UNIVERZITET SINGIDUNUM

DEPARTMAN ZA POSLEDIPLOMSKE STUDIJ E

STUDIJ SKI PROGRAM:
MENADMENT U OSIGURANJU





MASTER DIPLOMSKI RAD

OSIGURANJE IVOTA ZA SLUAJ SMRTI KORISNIKA
KREDITA (RIZIKO OSIGURANJE)









Mentor: Student:
Prof. dr Jovan Raeta Vueta Mini
Br. indeksa: 12/06

BEOGRAD, maj 2010. god.
2
SADRAJ

Str.

1. UVOD ______________________________________________________ 4

2. POJAM I OSNOVNA OBILJEJA IVOTNOG OSIGURANJA_____ 6
2.1. Rizici u osiguranju ivota_____________________________________11
2.2. Vrste osiguranja ivota_______________________________________13
2.3. Funkcija i privredni znaaj osiguranja ivota______________________20
2.4. Tehnike osnove osiguranja___________________________________ 20
2.4.1. Tablice smrtnosti______________________________________ 21
2.4.2. Obraunska kamatna stopa______________________________ 22
2.4.3. Trokovi provoenja osiguranja__________________________ 22
2.4.4. Matematika rezerva___________________________________ 22

3. STAMBENI KREDITI ________________________________________ 24
3.1. Karakteristike i uslovi odobravanja stambenih kredita ______________ 24
3.1.1. Karakteristike stambenih kredita __________________________24
3.1.2. Instrumenti obezbeenja stambenih kredita _________________ 26
3.1.3. Uslovi odobravanja stambenih kredita _____________________ 26
3.2. Poslovanje Korporacije za osiguranje stambenih kredita ____________ 29
3.2.1. Pojam Korporacije za osiguranje stambenih kredita __________ 29
3.2.2. Djelatnost Korporacije _________________________________ 29
3.2.3. Poslovanje Korporacije ________________________________ 30

4. POJAM OSIGURANJA IVOTA ZA SLUAJ SMRTI
KORISNIKA KREDITA _______________________________________ 35
4.1. Pribava osiguranja __________________________________________ 37
4.1.1. Primjer za izraunavanje premije _________________________ 38


5. SARADNJA SA BANKAMA U SPROVOENJU OSIGURANJA
IVOTA ZA SLUAJ SMRTI KORISNIKA KREDITA ____________ 43
5.1. Banke kao aktivni uesnici u poslovima osiguranja _________________43
5.2. Ugovaranje osiguranja ivota za sluaj smrti korisnika kredita
sa bankama ________________________________________________44

6. TENDENCIJE OSIGURANJA IVOTA I PREDLOZI ZA NOVU
REGULATIVU________________________________________________47

7. ZAKLJUAK ________________________________________________ 50

8. LITERATURA _______________________________________________ 52


3























Problem istraivanja prostie iz neznanja ili nedovoljnog znanja. Meutim neznanje i
nedovoljno znanje nijesu automatski problemi istraivanja, jer nae je neznanje toliko
veliko da ga znanost nikad nee rijeiti. Razvitkom znanosti poveava se nae znanje, ali
se poveava i znanje o neznanju, pa se tako poveava i broj problema u znanosti.
Neznanje koje nam je poznato nije isto to i problem istraivanja, jer konkretno
istraivanje moe obuhvatiti samo mali dio onoga to ne znamo.

Kotler Ph.















4











1. UVOD









Ako uzmemo u obzir jednu od definicija osiguranja koja glasi: Osiguranje predstavlja
udruivanje lica izloenih istoj opasnosti s ciljem da zajedniki podnesu tetu za koju se
unaprijed zna da e, prema teoriji vjerovatnoe, zadesiti samo neke od njih., dolazimo
do zakljuka da sutina osiguranja lei u naelu uzajamnosti. Njegov temelj je zajednica
korisnika ili vlasnika predmeta osiguranja koji pojedinano mogu pretrpjeti tetu od
osiguranih opasnosti. Preko osiguranja se izjednaavaju i izravnavaju rizici na
prihvatljivom, lako podnoljivom nivou.
1
Upravo naelo uzajamnosti predstavlja osnov
za pojedine oblasti osiguranja kakvo je i ivotno osiguranje.

Na razvoj ivotnog osigranja utie, prije svega, ekonomska stabilnost kao i
razvijeniji ivotni standard. Naime, razdoblje od 1981. do 1990. godine karakteriu
zaotreni ekonomski problemi ispoljeni kroz visoku stopu inflacije, depresijaciju domae
valute u odnosu na strane valute, uvoznu zavisnost opreme i repromaterijala, to je u
uslovima velike zaduenosti prema inostranstvu, uslove privreivanja inilo jo teim. U
uslovima ekonomske stabilizacije i sprovoenja irokih mjera tednje, na obuhvatnost
osiguranja i stepen naplate premije osiguranja uticala su i nepovoljna kretanja likvidnosti
korisnika drutvenih sredstava.
2


U ovom radu posvetiemo se detaljnije ivotnom osiguranju, tanije bie vie rijei o
jednoj vrsti ivotnog osiguranja, osiguranju ivota za sluaj smrti korisnika kredita. Ova
specifina vrsta osiguranja ivota je ve dui niz godina zastupljena u zemljama

1
D.Mrki,J.Miloradi,N.arkovi:Uvod u osiguranje i ivotna osiguranja, N.Sad,2006.
2
Dr Koovi J., Dr uleji P., Osiguranje, CID, Beograd, 2002, str.205.
5
Evropske unije a nekolike godine unazad pojavljuje se u zemljama u okruenju.
Osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita kod nas je zastupljeno odnedavno, ali i
za tako kratak vremenski period biljei znaajan uinak u portfeljima osiguravajuih
kompanija koje se bave ovom vrstom osiguranja.

Nakon dueg vremena pruila se mogunost da se na relativno lak i brz nain doe do
novanih sredstava potrebnih za reavanje preteno egzistencijalnih potreba, tako da se
veliki dio radno aktivnog stanovnitva opredijelio za zakljuenje ugovora o kreditu. Sa
oivljavanjem kreditne sposobnosti graana, irila se i ponuda kredita, tako da su se u
veoma kratkom periodu na naem tritu nali i dugoroni krediti.
3


U cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom, svaka banka je duna da
procjenjuje kreditnu sposobnost graana ali i da zahtijeva kvalitetne instrumente
obezbjeenja rizika. Traeni instrumenti obezbjeenja rizika razlikuju se u zavisnosti od
vrste kredita i visine kreditnog zaduenja, i definisani su aktima poslovne politike svake
banke. U velikom broju sluajeva, naroito za dugorone kredite, pored niza neophodnih
instrumenata obezbjeenja zahtijeva se i polisa osiguranja ivota korisnika kredita
zaloena u korist banke davaoca kredita.

Postupkom zalaganja polise osiguranja dolazi do promjene korisnika osiguranja, tako
da ako doe do nastupanja osiguranog sluaja zaloen povjerilac (u ovom sluaju banka)
moe da naplati iznos dospjelih obaveza ugovaraa osiguranja/osiguranika, ali najvie na
ugovorenu sumu iz polise, u skladu sa uslovima osiguranja.

Istaknuta pitanja bie predmet daljih istraivanja u ovom radu.


















3
Prof. dr Dragan Mrki, Gordana Tomaevi-Drai, Polisa osiguranja ivota u funkciji dobijanja
komercijalnih kredita, zbornik radova: Osiguranje u susret procesu pridruivanja SiCG Evropskoj uniji,
Pali 2006 god., str. 178
6

2. POJAM I OSNOVNA OBILJEJA IVOTNOG
OSIGURANJA



Osnovna specifinost osiguranja ivota je u tome to predstavlja kombinaciju
osiguranja od osiguranog rizika i tednje
4
. Ovo osiguranje se odnosi na sva osiguranja
kod kojih prestankom ili trajanjem ivota jednog ili vie lica (osiguranika) dolazi do
isplate osigurane sume od strane osiguravaa. Dakle, osiguranje ivota predstavlja ugovor
kojim se osigurava, nasuprot plaenim premijama, obavezuje da isplati osiguraniku ili
licu koje on odredi odreenu sumu ili rentu u sluaju njegovog doivljenja odreenog
vremena ili u sluaju smrti osiguranika.
Osigurana svota je bitan element ugovora o osiguranju lica, poto se jedino prema
visini osigurane sume moe utvrditi visina premije
5
. Kao to je ve prethodno navedeno,
osigurana suma u osiguranju lica predstavlja gornju granicu obaveze osiguravaa.
Ukoliko se desi osigurani sluaj osigurava je duan da isplati osiguranu svotu pod onim
uslovima pod kojima je dogovoreno bez obzira na visinu tete koja je nastupila jer se
osigurana suma utvruje nezavisno od toga koliko e iznositi teta. Samim nastupanjem
osiguranog sluaja osiguranik stie pravo na isplatu osigurane sume i nije obavezan da
dokazuje tetu koju je pretrpio kao ni visinu tete. Kako ova vrsta osiguranja ne ukljuuje
materijalni interes, ona se moe zakljuiti za sluaj smrti ili posledica od nesrenog
sluaja treeg lica, a ne samo ugovaraa osiguranja.
ivotno osiguranje predstavlja nadogradnju socijalnog (obaveznog) osiguranja.
Pored socijalne funkcije, osiguranje ivota predstavlja izvor kreditiranja koji je
neophodan i za pojedinca i za privredu. Pojedincu polisa ivotnog osiguranja moe
predstavljati garanciju neophodnu za dobijanje kredita, a za privredu predstavlja izvor
sredstava koja se dalje mogu ulagati. U okviru ivotnog osiguranja kumuliraju se premije

4
B. Marovi, V. Avdalovi, Osiguranje i upravljanje rizikom, Biografika AD Subotica 2003, strana 286.
5
Z. Petrovi, T. Petrovi: Osiguranje ivota, Glosarijum 2003, strana 16.
7
koje imaju karakter tednje koja je dugorona, unaprijed odreena i sa ve definisanom
namjenom.
Da bi se ostvarilo osnovno naelo, izjednaavanje premije (prikupljenih sredstava)
osiguranja ivota i obaveza iz ovog osiguranja, potrebno je da se tedni dio premije
zajedno sa kamatom tokom trajanja osiguranja akumulira. Ova sredstva formiraju tzv.
matematiku rezervu koja predstavlja iznos sredstava koja su potrebna da se izvre
budue obaveze osiguravaa (osigurane sume) umanjene za vrijednost buduih obaveza
ugovaraa osiguranja (tedne premije)
6
.
Tehnika osiguranja ivota bazirana je na teoriji vjerovatnoe, zakonu velikih
brojeva a koriste se i odgovarajui matematiko-statistiki modeli i aktuarske metode.
Zahtijeva se potpuna kompenzacija rizika odnosno da se u potpunosti obezbijedi
izvrenje obaveza po osnovu osiguranja.
Tarifa premija se formira na osnovu statistikih podataka koji se nalaze u
tablicama smrtnosti. Veoma je bitno postaviti pravilnu raunsku osnovu za izraunavanje
tehnike premije
7
koju predstavljaju tablice smrtnosti zajedno sa kamatnom stopom.
Izuzetno je vano pravilno odrediti tehniku premiju u osiguranju ivota jer ona u toku
trajanja osiguranja treba da ostvari kamatu najmanje u visini stope ukalkulisane u tarifi
premije.
Prema osnovnom principu matematike osiguranja, matematiko oekivanje
sadanje vrijednosti svih uplata neto premija jednako je matematikom oekivanju
sadanje vrijednosti isplate osigurane sume. Meutim, matematiko oekivanje isplate
nije za svaku godinu isto. Ono se poveava sa starou osiguranika jer se poveava
vjerovatnoa smrti. Kada bi osiguranik plaao svake godine trajanja osiguranja premiju
koja je jednaka matematikom oekivanju isplate u istoj godini smatralo bi se da plaa

6
Za uspjeno poslovanje osiguravaa potrebno je organizovano trite jer to omoguava da njegove usluge
postanu prepoznatljive kupcima. S obzirom na karakteristike osiguranja ivota za razvoj ove vrste
osiguranja potrebno je obezbijediti ekonomske i institucionalne uslove. Prema podacima za 2002. godinu
na ivotno osiguranje otpada 58% od ukupne bruto premije u svjetskim razmjerama, dok je u naoj zemlji
taj procenat tek 1,2 % od ukupne bruto premije. Ali i pored oteanih ekonomskih uslova u SCG u
poslednjim godinama ova vrsta osiguranja biljei rast. Prema podacima Udruenja osiguravajuih
organizacija Srbije i Crne Gore uee ivotnog osiguranja u ukupnoj bruto premiji je 3,5% za 2003.
godinu.
7
Tehnika premija slui za izravnanje rizika u osiguranju i treba da iznosi onoliko koliko je potrebno za
isplate iz osiguravajueg fonda na ime pokria nastalih teta., Dr J. Koovi, Dr P. uleji, Osiguranje
Ekonomski fakultet Beograd, 2002, strana 70.
8
prirodnu premiju. Prirodna premija bi normalno rasla sa godinama starosti i bila bi
dovoljna da pokrije rizik tekue godine tj. ukupna suma premija koju bi platio odreeni
skup ljudi (osiguranika) bila bi jednaka isplatama osiguranih suma osiguranicima. U tom
sluaju ne bi bilo matematike rezerve tj. onog dijela premija koji preostaje za isplate
sledeih godina osiguranja. Meutim, poto je veoma teko u starijim godinama ivota
kada je i rizik od smrti vei plaati visoke premije realnije je umjesto prirodne premije
plaati prosjenu premiju. Premija koju plaa osiguranik u prvim godinama osiguranja
vea je od prirodne premije, a u poslednjim godinama je manja tako da se razlika u ovim
godinama nadoknauje iz matematike rezerve. Prema tome osigurava upotrebljava
samo dio uplaene premije za pokrie svojih obaveza u istoj godini, a preostali dio tedi
za naredne godine. Dio premije koji se iste godine isplauje osiguranicima je riziko
premija, a dio premije koji preostaje za sledee godine je tedna premija. Prema tome
neto premija se sastoji iz dva dijela: riziko premije i tedne premije.
Riziko premija odreene godine osiguranja jednaka je matematikom oekivanju
isplata u toku te godine. Preostali dio premije je tedna premija koja se sastoji iz rezerve
sigurnosti i matematike rezerve.
Matematika rezerva
8
u trenutku t je definisana kao zbir svih do tog trenutka
dospjelih neto premija, umanjen za do tada izvrene isplate (ukamaene do tog trenutka).
Kako se isplate potpuno namiruju iz riziko premije moe se rei da je matematika
rezerva jednaka zbiru do asa t dospjelih neto premija umanjena za pripadajuu riziko
premiju. Zato matematiku rezervu moemo definisati kao: zbir svih do tog trenutka
dospjelih (i ukamaenih) tednih premija tj. iznosa sredstava koji ostaje kada se od neto
premije odbije riziko premija. Problem izraunavanja matematike rezerve uz problem
konstrukcije tablica smrtnosti, jedan je od centralnih problema matematike osiguranja
ivota (aktuarske matematike). Osiguravai svake godine raunaju matematiku rezervu
kako bi mogli dio svog kapitala plasirati i dobiti zadovoljavajui prinos na plasirana
sredstva.
Glavni zadatak (cilj) osiguravaa jeste da uvijek ima pozitivnu matematiku
rezervu da bi mogao sigurno da izvrava svoje obaveze. Ako osiguranik eli da prekine
osiguranje tada e osigurava morati osiguraniku da povrati dio trenutne matematike

8
Premijska rezerva.
9
rezerve koji se odnosi na njegovo osiguranje jer je matematika rezerva trebala da poslui
za pokrie buduih rizika koji su za osiguravaa nestali prekidom osiguranja. Ovaj prekid
osiguranja sa povratom dijela premije naziva se otkup osiguranja. Problem visine otkupa
osiguranja svodi se u sutini na problem izraunavanja matematike rezerve.
Postoje i neke specifine vrste osiguranja za koje je potrebno konstruisati posebne
tablice smrtnosti, izraunati premiju i matematiku rezervu. Takva su npr. grupna
osiguranja (osiguranja kod kojih osiguranje jedne osobe zavisi od ivota i smrti nekoliko
osoba tj. grupe ljudi), osiguranje ljudi sa poveanim rizikom smrti usled bolesti ili
obavljanja odreenog zanimanja koje predstavlja opasnost po ivot.
Osigurava treba tano da zna koji dobitak ostvaruje u svom poslovanju. Jedan
od izvora dobitka u osiguranju ivota odnosi se na smanjenje smrtnosti u odnosu na
oekivanu. Obino se smrtnost smanjuje tokom vremena, to dokazuju tablice smrtnosti
iz raznih vremenskih perioda. Samim tim to osigurava kod kalkulacije premija
primjenjuje tablice smrtnosti koje se odnose na neki protekli period, on e zbog
smanjenja smrtnosti od vremena izrade tablica do vremena dospjea rokova osiguranja,
ostvarivati dobitak dobitak od smrtnosti. Komutativni brojevi koji su dati u tablicama
smrtnosti raunati su uz kamatnu stopu koja moe biti nia od stope koju osigurava
dobija kada plasira svoja sredstva. Ova razlika u kamatnim stopama takoe predstavlja
dobitak za osiguravaa. Ako su stvarni trokovi manji od ukalkulisanih u bruto premiju,
tada je i ova razlika dobitak za osiguravaa. Postoje i sluajevi kada osiguranik prekine
plaanje premije bez dobijanja otkupa i nakon odreenog roka dolazi do obustave
(storniranja) njegovog osiguranja. Djelovi neto premije koji su plaeni do storna ulaze u
dobitak osiguravaa (izuzev riziko premija i nekih nepokrivenih trokova). Svaki od
navedenih uzroka dobitka moe biti i uzrok gubitka. Osiguravai imaju ukalkulisane ove
dobitke, tako da prilikom odreivanja bruto premija, odnosno osiguranih suma, obino
koriste manje akvizicione trokove, trokove tekueg poslovanja i inkaso trokove
9
nego
to su stvarni trokovi, a samu razliku nadoknauju iz navedenih dobitaka. Generalno
posmatrano izvori dobiti u osiguranju ivota mogu se podijeliti na:
dobit od kamata na plasmane sredstava tedne premije (matematike rezerve),

9
Akvizicioni trokovi obuhvataju trokove pribavljanja osiguranja, trokove provizije za agente, trokove
izdavanja polisa. Trokovi tekueg poslovanja odnose se na obradu i voenje portfelja osiguranja ivota.
Inkaso trokovi obuhvataju sve trokove koji nastaju prilikom naplate premije.
10
dobit na pozitivnom rezultatu ispoljavanja rizika dobit po osnovu dopunskih
osiguranja,
tehnika dobit dobit koja se ostvaruje usled storniranja osiguranja zbog
neplaanja premije prije roka za koji je prema uslovima omogueno pravo otkupa
ili kapitalizacije i dobit koja prilikom otkupa ili kapitalizacije predstavlja razliku
izmeu matematike rezerve i otkupne ili kapitalizovane vrijednosti.

























11
2.1. Rizici u osiguranju ivota

Osnovni rizici koji su pokriveni osiguranjem ivota su doivljenje odreene
starosti i rizik smrti osiguranika. Meutim, u toku trajanja ugovora o osiguranju ivota
javljaju se brojni rizici koje treba ukalkulisati u premiju koja se plaa. Dodatne rizike i
neizvjesnost stvaraju same karakteristike ove vrste osiguranja: dugoronost ugovora i
fiksna premija koja se plaa tokom cijelog trajanja osiguranja iako rizik raste sa starou
osiguranika; kamatna stopa se odreuje na poetku trajanja osiguranja i preteno je fiksno
odreena i konstantna. Sve promjene koje se deavaju na tritu, fluktuacije i kolebanja,
negativna kretanja na tritu kamatnih stopa, konkurencija na tritu osiguranja mogu
uticati na investicioni portfelj osiguravaa.
Osiguravai ivota moraju imati odreene iznose koji se odnose na tehnike
rezerve, marginu solventnosti i garantni fond. Sredstva tehnike rezerve moraju biti u
iznosu koji e obezbijediti redovno izvravanje dospjelih obaveza. Marginu solventnosti
ine osnovni kapital, sredstva rezervi i druga sredstva koja ne slue za izvrenje obaveza
iz ugovora. Minimalna margina solventnosi utvruje se posebno za pojedine vrste
osiguranja. Kod osiguranja ivota tj. kod osiguranja kod kojih se formira matematika
rezerva minimalna margina solventnosti je 4% matematike rezerve, a za dopunska
osiguranja koja se sprovode uz osiguranje ivota
10
visina se odreuje na osnovu obrauna
kod koga je polazna osnova iznos premije u prethodnoj poslovnoj godini i iznos teta u
samopridraju
11
osiguravaa i ukupnog iznosa teta (tete koje su u samopridraju i tete
koje su prenijete kod reosiguravaa). Garantni fond predstavlja 1/3 margine solventnosti.
Generalno posmatrano rizici sa kojima se osiguravai ivota susrijeu su:
rizik imovine povezuje se sa injenicom da plasmanima osiguravaa moe pasti
vrijednost (nepredvieni porast kamatnih stopa),
rizik odreivanja premije povezan je sa osnovnom karakteristikom ugovora o
osiguranju ivota tj. dugoronog trajanja ugovora o osiguranju ivota. Premija je
fiksna tokom cijelog trajanja osiguranja i nju je potrebno odrediti na poetku

10
Najee se ukljuuje dodatno osiguranje od nezgode tj. osiguranje od posledica nesrenog sluaja.
11
Samopridraj dio svote osiguranja ili tete ije osiguravajue pokrie obezbjeuje osigurava i koji se
ne predaje u reosiguranje, B. Marovi, N. arkovi Leksikon osiguranja, DDOR Novi Sad AD, Novi
Sad, 2002, strana 412.
12
perioda. Odreivanje premije se vezuje za smrtnost, kamatnu stopu i trokove
tako da se prilikom odreivanja premije moraju uzeti u obzir rizici koji su
povezani sa sva tri inioca (smrtnost moe da premai oekivanu smrtnost,
kamatna stopa koja je odreena moe da bude previsoka tako da u tom sluaju ne
moe da se odri na dugi rok u sigurnim plasmanima, trokovi osiguranja mogu se
potcijeniti),
rizik usklaivanja imovine i obaveza odnosi se na ronost. Matematika rezerva
je dugorona i predstavlja obavezu osiguravaa. Sa druge strane i plasmani su
izrazito dugoroni. Ukoliko se desi neka nepredviena situacija (otkup ili loe
procijenjena smrtnost) osiguravai svoje plasmane moraju prodavati ispod njihove
stvarne vrijednosti i tako nastaje gubitak i na strani imovine i na strani obaveza.
Zbog ovih situacija javlja se tendencija zamjene plasmana na dugi rok
plasmanima na krai i kratki rok, umjesto fiksne kamatne stope uvode se
proizvodi sa varijabilnom kamatnom stopom, a time i sa varijabilnom premijom.
nepredvidivi rizik povezuje se sa neizvjesnou, to se moe desiti u budunosti
(promjene na tritu, promjene u Zakonima, itd.)
12
.
Nain na koji se osigurava adekvatno titi od svih rizika jeste da u svakom
trenutku ima odreeni nivo rezervi, ili u vidu premijske rezerve ili u vidu raspoloivog
kapitala, kako bi mogao da kontrolie i da upravlja rizicima. Da bi se sve ovo postiglo
mora postojati saradnja izmeu finansijske i aktuarske slube osiguravaa.
Cilj svakog zakljuivanja ugovora o osiguranju je otklanjanje negativnih
posledica tetnih dogaaja odnosno prebacivanje rizika (opasnosti) sa osiguranika,
odnosno korisnika osiguranja na osiguravaa. Osiguranje ivota omoguava pojedincu da
se na vrijeme zatiti, da obezbijedi sebi i svojoj porodici sigurniju budunost.






12
asopis Svijet osiguuranja broj 3 S. Andrijaevi, A. Radi Rizik u ivotnim osiguranjima
13
2. 2. Vrste osiguranja ivota

Osiguranje ivota se moe podijeliti prema veem broju kriterijuma. Svakako
najprihvatljivija i najsveobuhvatnija, a za nau analizu najznaajnija podjela je podjela
prema nainu isplate osigurane sume i to na osiguranje kapitala i osiguranje rente. Svaka
od ovih vrsta se dalje moe podijeliti na nekoliko podvrsta. Osnovne vrste osiguranja
kapitala su:
osiguranje za sluaj smrti
13
sa odreenim trajanjem koje je najstariji i
najjednostavniji oblik ivotnog osiguranja. Osigurana suma se isplauje samo ako
osiguranik umre u odreenom roku tj. u ugovorenom vremenskom periodu, a ako
preivi uplaena premija ostaje osiguravau tj. nema isplate osigurane sume
ukoliko smrt nastupi nakon odreenog datuma ( n godina od dana zakljuenja
polise). Nema karakter tednje tako da je slinije imovinskim osiguranjima nego
osiguranju lica. Ovo osiguranje se moe obnavljati, tj. osiguranik moe produiti
polisu za odreeni period zatite. Premija se poveava sa svakim obnavljanjem, a
osnova su godine starosti osiguranika u trenutku obnavljanja polise. Ova vrsta
osiguranja je fleksibilna u pogledu postojanja mogunosti da se polisa zamijeni
nekom drugom polisom, tj. zamjena terminskog osiguranja za doivotno ili neko
drugo osiguranje koje u sebi ima tednu komponentu;
doivotno osiguranje za sluaj smrti - ugovorena suma se isplauje bez obzira
kada je osigurani sluaj nastao. Premija se plaa ili do smrti osiguranika ili
odreeni broj godina. Osnovne karakteristike ove vrste osiguranja su da je premija
fiksna tokom cijelog perioda uplaivanja premija (prema starosti i zanimanju
osiguranika), fiksna osigurana suma i postoji mogunost otkupa tokom trajanja
osiguranja. Ovo je osiguranje koje je sklopljeno u korist odreene osobe;
osiguranje za sluaj doivljenja osigurana suma se isplauje korisniku
osiguranja ukoliko je doivio odreeni broj godina koji je naznaen u polisi kao
kraj trajanja osiguranja;
mjeovito osiguranje osiguranje za sluaj smrti i doivljenja. To je osiguranje
kod kojeg osigurava plaa osiguranu sumu korisniku osiguranja u sluaju smrti

13
D. Mrki, J. Miloradi, N. arkovi, Uvod u osiguranje i ivotna osiguranje, Zaslon, N. Sad, 2006.god.
14
osiguranika u toku trajanja osiguranja ili po isteku ugovora o osiguranju
osiguraniku u sluaju doivljenja predvienih godina starosti. U prvom sluaju
postoji polisa na odreeni rok a u drugom polisa za sluaj doivljenja. Porast
tedne premije se na kraju izjednaava sa novanim iznosom na koji polisa glasi.
Ovo su osiguranja koja osim rizika osiguranja sadre i element tednje. Osnovne
karakteristike mjeovitog osiguranja su sledee: trajanje osiguranja je na odreeno
vrijeme, za sluaj ranije smrti korisniku naznaenom u polisi, odnosno
zakonskom nasledniku se isplauje osigurana suma, uslovi koji su dogovoreni na
poetku osiguranja ne mogu se mijenjati tokom trajanja osiguranja, osiguranje se
moe otkupiti, polisa moe sluiti kao garancija za dobijanje kredita. Ovaj oblik
osiguranja ivota danas je najei na svjetskom tritu.
Pod rentnim osiguranjem podrazumijevaju se periodine isplate odreenih
ugovorenih iznosa osiguraniku kroz odreeni vremenski period ili do kraja ivota. Pravo
na rentu ima osiguranik nakon uplate ukupne premije. Renta je nain neposrednog
pretvaranja kapitala u dohodak. Postoji vie oblika renti a mogu se podijeliti prema
nekoliko kriterijuma:

1. Prema kriterijumu poetka isplate rente mogu biti:
neposredne isplata rente poinje odmah nakon potpune uplate premije i
odloene poetak isplate rente je odloen za ugovoreno vrijeme nakon potpune
uplate premije.
2. Prema kriterijumu trajanja isplate postoje:
privremene rok trajanja je ugovoren na odreeno vrijeme i
doivotne isplate traju do smrti osiguranika .
3. Prema iznosu koji se isplauje postoje:
stalne rente isplauju se uvijek u istom iznosu i
promjenljive rente mogu rasti odnosno smanjivati se iz godine u godinu. Rentu
koja e se smanjivati iz godine u godinu osiguravaju oni koji smatraju da e im
potrebe u budunosti biti manje.
4. Prema nainu plaanja rente postoje:
anticipativne rente isplata rente na poetku perioda i
15
dekurzivne rente isplata rente na kraju perioda.
5. Prema nainu isplate rente se mogu ugovoriti kao:
mjesene,
kvartalne,
polugodinje i
godinje.
Ukoliko premija koja se plaa u djelovima nije u cijelom iznosu uplaena do dana
ugovorenog poetka plaanja odloene rente, visina rente se koriguje, odnosno smanjuje
na visinu koja odgovara uplaenom iznosu premije. Ako osiguranik odloene rente umre
prije ugovorenog poetka isplate, osigurava isplauje zakonskim naslednicima
14

osiguranika kapitalizovani (uglavnieni) iznos uplate a to je matematika rezerva
umanjena za trokove poslovanja. Visina premije u rentnom osiguranju zavisi od starosne
dobi osiguranika, pola osiguranika i naina na koji se renta uplauje (da li je jednokratna
uplata ili u ratama). Premija je za isti iznos via ukoliko se renta isplauje poetkom
perioda (mjesec, kvartal, polugodite, godina) nego ako se isplauje na krajem perioda.
Kod dekurzivne rente moe se ugovoriti pravo proporcije i u tom sluaju postoji
obaveza osiguravaa da plati proporcionalni dio rente za ono vrijeme koliko je osiguranik
ivio u tom periodu (ako to ne bi bilo ugovoreno korisnik ne bi imao pravo na dio rente).
Rente u kojima je ugovorena proporcija su skuplje, neznatno, od renti u kojima nije
ugovorena proporcija. (Primjer: Ukoliko osoba X prima polugodinju rentu dekurzivno,
to znai da 01. 07. prima rentu za period od prvih est mjeseci i ako osiguranik umre u
etvrtom mjesecu tada naslednik tog osiguranika ugovorom o proporciji ima pravo na 4/6
polugodinje rente, a ako nema ugovorene proporcije, naslednik nema pravo ni na kakvu
isplatu.)
15


14
Zakonskim naslednicima se smatraju: 1. djeca osiguranika i njegov brani drug (naknada se isplauje u
jednakim djelovima), 2. djeca osiguranika na jednake djelove ako nema branog druga, 3. brani drug
osiguranika i njegovi roditelji ako nema djece (polovina branom drugu polovina na jednake djelove
roditeljima ako su oba iva, odnosno u cjelosti onom roditelju koji je u ivotu), 4. brani drug osiguranika
ako su oba roditelja umrla prije njegove smrti kojem tada pripada ukupan iznos naknade, 5. roditelji ili
roditelj osiguranika koji je u ivotu, ako nema branog druga (ako su oba roditelja iva naknada se
isplauje na jednake djelove, a ako je samo jedan roditelj u ivotu ukupan iznos naknade isplauje se
nadivjelom roditelju), 6. zakonski naslednik osiguranika ili naslednici utvreni pravosnanom sudskom
odlukom, ako nema lica navedenih u prethodnim takama.
15
asopis Svijet osiguranja br. 9. S. Anrdijaevi, A. Radi Vrste osiguranja ivota i njihove
karakteristike, str. 32.
16
U rentnom osiguranju rizik za osiguravae je da e osiguranik ivjeti due nego
to se oekuje, a kod osiguranja kapitala da e osiguranik umrijeti prije nego to se
oekuje. Za ivotna osiguranja kapitala zdravstveno stanje osiguranika je mnogo bitnije
nego kod rentnog osiguranja, jer ukoliko doe do smrti osiguranika u toku trajanja
osiguranja obaveza osiguravaa je da korisniku osiguranja za sluaj smrti isplati cijelu
osiguranu sumu bez obzira to nije uplaena premija u cijelom iznosu.
Ovo su standardni oblici osiguranja ivota iz kojih su izvedeni brojniostali oblici.
Prisustvo inflacije ili oekivanja da e do nje doi i promjenljiva kamatna stopa na
tritima kao i razne nestabilnosti i fluktuacije i kolebanja u privredi su karakteristika
dananjice. Shodno svim uslovima koji vladaju na tritima osiguravai ivota su poeli
da nude fleksibilnije proizvode osiguranja ivota. S obzirom na nivo inflacije i kolebanja
na tristu dolazi do smanjenja realne vrijednosti ugovorenih osiguranih suma a fiksna
premija i fiksni rokovi plaanja postaju sve manje privlani za osiguranike. Zato
osiguravai moraju da nude nove proizvode kako bi odgovorili na potrebe trita. Ti novi
proizvodi se razlikuju u zavisnosti od toga kako se definiu pojedni elementi u ugovoru o
osiguranju; premija, kamate i osigurane sume su fiksne ili varijabilne. Ovo su varijacije
osnovnih oblika osiguranja ivota a sutina njihovog postojanja je ostvarivanje
konkurentnosti osiguranja ivota s obzirom na ostale oblike tednje, transparentnosti
polise osiguranja koja u svakom trenutku prua informacije o svim elementima cijene
osiguranja i o djelovima premije koji se odnose na smrtnost, trokove i kamatu. Postoje
oblici iskljuivo zbog pridobijanja novih osiguranika, prilagoavanja mogunostima
osiguranika u pogledu njihovog plaanja premije i njihovim potrebama. Najei oblici
ovih osiguranja su
16
:
osiguranje za sluaj smrti sa rastuom premijom, ali sa mogunou obnove pod
povoljnijim uslovima u toku trajanja osiguranja. Ovo je oblik osiguranja koji mnogim
osiguravaima poveava konkurentnost. Osiguranici u ovom sluaju, koji imaju iste
polazne osnove, mogu da plaaju razliite premije za isto pokrie zavisno od toga kada je
osoba prvi put osigurana. Ugovara se rastua premija, jer svaki put kad obnovi osiguranje
osiguranik ulazi u narednu selektivnu grupu, koja s obzirom na njegove godine starosti

16
S. Andrijaevi, V. Petranovi; Ekonomika osiguranja, Alfa DD, Zagreb, 1999. godine, strana 122-
123.
17
povlai i promjenu visine premije shodno zdravstvenom stanju osiguranika. S obzirom na
rastuu premiju koju osiguranik plaa koja posle odreenog perioda postaje vea nego to
bi bila premija koju bi taj osiguranik plaao da je tada stupio u osiguranje, osigurava
omoguava osiguraniku da sklopi novo osiguranje uz uslove koji odgovaraju godinama
starosti, ali uz ljekarski pregled. Praksa pokazuje da su ova osiguranja dosta rizina sa
stanovita osiguravaa, a povoljna su za ugovaraa osiguranja koji u poetku trajanja
osiguranja ima manje finansijske mogunosti, a eli odgovarajuu osiguranu sumu;
osiguranje sa promjenljivom visinom premije. Osigurava utvruje maksimalnu
visinu premije, a prilikom zakljuivanja ugovora o osiguranju ivota odreuje premiju
koja je nia od tog maksimalno dozvoljenog iznosa premije. U trenutku, tj. u godinama
kad osigurava utvrdi da mu premije koje ugovara osiguranja uplauje nisu dovoljne,
poveava premije na iznos koji je dovoljan za pokrie rizika, ali uvijek je taj iznos ispod
ugovorenog maksimalnog iznosa premije. U ovom sluaju osigurava postepeno
poveava premiju, ali nikada preko ugovorenog maksimalnog iznosa. Ovaj oblik
osiguranja se najee primjenjuje kod doivotnog osiguranja za sluaj smrti;
doivotno osiguranje koje omoguava promjenu uslova osiguranja u skladu sa
oekivanim promjenama mortaliteta, kamate i trokova sprovoenja osiguranja.
Osiguranje sa mogunou promjene uslova osiguranja zapoinje kao standardno
osiguranje, dakle sa odreenom sumom osiguranja i premijom kao i garantovanim
otkupom. Ovo osiguranje polazi od pretpostavke promjene novane vrijednosti i
promjena premija kako bi se uskladilo sa promjenama stanja u odnosu na one iznose koji
su garantovani u polisi. Osiguraniku se u ovom sluaju daje mogunost da prati kako se
alociraju sredstva koja su uplaena kao premije i koliko iznose dobici od kamata na
uloena sredstva, odnosno uvijek moe da ima uvid u tok sredstava tj. uvid u iznos
trokova, isplate u sluaju smrti i zarada od kamata. Tok sredstava osiguravaa moe se
prikazati razlikom izmeu iznosa uplaenih premija i trokova osiguravaa. Taj iznos se
dodaje akumuliranom iznosu od prethodne godine kako bi se dobio iznos na poetku
tekue godine. Zatim se na taj iznos dodaje kamata po kojoj osigurava u tom trenutku
plasira svoja sredstva. Nakon toga odbijaju se iznosi isplate za sluaj smrti, stopa
smrtnosti se primjenjuje na neto iznos polise. Za svaku polisu osigurava formira fond
tako da od premije odbije riziko premiju i trokove, a ostatak ukamauje prema uslovima
18
trita. Nakon odreenog perioda (trenutno ovaj period u SAD-u je 5 godina) uporeuje
visinu sredstava u fondu sa visinom stvarne otkupne vrijednosti. Ako je visina sredstava
iz fonda vea od visine stvarne otkupne vrijednosti koja je izraunata na bazi
matematike rezerve, osigurava nudi smanjenje premije, obustavu daljeg plaanja
premije i zadravanje iste osigurane sume ili zadravanje istog nivoa premije sa
poveanjem osigurane sume uz obavezan ljekarski pregled. U sluaju da je fond manji od
stvarne otkupne vrijednosti, osigurava moe da povea premiju, smanji osiguranu sumu,
skrati period trajanja osiguranja. Postupak uporeivanja fonda i stvarne otkupne
vrijednosti osigurava ponavlja nekoliko puta u toku trajanja osiguranja. U sluaju
prekida osiguranja isplauje se otkupna vrijednost tj. matematika rezerva koja je manja
za neamortizovane trokove pribave osiguranja i odbitak storna koji su ugovoreni u
polisi. Svrha ove vrste osiguranja jeste da se povea konkurentnost osiguravaa u odnosu
na ostale finansijske institucije na tritu;
osiguranje ivota gdje osiguranik plaa fiksnu premiju sa odreenom dinamikom
plaanja premije i fiksnom osiguranom sumom osiguranja dok novana vrijednost polise
varira u u skladu sa vrijednostima imovine u koju su sredstva plasirana. Kod ove vrste
osiguranja stvara se fond u koji se ulae po izboru osiguranika tako da je za ove polise
bitna regulativa koja vai za finansijsko trite. Rizik ulaganja nosi sam osiguranik.
Osiguranik ima pravo na otkup osiguranja u visini fonda koji je umanjen za trokove
17
.
Iznos iz osiguranja koji dobija osiguranik sastoji se od osigurane sume i varijabilnog
dijela koji zavisi od uspjenosti ulaganja. Ovo osiguranje najee sklapaju osobe koje
novanu vrijednost polise smatraju investicijom, a ne tednjom. Takoe, postoji rezultat
da investicije budu nepovoljne i da se novana vrijednost smanji ak i da bude nula. U
tom sluaju polisa osiguranja postaje nevaea ukoliko nema dodatnih ulaganja tj. uplata
premija. Odvojenost fondova je povoljna za osiguranika u sluaju da doe do finansijske
nesposobnosti osiguravaa. Premije koje su umanjene za trokove prodaje i isplate u
sluaju smrti stavljaju se na poseban investicioni raun. Osigurava sredstva nudi na
tritu. Dobitak koji se ostvaruje u sluaju smrti je u direktnoj vezi sa stanjem investicija.
Ali, nezavisno od uspjenosti ulaganja, unaprijed odreeni minimalni iznos se ne moe
izgubiti (iznos koji je odreen ugovorom o osiguranju za sluaj smrti). Novana

17
Ovaj oblik osiguranja poeo je da se razvija u Velikoj Britaniji i Norvekoj.
19
vrijednost takoe odraava stanje investicija, ali u ovom sluaju nema garantovanog
minimuma, tako da u svakom trenutku predstavlja trinu vrijednost hartija od vrijednosti
u koje je uloen novac od premija. Varijabilne polise prebacuju sav rizik investicija na
osiguranike. Ovo je oblik osiguranja koji u dugom roku moe ublaiti nepovoljne efekte
inflacije, to nije sluaj u kratkom roku, tako da se danas investicioni fondovi vezuju za
vrste vrednosnih papira koje su mnogo stabilnije u kratkom roku. Ovo je oblik osiguranja
gdje osiguranici sklapaju ivotno osiguranje za sluaj smrti sa odreenom fiksnom
premijom a istovremeno preuzimaju rizik investiranja ulaganjem sredstava u hartije od
vrijednosti
18
;
univerzalno ivotno osiguranje je osiguranje ivota bez utvrene visine premije i
rokova plaanja. U odnosu na prethodno navedene vrste osiguranja osnovne
karakteristike ovog osiguranja su fleksibilnost i transparentnost. Fleksibilnost se ogleda u
tome da osiguranik moe u toku trajanja osiguranja da mijenja visinu premije (da je
poveava ili da je smanjuje), ak i da prestane da je plaa neko vrijeme, odnosno moe da
trai poveanje ili smanjenje osigurane sume. Transparentnost se ogleda u tome to su
odluke koje su vezane za tri bitna elementa odreivanja cijene u ivotnom osiguranju
(mortalitet, kamata i trokovi) preputene samom potroau. Polisa univerzalnog
ivotnog osiguranja prua mogunost da ona bude jedina polisa osiguranja koju
osiguranik, odnosno osoba treba da ima tokom svog ivota. Jasno je odreen i odvojen
dio koji ima tedni karakter od iste riziko komponente. Ova vrsta osiguranja uvedena je
u SAD-u poetkom 80-tih godina prolog vijeka, kao odgovor na zahtjeve trita i
usmjerena je na fleksibilnije i jeftinije trino osiguranje. U sluaju da se izostane sa
plaanjem premije ukoliko akumulirana novana vrijednost pokriva trokove polise,
osiguranje se nee ugasiti. Vlasnik polise moe sam da odredi poveanje ili smanjenje
iznosa naknade za sluaj smrti. Prilikom kupovine ove vrste osiguranja osiguranik dobija
sve potrebne informacije o premiji, naknadi za sluaj smrti, kamatnoj stopi,
administrativnim trokovima. Svake godine vlasnik polise dobija sline podatke u vidu
godinjeg izvjetaja.


18
S. Andrijaevi, V. Petranovi; Ekonomika osiguranja, Alfa DD, Zagreb, 1999. godine, strana 122-
123.
20
2. 3. Funkcija i privredni znaaj osiguranja ivota

Osiguranje ivota predstavlja oblik zatite osiguranika i njemu bliskog lica za sluaj
nesree koja ga moe zadesiti. Na ovaj nain ovjek se na vrijeme obezbeuje od rizika
smrti, odnosno gubitka ili nemanja sposobnosti privreivanja. ivotno osiguranje
otklanja tetne posledice oba rizika. Iako dugo zabranjivano, zbog objanjenja da je
nemoralno izvlaiti korist od smrti ili nezgode, danas je ugovor o ivotnom osiguranju
opte prihvaen u svim pravnim sistemima.
ivotno osiguranje slui proirenju socijalnog (obaveznog) osiguranja. U razvijenim
drutvima kroz privatno ivotno i penzijsko osiguranje vri se korekcija sistema
penzijskog osiguranja zasnovanog na naelu generacijske solidarnosti, poto penzioni
fondovi sve tee podnose optereenje velikog broja penzionera.
Pored navedene socijalne funkcije ivotno osiguranje u svakoj privredi igra znaajnu
ulogu kao izvor kreditiranja razvoja. Sa stanovita drave plaanje premije ivotnog
osiguranja kumuliraju sredstva koja imaju znaaj tednje, koja je dugorona, onaprijed
odreena i namjenska. Stoga se ona moe upotrijebiti kao izvor kreditiranja i investiranja.
Sa stanovita pojedinca, polisa ivotnog osiguranja moe se upotrijebiti i kao garancija za
kredit, to osiguraniku mo eobezbijediti sredstva za ulaganje ili zadovoljenje iznenadnih
potreba. Imajui u vidu znaaj koji ivotno osiguranje ima za privredu svake drave, ono
zahtijeva poseban odnos drave u domenu poreske politike. Stoga se u najveem broju
zemalja premije ivotnog osiguranja oslobaaju poreza.

2. 4. Tehnike osnove osiguranja

Osiguranje ivota bazira se na naelima zakona velikih brojeva, a to je osnovni zakon
u teoriji vjerovatnoe i statistici. Sutina ovog zakona je u tome da se, ukoliko se
posmatra veliki broj sluajeva , mogu uoiti odreene pravilnosti u nastupanju jednog
dogaaja je vea, a odstupanja su manja. Ako se odeeni dogaaj posmatra pojedinano,
on predstavlja sluaj, dok u velikom broju posmatranja postaje zakonitost. Stoga se
zakonitost ispoljava samo u masi sluajeva, ona nije vidljiva kod pojedinanih jedinica
od kojih je masa sastavljena, niti djeluje kod nekih grupa tih jedinica. Tako, recimo,
21
ukoliko je od deset ljudi odreene starosti umrlo njih pet, to ne znai da je vjerovatnoa
smrti za ljudi te starosti 50%.
Poznato je da svaki ovjek mora umrijeti, ali se ne zna kada e to biti, jer je smrt
nekog lica budui neizvjestan dogaaj. Ukoliko se, pak, posmatra velika grupa ljudi,
moe se sa velikim procentom tanosti utvrditi da e godinje u toj grupi umrijeti
odreeni broj ljudi. Zbog toga i zakon velikih brojeva ima veoma veliki znaaj u
osiguranju, jer eliminie neizvjesnost osiguravaa i predvianje nastupanja osiguranog
sluaja. Zato u masi, tj. Mnotvu osiguranih objekata postoji vea mogunost tanijeg
odreivanja buduih osiguranih sluajeva, a time i proraun buduih finansijskih obaveza
na osnovu ega se odreuje visina sredstava potrebnih za njihovo pokrie.
Raunske osnove obrauna tarifa u osiguranju ivota ine:
1. tablice smrtnosti,
2. obraunska kamatna stopa i
3. trokovi provoenja osiguranja.

2.4.1. Tablice smrtnosti

Tablice smrtnosti sadre niz pokazatelja od kojih je osnovni izravnata vjerovatnoa
smrtnosti na osnovu koje se izraunavaju sve ostale biometrijske funkcije: vjerovatnoa
doivljenja, kretanje broja ivih i broja umrlih u okviru odreenog skupa, izraunatog na
osnovu vjerovatnoe smrti. Osnovni faktori koji utiu sa smrtnost su: dob, pol,
zanimanje, nain ivota, klima i slino. Opte je zapaanje da je ivotni vijek u
razvijenim zemljama u poslednjih nekoliko decenija znatno porastao. Produenje
prosjenog ivotnog vijeka stvara znaajne probleme za funkcionisanje redovnih
penzionih fondova. Trend smanjenja smrtnosti takoe za osiguravae moe znaiti
povean rizik (kod osiguranja za sluaj doivljenja), a neto manji rizik u sluaju
osiguranja za sluaj smrti. Meutim, ova okolnost u svakom sluaju treba da bude uzeta u
obzir kod utvrivanja tarifa.



22
2.4.2. Obraunska kamatna stopa

Osiguranje ivota je uglavnom dugorono, jer se ugovori sklapaju na period od deset
do trideset godina, ali se premija osiguranja ne mijenja. Zbog toga je prilikom ugovaranja
osiguranja vaan izbor kamatne stope. Za obraunsku kamatnu stopu ne moe se uzeti
aktuelna kamatna stopa, jer se ona, u skladu sa trinim uslovima mijenja na vie ili na
nie. To je razlog to se kao kamatna stopa koristi neto nia stopa od aktuelne, jer to
garantuje osiguravau da e prihodi od plasmana biti vei od njihove kamatne stope.

2.4.3. Trokovi provoenja osiguranja

Prilikom kalkulisanja tarifa kod ivotnog osiguranja vodi se rauna o tri vrste
trokova. To su:
- akvizicioni trokovi, koji obuhvataju trokove pribavljanja osiguranja, trokove
provizije za zastupnike osiguranja, trokove izdavanja polisa i slino. Ovi trokovi su
jednokratni, s tim to se kod osiguranja kapitala odmjeravaju proporcionalno osiguranoj
sumi, dok se kod osiguranja rente odreuju proporcionalno vrijednosti rente,
- inkaso trokovi, koji obuhvataju sve trokove koji nastaju prilikom naplate premije
osiguranja i
- trokovi obrade i voenja portfelja.

2.4.4. Matematika rezerva

Ugovor o oiguranju ivota se zakljuuje na due vrijeme, i, prema tome, za vrijeme
trajanja ugovora ugovorne strane unaprijed znaju da e se rizik pogoravati, samom
injenicom starenja osiguranjika. Znai, pogoranje rizika se mora unaprijed predvidjeti i
izraunati. Situacija se reava tako to se kod osiguranja ivota ugovara srednja premija,
koja je ista tokom cijelog trajanja osiguranja. Srednja premija se sastoji od dva dijela.
Prvi dio premije slui za pokrie rizika u tekuoj godini, a drugi dio slui za izravnanje
prvog dijela premije kroz itavo vrijeme trajanja osiguranja. Prvi dio premije, koji slui
za pokrie rizika za vrijeme od godinu dana, zove se riziko premija, a drugi dio tedna
23
premija. Ovaj dio premije koji sainjava tednu premiju osigurava ne smije da utroi u
toku jedne godine, ve to mora iz godine u godinu prenositi dok se osigurnje ne ugasi. Na
taj nain se od tedne premije obrazuje matematika rezerva, ije izraunavanje
osigurava mora da izvri krajem svake godine i da u svom bilansu obezbijedi sredstva za
njeno pokrie.
19

Matematika rezerva se obrazuje po naelu aktuarske matematike i ini je razlika
izmeu osigurane sume i premije osiguranja. Pod osiguranom sumom podrazumijeva se
sadanja vrijednost buduih obaveza osiguranja. Pod tehnikom premijom osiguranja
podrazumijeva se sadanja vrijednost buduih obaveza ugovaraa osiguranja. Svrha
formiranja matematike rezerve je rezervisanje sredstava tekuih premija kako bi
osigurava bio u mogunosti da odgovori svojim obavezama u budunosti. Sredstva
matematike rezerve se u poslovanju osiguravaa iskazuju kao pasiva, a zove se
matematika, jer se izraunava matematikom metodom na osnovu tablica smrtnosti i
kamatne stope.


















19
Aleksandar Pala: Matematika rezerva osiguranja ivota oblik tednje i izvor sredstava za
investicije, Osiguranje i privreda, Zagreb, broj 3-4.
24
3. STAMBENI KREDITI


3.1. KARAKTERISTIKE I USLOVI ODOBRAVANJA STAMBENIH KREDITA


Stambena problematika je jedno meu vanim podrujima zanimanja, ne samo strune
ve i najire javnosti. Iz tog razloga razvijene i one manje razvijene drave nastoje
pronai razliite modele stambenog finansiranja, kojima se zadovoljavanje osnovne
ovjekove potrebe za stanom ne preputa samo zakonima ponude i potranje, ve se,
zbog obiljeja stambenog trita, javlja potrba i za dravnom intervenciom.

3.1.1. Karakteristike stambenih kredita

Stambeni krediti su dugoroni, namjenski krediti za kupovinu stambenog prostora, u
uem smislu znaenja. U irem smislu, pod pojmom stmbenih kredita podrazumijevaju se
krediti za izgradnju, adaptaciju, sanaciju, rekonstrukciju ili dogradnju stambenog
prostora. Kredit moemo definisati kao ustupanje odreene svote novanih sredstava
banke ili druge finansijske organizacije kao kreditora (povjerioca, zajmodavca) drugom
licu (duniku, zajmoprimaocu), uz obavezu da mu ih ovaj vrati u nekom dogovoremom
roku i plati pripadajuu naknadu u obliku kamate. Kreditni odnos zasniva se
zakljuenjem ugovora o kreditu.
20


Ugovorom o kreditu banka se obavezuje da korisniku kredita da na raspolaganje
odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu
ili bez utvrene manjene, a korisnik se obavezuje banci plaati ugovorene kamate i
ikorieni iznos novca vratiti u vrijeme i na nain kako je ugovoreno. Ugovor o kreditu
mora biti sklopljen u pismenom obliku i njime se utvruju iznos i uslovi davanja,
korienja i vraanja kredita. Banka moe otkazati ugovor o kreditu prije isteka
ugovorenog roka, ako je kredit iskorien suprotno odobrenoj namjeni, u sluajevima
insolventnosti korisnika kredita ili zbog prestanka postojanja pravnog lica ili smrti
fizikog lica kao ugovornih strana. Osnovni elementi ugovora o kreditu su iznos kredita,
uslovi davanja, korienja i vraanja kredita, visina kamate, nain obrauna kamate i
drugo. Navedeni elementi moraju biti sadrani u ugovoru kao uslov njegove valjanosti.
Ugovori o kreditu sadri i niz drugih elemenata kao npr. nain raskida ugovora o kreditu,
naknade i trokove koji terete kredit i nain osiguranja kredita.

Ugovor o kreditu zakljuuju dvije ugovorne strane: banka ili druga finansijska
organizacija kao kreditor i pravno ili fiziko lice kao korisnik kredita. S obzirom da je
stmbeni kredit iskluivo namjenski, tj. da mu je svrha investiranje u kupovinu ili
adaptaciju stambenog prostora, korisnik kredita je fiziko lice.



20
HYPO ALPE-ADRIA-BANK Karakteristike i nain odobravanja stambenih kredta, www.haab.co.me

25


Stambeni krediti se javljaju u tri osnovna modela (tipa), to su:

1. stambeni krediti bez depozita i bez uea,
2. stambeni krediti sa ueem (visina uea regulisana je uslovima krditnog
proizvoda). Uee moe biti vee od utvrene visine, to ne dovodi do promjene
ostalih uslova kredita.
3. stambeni krediti sa depozitom (visina depozita regulisana je uslovima kreditnog
proizvoda

Krediti se odobravaju u iznosima utvrdjenim odlukom davaoca kredita (banke ili neke
duge finansijske organizacije) o uslovima odobravanja stambenih kredita kao i period
otplate kredita.
Stambeni krediti se odobravaju u EUR-ima. Visina kamatne stope na kredit i na
sredstva depozita je odreena odlukom davaoca kredita o kamatnim stopama. Obraun
kreditne kamate je konformnom metodom dekurzivno, kao i obraun zatezne kamate i
kamate po depozitu.

Isplata kredita mora biti u skladu sa namjenom kredita uz adekvatnu dokumentaciju.

Krediti se vraaju u mesenim anuitetima koji dospijevaju posljednjeg dana svakog
mjeseca, administrativnom zabranom ili trajnim nalogom ili gotovinskom uplatom.
Banka dozvoljava korisniku kredita prijevremenu djeliminu i prijevremenu konanu
otplatu kredita. Za konanu otplatu kredita, dozvoljava se korienje depozita po kreditu,
za tu namjenu.
Sredstva depozita depozitar uplauje u trenutku potpisivanja Ugovora o kreditu i
Ugovora o namjenskom depozitu, najkasnije dva dana prije putanja kredita u korienje.
Depozit je u valuti EUR, sa ronou identinom ronosti kredita, odnosno do potpune
otplate kredita
Uee moe biti uplaeno:
- direktno na raun prodavca nepokretnosti - korisnik kredita je obavezan da prije
putanja kredita u korienje davaocu kredita dostavi dokaz o uplati uea (fotokopiju-
uplatni nalog, raun, priznanicu, fakturu) zajedno sa originalnim dokumentom.
- na partiju kredita - sredstva uea i banina sredstava se zajedno prenose na raun
prodavca nepokretnosti. Uplata uea mora biti istog dana kada je i putanje kredita.

Svi bitni elementi stambenih kredita sa osiguranjem, su definisani ugovorom o
regulisanju medjusobnih obaveza u poslovima osiguranja potraivanja po osnovu
stambenih kredita, koji je banka potpisala sa osiguravajuom kuom.

Ciljnu grupu korisnika stambenih kredita ine fizika lica, sa stalnim radnim
odnosom, koja su zaineresovana za kupovinu stanova ili kua u cilju reavanja ili
unapreenja stambenog prostora.


26


3.1.2. Instrumenti obezbeenja stambenih kredita

1. Hipoteka
21
zalono pravo prvog reda na odgovarajuu nepokretnost. Vrijednost
nepokretnosti mora biti u potrebnoj srazmeri sa iznosom odobrenog kredita Ukoliko je
neka druga nepokretnost predmet obezbjedjenja, potrebno je da procijenjena vrijednost te
nepokretnosti bude najmanje jednaka kupoprodajnoj vrednosti nepokretnosti koja se
kupuje. Procjenu vrijednosti nepokretnosti mora izvriti ovlaeni sudski vjetak ili drugo
ovlaeno lice prihvatljivo od strane davaoca kredita. Procijenjena vrednost nepokretnosti
mora biti verifikovana od strane Osiguravajue kue.
Predmet hipoteke moe biti nepokretna imovina fizikih lica, koja je uknjiena i bez
tereta, a koju Banka prihvati, kao to su:
- gradjevinski objekti trajnog karaktera zgrade, stanovi, porodine stambene zgrade,
ekonomske zgrade;
- banka nee prihvatiti za obezbedjenje svog potraivanja nepokretnosti kao to su:
privremeni objekti, pomoni objekti i sl.

2. Administrativna zabrana korisnika kredita, solidarnog dunika i solidarnih jemaca

3. Mjenica/e popunjene i potpisane od strane korisnika kredita, solidarnog dunika i
solidarnih jemaca kao i mjenino ovlaenje o ispunjenju blanko potpisane mjenice,
potpisan od strane korisnika kredita, solidarnog dunika i solidarnih jemaca

4. Polisa osiguranja nepokretnosti od osnovnih rizika (poar i neke druge opasnosti), sa
valutnom klauzulom, vinkulirana u korist Banke, za cio otplatni period.

5. Polisa ivotnog osiguranja za sluaj smrti korisnika kredita se moe zahtijevati kao
dodatni instrument obezbjedjenja kod rizinih zanimanja korisnika kredita ili iz nekog
drugog razloga radi smanjenja stepena rizika naplate kredita. Polisa ivotnog osiguranja
za korisnika kredita i/ili za solidarnog dunika, kod kredita sa osiguranjem kredita kod
osiguravajue kue, se realizuje na osiguranu sumu u visini odobrenog kredita, sa rokom
jednakim roku otplate kredita i vinkulira u korist banke. Ukuliko korisnik kredita nema
plaeno ivotno osiguranje, prema Pravilima Korporacije premijska stopa se uveava za
odredjeni procenat.

3.1.3. Uslovi odobravanja stambenih kredita

Kada se govori o uslovima koje korisnik kredita mora zadovoljiti kako bi ostvario
kredit, moemo govoriti o ekonomskim i pravnim uslovima. Ekonomski uslovi odnose
se na zadovoljavajuu kreditnu sposobnost, odnosno ocjenu sposobnosti vraanja kredita,
a pravni uslovi na osiguranje vraanja kredita ukoliko korisnik kredita zbog odreenih
okolnosti ne bi bio u mogunosti vratiti dospjeli kredit ili njegov dio. Uslovi za dobijanje
kredita se razlikuju od banke do banke, ovdje emo pokuati ukazati na neke generalne
pristupe.

21
Zakon o hipoteci, Sl. list Republike Srbije br. 67/04.
27

Fiziko lice da bi postalo korisnik kredita u prvom redu treba zadovoljiti uslov
kreditne sposobnosti koja se izraunava na nain da mjesena primanja korisnika
kredita umanjena za zaduenja, moraju biti u visini anuiteta kredita uveanog za odreeni
iznos (osnovicu) koja je propisana uslovima kreditiranja banke ili da 1/3 primanja
korisnika kredita podmiruje jedan mjeseni anuitet uvean za eventualna zakonska i
druga davanja. Ukoliko korisnik kredita ne zadovoljava uslov kreditne sposobnosti moe
kreditu pristupiti sudunik, odnosno vie njih u zavisnosti od uslova banke, do ispunjenja
uslova kreditne sposobnosti.

Nadalje, korisnik kredita treba osigurati irante, iji je broj propisan uslovima
pojedinog kreditnog proizvoda, a takoe i u zavisnosti od njihove kreditne sposobnosti.
irante je mogue supstituirati novanim depozitom ili zalogom nekretnine vee
vrijednosti u odnosu na kredit.

Konano, od korisnika kredita, zavisno od vrste kredita, se moe zahtijevati zalog ili
prenos vlasnitva na nekretnini ili pokretnosti radi osiguranja u vrijednosti koja je aktima
banke propisana za osiguranje kredita. Po odobrenju kredita kao uslov plasmana
sredstava kredita korisnik kredita, sudunici i iranti moraju potpisati i sudski ovjerenu
suglasnost (administrativnu zabranu) kojom ovlauju banku kreditora da radi naplate
potraivanja po ugovoru o kreditu (glavnica, kamata, naknade i drugi trokovi) moe
zaplijeniti odreeni dio linog dohotka, penzije ili drugih stalnih ili povremenih novanih
primanja.

Postupak odobravanja kredita po pravilu ima sledei tok:
1. pronalaenje nekretnine koja e biti predmet kupovine;
2. zakljuivanje predugovora za kupovinu nekretnine uz isplatu kapare;
3. podnoenje zahtjeva za kredit banci;
4. prilaganje sledee dokumentacije uz zahtjev za odobravanje kredita:
o predugovor za kupovinu nekretnine
o podaci i dokumentacija o sudunicima i irantima
o list nepokretnosti za nekretninu koja se kupuje ili drugu nekretninu
koja je predmet hipoteke;
5. procjena nekretnine po ovlaenim procjeniteljima ili specijalizovanim
organizacijama ovlatenim za procjenu nekretnine od strane banke;
6. odobrenje kredita - kada banka ocijeni da su ispunjeni svi uslovi za
odobrenje kredita donosi odluku o odobrenju od strane nadlenih tijela
banke;
7. zakljuenje Ugovora o kreditu - ugovor o kreditu zakljuuju banka i
korisnik kredita uz potpis svih inilaca kreditnog odnosa - sudunika,
iranata i hipotekarnih dunika;
8. zakljuenje Ugovora o kupovini nekretnine - korisnik kredita mora prije
poetka koritenja kredita zakljuiti ugovor o kupovini nekretnine kojim
se tano odreuje kada i kome se trebaju uplatiti sredstva iz odobrenog
kredita na ime isplate kupoprodajne cijene;
28
9. Provoenje osiguranja:
o zasnivanje zalonog prava na nekretnini koja je predmet zaloga ili
upis prenosa vlasnitva radi osiguranja.
o dostava drugih instrumenata osiguranja - administativne zabrane,
mjenice, polise osiguranja nekretnine, polise osiguranja ivota
za sluaj smrti korisnika kredita/sudunika i drugih ugovorom
utvrenih instrumenata osiguranja;
10. Plasman (korienje) kredita - konana isplata sredstava kredita
korisniku kredita.
Dokumentacija koja je potrebna za kreditnu aplikaciju:
Da bi aplikacija za kredit bila potpuna, veina banaka trai sledee:
uredno popunjen zahtjev za kredit (banka u kojoj se trai kredit kredit);
ovjerene kopije linih karata za traioca kredita, sudunika, irante i
lanove domainstva (najblia optina);
kopija prijave prebivalita za traioca kredita, sudunika, irante i lanove
domainstva;
dokaz o primanjima traioca kredita: tri zadnje platne liste, mjesto
zaposlenja, tri zadnja izvoda sa tekueg rauna (banka preko koje traioc
kredita prima lini dohodak), izjava firme o redovnim primanjima
(mjesto zaposlenja);
ako je lice koje trai kredit samostalni preduzetnik (privatno preduzee),
prijava od poreske uprave razreza poreza na neto dobit (interni
raunovoa).
Ako je namjena stambenog kredita kupovina nekretnine, potrebna jo i dodatna
dokumentacija:
predugovor o kupoprodaji nekretnine (advokat)
lis nepokretnosti od nekretnine koja je predmet kupovine
ovjerena kopija line karte i prijave prebivalita vlasnika nekretnine
(najblia optina)
Ako se stambeni kredit koristi u svrhe izgradnje objekta, pri apliciranju za kredit
potrebno je dostaviti i sledee:
graevinska dozvola ili urbanistika saglasnost
predraun radova
dokumentacija za hipoteku
ovjerena kopija line karte (najblia optina)
prijava prebivalita vlasnika nekretnine
procjena vrijednosti nekretnine u 3 kopije (ovlaeni procjenitelj).


29



3.2. POSLOVANJE KORPORACIJE ZA OSIGURANJE STAMBENIH KREDITA


3.2.1. Pojam Korporacije za osiguranje stambenih kredita


Korporacija za osiguranje stambenih kredita osigurava kredite koje banke ili druge
finansijske organizacije odobravaju fizikim licima za kupovinu, adaptaciju i izgradnju
nekretnina, a koji su obezbijeeni hipotekom. Korporacija ima svojstvo pravnog lica.
22


Kada poslovna banka potpie ugovor o osiguranju potraivanja sa Korporacijom,
svaki pojedinani kredit koji zadovoljava uslove postavjene od strane Korporacije banka
nudi na osiguranje. Ukoliko Korporacija donese odluku da prihvata da osigura odreeni
kredit, ona preuzima dio rizika nanaplativosti tog kredita, to u praksi znai 75% neto
gubitka banke po osnovu nanaplaenog kredita snosi Korporacija.

Preuzimanjem dijela rizika, Korporacija sniava ukupan rizik banke, to utie na
smanjenje kamatne stope koju banka naplauje svom klijentu. Najvea kamatna stopa
koju banka moe da naplati za kredit koji je osiguran kod Korporacije iznosi 8.95% na
godinjem nivou za model kredita sa ueem, odnosno 7.45% na godinjem nivou za
model kredita sa depozitom.


3.2.2. Djelatnost Korporacije za osiguranje stambenih kredita


Djelatnost Korporacije za osiguranje stambenih kredita ogleda se u sledeem:

1. osiguranje potraivanja po osnovu stambenih kredita koje odobravaju
banke i druge finanijske organizacije, koja su obezbijeena hipotekom;
2. posredovanje u prenosu potraivanja obezbijeenih hipotekom;
3. izdavanje hartija od vrijednosti na osnovu uspostavljene hipoteke, u skladu
sa zakonom;
4. pruanje strune pomoi dravnim organima, bankama i drugim
finansijskim organizacijama i drugim zainteresovanim licima u oblasti
poboljanja uslova za finansiranje stambene izgradnje;
5. obavljanaje drugih poslova pod uslovima predvienim Statutom i drugim
optim aktima, aktma poslovn politike i Pravilima poslovanja Korporacije.

Ukupan nominalni iznos obaveza Korporacije koje proizilaze iz obavljanja djelatnosti
Korporacije moe biti najvie do esnaest puta vei od iznosa kapitala Korporacije, dok
nominalni iznos prema pojedinanoj poslovnoj banci i pojedinanom pravnom licu

22
Zakon o Nacionalnoj Korporaciji za osiguranje stambenih kredita, Slubeni list Republike Srbije
30
utvruje se Pravilima poslovnja Korporacije. Korporacija moe sa obrazloenim
zahtjevom od Vlade zatraiti poveanje nominalnog iznosa za odreeni vremenski
period. U obavljanju svojih poslova Korporacija moe izdavati hartije od vrijednosti u
zemlji i inostranstvu, izraene u domaoj ili stranoj valuti u skladu sa zakonom.
Organi Korporacije su Upravni odbor, direktor i Nadzorni odbor. Opte akte Korporacije
ine Statut, akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, Pravila poslovanja i drugi
opti akti. Statut sadri odredbe o nazivu i sjeditu Korporacije, organima i njihovoj
djelatnosti, nainu odluivanja organa, zastupanju, postupku izmjene statuta i drugim
pitanjima od znaaja za rad Korporacije. Pravilima poslovanja Korporacije ureuju se
uslovi i nain obavljana djelatnosti Korporacije, kao i druga pitanja od znaaja za
poslovanje Korporacije.
Korporacija ta osiguranje stambenih kredita moe promijeniti oblik organizovanja u
akcionarsko drutvo, u skladu sa zakonom kojim se ureuje pravni poloaj preduzea.


3.2.3. Poslovanje Korporacije za osiguranje stambenih kredita


Ukupna suma kredita koje Korporacija moe osigurati odreena je Zakonom i u
direktnoj je zavisnosti od visine kapitala Korporacije. Ukupan nominalni iznos osiguranih
kredita koje Korporacija osigurava, prema pojedinanoj banci ili pojedinanoj
finansijskoj organizaciji, moe biti do 20% od ukupne sume kredita koja moe biti
osigurana. Najvei mogui osigurani kredit jednom fizikom licu ne moe prei 5% od
ukupne sume kredita koja moe biti osigurana. Iznosi se iskazuju u dinarima i umanjuju
se na ime rezerve za pokrie promene kursa dinara srazmerno ueu kredita sa valutnom
klauzulom u ukupnoj sumi osiguranih stambenih kredita.

Korporacija osigurava kredite koje banke ili druge finansijske organizacije odobre
fizikim licima za kupovinu, adaptaciju i izgradnju nekretnina, po kamatnoj stopi i uz
proviziju za bankarske usluge odreene poslovnom politikom banke. Korisnici osiguranja
kredita su banke ili druge finansijske organizacije sa kojima Korporacija ima zakljuen
ugovor o osiguranju kredita i regulisanju meusobnih obaveza u poslovima osiguranja
kredita za obezbeenje dijela kredita koje banke ili druge finansijske organizacije
odobravaju fizikim licima. Ugovorom izmeu Korporacije i banaka reguliu se
osiguranje kredita, naplata banaka ili drugih finansijskih organizacija od Korporacije u
sluaju nastupanja osiguranog sluaja, kontrola namenskog korienja kredita osiguranih
kod Korporacije, plaanje premije osiguranja kao i sva druga pitanja od znaaja za
ugovorni odnos Korporacije i banke ili druge finansijske organizacije.
23


Korporacija za osiguranje stambenih kredita pismeno poziva banke i druge finansijske
organizacije da podnesu prijavu za zakljuenje ugovora sa Korporacijom. Prijava banke
ili druge finansijske organizacije obavezno sadri sledee bitne elemente:

1) naziv i sjedite, broj reenja registarskog suda, broj reenja Centralne banke o
izdavanju dozvole za rad, matini broj, poslove koje obavlja u smislu zakona kojim se

23
Nacionalna Korporacija za osiguranje stamnenih kredita (NKOSK), Pravila poslovanja NKOSK
31
ureuju banke i druge finansijske organizacije, mreu, status organizacionih dijelova i
ovlaenja organizacionih dijelova u pravnom prometu;

2) osnovne podatke o poslovnoj i razvojnoj politici banke ili druge finansijske
organizacije, a naroito podatke o dijelu poslovne politike koja regulie kriterijume za
odobravanje kredita fizikim licima (politika rizika) i podatke o planiranim sredstvima za
plasman u stambene kredite fizikim licima, politici kamatnih stopa, visini provizija i
drugim bitnim uslovima za ovu vrstu plasmana; i druge podatke keje zatrai Korporacija.

Uz prijavu za zakljuenje ugovora, banka ili druga finansijska organizacija podnosi
dokumentaciju iz koje se moe sagledati njena organizacija i poslovanje, a naroito:

1) ugovor o osnivanju i statut banke ili druge finansijske organizacije;
2) reenje registarskog suda, sa prilozima, o upisu banke ili druge finansijske
organizacije u sudski registar;
3) reenje o izdavanju dozvole za rad;
4) poslednji godinji i periodini bilans stanja i uspjeha;
5) poslednji reklasifikovani bilans stanja i uspjeha;
6) izvetaj ovlaenog revizora o izvrenoj reviziji poslednjeg godinjeg obrauna;
7) poslednji izvjetaj o usklaenosti poslovanja sa odredbama zakona kojim se
ureuju banke i druge finansijske organizacije;
8) podatke o licima sa posebnim ovlaenjima i odgovornostima;
9) izjavu da je upoznat sa Pravilima poslovanja Korporacije i da e se pridravati
odredaba Pravila poslovanja, vaeeg programa rada i drugih optih akata
Korporacije, kao i da e u odnosima sa Korporacijom postupati uz potovanje naela
zakonitosti i poslovnog morala,
10) izjavu o prihvatanju srazmernog uea u podjeli rizika.

Korporacija odluuje o podnijetoj prijavi banke ili druge finansijske organizacije,
razmatrajui sve okolnosti prijave, priloenu dokumentaciju uz prijavu, a naroito:

1) dio poslovne politike banke ili druge finansijske organizacije koja regulie
kriterijume za odobravanje kredita fizikim licima (politika rizika);
2) podatke o planiranim sredstvima za plasman u stambene kredite fizikim licima;
3) politici kamatnih stopa, visini kamatnih stopa, visini provizije i drugih uslova pod
kojima banka ili druga finansijska organizacija odobrava kredit;
4) stepen naplativosti po do sada odobrenim a dospjelim kreditima banke ili druge
finansijske organizacije;
5) prihvatanje banke ili druge finansijske organizacije da sa Korporacijom podijeli
rizik naplate kredita srazmerno preuzetim obavezama, po ugovoru o regulisanju
meusobnih odnosa u poslu osiguranja stambenih kredita.

Ugovor o osiguranju kredita se zakljuuje po individualnoj emi za osiguranje.
Pod individualnom emom za osiguranje podrazumijeva se razmatranje svakog
pojedinanog zahtjeva banke ili druge finansijske organizacije za osiguranje kredita.
Korporacija samostalno vri analizu kreditnog aranmana i evaluaciju zahtjeva za
32
osiguranje kredita. Upravni odbor Korporacije moe, svojom odlukom, odobriti da se
saradnja sa odreenom bankom ili drugom finansijskom organizacijom u cjelosti ili
djelimino, pod odreenim uslovima, odvija po automatskoj emi osiguranja, u
skladu sa uslovima i kriterijumima za osiguranje kredita iz ovih pravila, Programa
rada i drugih akata Korporacije i utvrditi okvirni iznos za osiguranje kredita za takvu
banku ili drugu finansijsku organizaciju. Pod automatskom emom osiguranja kredita
podrazumeva se osiguranje kredita odreene banke ili druge finansijske organizacije
bez razmatranja svakog pojedinanog zahtjeva, a u okviru limita utvrenog odlukom
Upravnog odbora Korporacije.

Osiguranje kredita

Odluku o osiguranju pojedinih stambenih kredita donosi Odbor za osiguranje
kredita, kao tijelo Korporacije.

Korporacija osigurava kredite po individualnoj emi osiguranja na osnovu
zakljuenog ugovora, pismenog zahteva banke ili druge finansijske organizacije za
osiguranje kredita i odluke Odbora za osiguranje kredita. Kriterijumi kojima se
rukovode Odbor za osiguranje kredita i struna sluba Korporacije u postupku
donoenja odluke osiguranju kredita su:

1) ocjena o kreditnoj sposobnosti zajmoprimca;
2) ocjena o kreditnoj sposobnosti jemca;
3) kvalitet instrumenata obezbeenja;
4) usaglaenost podnetog kredita za osiguranje sa programom rada i optim pravilima
za osiguranje stambenih kredita kod Korporacije;
5) urednost u izmirenju obaveza u prethodnom periodu zajmoprimca i jemca;
6) dosadanje iskustvo u radu Korporacije sa bankom ili drugom finansijskom
organizacijom koja je podnijela zahtjev za osiguranje;

Korporacija utvruje i razrauje nain vrednovanja pojedinih kriterijuma prilikom
ocjene pojedinih zahteva za osiguranje. Kada je svaki od ore navedenih kriterijuma
razmotren, struna sluba Korporacije podnosi Odbru za osiguranje kredita i sledee
bitne elemente:

1) iznos kredita koji se osigurava;
2) rok vaenja osiguranja;
3) instrumente obezbeenja kredita i ocjenu istih u skladu sa kriterijumima;
4) visinu premije osiguranja;
5) druge posebne uslove.

Korporacija je obavezna da svoju odluku o prihvatanju ili odbijanju zahtjeva
banke ili druge finansijske organizacije za osiguranje kredita, sainjenu u pisanoj
formi, odmah po donoenju dostavi podnosiocu zahtjeva.

33
Na ime osiguranja kredita, banke i druge finansijske organizacije plaaju
Korporaciji premiju osiguranja u visini utvrenoj odlukom Upravnog odbora
Korporacije, u roku od pet radnih dana od prijema fakture Korporacije. Za kredite
koji imaju valutnu klauzulu, premija se naplauje u dinarskoj protivvrijednosti,
obraunatoj po srednjem kursu NBS na dan plaanja. U odreenim sluajevima,
Upravni odbor Korporacije moe odluiti da za osiguranje kredita nee naplatiti
premiju ili da e premiju naplatiti po nioj stopi od stope utvrene posebnom
odlukom, ili na drugi odgovarajui nain, u skladu sa odlukom Korporacije.
Programom rada mogue je utvrditi maksimalni procenat uea osiguranih kredita
po pojedinim regionima, gradovima, bankama ili nekom drugom kriterijumu, ako se
za to ukae potreba zbog odravanja prihvatljivog nivoa rizika na nivou Korporacije.

Korporacija moe raskinuti ugovor sa bankom ili drugom finansijskom
organizacijom i odbiti dalje osiguranje kredita u sledeim sluajevima:

1) ukoliko Korporacija utvrdi da banka ili druga finansijska organizacija ne potuje
odredbe ugovora ili izvri promene uslova u ugovoru o kreditu koji je osiguran, bez
prethodne pisane saglasnosti Korporacije;
2) ukoliko se bilo koji podaci, izjava ili dokumenti u vezi sa osiguranim kreditom
koje je banka ili druga finansijska organizacija dostavila Korporaciji pokau netanim
u bilo kojoj pojedinosti koja je bila od znaaja prilikom donoenja odluke o
osiguranju kredita;
3) u drugim sluajevima utvrenim ugovorom izmeu Korporacije i banke ili druge
finansijske organizacije.

Sam proces osiguranja stambenih predita ko Korporacije odvija se u sledeim
koracima:

- Banka ili druga finansijska organizacija sklapa ugovor sa Korporacijom u kome
se obavezuje da e ponuditi na osiguranje svaki stambeni kredit koji eli da
odobri, akoji se uklapa u kriterijume Korporacije;
- Banka podnosi zahtjeve za osiguranje pojedinanih stambenih kredita;
- Korporacija vri kreditnu analizu zajmoprimaoca i obezbeenja prema interno
ustanovljenim kriterijumima;
- Osiguranje kredita se prihvata ili odbija. Odbijanje osigurnja ne spreava banku
da odobri kredit;
- Korporacija ozdaje polisu osiguranja banci, kojom se obavezuje da e nadoknaditi
75 % neto gubitka banke, ako nastupi osigurani sluaj.

Kada dunik prestane da plaa anuitete banci, banka proglaava kredit dospjelim u
cjelosti. Tada se odvija proces isplate po polisi osiguranja stambenog kredita.
Procedura isplate po polisi je sledea:

- Banka upuuje Korporaciji zahtjev za naplatu po polisi osiguranja stambenog
kredita;
34
- Korporacija vri isplatu nenaplaenih anuiteta i nastavlja da mjeseno plaa
anuitete banci do momenta naplate banke iz sredstava obezbjeenja;
- Banka pokree naplatu iz sredstava obezbjeenja, a po prodaji hipotekovane
nekretnine sredstva se deponuju na namjenki raun banci;
- Sredstva sa namjenskog rauna se isplauju prema sledeem redosledu, a u skladu
sa finalnim obraunom Banke i Korporacije:
1. Korporaciji se vraa suma isplaena na ime neisplaenih anuiteta
dunika;
2. U sluaju da preostala suma nije dovoljna da se pokriju
potraivanja po kreditu, Korporacija vri nadoknadu 75% neto
gubitka banke.
3. Ukoliko suma nadmauje sve obaveze prema Korporaciji i banci,
ostatak sredstava se isplauje duniku.































35

4. POJAM OSIGURANJA IVOTA
ZA SLUAJ SMRTI KORISNIKA KREDITA
24




Osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita zakljuuje se po Posebnim
uslovima za osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita i odgovarajuim tarifama
za riziko osiguranje ivota, a u skladu sa Odlukom o ogranienju osiguranih suma.
25


Ugovorom o osiguranju ivota za sluaj smrti (riziko osiguranje) osigurava se samo
rizik smrti osiguranika (korisnika kredita). Ako osiguranik doivi ugovoreni rok isteka
osiguranja ne postoji nikakva obaveza osiguravaa.

Uz ovaj vid osiguranja nije mogue ukljuiti dopunski rizik osiguranja nezgode niti
neki drugi rizik vezan za osiguranje lica. Ovim ugovorom o osiguranju moe biti
osigurano samo jedno lice.

Osigurati se mogu fizika lica korisnici kredita, s tim da istek osiguranja mora biti
najkasnije u godini u kojoj osiguranik navrava 65 godina ivota, to znai da stope za
ovu vrstu riziko osiguranja postoje samo do 65 godina starosti osiguranika.

Osiguranje se, po pravilu, ugovara na osiguranu sumu u visini odobrenog kredita
(glavnog duga), odnosno ostatka glavnog duga, ali najvie do iznosa utvrenog Odlukom
o ogranienju osiguranih suma.

Zavisno od iznosa osigurane sume osiguranje se ugovara sa ili bez ljekarskog
pregleda.

Korisnik osiguranja za sluaj smrti je banka koja je osiguraniku odobrila kredit, do
visine glavnog duga, a iznad tog iznosa lice koje je u polisi odreeno za korisnika
osiguranja.

Osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita moe se ugovarati sa
jednokratnom, godinjom ili mjesenom uplatom premije.

Osiguranje sa jednokranom uplatom premije zakljuuje se po tarifi II tarifnoj grupi
1, Tarifa osiguranja ivota.

Premija se obraunava na osnovu ogovorene sume, pristupne starosti osiguranika i
trajanja osiguranja.

Ugovorena osigurana suma je fiksna u toku cijelog trajanja osiguranja. Premija se
plaa u jednokratnom iznosu, unaprijed, prilikom zakljuenja ugovora o osiguranju.

24
Uputstvo za sprovoenje osiguranja ivota za sluaj smrti korisnika kredita, Loven Osiguranje, 2006.
25
Ova odluka se odnosi na to da osigurana suma u ovom sluaju moe iznositi maksimalno 60.000 eura.
36

Polisa se moe tampati i uruiti osiguraniku samo pod jednim uslovom, da je
prethodno izvrena uplata premije, o emu je podnijet odgovarajui dokaz, koji se
obavezno prilae uz ponudu i uva zajedno sa ostalim prilozima.

U sluaju smrti osiguranika u toku trajanja osiguranja obaveza osiguravaa utvruje se
prema zakljuenom ugovoru i Posebnim uslovima za osiguranje ivota za sluaj smrti
korisnika kredita. Korisnik osiguranja je banka davalac kredita, do visine ostatka
osnovnog duga, a preko tog iznosa lice koje je u polisi odreeno za korisnika.

Osiguranje sa godinjom uplatom premije zakljuuje se po Tarifi II, tarifnoj grupi 3
Tarifa osiguranja ivota. Osigurana suma za prvu godinu osiguranja ugovara se u visini
odobrenog kredita, ali najvie do iznosa koji je utvren Odlukom o ogranienju
osiguranih suma.

Premija za prvu godinu osiguranja obraunava se na osnovu ugovorene osigurane
sume i pristupne starosti osiguranika. Za naredne godine osigurana suma je jednaka visini
ostatka glavnog duga na poetku svake godine osiguranja, gdje se iznosi utvruju na
osnovu anuitetnog plana otplate kredita, koji ini sastavni dio ugovora o osiguranju, a u
skladu sa Odlukom o ogranienju osiguranih suma. Premija za naredne godine osiguranja
obraunava se na osnovu aktuelne osigurane sume na poetku svake godine osiguranja i
aktuelne pristupne starosti osiguranika.

Godinja premija dospijeva za naplatu svake godine prvog dana u mjesecu poetka
osiguranja.

Polisa osiguranja se odnosi na cijeli period trajanja osiguranja, s tim da se osigurana
suma i premija iskazana u polisi, odnosi na prvu godinu trajanja osiguranja. Prilog uz
polisu ini pregled osiguranih suma i premija po godinama trajanja prema anuitetnom
planu otplate kredita i Posebnim uslovima. Ovaj prilog se izrauje na osnovu unijete
ponude i podataka o visini ostatka glavnog duga, ini sastavni dio polise i obavezno se
prilae uz polisu.

Premija za prvu godinu plaa se prilikom zakljuenja ugovora. tampa polise i
uruenje iste osiguraniku dozvoljeni su samo ako je podnijet dokaz o izvrenoj uplati
premije. U sluaju eventualnih naknadnih promjena anuitetnog plana izrauje se novi
prilog uz polisu, sa adekvatnim prikazom i obraunom osiguranih suma i premije.

Ako nastupi smrt osiguranika u toku trajanja osiguranja, obaveze osiguravaa se
utvruju prema odredbama Posebnih uslova osiguranja
26
i zakljuenom ugovoru.

Korisnik osiguranja je banka davalac kredita do visine ostatka osnovnog duga, a za
eventualnu razliku od aktuelne osigurane sume, lice koje je u polisi odreeno za korisnika
osiguranja.


26
Posebni uslovi osiguranja za sluaj smrti korisnika kredita, LovenOsiguranje AD Podgorica
37

Osiguranje sa mjesenom uplatom premije zakljuuje se po Tarifi II, tarifnoj grupi
2 Tarifa osiguranja ivota. Osigurana suma za prvi mjesec osiguranja ugovara se u visini
odobrenog kredita, ali najvie do iznosa koji je utvren Odlukom o ogranienju
osiguranih suma.

Premija za prvi mjesec osiguranja obraunava se na osnovu ugovorene osigurane
sume i pristupne starosti osiguranika. Za svaki naredni mjesec osigurana suma je jednaka
visini ostatka glavnog duga na poetku svake godine osiguranja, gdje se iznosi utvruju
na osnovu anuitetnog plana otplate kredita, koji ini sastavni dio ugovora o osiguranju.
Premija za naredne godine osiguranja obraunava se na osnovu aktuelne osigurane sume
na poetku svakog mjeseca osiguranja i aktuelne pristupne starosti.

Polisa osiguranja se odnosi na cijeli period trajanja osiguranja, s tim da se osigurana
suma i premija iskazana u polisi, odnosi na prvi mjesec trajanja. Prilog uz polisu ini
pregled osiguranih suma i premija po mjesecima trajanja prema anuitetnom planu otplate
kredita i Posebnim uslovima. Ovaj prilog se izrauje na osnovu unijete ponude i podataka
o visini ostatka glavnog duga, ini sastavni dio polise i obavezno se prilae uz polisu.



4. 1. PRIBAVA OSIGURANJA



Ugovor o osiguranju ivota za sluaj smrti korisnika kredita zakljuije se na osnovu
pismene ponude osiguranika, ugovora o kreditu koji je osiguranik zakljuio sa bankom,
anuitetnog plana otplate kredita, a po potrebi i drugih priloga uz ponudu.

Ponuda se podnosi na unificiranom obrascu osiguravaa za odgovarajui oblik
osiguranja.

Ponuda je osnovni dokument iz koga se crpe podaci za polisiranje i formiranje
matine datoteke osiguranika.

Unos podataka sa ponude, naplata premije i tampa polise i priloga uz polisu,
evidentiranje podataka o naplati premije i praenje promjena u toku trajanja vri se
decentralizovano kod osiguravaa u skladu sa posebnim uputstvom.

Ukoliko se osiguranje ugovara sa ljekarskim pregledom uz ponudu se obavezno
prilae izvjetaj ljekara uz ponudu za osiguranje za sluaj smrti korisnika kredita sa
miljenjem ljekara cenzora o zdrastvenoj podobnosti ponuaa za prijem u osiguranje.




38


4. 1. 1. Primjer izraunavanja premije


Banka zahtijeva da osiguranik ima polisu ivotnog osiguranja, za sluaj smrti i
da su prava iz osiguranja vinkulirana na banku tj. da korisnik osiguranja ukoliko se
desi osigurani sluaj bude banka u iznosu ostatka glavnog duga. Osiguranik se
odluuje da godinje plaa premiju osiguranja.

Kao to je gore navedeno, ova vrsta osiguranja ivota zakljuuje se po odobrenju
kredita od strane banke. Dokumentacija koja je potrebna da bi se zakljuio ugovor o
osiguranju su odluka o odobrenju kredita i anuitetnu plan tj. plan otplate kredita. Na
osnovu ovih dokumenata popunjava se ponuda o osiguranju ivota a kasnije se ti podaci
prenose na polisu osiguranja ivota za sluaj smrti korisnika kredita.

Ovo je konkretan primjer izraunavanja premije za sluaj smrti korisnika kredita.
Premija se inae izraunava i plaa plaa u godinjim ratama, stim to se premija za prvu
godinu osiguranja plaa odmah pri izdavanju polise

Osiguranje sa godinjom uplatom premije zakljuuje se po Tarifi II tarifnoj
grupi 3 Tarife osiguranja ivota.
27


U sluaju eventualnih naknadnih promjena anuitetnog plana izrauje se novi prilog uz
polisu, sa adekvatnim prikazom i obraunom osiguranih suma i premije.

Ako nastupi smrt osiguranika u toku trajanja osiguranja, obaveze osiguravaa se
utvruju prema odredbama Posebnih uslova osiguranja
28
i zakljuenom ugovoru.

Korisnik osiguranja je banka davalac kredita do visine ostatka osnovnog duga, a za
eventualnu razliku od aktuelne osigurane sume, lice koje je u polisi odreeno za korisnika
osiguranja.

Pretpostavljamo da je Marko Markovi star 36 godina, zakljuio ugovor sa bankom
za kredit u iznosu od 10.000,00 na period od 5 godina sa mjesenim plaanjem rata.

Na osnovu podataka iz prethodnog primjera, banka dostavlja anuitetni plan otplate
kredita:





27
Prema uputstvima za sprovoenje osiguranja za sluaj smrti korisnika kredita.
28
Posebni uslovi osiguranja za sluaj smrti korisnika kredita, Loven Osiguranje AD Podgorica.
39


Slika br. 10: Anuitetni plan plan otplate kredita












40



Na osnovu informacija iz anuitetnog plana moemo uoiti kolike su osigurane sume
na poetku godine trajanja osiguranja.
Na poetku osiguranja zakljuuje se ugovor na 10.000,00 osigurane sume tj.
visina iznosa odobrenog kredita. Kod riziko osiguranja tehnika premija je 80% i reijski
dodatak 20%, s tim da postoji dodatni vei rizik za smrt, 20% od tehnike premije.

Za osiguranu sumu od 10.000,00 EUR-a premija bi bila

10 , 21
00211 , 0 00 , 000 . 10
36
36

P
P

Na osnovu dostavljenog anuitetnog plana moe se vidjeti da su osigurane sume za
naredne godine osiguranja: 8.329,08; 6.507,77; 4.522,54 i 2.358,65 respektivno.
Promjenom godina starosti osiguranika mijenja se i premija osiguranja za jedinicu
osigurane sume. Shodno tome, premija za drugu, treu, etvrtu i petu godinu osiguranja
je:

41 , 18
00221 , 0 08 , 329 . 8
37
37

P
P

Za treu godinu osiguranja kada osiguranik ima 38 godina i osigurana suma je
6.507,77 premija je:

41


74 , 12 38 P

Na poetku etvrte godine trajanja osiguranja osigurana suma je 4.522,54 tako da
je premija:


48 , 11
39
P

I na kraju za petu godinu osiguranja kada je osigurana suma 2.358,65 premija je:


07 , 6 40 P
U ugovorima osiguranja ivota za sluaj smrti nema uestvovanja u dobiti
osiguravaa i ugovor nije mogue otkupiti. Ugovor traje koliko i otplata kredita.


















42
Osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita zauzima sve znaajnije mjesto u
portfelju osiguravaa koji u svojoj ponudi imaju osiguranje ivota. Voeni imperativom
da na adekvatan nain odgovore potrebama korisnika svojih usluga, osiguravai svoje
proizvode prilagoavaju deavanjima u okruenju. Posmatrajui ponudu osiguranja
ivota na tritu osiguranja zemalja u okruenju u kojima je takoe ekspanzija kreditne
aktivnosti poslovnih banaka, moe se uoiti da je svuda prisutno riziko osiguranje ivota
korisnika kredita. Postoje brojni modaliteti ovog osiguranja, ali imajui u vidu platenu
sposobnost graana koji ulaze u kreditne aranmane, najinteresantnije od svih je
osiguranje za sluaj smrti korisnika kredita.
29


Analizirajui zahtjeve poslovnih banaka koje pored niza instrumenata obezbeenja sve
ee zahtijevaju i polisu osiguranja ivota korisnika kredita gdje je kao korisnik
osiguranja imenovana banka, osiguravai su kreirali proizvod koji u potpunosti
zadovoljava potrebe poslovnih banaka, ali i korisnika kredita.

Ugovorom o osiguranju ivota za sluaj smrti (riziko osiguranje) korisnika kredita
osigurava se samo rizik smrti osiguranika. Ako osiguranik doivi ugovoreni rok isteka
osiguranja ne postoji nikakva obaveza osiguravaa. Ugovor se zakljuuje na odreeno
vrijeme, i to po pravilu na period trajanja otplate kredita. Osigurati se mogu samo zdrava
lica, od navrene 14. godine ivota, s tim da osiguranje istie najkasnije u godini u kojoj
osiguranik navrava 65. godina ivota. Osiguranik je u ovom sluaju lice na iji se ivot
osiguranje odnosi, a koje je sa bankom zakljuilo u svoje ime i za svoj raun ugovor o
kreditu.

Da bi ova polisa mogla da predstavlja instrument obezbeenja kredita, kao korisnik za
sluaj smrti osiguranika imenuje se banka davalac kredita i to u visini ostatka glavnog
duga, najvie do iznosa ugovorene sume. Ugovorom o osiguranju definie se u toku
trajanja otplate kredita nije mogue iskljuiti banku koja je odobrila kredit, kao korisnika
za sluaj smrti.

S obzirom na visine kredita koji se odobravaju i rizik koji se zakljuenjem ugovora o
osiguranju ivota za sluaj smrti korisnika kredita preuzima od strane osiguravaa
postavljena su i ogranienja osiguranih suma. Analizom uslova osiguravaa, koji
zakljuuju ove vrste ugovora o osiguranju, doli smo do sledeih ogranienja:

- ugovorena osigurana suma do 20.000 EUR-a; osiguranje je mogue izvriti bez
izvrenog ljekarskog pregleda;
- ugovorena osigurana suma preko 20.000 do 60.000 EUR-a; osiguranje se
zakljuuje uz prethodno izvren ljekarski pregled i konstataciju da je potencijalni
osiguranik zdrava osoba.




29
Prof. Dr. D.Mrki, G.Tomaevi-Drai: Polisa osiguranja ivota u funkciji dobijanja komercijalnih
kredita, Zbornik radova, Pali 2006. godine,str.178.
43

5. SARADNJA SA BANKAMA U SPROVOENJU OSIGURANJA
IVOTA ZA SLUAJ SMRTI KORISNIKA KREDITA


5. 1. BANKE KAO AKTIVNI UESNICI U POSLOVIMA OSIGURANJA


Razvoj novih vidova poslovanja na finansijskom tritu, kao i zahtjevi komitenata,
doveli su vremenom do odreenih promjena u klasinom poslovanju banaka,
osiguravajuih drutava i drugih uesnika na finansijskom tritu. Kao posledica
globalizacije i drugih prateih faktora danas je uobiajno da velike kompanije u okviru
svoje ponude nude komitentima raznovrsnu lepezu usluga koja obuhvata sve mogunosti
ulaganja slobodnih sredstava, ukljuujui i investicije, ulaganje u hartije od vrijednosti i
transakcije sa njima, klasine bankarske usluge i usluge osiguranja. Osnovni motiv
ovakvog nastupa na tritu je smanjenje trokova distribucije pojedinih proizvoda,
poveanje profita i eliminacija konkurencije.
30


Svojevremeno su u veini zemalja poslovi banaka bili striktno odvojeni od poslova
osiguranja i zakonska regulativa je bila veoma rigidna jer se smatralo da je mogue da
doe do zloupotreba u toku poslovanja, kao i da se efikasna kontrola poslovanja banaka i
osiguravajuih kompanija ne bi mogla sprovesti ako bi se dozvolilo da se banke u bilo
kom vidu bave poslovima osiguranja.

Banke su se tritu osiguranja u zemljama lanicama Evropske unije kao aktivni
uesnici posebno angaovale krajem 80-tih i poetkom 90-tih godina prolog vijeka.
Pojedine velike banke su osnivale osiguravajue kompanije koje su se bavile poslovima
ivotnih osiguranja i penzija, tako da su na svojim alterima nudile klijentima proizvode
svojih osiguravajuih kompanija. Na taj nain su banke uspjele da obezbijede znaajan
izvor prihoda uz korienje postojeih baza podataka o klijentima kao i svojih ljudskih i
prodajnih resursa. U Francuskoj,
31
Njemakoj, Velikoj Britaniji, Irskoj i paniji
32
su
banke bile veoma aktivne, prodaja poslova osiguranja je postala znaajan izvor ukupnog
prihoda banaka, i banke su ak poele da kreiraju sopstvene proizvode osiguranja.

Prednost prodaje proizvoda osiguranja preko altera banaka se za osiguravae ogleda
u injenici da su trokovi distribucije bili nii od onih koji su uobiajeni u klasinim
nainima distribucije produkata osiguranja. Osiguravajue kompanije su stoga krenule da
kupuju akcije banaka ili da ih osnivaju kao i da usavravaju svoje proizvode i vre obuku
bankarskih kadrova u cilju strune prodaje proizvoda osiguranja.

30
Osiguranje u svetu novog zakonodavstva, Zbornik radova, Pali 2005. godine.
31
Procjena je da su u Francuskoj skoro pola francuskog novog osiguranja ivota prodavale banke i Predica-
u, podrunica Credit Agricole, koja je druga najvea francuska kompanija za osiguranje ivota samo posle
dvije godine rada.
32
U paniji su banke dominirale tritem osiguranja na taj nain to su pet osiguravajuih kompanija od
osam vrhunskih kompanija bile podrunice banaka.
44

U svijetu je danas uobiajena povezanost banaka i osiguravajuih kompanija kako
putem kapital odnosa tako i putem uspostavljanja poslovne saradnje po raznim
osnovama. Povezivanje se javlja u obliku zajednikog ulaganja (joint venture) i drugih
raznih oblika trinih aranmana (marketing agreements),
33
koordinacijom upravljanja uz
zajedniki razvoj proizvoda i meusobno korienje baza podataka o klijentima.
34

Tradicionalno dio plasmana osiguravajuih drutava se odvija preko banaka, a sa druge
strane banke sarauju sa osiguravajuim kompanijama i na taj nain to na svojim
alterima nude proizvode osiguranja kao i proizvode sa elementima bankarstva i
osiguranja. U veini evropskih zemalja
35
je zakonskom regulativom dozvoljena
distribucija produkata osiguranja preko banaka. Distribucija proizvoda ivotnog
osiguranja najrazvijenija je u Evropi, s tim da je posebno razvijena u Francuskoj,
Portugaliju, paniji i Italiji. Udio bankoosiguranja se u ukupnim kanalima prodaje
proizvoda ivotnog osiguranja u ovim zemljama kree od 60% do 70%.




5. 2. UGOVARANJE OSIGURANJA IVOTA ZA SLUAJ SMRTI KORISNIKA
KREDITA SA BANKAMA



S obzirom na to da su banke nosioci prava sa polise o osiguranju ivota za sluaj
smrti korisnika kredita i da se zakljuivanje ovakvog ugovora o osiguranju vri tek po
odobrenju kredita od strane banke, osiguravajue kompanije sa bankama sklapaju
pojedinane ugovore o osiguranju ivota. Predmet ugovora je osiguranje ivota za sluaj
smrti korisnika kredita. Ugovorom su odreena prava i obaveze banaka i osiguravaa kao
i uslovi pod kojima se zakljuuje ovaj vid osiguranja.

U ugovoru stoji da se polise za osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita
zakljuuju prema spisku koji sadri: ime i prezime korisnika kredita, jedinstveni matini
broj, adresu i mjesto stanovanja, ime firme gdje je zapoljen, iznos kredita, rok otplate i
anuitetnog plana otplate kredita. Banka, korisnik osiguranja se obavezuje da osiguravau
dostavlja spisak novozakljuenih korisnika kredita. Na osnovu dostavljenih spiskova
izdaju se polise koje vae od 01. u narednom mjesecu i trajanje osiguranja je rok otplate
kredita. Sve eventualne promjene u otplati kredita korisnik osiguranja je duan dostavljati
osiguravau u pismenoj formi.

Ugovorom o osiguranju ivota za sluaj smrti korisnika kredita, osigurava preuzima
obavezu da u sluaju smrti osiguranika/korisika kredita u toku trajanja osiguranja isplati
korisniku osiguranja osiguranu sumu ili njen dio. Poslovnoj banci koja je zakljuila sa

33
D.uleju, Banke na tritu osiguranja, Pravni ivot br. 10/2002.str.258.
34
P.Kapor, Bankarsko osiguranje, zbornik radova Osiguranje na prekretnici, Vrnjaka banja, 2004, str.147.
35
U Engleskoj je doputeno da banke i osiguranja uzajamno prodaju produkte i usluge.
45
osiguranikom ugovor o kreditu u sluaju nastanka osiguranog sluaja isplauje se
osigurana suma ili njen dio do visine ostatka glavnog duga, a iznad tog iznosa licu koje je
na polisi, pored banke odreeno za korisnika. Kao i kod drugih oblika osiguranja ivota i
kod riziko osiguranja za sluaj smrti korisnika kredita osigurava u svojim uslovima
osiguranja definie iskljuenja i ogranienja svojih obaveza. Obaveza osiguravaa da
isplati osiguranu sumu ili njen dio ne postoji ako je do smrti osiguranika dolo:
- usled pokuaja ili izvrenja samoubistva,
- usled zemljotresa,
- usled rata, graanskog rata, ratnih operacija,
- usled ustanka, nemira, pobuna ili slinih dogaaja,
- usled sabotae ili teroristikih akcija iz politikih pobuda, ako je osiguranik u
navedenim dogaajima aktivno uestvovao,
- pri pripremanju, pokuaju ili izvrenju umiljajnog krivinog djela, kao i pri bjegu
posle takve radnje.

U prethodno navedenim sluajevima osigurava isplauje do tada prikupljenu
matematiku rezervu, ali samo u sluaju da je osiguranje zakljueno na period dui od
godinu dana osiguranje sa viegodinjim trajanjem i sa jednokratnim plaanjem
premije.

Ukoliko korisnik osiguranja fiziko lice namjerno izazove smrt osiguranika,
osiguranik nije u obavezi da korisniku fizikom licu isplati osiguranu sumu, ali je
duan da banci kreditoru isplati osiguranu sumu ili njen dio do visine ostatka glavnog
duga.

Takoe, obaveza osiguravaa da isplati osiguranu sumu ili njen dio ne postoji ukoliko
je smrt osiguranika nasupila kao posledica vanih okolnosti, koje je osiguranik preutao
prilikom zakljuenja ugovora, a odnosile su se na njegovo zdravstveno stanje. Osigurava
nije u obavezi da isplati osiguranu sumu, odnosno naknadu ako je u asu zakljuenja
ugovora ve nastao osigurani sluaj ili je taj bio u nastupanju ili je bilo izvjesno da e
nastupiti ili ako je ve tada bila prestala mogunost da on nastane.
36


S obzirom da premija osiguranja ivota nije utuiva ukoliko osiguranik ugovori
osiguranje sa godinjim plaanjem premije i ne plati premiju mjesec dana od njene
dospjelosti, osigurava moe pismenim putem da pozove osiguranika da plati dospjelu
premiju. Ako osiguranik ne plati premiju ni posle dva mjeseca od njene dospjelosti,
osigurava osiguraniku i banci davaocu kredita alje novu opomenu, odnosno
obavetenje o neplaanju premije sa posledicama neplaanja. U sluaju da premija ne
bude plaena ni nakon tri mjeseca od dospjelosti, osigurava smatra da je osiguranik
odustao od ugovora o osiguranju. Osigurava je duan da u tom sluaju obavijesti banku
kreditora o odustanku osiguranika od ugovora o osiguranju i prestanku svoje obaveze za
isplatu osigurane sume.



36
Prof.Dr.D.Mrki, G.Tomaevi-Drai: Polisa osiguranja ivota u funkciji dobijanja komercijalnih
kredita, Savetovanje Pali 2006, str.180.
46
Ugovor o osiguranju prestaje da vai, bez obzira na ugovoreno trajanje, kada:

- nastupi smrt osiguranika,
- istekne kalendarska gdina u kojoj osiguranik navri 65 godina ivota,
- nije plaena premija prema uslovima osiguravaa,
- jedna od ugovornih strana raskine odustane od ugovora, u skladu sa uslovima
osiguravaa,
- istekne godina osiguranja za koju je plaena premija, u sluaju ranije otplate
kredita.

Ako u toku trajanja osiguranja nastupi osigurani sluaj smrt osiguranika, korisnik
osiguranja banka kreditor podnosi pismenu prijavu osiguravau, kao i dokaznu
dokumentaciju: polisu osiguranja, izvod iz matine knjige umrlih, izvjetaj ljekara o
uzroku smrti i dokaz o visini ostatka glavnog duga korisnika kredita po zakljuenom
ugovoru. Banka kreditor u obavezi je da dokae da se po osnovu ugovora o kreditu nije
prethodno namirila na neki drugi nain, ili ako se banka namirila dijelom putem nekog
drugog instrumenta obezbeenja, mora da izjavi koliki je dio glavnog duga preostao da se
podmiri po osnovu polise osiguranja ivota. Osigurava je u obavezi da nakon
kompletiranja dokumentacije i utvrivanja postojanja obaveze i njene visine, u
zakonskom roku isplati korisniku naknadu po osnovu osiguranja.


























47


6. TENDENCIJE OSIGURANJA IVOTA I PREDLOZI ZA NOVU
REGULATIVU





Sa aspekta pojedinca (osiguranika), osim svoje osnovne namjene, polisa osiguranja
ivota kao hartija od vrijednosti omoguava dugoronu tednju i istovremeno moe
posluziti kao obezbeenje za dobijanje raznih vrsta kredita, bilo da je u pitanju lina
investicija (stan, automobil, namjetaj) ili privatan biznis. Kod odobravanja stambenih i
komercijalnih vrsta kredita banke insistiraju na zalozi polise ivotnog osiguranja kao
jednom od najsigurnijih vidova obezbeenja. Zbog toga u privredno razvijenim zemljama
nije rijetkost da jedan ovek posjeduje dvije ili vie polisa ivotnog osiguranja. Takoe u
praksi poslodavci ugovaraju ivotna osiguranja za svoje radnike ili bar za dio onih do
kojih mu je posebno stalo da ih dodatno stimuliu i zadre.
Veina drava osobitu panju posveuje ovoj problematiti posebno reguliui dvije
stvari:

Podsticaj razvoja osiguranja ivota
Kontrolu i nadzor osiguravajuih drutava

Podaci o ostvarenoj realizaciji za djelatnost osiguranja u svijetu potvruje tezu o
ogromnom znaaju i prihvaenosti osiguranja ivota.

Po svom finansiskom karakteru izvori ovih sredstava su dugoroni, pa se ona za
razliku od premije ne ivotnih osiguranja, po pravilu plasiraju na dui rok i veoma esto
ulau u kapitalne investicije. Inae se sredstva prikupljena iz premije osiguranja ivota
ulau u dravne obveznice, hartije preduzea, akcije, nekretnine, infrastrukture, industrije
ili linih investicija na bazi hipoteke. Pri tom su osiguravajua drutva duna da ispotuju
dva osnovna principa:

Princip sigurnosti
Princip profitabilnosti


Shodno tome zemlje Evropske unije ve dugi niz godina unazad, a od skora i zemlje u
tranziciji izuzetnu panju poklanjaju zakonskom regulisanju politike plasmana sredstava
premije ivotnih osiguranja, mada i dalje postoji razliita praksa po pizanju ogranienja,
odnosno liberalizacije ovog pitanja. Kod nas nas je ova problematika regulisana
Zakonom o osiguranju, kao i aktom osiguravajueg drutva. Prema tome, imajui u vidu
znaaj osiguranja ivota za ekonomiju odreene zemlje, njen finansiski sektor, kao i
socijalnu politiku, veina dravnih administracija nastoji da odgovarajuim mjerama,
48
posebno poreskim, stimulie osiguravajue kue kao i osiguranike za to vea ulaganja u
ovu vrstu osiguranja. Neke od tih mjera su:

Oslobaenje od obaveze plaanja poreza na promet usluga
Oslobaanje od obaveze plaanja poreza na naknade iz osiguranja
Umanjenje osnovice poreza na dohodak graana za iznos plaene premije
ivotnog osiguranja
Razne olakice za osiguravajua drutva u vezi plasmana sredstava od
direktnog interesa za dravu itd.

Za razliku od privredno razvijenih zemalja, pa i nekih u neposrednom
okruenju, moemo zakljuiti da je nae triste osiguranja a posebno osiguranje
ivota, veoma nerazvijeno. Na takvo stanje su znaajno uticali dogadjaji iz
predhodne decenije, ukljuujui hiperinflaciju koja je praktino razorila finansiski
sektor, a takoe je u potpunosti izgubljeno poverenje stanovnitva u domae
finansiske institucije.
Razvoj osiguranja ivota od viestrukog je znaaja, kako za pojedinca tako i za
zajednicu, a efekti bi mogli biti sledei:

Obezbeenje sigurnosti pojedinca i porodice
irenje kulture osiguranja
Podsticanje odgovornosti za sebe i za porodicu
Podsticanje preduzimljivosti graana
Podsticanje tednje stanovnitva
Formiraje dugoronog kreditnog potencijala za investiranje u drutveno
koristne projekte
Doprinos razvoju dopunskog penzionog osiguranja i rastereenje
dravnog penzionog fonda
Manji izdaci drave u oblasti socijalne politike

Prema tome da bi se postigao razvoj ovih vrsta osiguranja potrebno je da
dravne institucije u saradnji sa osiguravajuim drutvima pripreme odgovarajue
stimulativne mjere. U poreenju sa zemljama u okruenju, posebno sa onim iz
bivse SFRJ, moemo konstatovati da smo na tom planu u velikom zaostatku. U
svim tim zemljama nadlene drvne institucije su shvatile znaaj razvoja
osiugranja ivota i odgovarajuim potezima, posebno onim iz domena poreske
politike, u znaajnoj mjeri stimulisali kako pojedince tako i osiguravajua drutva.
Kod nas je situacija takva da su propisi iz ove oblasti jo nepovoljniji nego od
prije nekoliko godina. Dok je to tako, tesko je oekivati da interesovanje graana
pone da raste, odnosno da trite proradi. Ukoliko se neke kategorije
stanovnitva i zainteresuju, postoji velika vjerovatnoa da ugovor o osiguranju
zakljue sa nekom stranom osiguravajuom kuom. Prema naim vaeim
poreskim propsima ne samo da nema stimulacija, ve postoje znaajna poreska
optereenja. Osiguranik plaa porez na premiju osiguranja ivota, a takoe nakon
isteka perioda osiguranja prilikom isplate osigurane sume. Takoe nije izostao ni
porez na promet usluga, kao obaveza osiguravajeg drutva. Ne treba ispustiti iz
49
vida da su ova sredstva ve jednom oporezovana i to prilikom isplate zarade, pa
ipada da se radi o viestrukom oporezivanju. Kao sto je ve reeno razvojem
ivotnih osiguranja znaajno se podstie tednja stnovnitva, formiraju se fondovi
i mobilie se znaajan finansijski potencijal za pokretanje privrednih i drugih
aktivnosti. Da bi to postigle gotovo sve drave raznim mjerama, odnosno
njihovim kombinovanjem, a najese mjerama poreske politike podravaju i
stimuliu ovaj vid osiguranja. Prema tome nema razloga da se i kod nas ne
razmilja u tom pravcu, uzimajui u obzir sve nase specifinosti i osobenosti.
Koristei pozitivna iskustva drugih, a istovremeno uvaavajui nae okolnosti,
moglo bi se razmisliti o preduzimanju nekih od sledeih mjera.
Oslobaanje osiguravajuih drutava koja se bave ivotnim osiguranjem
od obaveza plaanja poreza na promet usluga
Izuzimanje u cjelosti ili delimino iz osnovice za oporezivanje dohodka
graana iznos plaene premije ivotnog osiguranja
Jasno regulisati poresku regulativu prema poslodavcima (pravnim licima)
koja ele da zakljue osiguranje ivota za svoje zaposlene. Ukoliko je
korisnik osigurane sume po isteku perioda osiguranja poslodavac, premiju
osiguranja tereti kao rashod.
Ukoliko premiju uplacuje i koristi preduzetnik ili lice koje se bavi
samostalnom delatnosu,za premiju osiguranja ivota umanjiti osnovicu za
obracun poreza na dohodak graana.
Ukoliko se predvia oporezivanje osigurane sume po isteku perioda
osiguranja to initi samo na razliku po odbitku uplaene premije.
Imajui u vidu visok stepen nezaposlenosti stimulisati rad na zastupanju i
posredovanju na poslovima osiguranja ivota i to pozitivnim mjerama
kako prema osiguravajuim kuama tako i prema ve aktivnim i
potencijalnim zastupnicima osiguranja.

U cilju donoenja optimalnih reenja, potebno je detaljno analizirati i razraditi
svaku od navedenih mjera posebno, kao i koristiti mogunost meusobnih
kombinovanja. U svakom sluaju, triste cijena e na odgovarajui nain
pozitivno reagovati na svaku mjeru nadlenih institucija, kao to se to desilo u
veini zemalja u tranziciji. Ne smemo ispustiti iz vida da u ovoj oblasti, ipak
nismo bez iskustva,jer je prije devedesetih godina triste osiguranja ivota kod
nas postojalao u odreenoj mjeri. Podsjetimo se da je u Vojvodini krajem
osamdesetih na dva miliona stanovnika bilo milion ugovora ivotnog osiguranja.
Prema tome, odgovarajuim podsticajnim mjerama od strane drave u cilju
razvoja osiguranja ivota sigurno e se postici znaajne viestruke koristi kako za
graane tako i za privredu.







50
7. ZAKLJUAK




Kako je vraeno povjerenje graana u bankarski sistem, graani dolaze u banke i
prilika je da im se pored bankarskih usluga na alteru banke ponudi i mogunost da
zavre jo jedan za njih bitan posao da zakljue ugovor o osiguranju. Potrebe graana
za uslugama osiguranja, posebno ivotnog osiguranja ivota i dobrovoljnog penzijskog
osiguranja sve su vee. Ponuda ove usluge na alterima banaka je izuzetno ekonomina
za osiguravae, ekonomski efektna za banke, tako da ocijenjujemo veoma pozitivnim to
je srbijanskim zakonom o bankama od nedavno i ovim novanim ustanovama dozvoljeno
da prodaju osiguranja, to e podstai razvoj bankarskog osiguranja kod nas.

Analizom funkcije polise osiguranja ivota za sluaj smrti korisnika kredita, prilikom
zakljuenja ugovora o kreditu izmeu korisnika kredita i poslovnih banaka, dolazi se do
zakljuka da ona, pored toga to titi banku od rizika neizmirenja obaveza po osnovu
datog kredita u sluaju smrti korisnika kredita, ima znaajnu ulogu i kao finansijski
zatitnik porodice, nakon mogue smrti osiguranika.

Ova polisa predstavlja najbolji garant otplate kredita. Naplata ostatka glavnog duga
nakon smrti osiguranika, najjednostavnija je i najbra preko polise osiguranja ivota
zakljuene kod osiguravajueg drutva. Primjer Loven osiguranja kazuje da i pored
toga to je praksa osiguranja ivota za sluaj smrti korisnika kredita veoma kratka ( svega
dvije godine), broj zakljuenih polisa osiguranja je prilino veliki. Prema tome, dolazimo
do zakljuka da potencijalni osiguranici i pored toga to nisu dovoljno informisani u vezi
sa ovom vrstom osiguranja, veinom vrlo lako sklapaju ugovore o osiguranju ivota za
sluaj smrti korisnika kredita. To govori da e korisnici kredita, kao sistem obezbjeenja
kredita, radije izabrati osiguranje ivota za sluaj smrti njegovog korisnika nego to e
pribjei nekom od ve prevazienih instrumenata obezbjeenja.

Napomenuemo jo jednu bitnu konstataciju vezanu za sistem obezbjeenja kredita a
koja se tie osiguranja nepokretnosti koje su stavljene pod hipoteku kao jedan od
instrumenata ne plaanja kredita. Naime, u prethodnom periodu zabiljeen je i rast
osiguranja nepokretnosti od osnovnih rizika. Objanjenje lei u tome da banke ne ele da
rizikuju sa objektima koje su korisnici kredita stavili pod hipoteku kao instrument
obezbjeenja za naplatu kredita. Osiguranje hipoteke je u veini sluajeva viegodinje
jer otplata ovakvih kredita traje od 10 do 30 godina. Sva prava po ovim polisama
vinkuliraju se (prenose se) u korist banke. U ovom sluaju osiguravaju se samo osnovni
rizici na objektu koji je predmet hipoteke.


I u teoriji i u praksi ostaje otvoreno pitanje prioriteta korienja instrumenata
obezbeenja kredita. Kada nastane osigurani sluaj, tj. doe do smrti osiguranika najlaki
nain za namirenje potraivanja povjerioca je putem polise osiguranja ivota. Postavlja se
pitanje da li polisa osiguranja ivota stornira dejstvo ostalih instrumenata obezbeenja i
51
da li ima smisla da poslovna banka prilikom zakljuenja ugovora o kreditu zahtijeva vie
instrumenata (iranti, hipoteka ...). Smatramo da je od velikog znaaja da osiguravajue
kompanije kod nas posvete vie panje pojedinim podvrstama osiguranja koje su ve u
razvijenim zemljama jako isplative i koje znaajno poveavaju portfelj osiguravajue
organizacije. Ovakvi vidovi osiguranja ponudu osiguravajuih kompanija ine mnogo
atraktivnijom i raznovrsnijom za potencijalne osiguranike a samim tim osiguravajua
kompanija postaje konkurentnija na tritu. Osiguravajue kompanije kod nas treba da se
posvete vie iskustvu i praksi osiguravajuih drutava u zemljama u okruenju jer su
ekonomije ovih zemalja dosta sline.

Takoe, zakljuujemo da bi osiguravajue kompanije trebalo sa bankama da sklapaju
vie fleksibilnijih ugovora u kojima se javljaju poslovi osiguranja a koji su vezani za neke
bankarske poslova, kao to je primjer osiguranja ivota za sluaj smrti korisnika kredita
obraen u ovom radu.
































52




LITERATURA




1. uleji P., Vujovi R., Mrki D., arkovi N., Raeta J., Miloradi J.: Osnovi
osiguranja, Univerzitet Singidunum, 2007. god.
2. Mrki D., Miloradi J., arkovi N, Uvod u osiguranje i ivotna osiguranja,
N.Sad, 2006 god.
3. Koovi J., uleji P., Osiguranje, Ekonomski fakultet Beograd, 2002 god.
4. Marovi B., arkovi N., Leksikon osiguranja, DDOR Novi Sad AD, N.Sad,
2002.god.
5. Marovi B, Avdalovi V., Osiguranje i upravljanje rizikom, Biografika AD
Subotica 2003.god.
6. Petrovi Z.,Petrovi T., Osiguranje ivota, Glosarijum 2003. god.
7. Andrijaevi S, Petranovi V., Ekonomika osiguranja, Alfa DD, Zagreb 1999.
god.
8. Pravila poslovanja NKOSK, Nacionala Korporacija za osiguranje stambenih
kredita, 2008. god.
9. Osiguranje i pedicija, N.Sad, 2001.god.
10. Uputstvo za sprovoenje osiguranja ivota za sluaj smrti korisnika kredita,
Loven Osiguranje AD Podgorica, 2006.god.
11. Posebni uslovi osiguranja za sluaj smrti korisnika kredita, Loven
Osiguranje AD Podgorica 2006. god.
12. Mrki D., Tomaevi-Drai G., Polisa Osiguranja ivota u funkciji dobijanja
komercijalnih kredita, Zbornik radova, Pali, 2006.god.
13. Osiguranje u svijetu novog zakonodavstva, Zbornik radova, Pali, 2005.god.
14. uleji D., Banke na tritu osiguranja, Pravni ivot, br.10/2002.
15. Kapor P., Bankarsko osiguranje, Zbornik radova, Vrnjaka Banja 2004. god.
16. asopis Svijet osiguranja, Andrijaevi S., Radi A.
17. www.lo.co.me
18. www.nbs.yu
19. www.nkosk.co.rs
20. www.haab.co.rs