l0 (mm) poetna mjerna duina probnog tapa l (mm) izduenje F (N) spoljanje opteredenje A0 (mm2) povrina poprenog presjeka E (N/mm2) modul elastinosti 87. ta je modul elastinosti, a ta modul klizanja? Kakva veza postoji izmeu ta dva modula? - Modul elastinosti (Young-ov modul) je koeficijent proporcionalnosti i on predstavlja odnos normalnog napona i deformacije u oblasti elastinih deformacija. Modul elastinosti je i mjera krutosti tijela.

88.

89. 90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

=E Modul klizanja je odnos izmeu napona smicanja i ugla smicanja : G = /. Veza je odnos izmeu modula elastinosti i modula klizanja u oblasti malih deformacija. E = 2G(1+), gdje je Poasson-ov koeficijent. ta je modul klizanja, a ta Poasson-ov koeficijent? - Poasson-ov koeficijent je je negativna vrijednost odnosa deformacije okomite na pravac djelovanja sile i deformacije u pravcu djelovanja sile. = - x/y . ta je jedinina deformacija, a ta Posson-ov koeficijent? - jedinina deformacija je omjer izduenja l i poetne duine l0 . Kako nastaje deformacija polikristalnih materijala? - Deformacija polikristalnih materijala nastaje klizanjem svakog zrna zasebno, ali kako su zrna razliito orjentisana, deformacija se ne izvodi istovremeno i jednako po cijeloj zapremini. ta je elastina, a ta plastina deformacija? Gdje se sredemo u mainstvu sa elastinim, a gdje sa plastinim deformacijama? - Elastina deformacija je deformacija pri kojoj uticaj na obli, strukturu i svojstva nestaje prestankom djelovanja spoljanjih sila. Elastine deformacije ne izazivaju neke vede promjene u strukturi i svojstvima metala. Sa elastinim deformacijama se susredemo stalno.Svako izlaganje silama ili momentima uzrokuje odreene elastine deformacije. - Plastine deformacije su deformacije nastale prekoraenjem granice elastinosti; to su deformacije kojima se prestankom djelovanja spoljnje sile izmijenjene dimenzije nede vratiti u prvobitni oblik. Sa plastinim deformacijama se susredemo najede kod oblikovanja plastinom deformacijom ili postupaka kao to je deformaciono ojaivanje. Susredemo ih i kod gotovih proizvoda prilikom njihovog koritenja, ali u tom sluaju su one uglavnom nepoeljne. ta je plastina deformacija i kako nastaje? - plastina deformacija nastaje prekoraenjem granica elastinosti. Dva su mehanizma po kojima se odvija plastina deformacija: klizanjem i dvojnikovanjem. ta je oporavljanje? - Oporavljanje je promjena kroz koju prolazi materijal prilikom rekristalizacije. Unutranji naponi nestaju, a zatim se uklanjaju greke u kristalnoj strukturi. Tvrdoda se postepeno smanjuje. ta je rekristalizacija? - Rekristalizacija je proces ponovnog obrazovanja poligonalnih kristalnih zrna u vrstom metalu nakon to je prethodno bio deformisan. ta je rekristalizacija, kako i zbog ega se provodi? - Rekristalizacija se provodi tako to se materijal zagrije na temperaturu kristalizacije (oko 0,3 do 0,6 temperature topljenja) i na njoj dri odreeno vrijeme. Provodi se da bi se dobila sitnozrnasta poligonalna struktura, a time i poboljale osobine materijala. ta je rekristalizacija i ta utie na veliinu zrna nakon rekristalizacije? - Na veliinu zrna utiu temperatura zagrijavanja, stepen prethodne hladne deformacije, veliina zrna prije deformacije, stepen istode metala ili legure, vrijeme dranja na temperaturi rekristalizacije. ta je oporavljanje, ta je rekristalizacija, i ta je kritina deformacija? - Kritina deformacija je stepen hladne deformacije materijala pri kojem u procesu rekristalizacije nastaje veoma veliko kristalno zrno. ta je deformaciono ojaivanje i od ega zavisi? - Deformaciono ojaivanje je proces porasta otpornosti materijala, zatezne vrstode, napona teenja i tvrdode nekog materijala prilikom njegovog plastinog oblikovanja. Objanjava se povedavanjem broja greaka kristalne reetke. Zavisi od stanja materijala nad kojim se vri deformacija (granice zrna, postojedeg broja greaka kristalne reetke) ali i od stepena, brzine i broja deformacija.

99. ta je topla plastina deformacija i ta su njene prednosti? - Topla plastina deformacija je deformacija pri temperaturi rekristalizacije (>0,6 temperature topljenja). Prednost je to pri ovim temperaturama otpornosti materijala (vrstoda, napon teenja, tvrdoda) znatno padaju, pa su za deformisanje potrebne manje sile i momenti, a samim time i proces zahtijeva manje energije. 100. ta je hladna plastina deformacija i ta su njene prednosti? - Hladna plastina deformacija je deformacija koja se odvija na temperaturama manjim od temperature rekristalizacije (<0,3 temperature topljenja). Njene prednosti su: veda tanost dimenzija, jer nema termikog skupljanja i irenja za vrijeme procase obrade deformisanjem, istije i ravnije povrine, jer ne dolazi do oksidacije za vrijeme procesa zagrijavanja, 101. ta je sutinska razlika izmeu vrude i hladne plastine deformacije? - Sutinske razlike su: otpornost materijala (kod vrude deformacije je smanjena otpornost materijala), tanost dimenzija (kod hladne deformacije je veda jer ne doalzi do termikog irenja i skupljanja materijala, istoda i ravnost povrina (veda je kod hladne deformacije jer ne dolazi do oksidacije procesom zagrijavanja), obrada u hladnom ili toplom stanju ima znaajan utjecaj na karakteristike kao to su: kovnost, mainska obradivost i zavarljivost.