SEMINARSKI RAD

Tema: Analiza antropolokog prostora sportiste Predmet: Antropoloka analiza

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

SADRAJ UVOD ...3 1.ANTROPOLOKI PROSTOR SPORTISTE.....4 2.MORFOLOKE KARAKTERISTIKE..5

3.FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI.............................................................6

4.MOTORIKE SPOSOBNOSTI7
4.1.SNAGA ... . 4.2.BRZINA .... . 4.3.IZDRLJIVOST .. .. 4.4.KOORDINACIJA . . 4.5.FLEKSIBILNOST .

!4.6.RAVNOTEA ....!
4.7.PRECIZNOST

.! 4.8.RELAKSIBILNOST ..!4.9.VIDNE SPOSOBNOSTI ..! 5.KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI........................................................................... !

6.SPECIFI"NO#$OTORI"KE KARAKTERISTIKE............................................ ! 7.KONATIVNE

KARAKTERISTIKE...................................................................... 8.SOCIOLO%KE KARAKTERISTIKE..................................................................... 2

!."AKLJUAK......................................................................................................... ...15 1#.LITERATURA...................................................................................................... ....1$

UVOD

ovjekovo porijeklo i njegov razvoj danas prouavaju razne naune oblasti: biologija, medicina, fiziologija, psihologija, pedagogija, historija, filozofija, ekologija, historija umjetnosti, geografija, arheologija, etnologija, demografija, sociologija i mnoge druge !va ova saznanja o ovjeku objedinjava antropologija, koja se naje"e definira kao nauka o ovjeku u vremenu i prostoru #jen naziv, po ugledu na druge nauke, nastao je iz grkih rijei anthropos $ ovjek i logos $ nauka, to oznaava nauku o ovjeku Prostorno, u domen antropologije spada cijela povrina zemljine kugle, a vremenski antropologija prati ovjekov nastanak i razvoj od prvih tragova %ivota, pa sve do dananjih dana Prema tome, antropologija tretira ovjeka kao cjelinu, to znai da se zakonitosti razvoja ljudskog bi"a objanjavaju integralno, budu"i da je svaki problem vezan za ljudsko bi"e u najtjesnijoj dijalektikoj me&uzavis nosti prirodnih i drutvenih inilaca

ANTROPOLOKI PROSTOR SPORTISTE

Antropomotorika je predmet izuavnja kinantropologija #jen znaajan dio ini kinantropologija u sferi fizicke 'ulture i sporta !vrha je istra%ivanje djelatne osnove fizike 'ulture i sporta kao i svojevrsnog sadr%aja spoznaje, ispoljavnja i razvoja ovijeka u cijelini ( ! )autbai", A *radi" !arajevo +,,-. Poto u naukama koje se bave ljudskim bi"em interdisciplinarni pristup izuavanja linosti predstavlja osnovnu metodoloku orijentaciju, predmet nauke i u oblasti sporta je antropoloki status sportista Pod antropolokim sta tusom podrazumijevaju se sljede"e ovjekove sposobnosti i karakteristike:
morfoloke karakteristike, funkcionalne sposobnosti, motorike sposobnosti, specifino-motorike karakteristike, kognitivne sposobnosti, konativne karakteristike, i socioloke karakteristike.

'ako postoje odre&ene specifinosti pojedinih sportova i sportskih disci plina, koje se sastoje u razliitosti njihove takmiarske strukture, samim tim pos toji i izrazita potreba za neprekidnim istra%ivanjem i u praksi provjeravanjem specifinosti pojedinih sportova, ukljuuju"i prvenstveno genetiku uslovljenost (ogranienost. pojedinih
4

antropolokih sposobnosti i karakteristika, zatim njihovu hijerarhijsku vrijednost po sportovima, kao i njihovu strukturu i razvoj pod utjecajem odre&enih trena%nih sredstava, metoda i optere"enja Ako ne bi postojala razliitost takmiarskih struktura izme&u pojedinih sportova i sportskih disciplina, s jedne strane, i razliitosti strukture antropolokih sposobnosti karakteristika me&u sportistima, sa druge strane, izuavanje trena%nih sredstava, metoda i optere"enja, kao i njihov utjecaj na razvoj pojedinih antropolokih sposobnosti i karakteristika bilo bi bespredmetno i nepotrebno (J. Malacko, I. Rao Sarajevo 2004).

MORFOLOKE KARAKTERISTIKE

Pod morfolokim karakteristikama antropolokog statusa ovjeka naje"e se podrazumijevaju procesi rasta i ovjekovog ontogenetskog razvoja /e&utim, da bi se u morfolokom prostoru utvrdila struktura i razvoj antropometrijskih karakteristika, rjeenja su tra%ena u faktorskim matemati ko!"tati"ti kim
#o"t$cima, #omo%$ koji& "$ i'olova(e a(tro#ometrij"ke karakter i"tike, koje "$ i' "erije ma(i)e"t(i& varija*li (a(tro#ometrij"ki& mjera koje "e mo+$ ,irekt(o mjeriti) ,e)i(ira(i kao late(t(e mor)olo-ke varija*le (,ime('ije), koje "e (e mo+$ ,irekt(o mjeriti, jer "e ,o*ijaj$ ko(,e('ova(jem ("a.ima(jem) i()ormacija ,o*ije(i& (a o"(ov$ i'mjere(i& a(tro#ometrij"ki& mjera.

0 toku tjelesnog rasta i razvoja pojedini dijelovi tijela prate razliitu krivu, dosti%u"i svoj maksimum u razliitim vremenskim takama 1z tih razlo ga, morfoloka struktura tijela, koja se bazira na me&usobnim interakcijama svih antropolokih mjera u razliitim fazama razvoja mo%e biti razliita, odnosno, pojedine morfoloke karakteristike mogu u razliitim vremenskim takama uestvovati sa razliitim koeficijentima ue"a u odre&enoj morfolokoj strukturi tijela /e&utim, razvoj pojedinih morfolokih karakteristika u znaajnoj je mjeri determinisan i individualnim sklopom endogeno i egzogeno uslovljenih inilaca, koji u istom razvojnom periodu razliitim subjektima odre&uje razlii tu fizioloku starost 'od nekih morfolokih karakteristika, naroito kod onih koji su pod znatnijim utjecajem egzogenih inilaca, varijacije u populaciji iste hronoloke dobi mogu biti veoma velike
Na o"(ov$ ,o"a,a-(ji& m(o+o*roj(i& i"tra.iva(ja ,o-lo "e ,o ,i)ere(ci jacije ,vaj$ mo+$%(o"ti $tvriva(ja "tr$kt$re mor)olo-ki& "$/ faktorskim pristupom (F), i taksonomskim pristupom (0).

Faktorskim pristupom "a '(at(om "i+$r(o-%$ "e mo.e tvr,iti ,a je mor)olo-ki #ro"tor $ "$-ti(i etvoro,ime('io(ala(, a to '(a i ,a "e mo.e +ovoriti o mo,el$ "tr$kt$re mor)olo-ki& karakteri"tika, koji "e "a"toji o, "lje,e%a etiri mor)olo-ka )aktora/ L % longitudinalna dimenzionalnost skeleta, o,+ovora( 'a ra"t ko"tij$ $ ,$.i($

T ! transverzalna dimenzionalnost skeleta, o+ovora( 'a ra"t ko"tij$ $ -iri($, V % volumen i masa tijela, o,+ovora( 'a $k$#($ ma"$ i o*ime tijela, i M - potkono masno tkivo, o,+ovora( 'a $k$#($ koli i($ ma"ti $ or+a(i'm$ (2 /alacko, 1 3a&o !arajevo +,,4. .

FUNK&IONALNE SPOSOBNOSTI
Pod funkcionalnim sposobnostima ovjeka podrazumijeva se sistem funkcionalnih struktura organskih sistema i njihovo funkcioniranje 0 prostoru funkcionalnih sposobnosti ovjeka jo uvijek ne postoji neki valjani strukturalni ili funkcionalni kibernetiki model )osadanja istra%ivanja su uglavnom bila usmjerena na izuavanje strukture i funkcija pojedinih organa i organskih sis tema, prije svega lokomotornog i nervnog, gdje su utvr&ene brojne zakonitosti prilikom upravljanja (transformacije. funkcionalnim sposobnostima pod utjecajem razliitih trena%nih sadr%aja #ajve"i broj istra%ivanja ima iz oblasti transformacija kardiovaskularnog i respiratornog sistema pod utjecajem razliitih stimulusa, a zatim digestivnog trakta i endokrinog sistema, kao i u nervnim procesima i mii"nim stanicama /e&utim, u podruju izuavanja funkcionisanja organizma, posebno sa aspekta transportnog sistema, jo uvijek je situacija u prilinoj mjeri nejasna #aime, kada se posmatra ovjek kao organizacioni sistem, dolazi se do konstatacije, da je on sainjen od:
1 animalnog podsistema, i vegetativnog podsistema.

5ba podsistema uvijek djeluju kao cjelina 6egetativni podsistem se nalazi kod biljaka, kod %ivotinja vegetativni i animalni, dok je ovjek, kao animalni sistem, dostigao takav stepen razvoja, da ga diferencira od %ivotinja !vaki od tih podsistema posjeduje:
1 upravljaki segment, i 1 izvrni segment. Upravljaki segment animalnog podsistema (A)

je "e('omotor(i #o,"i"tem, a i'vr-(i

"e+me(t je lokomotor(i a#arat.

je autonomni ili vegetativni nervni podsistem, a izvrni je transportni podsistem (2 /alacko, 1 3a&o !arajevo +,,4.

Upravljaki segment vegetativnog podsistema (6.

MOTORIKE SPOSOBNOSTI

Prema zaciorskom 789:-. motorike sposobnosti su oni oblici motorike aktivnosti koji se pojavljuju u kretnim strukturama koje se mogu opisati jednakim parametarskim sistemom, koje se mogu izmjeriti istovjetnom skupinom mjera i u kojima nastupaju analogni fizioloki, bioloki i psihiki procesi, odnosno mehanizmi /otorikim sposobnostima nazivaju se one sposobnosti ovjeka koje uestvuju u rjeavanju motornih zadataka i uslovljavaju uspeno kretanje, bez obzira da li su steene treningom ili ne Po pitanju utvr&ivanja strukture motorikih sposobnosti ima jo uvek dosta nejasno"a, a dosadanja istra%ivanja pokazuju da je problem njihove strukture tek poeo da se razrjeava !ve se vie zapa%a, da se motorike sposobnosti manifestuju u veoma slo%enim i razliitim zadacima ;aktorskim pristupom u istr%ivanju ovog antropolokog prostora, vremenom se nakupilo sve vie informacija koje potvr&uju da postoji vie faktora snage, brzine, koordinacije i dr , to je dovelo do pitanja o strukturi motorikih sposobnosti, odnosno do pitanja koliko motorikih sposobnosti objektivno postoje i kakve su njihove me&usobne relacije #a osnovu istra%ivanja koja su imala taksonomski ili fenomenoloki karakter, strukturu motorikog prostora (faktori prvog reda. definisali su faktori akcionog tipa (snaga, brzina, fleksibilnost, ravnote%a, koordinacija i preciznost. i topolokog tipa (snaga ruku i ramenog pojasa, snaga nogu, snaga trupa, fleksibilnost trupa, fleksibilnost zgloba kuka, fleksibilnost pojasa, koordinacija nogu, koordinacija ruku, itd . )vije nove dimenzije iz najnovijih istra%ivanja motorikog prostora sa kondicionog aspekta se esto pojavljuju a to su : relaksibilnost i vidne sposobnosti

MOTORIKE SPOSOBNOSTI SNAGA BR"INA I"DRLJIVOST KOORDINA&IJA FLEKSIBILNOST

7

RAVNOTEA PRE&I"NOST RELAKSIBILNOST VIDNE SPOSOBNOSTI

( ! )autbai", A *radi" !arajevo +,,-. SNAGA
!naga se definie kao sposobnost savladavanja ili suprostavljanja "#olj(om mi-i%(im ko(trakcijama o,(o"(o mi-i%(im (a#re'a(jima. 0J #o,r$ j$ i"#oljava(ja "(a+e, "$"re%emo "e "a ,va #ojma. S(a+a kao #"i&omotor(a "#o"o*(o"t i kret(i kvalitet ovjeka i "ila kao me&a(i ka o,lika kreta(ja, o,(o"(o kao mjera $'ajam(o+ me&a(i ko+ ,jelova(ja tijela $ ,atom vreme($.

0tvre(a je e+'i"te(cija (ekoliko )aktora "(a+e, koji "$ #o ti#$ akcije

i,e(ti)ikova(i kao/&'()*+,-./0 (/0102 3&)&4-4-./0 (/01-02 (404-5'0 (/010 BR"INA *rzina predstavlja biomotoriku sposobnost ovjeka da izvede pokrete za najkra"e vrijeme u datim uslovima Pri tome se pretpostavlja da izvrenje zadatka ne traje dugo i da ne dolazi do zamora Prisutna su tri osnovna vida ispoljavanja brzine: '()*+)+, .3-6&7& 7+4+3/& 3&0'8-6&2 -./0+( 1,2*30+(4+,5 1,6.*)( 71.0 8(',8 91,'2(:+2*8 ,)1,.;<= 0 ;4*9)(',9) 1,6.*)(. 6idovi ispoljavanja brzine relativno su nezavisni jedan od drugog To se posebno odnosi na vrijeme reakcije koje nema znaajnu povezanost sa brzinom kretanja #eka osoba se mo%e odlikovati veoma brzom reakcijom i biti relativno spora pri lokomociji 'ombinacijom ova tri vida ispoljavaju se svi sluajevi brzine 0 praksi se sre"emo sa kompleksnim ispoljavanjem brzine Tako u sprinterskom tranju rezultat zavisi od vremena reakcije na startu, brzine pojedinih pokreta (otiskivanje nogama i tempa koraka.

I"DRLJIVOST 2o"toji m(o+o ,e)i(icija i',r.ljivo"ti kao #"i&omotor(o+ kvaliteta. 2rikla,(a *i *ila ,e)i(icija i',r.ljivo"ti kao "#o"o*(o"ti ovjeka ,a o*avlja ,$+otraja( )i'i ki ra, (aktiv(o"t) $' o,ree(e $"love *e' "ma(jiva(ja (je+ove e)ika"(o"ti ili i',r.ljivo"t je #"i&omotor(a "#o"o*(o"t ,a "e (eka aktiv(o"t vr-i ,$.e vreme(a *e' "(i.e(ja (je(e e)ika"(o"ti. I',r.ljivo"t "e mo.e ,e)i(i"ati i kao "#o"o*(o"t "$#ro"tvlja(ja 'amor$. KOORDINA&IJA 'oordinacija, bez sumlje najva%nija sposobnost gledaju"i sveukupnost djelovanja motorikog ponaanja ljudskih bi"a 5na sudjeluje u realizaciji praktiki svake kretne strukture, od najjednostavnijih do najslo%enijih oblika gibanja <bog toga je 1 ova dimenzija dobila naziv +motorika inteligencija= 3ezultati nekih istra%ivanja (/etiko i >oek 89::, ?redelj 1 sur, 89:-, >oek, 89:9. ukazuju sa znatnim stepenom pouzdanosti da u prostoru koordinacije egzistira jedan masivni faktor irokog spektra utjecaja 8

kojeg su neki autori nakon niza provedenih faktorskih analiza motorikog prostora nazvali =/ehanizam za struktuiranje kretanja=

( ! )autbai", A *radi" !arajevo +,,-. FLEKSIBILNOST

Termin fleksibilnost potie od latinske rijei flectere ili fle@ibilis to znai savijati, savijanje ;leksibilnost oznaava razliite pojmove za razliita podruja istra%ivanja ;leksibilnost razni autori razliito definiu 6e"i broj autora definie kao slobodni obim pokreta u jednom ili vie zglobova (Alter, 899AB Corbin 89:7B )e 6ries, 897AB >ebbelnick, 8997B >oland, 89A7B !tone i 'roll, 897A. (/ilanovi", 899:. navodi kako je to sposobnost izvo&enja pokreta velikom amplitudom a da je naje"a mjera fleksibilnosti maksimalna amplituda pokreta dijelova tijela u pojedinim zglobnim sistemima Clark (+,,8. definie fleksibilnost kao normalnu rastezljivost svih mekanih tkiva koja doputaju potpuni slobodni zglobni obim pokreta RAVNOTEA

3avnote%a je jedan od osnovnih kretno $ koordinacionih kvaliteta iji razvitak i usavravanje je neophodan u toku itavog %ivota Pod sposobno"u ravnote%e podrazumijevamo sposobnost da se cijelo tijelo dr%i u stanju ravnote%e, ili da se za vrijeme i poslije obimnog premijetanja tijela to stanje zadr%i, odnosno da se vrati u prvobitni polo%aj
PRE&I"NOST

Preciznost se manifestuje u pogo&anju cilja ili vo&enju nekog predmeta do cilja, koji se nalazi na nekoj udaljenosti To je jedna od veoma osetljivih osobina za koju je potrebno imati dobar kinestetiki ose"aj, zatim dobra procena parametara cilja i kinestetika kontrola pokreta na odre&enom putu, kao i vreme koncentracije )ovoljno je da se raspolo%enje oveka promeni ili bilo koji spoljanji faktor (remete"i faktor., pa da se rezultati bitno promene
RELAKSIBILNOST

3elaksibilnost je sposobnost sportiste da u odgovaraju"im vrlo kratkim sekvencama ukljuuju, alii iskljuuju djelovanje odre&enih mii"nih gmpa To se odnosi naagonistike i antagonistike mii"ne grupe istog ekstremiteta, ali ne i udaljene mii"ne grupe, ija je relaksibilnost va%na za efektivnost konkretnog kretanja
VIDNE SPOSOBNOSTI

6idne sposobnosti opisuju niz va%nih karakteristika koje vidni aparat manifestira u motorikim radnjama 0 njih ubrajamo 6idnu koncentraciju, vidno podeavanje, vidnu memoriju, periferni vid, vidnu vremensku reakciju, fleksibilnost vidnog fokusiranja, dubinsku vidnu percepciju itd ( ! )autbai", A *radi" !arajevo +,,-.

SPE&IFINO%MOTORIKE KARAKTERISTIKE
9

P+9 ()&8-:-;/+#7+4+3-5'-7 ()+(+</+(4-70 )+930,+7676&.0 (& (4&)&/ =(.+6&/+(4-

specifinih kretnih struktura sporta. 0tjecaj bazinih motorikih sposobnosti ini osnovu za daljnju nadogradnju specifinih motorikih sposobnosti koje su direktno odgovorne za postizanjekvalitetnih rezultata ( ! )autbai", A *radi" !arajevo +,,-.

KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI

'ognitivne "#o"o*(o"ti "$ "#o"o*(o"ti koje #re(o" i #rera,$ im)omia, -to "e o"tvar$je $ ko(takt$ li (o"ti "a okoli(om.

omo+$%$j$

#rijem,

5ne ustvari predstavljaju bazu misaone, svjesne aktivnosti, i bez njih ne bi bilo mogu"e sprovoditi metodske postupke obrazovanja, initi analizu sporstkog uspjeha i neuspjeha, vriti kontrolu i rukovoditi svim drugim misaonim operacijama u procesu trena%nog rada !matra se da postoji jedna op"a kognitivna sposobnost, koja je odgovorna za raliite kognitivne procese i naziva se G%>(6),.= koji se naje"e interpretira kao op"a inteligencija, a koja se obicno definie kao sposobnost snala%enja i rjeavanja problema u novim, nepdznatim situacijama = /e&utim, detaljnijnom analizom definicija inteligencije, vidi se,Dda postoje velika neslaganje ta je inteligencija, pa je sasvim jasno da ne postoji i op"e prihva"ena definicija inteligencije Pretpostavlja "e ,a (ema (ije,(o+ "#orta, ma koliko o( *io je,(c3tava(, +,e i(teli+e(cija (e $ e"tv$je $ je,(a i(i "#eci)ikacije 4tvre(o je ,a me$ v)rm("kim "#ori"tima ima malo o(i( ko, koji& je i(teli+e(cija #ro"ije (a, ve% je o(a $ ve%i(i "l$ ajeva i'(a, #ro-eka, (eki& i znatno, gde se koeficijent inteligencije >?I@ (aj e-%e33kre%e3..$3+ta(icama.!o,!520!540. Takve vrednosti su prona&ene i kod sportista koji imaju u%e obrazovanje i nemaju nikakvih intelektualnih interesa To je donekle i razumljivo, jer kada op"i ure&aj (generalni kognitivni procesor. za prijem, preradu informacija i donoenje odluka ne bi funkcionisao kako treba, bilo bi nemogu"e posti"i dobre rezultate u jednoj tako slo%enoj aktivnosti kao to je vrhunski sport PostojeEbrojnejjF (Spearman, Burt, !urstone, "lleksander, #uttman, #uil$ord, #eorge, %ass, &alsterd, 'attell, !uria i dr.( o "tr$kt$ri, i )$(kcio(i"a(j$ ko+(itiv(i& "#o"o*(o"ti3 Me$tim, m(o-tvo ra'li iti& k#(ce#6ija.o3ri)ocii ko+(itiv(o+ )$(kcio(i"a(ja mo.e "e #o,eliti (a t'v/ 9).;6);.('+; )*,.02;= i >;+6?0,+('+; )*,.02;. 'oeficijent uro&enosti opte inteligencije je relativnoFdobro poznat i kre"e se od 7- do 9+ (ve"ina autora smatra da iznosi oko 9,. To je veoma visold koeficijent i on je praktino ve"i od koeficijenta motorike snage, koordinacije i preciznosti i tek je neto manji od brzine !matra se da se opta inteligencija mo%e razvijati samo pod uticajem treninga kod djece do : godina, pod uslovom da se rjeavaju razni kognitivni problemi 3azvoj dosti%e svoj maksimum oko 8A 10

godina, pa se odr%ava do +- godina, a posle G, godina zapoinje opadanje 0 sportskim aktivnostima kod pribli%no istih motorikih sposobnosti uspeh u sportu u znaajnoj meri zavisi i od opte inteligencije, kao i drugih antropolokih sposobnosti i karakteristika( ! )autbai", A *radi" !arajevo +,,-.

KONATIVNE KARAKTERISTIKE

'onativne karakteristike su odgovorne za modalitete ljudskog ponaanja 'ako postoje normalni i patoloki modaliteti ponaanja, analogno tome, postoje i: +,.8('+* 6,+()0@+* 6(.(6)*.09)06*= i )04+*+A'& '+/04-./& '030'4&3-(4-'&. "e "a"toje $ tome, ,a "$ (aj e-%e me$"o*(o (e'avi"(e, $+lav(om "$ (ormal(o ra"#oree(e $ #o#$laciji i i"tovreme(o o,+ovor(e 'a mo,alitete #o(a-a(ja ko, koji& "te#e( a,a#tacije (ije #oreme%e(. Ko, (ji& #revla,ava "re,(ji i(te('itet (#ro"je (a vre,(o"t), koji (ema (i #o'itiva( (i (e+ativa( $ticaj (a lj$,"k$ a,a#tacij$, ve% ,el$je (e$tral(o. 2rema tome, to "$ takve karakteri"tike, ije #ri"$"tvo ili o,"$"tvo (ema ,irekt(o+ $ticaja (a #oreme%aj a,a#tacije #oje,i(aca. 4 "#ort$ "e rijetko ,o+aa ,a (ormal(e ko(ativ(e karakteri"tike $ e"tv$j$ $ je,(a i(ama "#eci)ikacije "a ($ltim koe)icije(tom ili *e'(a aj(im koe)icije(tima.
#53/AH#I '5#AT16#I 'A3A'TI31!T1'I

Ra'li iti a$tori, (a ra'li itim #o#$lacijama i "a ra'li itim mjer(im i("r$me(tima, ,o*ili "$ e"to veoma ra'li ite re'$ltate $ #o+le,$ "tr$kt$re (ormal(i& ko(ativ(i& karakteri"tika. S&o,(o tome, )ormirale "$ "e ra'li ite teorije li (o"ti, o, koji& "$ (aj#o'(atije/ &())*''%,@( )*,.02( '04+,9)0= 0 E09*+?6%,@( )*,.02( '04+,9)0. 'oeficijent uro&enosti patolokih konativnih karakteristika iznosi oko E 572. Do"Ic0"e ,o "a'(a(ja, ,a (i (aj"avreme(ije tera#e$t"ke #roce,$re8lI08 meto,e lje e(ja (e mo+$ ,e)i(itiv(o (ili $ vrlo velikoj meri) "ma(jiti (eki #atolo-ki )aktor. 9(o -to "e (aj e-%e mo.e $ i(iti je ,a "e (eki o, )aktora "ve,e (a (ek$ #o,(o-ljiv$ mjer$, a veoma te-ko "e mo.e $ i(iti ,a "e "#$"ti (a (ormala( (ivo. M,)0@0 "e $ -irem "mi"l$ "matraj$ "a"tav(im ,jelom ko(ativ(o+ #ro"tora, $ kome "e o,vijaj$ "vi (ormal(i i #atolo-ki #roce"i "tr$kt$re li (o"ti. /otiv je sve ono to oveka pokre"e na aktivnost i odre&uje pravac u aktivnosti /otivaciona struktura nije obian zbir odre&enih motiva, to znai, da svi motivi koji deluju na oveka (svi ciljevi. deluju u vidu posebnih organizovanih celina i na taj nain imaju suprasumativni efekat 3azni autori navode razliite hipotetike modele strukturiranosti motivacionog prostora, kao i klasifikacije motivacionih mehanizama !trukturiranje motivacionih mehanizama mo%e se predvideti na osnovu razliitih dimenzija strukture linosti, razliitih aspekata ciljeva u psiholokom polju, interakcije me&u razliitim dimenzijama linosti, kao i razliitih aspekata ciljeva 5dre&ene strukrure su ustvari kompleksne kategorije, koje su u vezi sa psihofiziolokim potrebama subjekta, a zatim sa kulturnim i drutveno$ekonomskim determinantama okoline u kojoj %ivi !vi motivi se mogu podjeliti na tzv : -0,)046* 71.08()+*<= i 9,?02('+* 79*6;+3(.+*< 8,)0@*.

11

M,)0@ 1,9)05+;A( ; 91,.); "e (aj e-%e ,e)i(i-e kao #otre*a ,a "e ,o"ti+(e ili #rema-i o,ree(i "ta(,ar, kvaliteta (o,ree(i "#ort"ki re'$ltat). Smatra "e ,a #o"toji o,ree(a ,ime('ija li (o"ti koja ,etermi(i-e koliko %e (a#ora "#orti"ta $lo.iti $ #o"ti'a(je ciljeva. 9"(ov(im #ojmovima teorij"ko+ ko(ce#ta motivacije #o"ti+($%a #ri#a,aj$, o"im "ame #otre*e, jo- i "it$acija #o"ti+($%a, kao i #roce" $#oreiva(ja vla"tito+ #o"ti+($%a "a o,ree(im "ta(,ar,om. K,+>'06)0 (a"taj$ ka,a ,oe ,o "$ko*a i'me$ motiva (,va cilja) ili ako $ #"i&olo-kom #olj$ $ #roce"$ 'a,ovolje(ja (eko+ motiva "toji *arijera. :r$"tracije ili li-ava(ja (vara(je, 'avarava(je, o"$je%e(je) (a"taj$ ka,a "e o"o*a (ae #re, (e+ativ(im ciljem ili jakom *arijerom, i to "ta(je je vrlo (e$+o,(o, jer o(o ,$.e vreme(a traje i (aj e-%e re'$ltira (e$rot"kim "im#tomima i "ta(jima. Sit$acije $ kojima vla,aj$ ko()likti (e #re,"tavljaj$ (e-to (e+ativ(o (#o+otov$ $ mla,ala kom ,o*$), ve% #oma.e mla,om ovjek$ ,a #o"ta(e aktiva(, a time i ,a "tek(e *olj$ "#o"o*(o"t 'a ka"(ij$ a,a#tacij$ (! )autbai", A *radi" !arajevo +,,-..

SO&IOLOKE KARAKTERISTIKE

Pod sociolokim karakteristikama podrazumevaju se karakteristike nekih grupa ili drutvenih institucija kojima pripada ili sa kojima je povezan ovjek koji se analizira 0 sociolokom prostoru predmeti najve"eg broja dosadanjih istra%ivanja bili su problemi socijalne diferencijacije, socijalne stratifikacije i socijalne mobilnosti (&oek-)omirovi* +,-,(. Dok je #ojam "ocijal(i& mo*il(o"ti relativ(o ja"a(, #ojmovi "ocijal(e ,i)ere(cijacije i "ocijal(e "trati)ikacije e"to "e 'ame(j$j$, a #o(eka, #oi"tove%$j$ i "a #ojmom kla"(i& ra'lika. Je,a( o, ra'lo+a ovakvo+ "ta(ja "vakako je (e,o"tatak a,ekvat(i& teorij"ki& i matemati ko!ki*er(eti ki& mo,ela (a kojima *i "e 'a"(ivala i"tra.iva(ja (a tem$ "ocijal(o+ ra'likova(ja. Postoji svega jedan model koji omogu"ava stvarni nauni pristup izuavanju strukture stratifikacijskih dimenzija 'onsuisan kao fenomenoloki model, vremenom je pretrpeo nekoliko promjena, ali je ostao pogodan za izuavanje socijalnih promena ! obzirom da je taj model hijerarhijski, njegova sutina je definisana sttatifikacijskim subsistemima drugog reda: 0+9)0);?0,+('0/(?02960 9;-909)*8= ,e)i(i"a( mre.om $lo+a $ "i"tem$ #ro)e"io(al(i&, ,r$-tve(i& i #oliti ki& i("tit$cija, 9(+6?02960 9;-909)*8= ,e)i(i"a( )$(kcijama alokacije, $#otre*e i eva!l$acije materijal(i& "im*oli ki& (a+ra,a 'a vr-e(je $lo+e $ i("tit$cio!(ali'acij"kom "$*"i"tem$, i 9,?02('0/(?02960 9;-909)*8= ,e)i(i"a( kao )$(kcio(al(o #ove'a(i "k$# o*jektiv(i& i(ilaca, o,+ovor(i& 'a #ri#rema(je "$*jekta ,a #re$'me $lo+$ $ #roi'vo,(om, ra,(om i ,r$-tve(o!#oliti kom "$*"i"tem$. 4 ,o"a,a-(jim i"tra.iva(jima i,e(ti)ikova(o je (ekoliko )aktora "ocijal(o+ "tat$"a #rvo+ re,a $ okvir$ #ojecii(i& "$*"i"tema.

S,?02('0/(?02960 9;-909)*8B 12

*3;6()0@+0 7,-.(/,@+0< 9)();9= o,(o"(o "te#e( o*ra'ova(ja #oje,i(aca $ ,r$-tv$, -(/04+0 .*/03*+?02('+0 9)();9= karakteri"tike mje"ta +,e je "$*jekt #roveo $ ra(om ,jeti(j"tv$. I+9)0);?0,+('0/(?02960 9;-909)*8B 1.,>*90,+('+0 9)();9= o,(o"(o "te#e( ek"#ert(e mo%i #oje,i(ca ili #olo.aj #oje,i(ca $ ra,(oj or+a(i'aciji, 3.;:)@*+,%1,'0)0460 9)();9= o,(o"(o #olo.aj #oje,i(ca $ ,r$-tve(o!#oliti kim or+a(i'acijama, i )+*-4-5'0 +3-6&/408-60. S(+6?02960 9;-909)*8B -(/04+,%*6,+,8960 9)();9= o,(o"(o i"t #ri&o, $ #oro,ici i #re,meti koji "$ "ta(,ar,(i $ je,(oj #oro,ici, C0@,)+0 9)0'= o,(o"(o (at#ro"je (i "ta(,ar, .ivota, i .*/03;02('+0 9)();9= o,(o"(o karakteri"tike mje"ta +,e lj$,i .ive. 9tkriva(je 'ako(ito"ti (a"taja(ja i o,r.ava(ja +r$#a $ vr&$("kim "#ort"kim eki#ama i $ticaja ti& 'ako(ito"ti (a $"#e& $ "#ort"kim aktiv(o"tima #re,"tavlja je,a( o, veoma va.(i& 'a,ataka "ociolo+ije "#orta. 2o-to "e ve%i(a "#ort"ki& aktiv(o"ti o"tvar$je $ "#ort"kim +r$#ama, (eo#&o,(o je ,ati o,+ovore (a m(o+a #ita(ja o $lo'i kolektiva, $'orcima #o(a-a(ja kolektiva $ #oje,i(im "#ortovima, +r$#(im (ormama i vre,(o"tima, k$lt$ri +r$#e, "tat$"a #oje,i(ca $ +r$#i, "ocijal(oj #rila+o,ljivo"ti #oje,i(aca, ko&e'iji +r$#e, (je(oj #okretljivo"ti i "tr$kt$ri!ra(o"ti. G.;1+( 30+(806( $ o*la"ti "ociolo+ije "#orta i'$ ava/ ; kako +r$#a $ti e (a #oje,i(ca, a #oje,i(ac (a (j$, ; kakva je ve'a i'me$ +r$#(e ,i(amike i #o"ti+($ti& $"#je&a +r$#e, ; kakva je ve'a +r$#e i kvaliteta #oje,i(i& la(ova +r$#e, i ; kakav je $"#je& +r$#e $ takmi e(j$. Ra'li ite #otre*e i ciljevi ,i)ere(ciraj$ +r$#e i' ra'li iti& #o,r$ ja i $ti $ (a 'ako(ito"ti (ji&ovo+ ,jelova(ja. Do ,a(a" (a #o,r$ j$ +r$#(e ,i(amike, kao "ociolo-ko+ #o,r$ ja, (ije #o"tavlje(a (ije,(a ko(kret(a teorija (a koj$ *i "e mo+la o"la(jati i i"tra.iva(ja "#ort"ki& eki#a. Me$tim, je,(a <+e(eral(a teorija< +r$#(e ,i(amike mo+$%a je "amo #reko "a.ima(ja 'ako(ito"ti #oje,i(i& #o,r$ ja ra'li iti& "k$#ova +r$#(i& aktiv(o"ti. Re'$ltati ,o"a,a-(ji& i"tra.iva(ja +r$#(e ,i(amike $ "#ort"kim i+rama $ka'$j$ (a ($.(o"t takvo+ (a$ (o+ #ri"t$#a, koji %e o*e'*eivati e+'akt(o o,reiva(je $ticaja #oje,i(i& late(t(i& ,ime('ija "#ort"ki& +r$#a (a #oje,i(e "#ort"ke )e(ome(e. 0ek takvim #ri"t$#om i a,ekvatiiim matemati ko! "tati"ti kim #o"t$#cima mo+le *i "e $"ta(oviti 'ako(ito"ti ,i(amike "#ort"ki& +r$#a, kako $ "#ort"kim aktiv(o"tima tako i $ ,r$-tv$ $o#%e ( ! )autbai", A *radi" !arajevo +,,-.

13

"AKLJUAK

0 ovom seminarskom radu razlago sam antropoloki porostor sportiste, njegove karakteristike i sposobnosti Pa smo saznali da Antropomotorika izucava kinantropologiju, a njen znaajan dio ine kinantropologija u sferi fizike kulture i sporta Antropoloki prostor se sastoji iz sedam karakteristika: 8 Mor)olo"ke karakteri"tike!o(e "$ veoma va.(e 'a #roce" ra"ta o(to+e(et"ko+ #ro"tora "#orti"e. 2.:$(kcio(al(e "#o"o*(o"ti! 2o, )$(kcio(al(im "#o"o*(o"tima ovjeka #o,ra'$mijeva "e "i"tem )$(kcio(al(i& "tr$kt$ra or+a("ki& "i"tema i (ji&ovo )$(kcio(ira(je. =. Motori ke "#o"o*(o"ti!(ajva'(ija "#o"o*(o"t "#orti"te. 4mijere(o #o"ije,ova(je "vi& motoricki" "#o"o*(o"ti "#orti"ta mo.e 'a*ilje.iti i'va(re,(e re'$ltate. 4.S#eci)i (e motori ke "#o"o*(o"ti! 2o, "#eci)i%(o!motori kim
"#o"o*(o"tima #o,ra'omjmjeva "e "te#e( $"voje(o"ti "#eci)i (i& kret(i& "tr$kt$ra "#orta. >.Ko+(itiv(e

"#o"o*(o"ti! "$ "#o"o*(o"ti koje omo+$%$j$ #rijem, #re(o" i #rera,$ im)omia, -to "e o"tvar$je $ ko(takt$ li (o"ti "a okoli(om. ?. Ko(ativ(e karakteri"tike!"$ o,+ovor(e 'a mo,alitete lj$,"ko+ #o(a-a(ja. Kako #o"toje (ormal(i i #atolo-ki mo,aliteti #o(a-a(ja, a(alo+(o tome, #o"toje i B(ormal(e ko(ativ(e karakteri"tike, i #atolo-ke ko(ativ(e karakteri"tike. @.Sociolo-ke karakteri"tike!2o, "ociolo-kim karakteri"tikama 14

#o,ra'$mevaj$ "e karakteri"tike (eki& +r$#a ili ,r$-tve(i& i("tit$cija kojima #ri#a,a ili "a kojima je #ove'a( ovjek koji "e a(ali'ira.

#eke seu vie, a neke manje va%ne za sportistu Ako (e *i #o"tojala ra'li ito"t takmi ar"ki&
"tr$kt$ra i'me$ #oje,i(i& "#ortova i "#ort"ki& ,i"ci#li(a, " je,(e "tra(e, i ra'li ito"ti "tr$kt$re a(tro#olo-ki& "#o"o*(o"ti karakteri"tika me$ "#orti"tima, "a ,r$+e "tra(e, i'$ ava(je tre(a.(i& "re,"tava, meto,a i o#tere%e(ja, kao i (ji&ov $tjecaj (a ra'voj #oje,i(i& a(tro#olo-ki& "#o"o*(o"ti i karakteri"tika *ilo *i *e"#re,met(o i (e#otre*(o .

LITERATURA

1.A+).,1,8,),.06( 1.0.;4+06 ( ! )autbai", A *radi" !arajevo +,,-. 2.T&C/+*+1-60 ()+340 - ()+34('+1 43&/-/10 (2 /alacko, 1 3a&o !arajevo +,,4.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

15