Inteligencija Zarevski

2. POGLAVLJE Odreenje inteligencije

- diferencijalna psihologija koliko se ivotinjske vrste meusobno razlikuju po inteligenciji, te kolike su unutar jedne vrste interindividualne razlike prema inteligenciji - postoji veliko neslaganje meu vodedim psiholozima i pripadnicima psiholokih kola o tome to je to inteligencija, nema opdeprihvadene definicije inteligencije - najveda su neslaganja u pogledu nezavisnih faktora koji ine inteligenciju Guilford smatra da treba izmjeriti barem 150 razmjerno nezavisnih kognitivnih funkcija, dok drugi smatraju da je na temelju generalnog faktora inteligencije mogude objasniti vedi postotak varijance nego na osnovi svih ostalih faktora inteligencije uzetih zajedno - inteligencija nije stvar, ved nain djelovanja; sve do uzleta kognitivne psihologije, psihologija inteligencije bila je usmjerena na mentalne produkte, a ne na procese - termin inteligencija u psihologiju je doao posredstvom Spencera na temelju Ciceronova prijevoda Aristotelova pojma razumijevanje (lat. intellectus = 1. um, 2. mod shvadanja; lat. intellegere = razumijevati) - neslaganja postoje i oko utjecaja okolinskih i nasljednih faktora na kognitivne funkcije i njihovo mjerenje Cattell smatra da kulturalno nepristrani testovi inteligencije daju rezultate koji su doista komparabilni, a sociolozi obrazovanja pitaju se mogu li se usporediti rezultati uenika iz iste kole zbog jakih i sloenih odnosa inteligencije mjerene testovima i socioekonomskih, kulturalnih i demografskih faktora - razlike u kogniciji postoje i u funkciji dobi i spola ispitanika, kao i u funkciji interakcije ta dva faktora - inteligenciju je lake pouzdano mjeriti nego shvatiti to ona jest (slino fizikalnim pojavama) - nitko ne porie da je inteligencija jedna od najznaajnijih varijabli za niz ljudskih sposobnosti: profesionalnih, socijalnih, znanstvenih, sportskih, te da ima veze s konativnom (percepcija, pamdenje, miljenje, inteligencija, kreativnost), emocionalnom i motivacijskom strukturom i funkcioniranjem linosti

- prouavanju prirode kognitivnog funkcioniranja moemo pristupiti prvenstveno sa strukturalistikog ili s funkcionalistikog stajalita -prema funkcionalistikom pristupu inteligencija je (u sreditu je odvijanje kognitivnih funkcija) a) sposobnost adaptacije (sebe na okolinu, ili okolinu sebi) b) kapacitet za uenje (brzina uenja, sloenost nauenog; pojedinac nasljeuje sposobnost da ui, a ne inteligenciju) c) apstraktno miljenje (manipuliranje idejama i simbolima) d) sposobnost komunikacije (razumijevanje tuih emocionalnih stanja, problema i potreba; socijalne vjetine, socijalna inteligencija)

- Terman (autor Stanford-Binet testa) definira inteligenciju kao sposobnost apstraktnog miljenja i adaptibilnosti , i dodaje jo samokritinost - Gardner od tud uzima intrapersonalnu inteligenciju - Sternberg prema ovoj podjeli daje adaptacijsku definiciju uspjene inteligencije = treba znati jake i slabe strane vlastite inteligencije, i to vie forsirati jake, a slabe poboljavati ili nastojati izbjegavati situacije za njihovo oitovanje (ovo odreenje inteligencije naziva se ekolokim); tu se nazire i intrapersonalna dimenzija jer samo moramo odrediti slabe i jake strane vlastite inteligencije - strukturalistiki pristup nastoji utvrditi strukturu kognitivnih sposobnosti, a dominantan je pristup primjena faktorske analize; nastoji se nadi najmanji dovoljan broj latentnih mentalnih aktivnosti (faktora) da se objasni ukupno kognitivno funkcioniranje - Stankov i Roberts inteligencija je suma svih kognitivnih sposobnosti - druga moguda podjela na dva razliita pogleda na inteligenciju je da li je inteligencija sposobnost ili crta linosti ona je i jedno i drugo, ali uvrijeila se podjela strukture linosti na inteligenciju i na osobine linosti u uem smislu rijei - Vernon provodi sistematizaciju i predlae 3 kategorije definicija: 1. bioloke 2. psiholoke 3. operacionalne - Wechsler definira inteligenciju kao kapacitet pojedinca da razumije svijet i odgovori na zahtjeve okoline, to se podudara s laikim poimanjem inteligencije - Humphreys cirkularno definira inteligenciju kao pojedinev repertoar intelektualnih vjetina - Harre i Lamb smatraju da je inteligencija opda mentalna sposobnost ljudi i subhumanih vrsta - operacionalna definicija (Boringova) inteligencija je ono to mjere testovi inteligencije - testovi inteligencije su najprediktivnija pojedinana mjera kolskog i profesionalnog postignuda

- Eysenck inteligencija je prvenstveno odreena naslijeem, ali je modificiraju okolinski utjecaji; prije Sternberga Eysenck govori o praktinoj ili uspjenoj inteligenciji; inteligencija ima tri znaenja : 1. bioloko znaenje genetska osnova i biokemijski procesi koji je odreuju 2. psihometrijsko znaenje operacionaliziraju klasini testovi inteligencije 3. socijalna inteligencija primjena inteligencije u svakodnevnom ivotu

KRATKA POVIJEST ISTRAIVANJA INTELIGENCIJE - 5 bitnih faza: 1) dugi period spekulacija i na kraju pokuaja sustavnog opaanja inteligentnog ponaanja ( - 19.st.) 2) razdoblje pronalaenja metoda za procjenu opde inteligencije (Galton sve spoznaje ovise o funkcioniranju osjetnih organa, pa prema tome i intelektualna spoznaja; danas se ti nalazi tumae upravo suprotno razina funkcioniranja senzornog i motorikog sustava ovisi o razvijenosti sredinjeg ivanog sustava) Oehrn trai devijacije pojedinaca od opdih zakona jer one ine pojedinevu individualnost pri mentalnih procesima i time uvodi pojam individualne psihologije; on komparira introspektivne izvjetaje ispitanika s njihovim uspjehom na zadacima koji obuhvadaju percepciju, pamdenje, asocijacije i motoriko funkcioniranje; posvedivalo se dosta panje motorici Cattell Mentalni testovi i mjerenja Boas i Gilbert mjere mentalne funkcije na velikom uzorku djece i koreliraju ih s nastavnikim procjenama otroumnosti Binet i Henri nastoje zahvatiti ukupnu linost s hrpom testova koji se primjenjuju unutar 90 minuta 3) Binet 1906. konstruirao mjerni instrument kojim je nastojao izdvojiti djecu koja nisu u stanju pratiti redovnu kolsku nastavu; rjeavanje problema zbiva se u 4 faze: a) b) c) d) faza usmjerenosti faza adaptacije faza razumijevanja faza pronalaenja rjeenja i autokriticizma

- Bineta nazivaju ocem testova; test je doivio brojne transformacije, iako je osnovna ideja zadrana; test je sadravao premalo zadataka i bio je previe zasiden kolskim znanjem, a i razliiti ispitanici unato razliitim kognitivnim sposobnostima mogu postidi isti ukupni rezultat 4) faktorski pristup u analizi rezultata na testovima inteligencije; zaetnik te metode je Spearman, a najznaajniji su pristupi Thurstonea, Thomsona, Burta, Holzingera, Cattella i Guttmana

5) nastoji se provesti sveobuhvatna klasifikacija kognitivnih sposobnosti koritenjem testovnih rezultata, te raznih indikatora kognitivnog funkcioniranja iz drugih podruja psihologije i srodnih disciplina - 4) i 5) faze jo uvijek traju i preklapaju se s kompjutorskom revolucijom u znanosti; kompjuterizacija omoguduje simuliranje procesa miljenja i pamdenja - APA zaduila Neissera da predsjeda timu od 10 vodedih amerikih kognitivnih psihologa koji su trebali odgovoriti na neka osnovna pitanja o inteligenciji: Bududi da postoji mnogo naina da se bude inteligentan, postoji i mnogo konceptualizacija inteligencije. Najutjecajniji pristup, koji je i dao najvedi broj sustavnih istraivanja, temelji se na psihometrijskom testiranju. Ta je tradicija dala opsean korpus znanja, premda mnoga pitanja ostaju bez odgovora. Malo znamo o oblicima inteligencije koju testovima teko procjenjujemo: mudrosti, kreativnosti, praktinom znanju, socijalnim vjetinama i sl.

FAKTORSKI MODELI KOGNITIVNIH SPOSOBNOSTI

Spearman-objavljuje svoju dvofaktorsku teoriju kognitivnih sposobnosti -kljuni pojam EDUKCIJE se odnosi na nalaenje logike apstrakcije ili konzekvenci na temelju dva ili vie podraaja -RELACIJE su apstrakcije poput slinosti ili usporedbe -KORELATI su obiljeja u podraajima koja se doivljavaju kao ista , slina ili u nekom odnosu -g-generalni faktor inteligencije -s-specifini faktor inteligencije -u g ulazi shvadanje iskustva, edukcija relacija, edukcija korelata -zbog pojave GRUPNOG FAKTORA INTELIGENCIJE Spearmanov model je prevladan -g-faktor sudjeluje u pojavi pozitivne korelacije meu svim mjerama kognitivnog funkcioniranja, ali u pozitivnoj korelaciji svoj udio daju i neki drugi initelji Burt-postavio teorijski hijerarhijski model strukture intelekta -razlikuje 4 vrste faktora u analizi nekog skupa osobina: generalne, grupne (zajedniki nekom od skupova osobina), specifine (vezuju se samo uz jednu osobinu svaki put kada se ona mjeri) i faktore pogreke (ogranien na pojedinanu osobinu u pojedinanom mjerenju) -inteligencija - na vrhu je ljudski um, na drugoj razini su g-faktor i praktini faktor, treda je asocijacijska razina, na etvrtoj su bazini motoriki procesi i percepcija, na petoj su osjeti Vernon - EMPIRIJSKI HIJERARHIJSKI MODEL - 4 razine: generalna kognitivna sposobnost je na vrhu, zatim idu verbalno-edukacijska i spacijalno-mehanika sposobnost, na jo nioj razini verbalno-edukacijska se grana na verbalnu i

numeriku sposobnost, a spacijalno-mehanika na spacijalnu, manulanu i sposobnost koritenja mehanikih informacija, najnii red se sastoji od niza specifinih faktora Thurstone - PRIMARNE MENTALNE SPOSOBNOSTI: verbalno razumijevanje i fluentnost, pamdenje, perceptivna brzina, spacijalne sposobnosti , numeriki faktor i rezoniranje Eysenck-predlae kvadar za ilustriranje klasifikacije kognitivnih sposobnosti -dimenzije kvadra bi bile:mentalni procesi (rezoniranje, perceptivni procesi , pamdenje i slino), testovni materijal (spacijalni, numeriki, verbalni itd.) te dimenzija brzine i snage mentalnih aktivnosti - testovi snage - vrijeme rjeavanja nije ogranieno (zadaci od lakih prema teima) - testovi brzine - lagani zadaci, ali ogranieno vrijeme rjeavanja Guilford - najopseniji model ljudskog intelekta u kojem je krianjem tri dimenzije dobiveno 120 nezavisnih hipotetskih faktora kognitivnih sposobnosti; svaki od faktora je imenovan trigramom gdje se prvo slovo odnosi na operaciju, drugo na sadraj, a trede na produkte -ukljuuje i procese pamdenja u svoj model Cattell i Horn - temeljne intelektualne sposobnosti grupiraju se u dva faktora irokog opsega: FLUIDNU INTELIGENCIJU (Gf) i KRISTALIZIRANU INTELIGENCIJU (Gc) KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA - mjere ju uglavnom testovi snage; maksimum u dvadesetim godinama, a dolazi i do porasta s godinama; strukturira se u obliku dobro uoljivih primarnih sposobnosti FLUIDNA INTELIGENCIJA - mjeri se testovima brzine; maksimum rano (14 god.) i pada nakon dvadesete; visoko korelira s uenjem novog materijala; ne ovisi o kulturi; fluktuira tijekom dana Cattell - TEORIJA INVESTICIJE - fluidna se inteligencija kao neuroloki potencijal opde sposobnosti stvaranja relacija investira u kristaliziranu sposobnost kroz uenje tj. odreeno iskustvo Carroll - TRIRAZINSKA TEORIJA STRUKTURE INTELIGENCIJE - integrira Spearmanov model gfaktora i Cattellov model fluidne i kristalizirane inteligencije; pretpostavlja postojanje konanog broja razliitih faktora za nekoliko razina koji objanjavaju velik dio kovarijance meu svim poznatim mjerama kognitivnih sposobnosti -ti faktori predstavljaju grupiranje primarnih sposobnosti u slijedede domene: a)fluidna inteligencija-primarni faktori indukcije, rezoniranja, rjeavanja problema i vizualne percepcije b)kristalizirana inteligencija-verbalna sposobnost, razvoj jezika, razumijevanje proitanog te opda obavijetenost c)opde pamdenje i uenje-asocijativno pamdenje, slobodno dosjedanje, smisleno pamdenje, raspon pamdenja d)iroka vizualna percepcija-vizualizacija,spacijalne relacije,mehaniko znanje i perceptivna brzina e)iroka auditivna percepcija- percepcija govora i percepcija glazbenih zvukova

f)iroka sposobnost dosjedanja-mogudnost lakog pristupa pojmovima , idejama i imenima u dugoronom pamdenju; fluentnost ideja, originalnost, fluentnost izraavanja, asocijativna flentnost,figuralna flentnost, osjetljivost na probleme g)iroka kognitivna brzina-tempo rjeavanja razliitih zadataka, perceptivna brzina, brzina pisanja, numeriki faktor h)brzina procesiranja-brzina obrade u elementarnim kognitivnim procesima - sve te sposobnosti predstavljaju temeljna i trajna obiljeja pojedinca koja utjeu na njegovo funkcioniranje u odreenom podruju - LOE STRANE FAKTORSKIH MODELA : odabirom uzorka ispitanika i uzorka testova uvelike moemo utjecati na faktorske solucije matrice korelacije predstavljaju objektivnu datost na kojima se provode odreene matematike operacije koje je najbolje nazvati traenjem pogodnog koordinatnog sustava za vektore testova inteligencije, a tu postoji opasnost od vede ili manje subjektivnosti pondere na faktorima kojima reproduciramo poetnu korelacijsku matricu uzimamo kao testovni prosjek, a razliiti pojedinci koritenjem razliitih faktora mogu postidi isti testovni rezultat - DOBRE STRANE: velika heuristika vrijednost faktorskih teorija inteligencije, ekonominost, parsimonija koju daju faktorske solucije, izvrsni faktorski isti testovi

NEKLASINI PRISTUPI ISTRAIVANJU KOGNITIVNIH SPOSOBNOSTI

-neurofizioloka istraivanja i pristup koji ovjeka promatra kao procesora informacija u tzv. elementarnim kognitivnim zadacima -neurofizioloka istraivanja idu u slijededim smjerovima: A)registriraju se razliite mjere elektrokemijskih promjena u mozgu i dovode u vezu s klasino mjerenim kognitivnim sposobnostima EVOCIRANI POTENCIJALI su mjere elektrine aktivnosti mozga koji odgovara na neki vanjski podraaj; rauna se prosjeni evocirani potencijal koji ima dva indeksa: a)latenciju-pokazatelj brzine odgovora mozga na vanjski podraaj b)amplitudu-pokazatelj iznosa elektrokortikalne aktivnosti koju je podraaj izazvao NEURALNA ADAPTIBILNOST-mozak inteligentnijih ljudi efikasnije regulira i koristi ograniene neuralne resurse Hendrickson-oblik evociranog potencijala inteligentnijih osoba je strmiji (zbog bre reakcije) i vii ( zbog vede amplitude) u odnosu na manje inteligentne osobe razliiti parametri prosjeno evociranih potencijala umjereno ili visoko koreliraju sa psihometrijskim mjerama inteligencije B)mjere se razine razliitih kemijskih supstancija u sredinjem ivanom sustavu i lijezdama

istraivanja utjecaja toksina na enzime SS nedostatak:mjere se razine samo nekoliko supstancija, a zna se da je veliki broj supstancija u sloenom meuodnosu C)mjerenje metabolike aktivnosti mozga za vrijeme kognitivnog procesiranja Metabolizam glukoze u mozgu -pozitronska emisijska tomografija (PET) - otkriva koje su regije aktivne pri odreenim zadacima; omogudava usporedbu pojedinaca -kod inteligentnijih je u nekim podrujima razina glukoze vrlo visoka, ali je sveukupna razina nia od manje inteligentnih D) brzina provoenja elektrinih impulsa kroz ivana vlakna i sinapse naene su korelacije izmeu brzine provoenja impulsa i kognitivnih mjera poput inteligencije, pamdenja i vremena reakcije

-rije je o iskljuivo korelacijskim, a ne uzrono-posljedinim istraivanjima -prednost ovakvih istraivanja je da znatno manje ovise o raznim nekognitivnim initeljima (motivacija i interesi...) -Human information processing - ovjek se tretira kao procesor informacija; dominantan pristup u suvremenoj psihologiji; bavi se prolaskom informacija kroz asocijativne putove i operacijama obrade informacija -inteligenciju treba definirati u terminima individualnih razlika; naglasak je na mentalnim procesima -verbalne sposobnosti predstavljaju najbolji prediktor za uspjeh u obrazovanju, profesiji i socioekonomskom statusu

6. POGLAVLJE- Utjecaj okoline i naslijea na kognitivno funkcioniranje

- nativisti jedino naslijeu pripisuju inteligenciju (Spearman, Bart, Eysenck), a empiristi tvrde da se inteligencija formira iskljuivo zbog okolinskih utjecaja (prvi bihevioristi) - danas se ne iskljuuju ni genetski ni okolinski faktori u determiniranju inteligencije; vedina psihologa se slae da postoji interakcija izmeu naslijea i okoline - nesloga u dva pitanja: 1) mogu li se uopde objektivno izmjeriti meurasne, meuetnike i meuklasne razlike u prosjenom IQ, pa ako mogu, 2) koliki je udio naslijea, a koliki okoline, na odreenje kvocijenta inteligencije - neokolinski utjecaji na inteligenciju:

a) b) c) d)

naslijeeno (definirano kao predvidljiv doprinos roditelja) uroeno (definirano mutacijama i segregacijama u genima) konstitucijalno (varijabilnost u tjelesnoj grai i funkcioniranju) kongenitalno (steeno razvojem u maternici)

- zbog pokuaja odreivanja utjecaja okoline i naslijea na kognitivno funkcioniranje, psiholozi su drali konstantnom jednu varijablu, a varirali drugu - krucijalni podaci za istraivanje doprinosa okoline i naslijea inteligenciji potjeu od dvije grupe ispitanika: jednojajanih blizanaca (bioloki eksperimenti) i usvojene djece (socijalni eksperimenti) - i u istraivanjima s jednojajanim blizancima ima potekoda: ne postoji potpuna identinost u trenutku roenja (kongenitalni utjecaj), nije mogude eksperimentirati s njima i drastino im mijenjati okolinu (kao sa ivotinjama koje su uzgajane u obogadenim ili osiromaenim okolinama ili su selektivno parene, ali se ti rezultati ne mogu generalizirati na ljude), okoline u kojima razdvojeni blizanci odrastaju nisu drastino razliite (to dovodi do podcjenjivanja okolinskih utjecaja), ne postoji nezavisno djelovanje faktora okoline i naslijea na inteligenciju - uvijek se radi o njihovoj interakciji i nemogude ih je razdvajati (ovisno o genetskim predispozicijama stvaramo svoju okolinu) - Burt i Cattell smatraju da je mogude statistikim metodama podijeliti ukupnu varijancu na testovima inteligencije na 3 kategorije: proporciju koju uzrokuju genetski i okolinski faktori, te njihova interakcija - Cattell - model multiple apstraktne analize varijance (MAVA) za odreivanje utjecaja okoline i naslijea za ukupnu linost -mnogo jednostavniji model: fenotip je jednak zbroju genotipa i okoline (P = G + E), ali taj model je besmislen jer odnos genotipa i okoline nije aditivan, ved multiplikativan - Eysenck predlae sljededi model: P = (74%) G + (10%) CE (zajednika okolina) + (16%) SE (specifina okolina) - slinost usvojene djece i usvojitelja po inteligenciji procjena utjecaja okoline - slinost usvojene djece i biolokih roditelja procjena genetske komponente - Munsinger - problemi koji se moraju rijeiti u istraivanjima usvojenika kako bi se mogao procijeniti relativni utjecaj naslijea i okoline na razvoj inteligencije: 1) mogudnost da je poetni uzorak selekcioniran po IQ-u 2)diferencijalno osipanje obitelji usvojitelja tijekom vremena 3) mogudi selektivni smjetaj djece u domove usvojitelja 4)nepouzdane mjere inteligencije 5)nedostatak informacija o biolokim roditeljima, naroito oevima 6)nemogudnost odjeljivanja utjecaja naslijea i okoline zbog kasne separacije od pravih roditelja i/ili kasno usvojenje 7)nekontrolirane varijacije dobi roditelja, spola i rase djece 8)utjecaj vjebe na rezultate zbog ponovljenog testiranja

9)statistiki problemi - najznaajniji rezultati korektno provedenih istraivanja (prema Munsingeru): znatno vedi utjecaj naslijea usvojena djeca slinija su biolokim roditeljima r = 0,20 izmeu roditelja i usvojene djece (samostalni okolinski utjecaj) i 0,52 izmeu roditelja i bioloke djece (zajedniko djelovanje okoline i naslijea) vedi pozitivan utjecaj bogate okoline na kognitivni razvoj bioloke djece nego na razvoj usvojene djece bolja prediktivnost genetikog nego okolinskog modela -osiromaena okolina proizvodi nepopravljive tete na razvoj intelektualnog funkcioniranja; djeca koja ne pohaaju kolu pokazuju jak pad IQ-a u funkciji vremena (kumulativna deprivacijska hipoteza), meutim tu se radi o inteligenciji mjerenoj testovima koji su zasideni vrijednostima tradicionalne obrazovne i socijalne sredine, a ta djeca razvijaju neke druge sposobnosti nune za preivljavanje koje ti testovi ne ispituju - djeca odrasla u domovima za siroad vie hendikepirana u smislu nepovoljnih okolinskih utjecaja od rano usvojene djece - efekti obogadivanja okoline roditelji koji puno vremena i sredstava uloe u kognitivni razvoj djeteta, uz uvjet da ne vre pritisak na dijete da ide iznad svojih maturacijskih i dispozicijskih limita, mogu oekivati da de dijete razviti sve svoje potencijale -razmnoavanje izmeu bliskog srodstva dovodi do pada kvocijenta inteligencije (25% takve djece je teko mentalno retardirano); uzroci mentalne retardacije su uglavnom na recesivnim genima, a u bliskom srodstvu je vjerojatnije da de se nadi -Kline do 65 % populacijske varijance rezultata na testovima inteligencije (na Zapadu) se moe pripisati genetskim faktorima; do 40 % varijance pripisuje se okolinskom utjecaju: a)dijeljena okolina - okolinski utjecaji koji ine djecu slinom roditeljima b)nedijeljena okolina - okolinski utjecaji zbog kojih se javlja tendencija razlikovanja meu djecom -u ranom djetinjstvu znaajniji su utjecaji dijeljene okoline, a s maturacijom postanu vaniji nedijeljeni utjecaji (time se objanjava nepostojanje korelacije izmeu bioloke i usvojene djece u odrasloj dobi) - Neisser indeks nasljednosti znatno se mijenja s dobi u djetinjstvu iznosi 0,35 i 0,45, a za odrasle 0,75 (kod djece su razvoj i oitovanje sposobnosti vrlo ovisni o okolini , a odrasli u vedoj mjeri sami biraju i kreiraju svoju okolinu i na taj nain sve vie dolazi do izraaja nasljedna komponenta) - visoka nasljednost ne znai da nema okolinskih utjecaja i uenja; nasljednost ne znai nepromjenivost indeksi nasljednosti mogu se mijenjati zbog okolinskih i/ili genetskih promjena; ako postoje sustavni okolinski utjecaji, dodi de do promjena kod svih pripadnika populacije i time se ne mijenja indeks nasljednosti generacije su sve vie i vie i postiu sve bolje rezultate na testovima inteligencije (Flynn effect) - Bratko analiza verbalnih i spacijalnih sposobnosti pokazala je znaajan genetski doprinos fenotipskim individualnim razlikama u sve 4 ispitivane sposobnosti (poznavanje rijei i fluentnost, sposobnost spacijalne orijentacije i vizualizacije)

- fenotipske korelacije izmeu verbalne i spacijalne inteligencije u najvedoj mjeri su objanjive preklapanjem njihovih genetskih utjecaja - koliina usvojenih opdih informacija znaajno je pod utjecajem jedne generalne sposobnosti tvorenja pojmova, vjerojatno vrlo bliske g-faktoru inteligencije -prevladava miljenje da se vedi dio varijance individualnih razlika u kognitivnom funkcioniranju treba pripisati naslijeu; naslijee prestavlja plafon, a okolinski faktori odreuju koliko blizu tog plafona de pojedinac dodi

7. poglavlje - SPOLNE RAZLIKE U KOGNITIVNOM FUNKCIONIRANJU

- osim biolokog spola postoji i spolna uloga, odreena doivljavanjem, ponaanjem, interesima, stavovima i slino, tipinim za pojedini spol - postoje 4 spolne uloge: feminina, maskulina, androgina (gdje su zastupljene znaajke i feminine i maskuline uloge) i neizdiferencirana uloga (gdje su slabo zastupljene znaajke spolnih uloga) -postoje 3 pogleda na spolne razlike: a)bioloki (nasljeivanje vezano uz x ili y kromosom; hormonalni doprinosi biolokim razlikama) b)okolinski ili socio-kulturalni (rana iskustva i socijalizacija spolnih uloga) c)neurofizioloki (razlike u cerebralnoj lateralizaciji) - tek kombinacijom ovih metoda moemo oekivati dublji uvid u stvarne uzroke spolnih razlika u inteligenciji (tamo gdje postoje) -na odnos spola i kognitivnog funkcioniranja djeluju dvije grupe moderator varijabli: a)dob-razlika u maturaciji; razlika u brzini fiziolokog nazadovanja u starijoj dobi i propadanja kognitivnih funkcija b)socio-ekonomski status-neto veda ovisnost kognitivnog razvoja o SES-u kod djeaka (zbog vede socijabilnosti djevojica, djevojice ede od djeaka imaju adekvatan model za identifikaciju) - navedene varijable treba kontrolirati , a daljnji metodoloki problemi su ti to opaene razlike u kognitivnom funkcioniranju mogu biti posljedica razliitog genetskog i hormonalnog sastava, razliite socijalizacije ena i mukaraca, i interakcije tih faktora -najznaajnije razlike na testovima inteligencije u terminima Thurstoneovih primarnih mentalnih sposobnosti: u korist ena: verbalno razumijevanje (V), verbalna fluentnost (W), neki aspekti pamdenja (M) i estetski sudovi u korist mukaraca:spacijalna sposobnost (S), numeriko rezoniranje (N) i mehanike informacije

- prosjeni IQ mukaraca i ena, izjednaenih po dobi i po SES-u, obino se ne razlikuju statistiki znaajno -ene imaju bolju socijalnu inteligenciju - Hyde i Linn meta-analiza verbalnih sposobnosti prema spolu razlika od 0,11 SD u korist ena (zanemarivo); postoji trend smanjivanja razlika; najveda razlika vidi se kod verbalne fluentnost , kod anagrama i kod testova opde verbalne sposobnosti gdje vode ene, dok mukarci vode kod analogija - naena i statistiki znaajna razlika u veliini efekta za verbalne sposobnosti prema spolu glavnog istraivaa! - spacijalne sposobnosti (vizualizacija i orijentacija) vizualizacija je sposobnost mentalne manipulacije slikovno zadanog podraaja (potrebno prepoznavanje, zadravanje i dosjedanje konfiguracije u kojoj postoji kretanje izmeu dijelova te konfiguracije u 2 ili 3 dimenzije); orijentacija se odnosi na shvadanje rasporeda elemenata unutar vizualnog sklopa i sposobnost zadravanja orijentacije pri promjeni spacijalne konfiguracije -vizualizacija i orijentacija zahtijevaju paralelno procesiranje i bolje idu mukarcima; pogotovo se to vidi u mentalnim rotacijama - spolne razlike u korist mukaraca u spacijalnim sposobnostima javljaju se ved u vrijeme adolescencije i zadravaju se do kraja ivota; to se objanjava genetskom determiniranodu spacijalnog faktora koji je bolji kod mukaraca - Hoyenga i Hoyenga meta-analiza najvedi efekt veliine je za zadatke mentalnih rotacija, a iznosi 0,93 SD, zatim slijede zadaci nezavisnosti od polja s efektom veliine od 0,64 SD, kod faktora spacijalne vizualizacije razlika nije statistiki znaajna, iznosi svega 0,13 SD - spacijalna vizualizacija osim hereditarne komponente ima i socijalnu komponentu (igranje s igrakama); kod Eskima nema spolne razlike u spacijalnim sposobnostima -za socijalizacijske aspekte razlika u kognitivnim sposobnostima znaajna je i interakcija izmeu maturacije i socijalizacijskih postupaka - djevojice kao grupa ranije se verbalno razvijaju, a djeaci su genetski vedi, jai i aktivniji; djeaci ne dostiu djevojice u artikulaciji sve do 4. godine; djeaci koji su manje sposobni kontrolirati i biti kontrolirani verbalnim sredstvima, rjeavaju probleme prije akcijom nego rijeima; ene se oslanjaju na verbalno rjeavanje problema, na socijalan pristup, a manje vjebaju i razvijaju spacijalne vjetine - McCall ispitivao verbalni, numeriki i prostorni faktor kod osmaa; djevojice u zadacima spacijalne percepcije koriste verbalnu sposobnost, a djeaci ne i superiornije su u verbalnoj domeni; akcija i neverbalni pristup prevladavaju kod djeaka, a u skladu s tim oni imaju vie problema s agresijom, manje su zainteresirani za ljude, manje ovisni o polju, manje verbalno fluentni i imaju vie problema s govorom i itanjem - Zarevski verbalne sposobnosti imaju kod adolescentica jak utjecaj na efikasnost rjeavanja vrlo razliitih testova inteligencije, pa i na ukupnu faktorsku strukturu kognitivnih sposobnosti; kod mukaraca se jasnije odvajaju paralelni i serijalni procesor u faktorskim solucijama; serijalni procesor ima u enskoj populaciji najvedi utjecaj i vanost u kognitivnom funkcioniranju - Jeronid, Eterovid i Zarevski kod verbalnih sposobnosti ne postoji razlika meu maturantima, a kod spacijalnih (povezana s maskulinodu) i kod perceptivnog restrukturiranja postoji razlika, i to u koristi mukaraca

-ene su manje cerebralno lateralizirane - Bryden mukarci pokazuju izrazitiju lateralizaciju verbalnih sposobnosti; ene imaju vedu lateralizaciju neverbalnih auditornih podraaja nego vizualno-spacijalnih procesa - mukarci su superiorni u vedini tipinih zadataka rjeavanja problema (ali Melton pokazao da to moe biti artefakt testovnog materijala) -osim u latentnim dimenzijama inteligencije, ene i mukarci pokazuju odreene razlike u nainima odgovaranja - ene su neto sporije i tonije,a mukarci su neto bri na utrb tonosti; to vjerojatno ima temelje u socijalizaciji - ak i kad nema razlika u prosjecima na testovima inteligencije, to ne znai da je latentna struktura tih sposobnosti ista - osim razlika u strukturi kognitivnih sposobnosti, postoje razlike u varijabilitetu kognitivnih sposobnosti u funkciji spola - kod mukaraca je neto vedi (ima vie visoko inteligentnih mukaraca, ali zato ima i vie retardiranih) - sljedede podruje istraivanja razlika je diferencijalni pad i rast kognitivnih sposobnosti u funkciji dobi ispitanika kod ena znatno bolja predvidljivost rezultata na testovima inteligencije pri longitudinalnim istraivanjima - Werner i Bachtold ispitali profile linosti talentiranih djeaka i djevojica; talentirani djeaci se istiu po profilu linosti u usporedbi s drugim djeacima, a talentirane djevojice se manje razlikuju od svojih vrnjakinja - Cattell i Drevdahl uspjeni znanstvenici i umjetnici bez obzira na spol visoko se podudaraju u crtama linost - kreativne ene irina pogleda na svijet, fleksibilnost, originalnost, nezavisnost pri suenju i nekonformizam (povedava se sa starenjem) -uspjene ene u znanosti imaju manje tipino femininih interesa od prosjenih ena (uspjeno uivljavanje u ulogu feminine ene smanjuje vjerojatnost kasnijeg uspjeha u znanosti i akademskoj karijeri) -Bachtold i Werner usporedba linosti uspjenih ena s prosjekom enske populacije, prosjekom ena s diplomom koleda i s uspjenim mukarcima u akademskim zvanjima: 1. prosjek enske populacije razlikuju se u 14 od 16 Cattellovih osobina 2. akademski uspjene ene su inteligentnije, vie samostalno rade, tie su, introspektivnije, fleksibilnije, ozbiljnije i koncentriranije, otvorenije iskustvu, radikalnije, sklonije davanju anse i nisu sklone moraliziranju, visoko su tolerantne na neodreenost, dominantne su, nezavisne i samodostatne, lako donose vlastite odluke, odolijevaju kulturalnim pritiscima, imaju povienu sklonost traenju uzbuenja, sigurne su i niske razine anksioznosti u usporedbi s prosjenim enama 3. ene s doktoratima su inteligentnije od mukaraca s doktoratima (enama potreban vedi inteligentni kapacitet za afirmaciju u akademskim zvanjima); ene koje su radikalnije i koje naputaju konzervativnu ulogu ene lake uspijevaju; snaga ega i snaga volje via je kod mukaraca - to se tie kreativnosti, ipak vedina istraivanja nije nala znaajne razlike u funkciji spola

-iako se na velikim uzorcima dobivaju statistiki znaajne razlike u pojedinim testovima i faktorima inteligencije, te razlike nisu brojano velike i ne doputaju generalizaciju na pojedinanoj razini

8. poglavlje - KOGNICIJA I DOB

-razvojna psihologija ivotnog vijeka bavi se opisom, objanjenjem i optimizacijom razvojnih procesa od zaeda do smrti -tok informacija u naem ivanom sustavu dijeli se na senzorne procese perceptivne procese pamdenje miljenje - smatra se da postoji hijerarhijska organizacija toka tih funkcija; kad u funkciji dobi doe do pada u nekoj od niih razina, to se odrazi i na procese miljenja, ali funkcije miljenja ne moraju biti u padu -postoje tri pristupa u prikazu kognicije u funkciji dobi: 1.PSIHOMETRIJSKI - daje uvid u kvantitativne promjene; kako kvantifikacije koristimo za predvianje kasnijeg koeficijenta inteligencije, kako smisleno usporeivati kognitivne sposobnosti ljudi razliite dobi, kako se mijenja faktorska struktura kognitivnih sposobnosti s dobi 2.INFORMACIJSKI - naglasak stavlja na specifine procese i komponente inteligencije; jesu li razlike djece i odraslih u kogniciji vie pod utjecajem kapaciteta pojedinih skladita pamdenja, brzine procesiranja informacija ili se razlikuju u kognitivnim strategijama, metakogniciji i bazi znanja; ljudi razliite dobi drugaije reprezentiraju informacije 3.PIAGETOVSKI PRISTUP - nastoji stedi uvid u kvalitativne promjene u procesima miljenja, prvenstveno od roenja do adolescencije (kako djeca shvadaju prostor, vrijeme, uzrono-posljedine odnose, koje su promjene u miljenju, te u procesima akomodacije i asimilacije...) PAMDENJE U FUNKCIJI DOBI - kapacitet i trajanje SP ne mijenja se, ali starije dijete je uspjenije u zadacima pamdenja jer uspijeva prebaciti vedi broj informacija u radno pamdenje prije nego se izgube iz senzornog registra -broj estica koje se mogu zadrati u radnom pamdenju raste kroz djetinjstvo i vrhunac dostie u ranim odraslim godinama, da bi zatim poeo opadati, u poetku sporije pa onda sve bre - pamdenje starijih loije jer nisu u mogudnosti efikasno dijeliti panju i paralelno procesirati - dosjedanje slabije kod djece i kod starijih u usporedbi s mladim odraslima (imaju efikasnije strategije pronalaenja informacija u dugoronom pamdenju); kod prepoznavanja nema drastinih razlika -Tulving razlikuje SEMANTIKU (opde znanje pojedinca; osniva se na dobro organiziranoj pohrani i pronalaenju informacija) i EPIZODIKU (osobna nota, pamdenje o autobiografskom dogaaju koje ukljuuje informaciju o mjestu i vremenu; nije specificirano vrijeme zadravanja informacija i najede je posljedica nenamjernog uenja) memoriju; kod starijih dolazi do znatnog pada u epizodikom pamdenju - dugorono pamdenje ne pokazuje pad u funkciji dobi - znatno se manje mijenja sam kapacitet pamdenja, a znaajnije se promjene dogaaju u procesima obrade informacija; prvenstveno su otedeni procesi panje, koji su najue povezani s funkcioniranjem radnog pamdenja

DOBNE RAZLIKE U BRZINI PROCESIRANJA INFORMACIJA -djeca sporije procesiraju od odraslih, a to se zakljuuje preko vremena reakcije - dobne razlike u brzini procesiranja pripisuju se prvenstveno centralnom deficitu u brzini elementarnih mentalnih operacija - Chi djeci treba vie vremena da izvedu osnovne mentalne operacije, manje efikasna su u organizaciji provoenja zadatka, treda ogranienja koja nisu vezana uz brzinu procesiranja informacija - imaju sporije motorike reakcije, bri gubitak informacija iz kratkoronog pamdenja, slabije formiranu i dostupnu baza dugoronog pamdenja; Chi i Klahr ustanovile su da odrasli procesiraju simultano, a djeca ne, to znai da razlika postoji prvenstveno u vrsti, a ne u brzini procesa - vrijeme reakcije je u funkciji maturacije sve krade; i vanjske varijable utjeu na to (nagrade i kazne) - u funkciji dobi dolazi do pada u brzini pretraivanja kratkoronog pamdenja - zadaci vremena inspekcije stariji su sporiji i nesigurniji (zahtijevaju vedu razinu senzorne informacije prije nego to daju odgovor); stariji manje grijee na lakim razinama, a mlai na teim - Crossman i Szafran CS starijih vie je pogoen umom, tj. tee razlikuju um od signala i taj faktor uvjetuje prosjeno due vrijeme reakcije starijih; stariji tee odravaju fokusiranu panju i distraktibilniji su -djeca i stariji u prosjeku sporije reagiraju u odnosu na mlade i odrasle - premda kod starijih u elementarnim procesima dolazi do usporavanja, na globalnoj razini su mogude razliite vrste kompenzacija INTELIGENCIJA I DOB - korelacije IQ-a su od godine do godine oko 0,85, no rije je o prosjeku; na razini pojedinca postoje goleme sustavne razlike u variranju IQ-a - tek neto manje od 50 % pojedinaca ima manje-vie konstantan IQ od rane dobi do adolescencije,a ostali pokazuju znatne oscilacije -najznaajniji problem stabilnost IQ-a u funkciji vremena; rani uzrasti = niske korelacije; korelacije u inteligenciji dobivene na susjednim uzrastima bile su prilino visoke, ta povezanost pada s vremenom koje je proteklo izmeu dva testiranja - Hopkins i Bracht sumiraju rezultate longitudinalnog istraivanja stabilnosti mjerene inteligencije za razdoblje od 10 godina - znatno je via stabilnost verbalnog IQ-a u odnosu na neverbalni IQ -iz podataka se mogu izvudi dvije pravilnosti: a)to manje vremena protekne izmeu testiranja , to su rezultati na testovima inteligencije povezaniji b)to su djeca starija, to rezultati unutar istog vremenskog intervala pokazuju vedu povezanost - razmjerna nestabilnost rezultata na testovima inteligencije kod vrlo male djece; Anderson nudi objanjenje za to, hipotezu preklapanja mala djeca imaju manju koliinu znanja od starije i svaka varijabilnost koja se moe pripisati drugim faktorima razmjerno de vie utjecati na uspjeh mlae djece nego na uspjeh starije djece

- prednosti transverzalnog pristupa nedostaci su longitudinalnog, i obrnuto; transverzalna istraivanja pokazuju jak pad IQ-a u funkciji dobi, ali generacije nisu komparabilne -Riegel i Riegel: a) pristranosti u formiranju uzorka - u transverzalnim komparacijama originalnih rezultata ispitanici koji ne preivljavaju i oni koji odbijaju retestiranje pokazuju nii rezultat od onih koji su retestirani u longitudinalnim istraivanjima b)postoji izrazita pojava snanog pogoranja uspjeha na testovima inteligencije i nekim mjerama ponaanja otprilike 5 godina prije smrti - zavrni pad (terminal drop); Siegler takoer govori o ubrzanoj deterioraciji kognitivnih sposobnosti koja prethodi smrti; neki autori navode da to je nia inteligencija u srednjoj dobi, veda je vjerojatnost smrti c)uspjeh onih koji dugo ive ne pokazuje pad; pad uspjenosti na testovima inteligencije i bihevioralnim mjerama autori pripisuju porastu broja ispitanika koji su u zavrnom padu u istraivanjima s transverzalnim pristupom; bioloki gledano postoje zajedniki faktori dugog ivljenja i uspjeha na testovima inteligencije koji su vani za preivljavanje (dobra prokrvljenost mozga, fiziko zdravlje, kondicija, psihika i fizika aktivnost); ekoloki gledano neki se ljudi tee nose s okolinskim faktorima (imaju slabije prihode, loiju ishranu i medicinsku zatitu) pa su njihove anse za dug ivot umanjene i oni ranije pokazuju zavrni pad - samo kombiniranjem obaju metoda i uzimanjem u obzir svih relevantnih faktora moemo stedi realan uvid u odnos kognicije i dobi - Horn - fluidna inteligencija (Gf) pada ved poslije 25.godine i to ne samo u testovima brzine nego i snage; od 25. do 40. godine pad je oko 5 jedinica IQ-a; mjere kristalizirane inteligencije (Gc) pokazuju u funkciji dobi otprilike isti tempo porasta kao to je to pad Gf - u funkciji dobi dolazi i do pada: senzornih funkcija, generalnom faktoru vizualizacije, spacijalnom faktoru, kratkoronom pamdenju i asocijativnom pamdenju gotovo istom brzinom kao i to je pad Gf - sa starenjem dolazi do pada u efikasnosti senzorne detekcije -Horn zakljuuje da pad u mjerama Gf nije prouzroen padom senzorne detekcije, meutim, defekti u senzornoj detekciji imaju implikacije na gubitak u kratkoronom pamdenju; senzorna detekcija bitna je za pamdenje brojeva unazad, ali ne i za Gf, dok dio varijabiliteta sposobnosti pamdenja unazad ima jake veze s Gf i oba su pogoena procesima starenja SS; pad u efikasnosti paralelnog procesiranja informacija ini osnovu za te nalaze - s povedanjem dobi ispitanika uinak u simultanim zadacima opada bre nego to je to sluaj s jednostavnim zadacima -s godinama dolazi do pada u sposobnosti dijeljenja panje, tj. do pada sposobnosti paralelnog procesiranja -Horn se pita ine li prvenstveno kognitivni stil ili kapacitet pamdenja opaene dobne razlike da su mladi znatno bolji u zadatku 20 pitanja koji ispituje procese edukcije relacija, dok stariji postavljaju irelevantna pitanja -Gc raste do 60-ih godina istim tempom kojim Gf pada, pa uravnoteena kombinacija Gf i Gc u neku generalnu mjeru IQ perzistira od 20-ih do 60-ih godina -rastu neke mjere kreativnosti

-prema miljenju Horna, fizioloki uzrok padanja Gf je prvenstveno slaba prokrvljenost mozga, osobito limbike zone hypocampusa; neka esto koritena informacija je dostupna s raznih strana, pa ako neki neuronski put zbog starenja propadne, ostaje jo dosta drugih da se doe do potrebne informacije, dok Gf i KP nisu na taj nain osigurani od gubitka informacija - parcijalizacijom Gf iz Gc dolazi do blagog porasta Gc jer Gc nije jednostavno skladite nego predstavlja simboliko rezoniranje, to znai restrukturiranje informacija na efikasan nain, za to je djelomino zaduena Gf - Hundal i Horn - Gf i Gc podjednako su povezane s primarnom memorijom (kratkoronim pamdenjem), ali je za usvajanje informacija putem smislenih asocijacija bitnija Gc - Hunt u brzini obrade informacija od 20e do 38e godine ne postoji pad, u dobi od 68 godina opaa se usporavanje; s porastom dobi dolazi do znatnog povedanja globalne uspjenosti u Sternbergovu zadatku; visoka razina droge (fenobarbitala) dovodi do drastinog usporavanja brzine obrade informacija -poznati nain za ispitivanje diobe panje je sekundarni zadatak znatno pogoranje u funkciji dobi - uspjeh u zadacima mentalnog rotiranja osjetljiv je na dob, ali i na kemijske utjecaje - verbalna inteligencija ne smanjuje se s dobi do vrlo poznih godina -verbalno razumijevanje se ispituje pomodu postavljanja pitanja na prethodno proitan tekst; postoji visoka slinost izmeu efekata starosti i upotrebe narkotika -Stankov daje vedu ulogu kapacitetu radnog pamdenja (vedi znaaj kod pristupa inteligenciji kao multifacetnoj strukturi) nego brzini procesiranja (vedi znaaj kod g-faktora) pri opaenom padu uspjeha u testovima inteligencije (prvenstveno fluidne inteligencije); povedanje broja potrebnih mentalnih operacija da bi se rijeio zadatak vie pogaa starije i ljude nie inteligencije, a to se objanjava kapacitetom RP u terminima propusta panje -pamdenje unazad iziskuje paralelno pamdenje - kljuna funkcija radnog pamdenja -pamdenje unaprijed trai samo usvajanje i doslovnu reprodukciju zadanog to je mogude obaviti serijelnom obradom - Stankov, Roberts i Spilsbury korelacija mjera mentalne brzine i inteligencije ovisi o tipu zadatka; to je brzina mjerena jednostavnijim zadacima, veda je korelacija s vanjskim mjerama inteligencije i dobi (zdravlje, fizika aktivnost i sl.), a to zadaci postaju tei, smanjuje se ta korelacija; na teim razinama kognitivnih zadataka motivacija, samopotovanje, samouvjerenost ili osobine linosti poput introverzije preuzimaju glavnu ulogu - osim porasta i pada kognitivnih funkcija dolazi i do odreenih promjena u samoj strukturi kognitivnih sposobnosti zbog maturacije, odnosno zbog degenerativnih procesa SS u starosti -Garret - proces diferencijacije intelektualnih sposobnosti (nativistika hipoteza) -diferencijacija nastaje u funkciji uzrasta hipoteza potvrena jer su FA pokazale da starnjem broj utvrenih faktora raste -diferencijacija je prirodan proces determiniran sazrijevanjem; ne iskljuuje se utjecaj okoline, ali se veliina utjecaja okoline treba posebno utvrditi i ispitati (ne zna se bi li dolo do diferencijacije kad bi se iskljuio utjecaj okoline)

-u poetku postoji nedovoljno izdeferencirani intelekt, ali maturacijski procesi dovode do toga da se neizdeferencirani intelekt sve vie dijeli i strukturira tako da se pojedine sposobnosti postupno izdvajaju i formiraju kao razmjerno samostalni entiteti koji se mogu izdiferencirati kao zasebne sposobnosti -u poznim godinama javlja se dediferencijacija ili neointegracija psihometrijski mjerenih kognitivnih sposobnosti -Carrollov hijerarhijski model inteligencije -za sloenije kognitivne funkcije (Gf) pad u funkciji dobi vie je povezan s tjelesnim zdravljem nego s kronolokom dobi, ali uinci zdravlja na inteligenciju nisu visoki; za motorike i perceptivne procese je suprotan proces, to jest vedi je utjecaj kronoloke dobi, i to je zadatak sloeniji, razlika stari-mladi je veda (fenomen efekta kompleksnosti Stankov smatra da je taj efekt samo epifenomen pada Gf koji dolazi s dobi, a to znai da taj efekt prati pad u Gf, ali ne i da ga uzrokuje)

10. poglavlje - EKSPLICITNE I IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE

-EKSPLICITNE TEORIJE linosti formalne tvorevine znanstvenika, a formirane su na temelju znanstvenih metoda istraivanja -IMPLICITNE TEORIJE linosti - konstrukti ljudi (laika i psihologa) koji se nalaze u glavi pojedinca; to pojedinac smatra da je linost (faktorsko analitiki istraivai - u kojim dimenzijama pojedinac percipira sebe i druge, psiholozi crte linosti) i kako se po njegovom miljenju crte linosti kombiniraju - ITL nisu statini konstrukti, mijenjaju se kod istog pojedinca u funkciji maturacije, formalnog obrazovanja, specifinih ivotnih iskustava i sl. - inteligencija je dimenzija linosti koju najede i najbre evaluiramo kod drugih ljudi - eksplicitne teorije inteligencije konstrukti psihologa i znanstvenika graninih podruja psihologije, a temelje se na podacima skupljenim psihometrijskim postupcima - implicitne teorije inteligencije konstrukti ljudi (laika i psihologa) koji se nalaze u miljenju pojedinca -Sternberg ITI-e ne treba izmisliti, ved otkriti, zato jer su ved formulirane u umovima pojedinaca - koncept o tome to je inteligentan pojedinac znatno se razlikuje meu razliitim kulturama i etnikim skupinama -cilj istraivanja ITI je nadi zakonitosti u raznim shvadanjima o inteligenciji, kao i opde procese koji lee u osnovi atribucije stupnja razvijenosti intelektualnog funkcioniranja prvenstveno kod drugih ljudi, ali i kod nas samih -metakognicija - kada prosuujemo vlastitu inteligenciju; to smo inteligentniji, veda je mogudnost diskriminiranja razine inteligencije drugih - istraivae ITI ne tie se to je to inteligencija, nego to ljudi smatraju da je inteligencija; polazni podaci potjeu iz verbalnih izvjetaja ispitanika

- ETI nastoje objasniti fenomen inteligencije, ime se pospjeuje profesionalno procjenjivanje inteligencije, te optimizira intelektualni razvoj i funkcioniranje pojedinca, a ITI nam govore kakve su osnove neslubenog, svakodnevnog poimanja i procjenjivanja inteligencije - Thorndikeova ITI to osoba bre daje toan odgovor, veda joj je inteligencija; ustvari je inteligencija stvar razine (teina i sloenost problema koji osoba moe rijeiti), a ne brzine - u istonim kulturama vie se od brzine cijeni promiljenost; Thurstone znak inteligencije je sposobnost da se zadri prvi, instinktivni odgovor - ITI su dugo vremena bile podcijenjene u psihologiji - Binet i Simon za validaciju svojih prototipova testova koristili procjene inteligencije uenika dobivene od njihovih uitelja - Neisser smatra da inteligencija nema tono odreene atribute, ved puno faceta koje koreliraju visoko, no ne i potpuno dvije razliite osobe moemo svrstati u inteligentne premda ne dijele ni jednu zajedniku crtu; kako procjenjujemo ljude prema inteligenciji ako ne posjedujemo formalnu definiciju inteligencije? to inimo usporedbom naeg opaanja osobe s prototipom esencijalno inteligentne osobe - inteligentne osobe percipiraju se promiljenima, djelotvornima, energinima, a ne apatinima, nepouzdanima, neiskrenima i zavidnima; inteligencija je motorni pogon kod mlaih, a kognitivna kvaliteta u kasnijoj dobi; poimanja starije djece o inteligenciji su diferenciranija, s porastom godina djeca percipiraju inteligenciju unutarnjom kvalitetom, starija djeca manje smatraju vanjske atribute znakovima inteligencije i ona su manje globalna u kvalitetama koje povezuju s inteligencijom (ispravno percipirani fenomen sve vede diferenciranosti strukture intelekta i vede kognitivne efikasnosti u funkciji dobi) - Dweck i Elliot dio djece smatra da je inteligencija zadan i nepromjenjiv kapacitet, a dio da se ona moe povedati ako se proire znanja i usvoje nove vjetine (kod takve djece vidljiva veda motivacija za postignudem i vede ulaganje napora u obrazovanje, neuspjeh pripisuju nedovoljnom trudu, a ne vlastitoj neinteligenciji) - Sternberg ljudi imaju prototipove koji odgovaraju razliitim vrstama inteligencije -tri razliita faktora ponaanja: a) praktina sposobnost rjeavanja problema (Cattelova Gf i Vernonov faktor k:m) b)verbalna sposobnost ili akademska inteligencija (Cattellova Gc, Vernonov verbalnoedukacijski faktor) c)socijalna kompetencija (slino Thorndikeovoj socijalnoj inteligenciji) - Zarevski dvije vrste intelektualnih sposobnosti: a) ono to u ITI laici imenuju prirodnom bistrinom, a Sterberg naziva praktinom sposobnodu; podudarno s klasterom faktora u kojem su fluidna inteligencija, faktor k:m, pararelni procesor Momirovida te simultana sinteza Dasa b) nauena intelektualna efikasnost koja je u vezi s formalnim kolovanjem i marljivodu kao karakteristikom linosti, a odgovara klasteru faktora u kojem su kristalizirana inteligencija, faktor v:ed, serijalni procesor Momirovida, sukcesivna sinteza Dasa, odnosno akademska inteligencija Sternberga

- Sternberg osim ITI istrauje i koncepte kreativnosti i mudrosti strunjaci i laici imaju razvijene IT o inteligenciji, kreativnosti i mudrosti za samoprocjenu i procjenu drugih - Siegler i Richards ispitivali studente o inteligentnoj odrasloj osobi sposobnost rezoniranja, verbalna sposobnost, rjeavanje problema, sposobnost uenja i kreativnost; estomjesena djeca prepoznavanje ljudi i predmeta, motorika koordinacija, pobuenost, svijest o okolini, verbalizacija; dvogodinjaci verbalna sposobnost, sposobnost uenja, svijest o ljudima i okolini, motorika koordinacija, znatielja; desetgodinjaci verbalna sposobnost, sposobnost uenja, rjeavanje problema, rezoniranje, kreativnost -Sternberg - implicitna teorija uspjene inteligencije (to je njegova ITI) spoznati svoje sposobnosti i nesposobnosti, pa onda to vie koristiti i oitovati jake strane linosti i sposobnosti, a na slabima raditi da se poboljaju ili ih ne oitovati NEKE OD NAIH IMPLICITNIH TEORIJA INTELIGENCIJE (istraivanje provedeno u Hrvatskoj) - gimnazijalke/gimnazijalci : 1) 2) 3) 4) 5) osobine linosti sposobnost logikog zakljuivanja sposobnost snalaenja u novim situacijama brzo uenje i shvadanje interpersonalne sposobnosti /sposobnost logikog zakljuivanja /sposobnost snalaenja u novim situacijama / interpersonalne vjetine /osobine linosti /brzo uenje i shvadanje

- maturantice frizerske kole i maturanti elektro-smjera: 1) 2) 3) 4) 5) 6) sposobnost logikog rasuivanja osobine u interakciji sa socijalnom okolinom uenje i usvajanje znanja osobine linosti u irem smislu rijei sposobnost snalaenja u novim situacijama vanjski izgled

- Policijska akademija: interpersonalne vjetine, sposobnost snalaenja u novim situacijama, rjeavanje problema i logiko zakljuivanje, percepcija, pamdenje i uenje, te distribucija kapaciteta panje, obrazovanje i uspjeh u poslu, osobine linosti i tipina ponaanja - rezultati slini prijanjima; uglavnom se repliciraju dimenzije koje u okviru ETI predlau autori koji se zalau za funkcionalistiki pristup inteligenciji; nije potvrena koncepcija viestrukih inteligencija Gardnera (od 7 potvrdu dobile samo lingvistika, logiko-matematika te interpersonalna) - primjeri inteligentnih osoba: gimnazija Einstein, Aristotel, Freud, Tesla, M. Curie, Newton, Bokovid, Clinton, Papa Ivan Pavao, Krlea, da Vinci, Napoleon, Hitler, Dali frizerke Einstein, prijateljice, deko, lanovi obitelji, Di Caprio, estradni umjetnici i glumci, politiari, znanstvenici,sportai, knjievnici, filozofi elektriari Einstein, Tuman, Tesla, uker, Gates, politiari, glumci, estradni umjetnici, sportai, znanstvenici, knjievnici Policijska akademija Granid, Einstein, Tuman, Tesla, Clinton, kare-Obolt, Raan, uul, Pavletid

- uenice vie vrednuju ulogu inteligencije u ostvarivanju kolskog uspjeha, a vedina ih smatra da uspjeh u kolovanju i poslu (i to u jo vedoj mjeri) u znatnoj mjeri ovisi o inteligenciji; maturantice su vie sklone vjerovanju da formalno kolovanje moe povedati inteligenciju, ali dominantan odgovor je da formalno kolovanje vrlo malo moe povedati inteligenciju; nema razlike meu M i u inteligenciji, meutim, izraen je spolni stereotip da je vlastiti spol superioran u inteligenciji, posebno u odrasloj dobi - frizerke i elektrotehniari daju vedu teinu inteligenciji za uspjeh u kolovanju i u poslu; takoer smatraju da kolovanje u vedoj mjeri utjee na inteligenciju; kad je rije o spolnim stereotipima, i jedni i drugi smatraju da su ene pametnije u adolescenciji, ali opet glasaju u korist svog spola kad se radi o odrasloj dobi, a taj spolni stereotip najizraeniji je kod ispitanika Policijske akademije - dob dosezanja vrhunca inteligencije srednjokolci ga smjetaju blie (<25), a mladi i srednjedobni ispitanici dalje (<35) - ITI predstavljaju jedan vrlo dinamian i promjenjiv konstrukt, koji pokazuje znatne kvalitativne specifinosti: a) u razliitim kulturama Sternberg smatra da koncepti inteligencije, kreativnosti i mudrosti iroko variraju meu razliitim kulturama; u razliitim stratumima iste populacije postoje velike razlike u ITI, te ih treba longitudinalno istraivati u svakom stratumu posebno b) kod svakog pojedinca u funkciji maturacije, ivotnog iskustva, kolovanja, promjene ue i ire okoline, koncept inteligencije moe se znatno mijenjati -ITI Zarevskog inteligenciju odreuje efikasnost i frekvencija predvianja (vie zadire u konativni i motivacijski dio strukture linosti) bududih zbivanja; ljudi koji mogu predvidjeti zbivanja mogu djelovati na taj nain da ishod bude to povoljniji za njih -najznaajniji kriteriji za ovu implicitnu teoriju je ekoloka valjanost (kao i za Sternbergovu uspjenu inteligenciju); ne smije se smetnuti s uma da se inteligencija ne oituje u vakuumu, ved u realnom ivotu; Sternberg u okviru svoje trijarhine teorije inteligencije govori o dvije metakomponente rasuivanja koje se mogu svesti pod iri pojam predvianja: a) globalno planiranje-opde, strateko planiranje koje se primjenjuje na irok raspon razliitih zadataka (korelacija s inteligencijom 0,43) b) lokalno planiranje koje se vezuje samo uz odreeni zadatak (0,33)

11. poglavlje - INTELIGENCIJA I UENJE

-po nekim definicijama inteligencija je determinirana brzinom uenja i/ili zavrnom razinom sloenosti nauenog, osobito kod inteligencije ivotinja -uenje omoguduje razvoj inteligencije, a inteligencija olakava uenje -rije je o dinamikom procesu meusobnog pojaavanja ili slabljenja, a ne o uzrono posljedinom odnosu inteligentniji bre i lake ue i vie profitiraju od kolovanja - kod Cattella i Horna fluidna inteligencija povezana je sa sluajnim uenjem, dok je kristalizirana povezana s institucionalnim uenjem - mentalna dob je prema nekima pokazatelj tempa sazrijevanja (ona limitira sposobnost uenja) (kvocijent inteligencije nije mjera trenutane sposobnosti za uenje, nego matematika tvrdnja o

tempu kojim de se s vremenom mijenjati sposobnost za uenje), a prema drugima MD pokazuje koliko je dijete nauilo (IQ predstavlja trenutanu mjeru sposobnosti za uenje) - problem to se na inteligenciju gleda kao na crtu linosti, a na uenje kao na proces (a psihologija crta linosti i psihologija procesa teko nalaze zajedniki jezik); lake je prouavati stabilne sustave poput inteligencije, nego promjenjive pojave poput uenja izmeu inteligencije i klasinog uvjetovanja nije pronaena veza, ali je naena povezanost inteligencije i klasinog diskriminativnog uvjetovanja kronoloka dob ne korelira s uenjem pa je mogude eksperimentalno varirati IQ i mentalnu dob; obino se uzimaju grupe iste mentalne dobi , ali razliitog IQ-a: normalni i mentalno retardirani kod verbalnog uenja , ako nije dolo do restrikcije raspona u zavisnoj varijabli (teina zadatka) ili nezavisnoj varijabli (IQ), naene su znaajne korelacije izmeu inteligencije i uenja inteligencija visoko korelira s uenjem na poetku uenja, a kad neka operacija postane automatizirana, IQ vie ne igra znaajnu ulogu raspon pamdenja unaprijed, a jo vie unazad, ima znaajne veze s g-faktorom inteligencijeoba konstrukta ovise o efikasnosti radnog pamdenja inteligencija i uenje koreliraju to vie to je : a) sloenije ono to treba nauiti, a ak je naena blaga negativna korelacija izmeu mehanikog uenja jednostavnih zadataka i IQ-a visokointeligentnih osoba (dosauju se i teko odravaju panju u takvim zadacima); pamdenje jednostavnih sadraja ne korelira s IQ-om b) veda smislenost materijala, to jest kad se moe dovesti u vezu s ranijim znanjem; ovo naroito vrijedi kad je materijal za uenje poredan hijerarhijski c) vrijeme uenja ogranienije d) uenje vie u vezi s maturacijom - Binet je smatrao da inteligencija i pamdenje nisu povezane funkcije, ali je zbog visokih korelacija izmeu raspona pamdenja i ostalih skala uvrstio raspon pamdenja u svoj test -inteligentni ljudi bre stvaraju kvalitetne asocijacije koje su temelji svakog uenja, a to je najizraenije kad je rije o smislenom uenju; to je uenje vie vezano uz realni ivot, moe se oekivati veda korelacija s inteligencijom -inteligentniji imaju bolje strategije uenja, mnemotehnike i bazu podataka, pa im vede steeno znanje omoguduje bolje kognitivno funkcioniranje - Hunt koliina znanja dobar je pokazatelj opde kognitivne kompetentnosti pa ne udi da testovi opde informiranosti visoko koreliraju s testovima inteligencije -inteligentniji bolje razlikuju bitne od nebitnih informacija -kod djece koja nemaju prolazne rezultate u koli (oni koji nemaju emocionalnih, motivacijskih problema ili patolokih promjena linosti) je pronaeno da imaju slabije funkcioniranje lijeve,verbalne hemisfere, a neverbalni koeficijent inteligencije je netaknut -meu djecom s tekodama u uenju u kolama su mukarci - kod ena dolazi do pada sveukupnih sposobnosti pa ih se ranije uoi - koliko kolovanje moe povedati IQ? Rosenthal i Jacobson drastino povedanje IQ-a kod djece za koju su uiteljima na poetku kolske godine rekli da su iznadprosjena

-u osnovnoj koli je korelacija izmeu kolskog uspjeha i inteligencije 0,5, ali taj se koeficijent smanjuje kako ovjek prelazi u vie razrede kolovanja (kriva je restrikcija raspona na Filozofskom su svi visoko selekcionirani pa se manje iskazuje utjecaj okoline, a vie naslijea); na viim razinama kolovanja faktori poput motivacije i linosti poinju dobivati na znaenju -nizak kvocijent inteligencije je prediktivniji za kolski/profesionalni (ne)uspjeh od visokog kvocijenta - Bloom i Glaser smatraju da su testovi inteligencije prediktivni samo za kolski uspjeh u monolitnim edukacijskim sustavima -ukupan broj godina kolovanja je objektivniji kriterij kolskog postignuda - tu je korelacija inteligencije i kolskog uspjeha 0,55 - to je sloeniji neki posao, trai vie uenja i bre uenje; inteligencija ima to vie veze s profesionalnim postignudem to je posao kognitivno zahtjevniji - Sternberg navodi korelacije izmeu inteligencije i profesionalnog postignuda od samo 0,2 ; Kline 0,3 - razliiti faktori pamdenja pokazuju meusobnu povezanost, te stoga moemo govoriti o generalnom faktoru pamdenja; taj faktor povezan je sa irokim faktorima inteligencije, ali postoje i ui faktori sposobnosti za uenje koji su specifini za pojedinane situacije uenja -za odnos uspjenosti pamdenja i metamemorije postoji blaga povezanost, ali izmeu inteligencije i metamemorije nije utvrena znatna povezanost; ljudi vieg obrazovnog statusa imaju bolje pamdenje i toniju metamemoriju - inteligentniji ljudi u okviru svojih boljih metakognitivnih procesa realnije procjenjuju dobre i loe strane svoje inteligencije, te posjeduju i toniju metamemoriju; dobra metamemorija moe posluiti za minimiziranje propusta i za koritenje efikasnih strategija uenja, koje pojedincu daju potencijalno bolji temelj za uspjeno inteligentno funkcioniranje