Drutvo za ekoloka istraivanja Paks JGLd.d.

EDUKACIJA DJECE PREDKOLSKE I KOLSKE DOBI U HRVATSKOJ 0 POTREBI OUVANJA I ZATITE JADRANSKOGA MORA

Prirunik za odgajatelje, uitelje i profesore koji sudjeluju u akcijama ouvanja i zatite Jadranskoga mora u Hrvatskoj

Znanje. Kvaliteta. Inovacija.

VE 20 GODINA ZAJEONO S VAMA PONOSNO GRADIMO JGL! Recepti svih lijekova nekad su biti izraeni u kapima. Danas mislimo da je JGL-ov recept uspjeha - kap znanja, kvalitete i inovativnosti uz dodatak dvije kapi morske vode te velianstvene riznice ivota. Naa iroka paleta proizvoda spoj je najboljeg iz prirode s modernim farmaceutskim tehnologijama, rezultat je pomnih ispitivanja, iskrene brige i nastojanja da u potpunosti razumijemo potrebe partnera i kupaca. Ove godine, kada slavimo 20. obljetnicu tvrtke, pokuat emo vie nego ikad uiniti da osjetite nau zahvalnost za dosadanju suradnju i elju da vas uvamo KAO KAP VODE NA DLANU!

SADRAJ
1.Uvod 2. Rad u uionici (ili kabinetu biologije) usvajanje znanja o potrebi ouvanja i zatite Jadranskoga mora 2. 1. Jadransko more 2. 2. esti organizmi u Jadranskome moru 2. 3. Istraivanje Jadrana kroz fotoobjektiv znanstvenika (opis fotografija) 2. 4. Biljne i ivotinjske vrste u Jadranu i njihovi meusobni odnosi u prirodnome stanitu 2. 4. 1. Morske livade 2. 4. 2. Pjeana dna 2. 4. 3. Morske litice 2. 4. 4. Morske pilje 3. Rad na terenu 3. 1. Odlazak na plau te prikupljanje, prebrojavanje i odreivanje pronaenih organizama u obliku motivirajuega natjecanja 3. 2. Promatranje ronilaca prilikom priprema za uron

1. UVOD
Potovani odgajatelji, uitelji i profesori, pred vama je knjiga koja vam nudi pomo pri edukaciji uenika o potrebi ouvanja i zatite Jadranskoga mora. Knjiga je nastala kao plod viegodinjega rada s djecom u vrtiima i osnovnim kolama na hrvatskim otocima i obali, i to u obliku ekolokih radionica pod nazivom More je ivo - edukacija djece u Hrvatskoj o potrebi ouvanja i zatite Jadrana. Radionica ukljuuje uioniki/kabinetski i terenski dio nastave. Narodna izreka kae Ono to ne poznaje, ne moe ni zavoljeti, a kada neto ne poznaje i ne voli, tada to niti zna niti eli zatititi i ouvati. A to upravo i jest gorui problem kada govorimo o zatiti i ouvanju podmorskih stanita Jadranskoga mora. Stanovnici Hrvatske gotovo da i nemaju razvijenu svijest o tome da je Hrvatska pomorska zemlja. Pojam Jadransko more svodi se uglavnom na asocijacije o velikoj ljetnoj kadi za kupanje ili, u jo gorem scenariju, o odlagalitu svih vrsta otpada. Ovu tvrdnju moemo provjeriti s nekoliko pitanja iji bi odgovori trebali biti dio ope kulture stanovnika Hrvatske. Npr. Jeste li znali da jadransko podmorje ini oko 50% teritorija Republike Hrvatske? Po emu je Jadran poseban, treba li ga zatititi i kako? Znate li koje su najee jadranske biljke i ivotinje? Znate li koja su etiri glavna stanita u Jadranu? Autori ove knjige ve 13 godina rade s djecom predkolske, osnovnokolske i srednjokolske dobi te ih na dvodnevnim teajevima upoznaju s vrijednostima podmorskih stanita Jadrana. Smisao programa, odnosno predkolskih i kolskih radionica, jest pouiti djecu da je more ivo. Do ovoga tonog, a naizgled bizarnoga zakljuka djeca dolaze tek nakon zajednikoga rada koji obuhvaa predavanje uz projekciju fotografija i filma, sudjelovanje u opremanju ronilaca za zaron i prikupljanje morskih organizama na plai. Tijekom radionice djeca naue, primjerice, da morski jeinac i zvjezdaa ugibaju nakon to ih izvade iz mora i ostave na suhome mjestu, da su riblja mla djeca koju ne smijemo unititi prije nego to narastu i razmnoe se. Ove pomalo okantne spoznaje djeci uvelike pomau da lake spoznaju more i ivot u njemu. Radionice su do sada odrane u Dubrovniku, Zagrebu, Rijeci i Kostreni te na Lastovu, Brau, Visu i Koruli, a 2004. godine svoj smo nain educiranja djece uspjeno prezentirali na meunarodnome kongresu Mladi i Mediteran odranome u Nici u Francuskoj, gdje smo od kolega iz drugih mediteranskih zemalja takoer dobili i mnogo novih ideja o nainima edukacije o moru. Kako izgledaju morske livade, to se dogaa na potopljenim liticama i u morskim piljama? Ima li u Jadranu vulkanskih otoka i kakav je ivot u njihovu podmorju? Na takva i brojna slina pitanja odgovore ete pronai u ovoj knjizi, te na filmu i fotografijama. Autori smatraju kako niti jedan skupo plaeni projekt sanacije ve ugroenih ili sasvim unitenih stanita ne moe nadmaiti vrijednost neposrednoga rada s djecom koja kasnije svoja znanja
4

prenose roditeljima, obitelji i drugoj djeci. Upravo e roditelji i obitelj najpaljivije sluati poruke koje im prenose vlastita djeca. A osim toga, znanja usvojena u djetinjstvu duboko se urezuju u svijest i mogu pozitivno utjecati na odluke vezane uz budunost Jadranskoga mora i njegovu zatitu, a koje e dananja djeca donositi kada odrastu. Dvodnevni rad s grupom od najvie tridesetak uenika ukljuuje sljedee sadraje: 1. upoznavanje s najeim biljnim i ivotinjskim vrstama Jadrana; 2. prezentaciju fotografija predstavnika najvanijih skupina biljaka i ivotinja u Jadranu, kao i njihovih stanita; 3. projekciju edukativnoga filma o biljnim i ivotinjskim vrstama u Jadranu te o njihovim meusobnim odnosima u prirodnom stanitu; 4. odlazak na plau te prikupljanje, prebrojavanje i odreivanje pronaenih organizama u obliku motivirajuega natjecanja; 5. promatranje ronilaca prilikom priprema za uron. Tijekom rada s djecom i njihovim odgajateljima, uiteljima i profesorima poluili smo vie nego pozitivne rezultate i reakcije. Stoga nam je elja da se i vi sami ukljuite u ovaj projekt te vam ovom knjigom i popratnim DVD-om s radou poklanjamo nae znanje i iskustvo u radu s djecom, objanjavajui vam pri tome svaki korak uionikoga i terenskoga dijela radionice. Vi ste, potovani odgajatelji, uitelji i profesori, odabrali vrlo odgovorno zanimanje - prenoenje svoga znanja na djecu, budue ljude. Upoznajte djecu s vanou ouvanja Jadranskoga mora i njegovoga ivog svijeta te im usadite ljubav prema moru. Neka vam ova knjiga poslui kao vodi kojim ete, voeni iskustvom autora i popratnim materijalima, na djeci atraktivan nain, provesti svoju zadau. Edukativni DVD sadri kratak film o najvanijim podmorskim stanitima i njihovim stanovnicima u Jadranu, Power Point prezentaciju s fotografijama iz jadranskoga podmorja te kompjutorsku igricu (Memory) s fotografijama jadranskih ivotinja. Naa je najvea elja da to vie djece proe ovu radionicu i zapone aktivno sudjelovati u ouvanju i zatiti Jadranskoga mora. Oekivani rezultati? Nakon radionice djeci ostaje za cijeli ivot jedna nova i neobino vana spoznaja: More je ivo!

Zagreb, srpanj 2011. godine

Predsjednica Drutva : dr. sc. Maja Novosel

2. RAD U UIONICI
Usvajanje znanja o potrebi ouvanja i zatite Jadranskog mora

2. 1. JADRANSKO MORE
Tekst koji slijedi namijenjen je vama, voditeljima u vrtiima, nastavnicima, uiteljima i profesorima, a napisan je tako da vam pomogne da na zanimljiv nain djecu upoznate s morem. Napisan je nainom koji se na temelju viegodinjega iskustva u radu s djecom pokazao najprimjerenijim, nainom kojim djeca najbre naue i zapamte izloeno. Jadransko je more malo, prekrasno more - zaljev Mediterana. Dugako je oko 800 km, a iroko oko 200 km. Najplie je u sjevernome dijelu gdje je prosjena dubina 50 m, a najdublje u junome dijelu, do 1230 m. Nekim je udom Jadransko more ostalo doista ouvano i isto. Zadaa vas, mladih generacija, jest da ga takvim sauvate. Zadaa nas, vaih prijatelja i uitelja, jest da vas nauimo kako i zato.

Pa krenimo! U Jadranskome moru ne ive samo ribe ve i mnogobrojne ALGE, BILJKE i IVOTINJE. U Jadranu ivi mnogo vrsta algi - neke su zelene, druge pak crvene, a ima i smeih! A koje to biljke ive u Jadranu? To su MORSKE CVJETNICE - prave kopnene biljke koje su jednom davno odluile da vie nee ivjeti na kopnu, nego pod morem! Zato one i danas ispod mora cvatu, stvaraju plodove i u jesen im otpada lie! Ba kao i svaki cvijetak na kopnu. Sve cvjetnice imaju korijen, stabljiku, lie, cvatove (ili cvijet) i plodove - za razliku od algi koje nita od toga nemaju, a njihovo tijelo zove se STELJKA. Za razliku od velikog broja vrsta algi u Jadranu ivi samo pet meusobno dosta slinih vrsta cvjetnica, ali su one neobino vane u moru. A koje ivotinje, osim dakako riba, ive u Jadranu? to mislite, je li na primjer SPUVA biljka ili ivotinja? A KORALJI? E pa i jedni i drugi su ivotinje! Dakle, u moru ive ribe, spuve, koralji... Ali tu su i lignje, hobotnice, dupini, jeinci, zvjezdae, kitovi, kornjae, meduze, koljkai i puevi, vlasulje, raci... kao i mnoge, mnoge druge manje poznate, ali vrlo vane ivotinje.
6

 Zamolite djecu da nabroje ivotinje iz Jadrana koje poznaju. Morske ivotinje ive na razliitim mjestima u moru. Neke hodaju po dnu (kao na primjer raci i puevi), druge, vjerovali ili ne, takoer ive na dnu, ali ne mogu hodati, nego nepomino stoje na jednome mjestu i hrane se onim to noeno morskim strujama proe pokraj njih (kao na primjer odrasli koralji i spuve), tree pak plivaju kroz morsku vodu (kao na primjer ribe i dupini), a etvrte lebde kroz morsku vodu - one ne mogu plivati, nego idu onamo kamo ih odnesu morske struje i otpuu vjetrovi (kao na primjer meduze). Upitajte djecu: to mislite, moete li vi disati ispod mora? Odgovor je da jedino ako imate na leima ronilaku bocu sa zrakom. Inae, na alost, mi ljudi ne moemo disati ispod mora, samo na zraku. Isto tako, morske ivotinje ne mogu disati na zraku, nego samo ispod mora! Zbog toga je strano vaditi iz mora meduze, koljkae, pueve, jeince, morske zvjezdae i bilo koju drugu ivotinju samo iz zabave te ih ostavljati na plai izloene suncu. Jer, to im se onda dogodi? Tako je, sve one ugibaju jer na kopnu ne mogu disati. A strano je muiti ivotinje, zar ne? Meutim, zamislite sada na trenutak da svaki od vas ima na leima veliku bocu punu zraka i da se moete proetati po dnu Jadrana. to biste tamo zatekli? Proetali biste se kroz etiri glavna jadranska STANITA. To su: MORSKE LIVADE (djeji vrtii ispod mora), zatim biste etali po PIJESKU (morskim pustinjama koje to uope nisu), hodali biste i pokraj MORSKIH LITICA (visokih i strmih stijena, kao i pored velikih i malih komada stijena i kamenja), a esto biste prolazili i pokraj tajanstvenih MORSKIH PILJA (gdje ive samo ivotinje, i to u vjenome mraku).

2. ESTI ORGANIZMI U JADRANSKOME MORU

Prije samoga poetka uionikoga dijela radionice proetajte plaom bez uenika te sakupite to vie razliitih organizama koje je more izbacilo na obalu. Svakako bi bilo dobro sakupiti listove morske cvjetnice (trave, voge ili posidonije) te nekoliko primjeraka algi (zelene - morska salata, smee i slino). Od ivotinjskih organizama dolaze u obzir puii, komadii spuava, koljkai, raci, jeinci itd. Ako u vaoj koli ili negdje u blizini postoji zbirka jadranskih organizama (konobe, privatne zbirke, ronilaki klubovi, srednje kole, muzeji), zamolite na posudbu nekoliko ljepih primjeraka spuava, jeinaca (osobito onih iregularnih ije su ljuture ovalne, a ne okrugle), veih primjeraka rakova, koralja itd. Moda uspijete pronai i komadie tzv. vapnenih algi, koje izgledaju poput kamena, a u stvari su alge! U svakome sluaju, cilj je ovoga uionikog dijela radionice pokazati djeci to vie razliitih organizama koje e ona moi na miru u svome razredu dodirivati te kasnije nakon zavretka radionice i nacrtati.
7

Prije poetka radionice razvrstajte sakupljene organizme u nekoliko kadica i na vie stolova oko kojih e se djeca moi okupiti. Razvrstajte ih po skupinama: u jednu kadicu stavite alge i morsku cvjetnicu (travu, posidoniju), u drugu koljkae i pueve, u treu spuve itd. Neka djeca u potpunosti aktivno sudjeluju i sve uzmu u ruke. Pitajte ih ponovno je li spuva biljka (ne!), po emu razlikujemo pueve od koljkaa (puevi uvijek imaju samo jednu ljuturu - kuicu, a koljkai dvije ljuture - koljke. Po tome moemo, na primjer, zakljuiti da su priljepak i petrovo uho puevi, a periska koljka).

2. 3. ISTRAIVANJE JADRANA KROZ FOTOOBJEKTIV ZNANSTVENIKA (OPIS FOTOGRAFIJA)

FOTOGRAFIJE (Power Point prezentacija) koje ete sada vidjeti snimili su ronioci - morski biolozi i geolozi pomou podvodnoga fotoaparata. Na veini su fotografija ALGE, BILJKE i IVOTINJE koje sve ive u Jadranskome moru. Pa pogledajmo svi zajedno kakve bismo organizme sreli kada bismo mogli proetali po morskome dnu.

1.

Jadransko more prepuno je prekrasnih otoka (ukupno ih ima 1246). Na slici je udaljeni OTOK JABUKA, jedan od rijetkih vulkanskih otoka u Jadranu. Evo jedne zanimljivosti: zbog eljezne rudae koja se nalazi u stijenama otoka Jabuke, kompas u njegovoj blizini poludi pa je stoga nemogue tono se orijentirati. Osim Jabuke vulkanskoga porijekla jo je i otok Brusnik te mali dio otoka Visa kod mjesta Komia.

Pa zaronimo onda u podmorje i pogledajmo to sve ivi u naemu moru... Evo kako izgleda ronilac - MORSKI BIOLOG. Ba poput svakoga ronioca morski biolog ima masku, peraje, ronilako odijelo i veliku bocu na leima ispunjenu zrakom. Da - zrakom, ba poput ovoga koji je sada u naoj uionici, a NE kisikom kako ljudi znaju krivo govoriti! Ono to morski biolog jo mora imati posebna je torba ili mrea u kojoj uva uzete uzorke morskih organizama, a koje stavlja u posebne boice ili vreice. 3. Nadalje, morski biolog tijekom ronjenja mora imati ploicu za pisanje na koju biljei dubinu, temperaturu, vrste algi, biljaka i ivotinja te druge vane podatke. ime se to moe pisati ispod mora? Vjerovali ili ne, obinom drvenom olovkom po plastinoj ploici! Nakon ronjenja, podaci se prepiu u biljenicu, a ploica se opere i ponovno je spremna za upotrebu.
2. 4.

etnjom po dnu Jadrana susreemo etiri glavna tipa stanita. Jedno su od njih VRSTA, KAMENITA DNA. Neka su manje strma, a neka su okomite litice prepune koralja, spuava i jastoga - arene ba poput ove litice na slici!
9

1. U Jadranu su esto stanite i POTOPLJENE PILJE i JAME. Strane su i mrane sve dok ih ne osvijetlite podvodnom baterijom, a onda ispred sebe ugledate prekrasno arenilo ivotinja - koralja, spuava, mnogoetinaa i mahovnjaka. to mislite, ima li u piljama algi i biljaka? Naravno da ne, u piljama (osim na samome ulazu) vjeni je mrak, a u takvim uvjetima mogu preivjeti samo ivotinje. 2. Krenimo dalje u etnju po dnu. Tree su stanite na koje nailazimo tzv. POMINA DNA, odnosno PJEANA, MULJEVITA ili LJUNKOVITA DNA. Pjeana dna uvijek nam izgledaju nekako pusta i prazna, poput ovoga na slici, zar ne? Meutim, to uope nije tako. Prepuna su riba, koljkaa, jeinaca, mnogoetinaa, trpova, zmijaa i zvjezdaa - samo to je veina ovih ivotinja ukopana u pijesak i stoga nevidljiva 3. I sada smo doli do etvrtoga i najvrjednijega tipa stanita u Jadranu - do MORSKE LIVADE. Morske su livade u stvari djeji vrtii ispod mora jer se tu skrivaju i odrastaju brojne vrste riba i rakova. Stoga ih je vrlo vano uvati i ne unitavati sidrenjem, koarenjem, kaveznim uzgojem ribe, tovljenjem tuna, vaenjem pijeska itd. 4. Kakva su ovo brda na plai? Vjerovali ili ne, to je suho lie velikih i gustih morskih livada koje se nalaze ispred plae Saharun na Dugome otoku. Kako je posidonija (puri ili voga) morska cvjetnica, ona cvate, ima plodove i odbacuje lie koje zatim valovi izbace na obalu.
10

1. U moru vlada bespotedna bitka za bilo kakvu vrstu podlogu. ivotinje rastu jedne preko drugih, a preko njih alge, i obratno. Svaki list posidonije pun je drugih organizama, svako sidro, vra i dno broda vrlo e brzo biti nastanjeno morskim organizmima. Tako i ovdje, na bijelome ronatom koralju rastu brojne zelene i crvene alge te neobine ivotinje obrubnjaci koje izgledaju poput gustih bijelih grmia algi. 2. SPUVE su zanimljive ivotinje. Spuva se hrani siunim organizmima koji ive u morskoj vodi.

U Jadranskome moru ivi oko 300 vrsta spuava. Razliitih su boja i oblika, pa tako ovdje vidite dvije vrste, jednu utu i drugu ljubiastu koje rastu jedna preko druge. 3. RONATI KORALJ - uta gorgonija na vrstome, kamenitom dnu moe stvarati gusta naselja. 4. Na ovoj fotografiji uoavamo kako preko dvije ute gorgonije raste meki crveni KORALJ.

11

1. Vratimo se na trenutak na prethodnu sliku ronatih koralja. Ova fotografija prikazuje istu ivotinju, samo fotografiranu iz vrlo velike blizine. Svaki bijeli cvjeti koji vidite predstavlja jednu zasebnu JEDINKU, tzv. POLIP. 2. Gorgonije, naime, ive kao KOLONIJA ili ZADRUGA - a to znai da vie jedinki ivi zajedno. Svaka jedinka kroz maleni otvor prua svoje LOVKE i njima lovi hranu sitne plank-tonske organizme. U sredini izmeu lovki nalaze se usta te ulovljenu hranu ivotinja lovkama stavlja u usta, a neprobavljene ostatke izbacuje kroz isti otvor. Kada netko dotakne koloniju, sve se jedinke brzo uvuku u svoje kuice. Ima i sasvim mekanih koralja, poput ovoga zvanog KOASTI KORALJ. I ovdje vidite mnotvo bijelih polipa koji zajedno ive u koloniji..

3. Preko bijele gorgonije - ronatoga koralja raste MEKI CRVENI KORALJ te jo neke alge. . 4. VLASULJA je bliski srodnik koralja. U sredini ume lovki nalazi se usni otvor ove ivotinje, a lovkama vlasulja lovi raie i ribice koje svojim otrovom paralizira.

12

1. Osim koralja te vlasulja i MEDUZA spada u skupinu ivotinja koje se zovu ARNJACI. Svi arnjaci imaju tzv. ARNE STANICE koje im slue za obranu, ali i za lov plijena. Veina meduza ne pliva dobro pa ih morske struje i vjetrovi raznose po moru. 2. Ovu ivotinju u narodu zovu morski crv iako je njeno pravo ime MNOGOETINA. Bijele etine (bijele dlake na bokovima) ove vrste mogu jako iziritirati kou, stoga ih nemojte dirati!

3. Ne izgledaju svi mnogoetinai poput crva. Postoje vrste koje grade vapnene cjevice i u njima ive, a van isprue lovke kojima love sitne planktonske organizme. Na najmanji znak opasnosti lovke brzo uvuku u cijev. Toj vrsti vie bi odgovarao naziv morski cvijet negoli morski crv, zar ne ? 4. Fotografija jo jedne vrste prekrasnoga jadranskog mnogoetinaa

13

1. Kako na kopnu, tako i u moru postoje puevi koji nemaju kuicu i jedni su od najljepih ukrasa naega mora. Zovemo ih PUEVI GOLAI. 2. Veliki zelenouti goli pu hoda po listu morske cvjetnice i stanovnik je morskih vada. 3. Jo malo golih pueva (kada su toliko lili- jepi) - ovi su u obliku bijelih jaja sa smeim tokama. ive samo na ovoj vrsti smee spuve te se njome i hrane.

4. Ma, pogledajte samo ovu vrstu gologa pua!

14

1. Pred vama je najvea vrsta koljkaa u Jadranu - PLEMENITA PERISKA. Zakonom je zatiena te ju je zabranjeno izlovljavati i prodavati. Evo jedne zanimljivosti: u periski uvijek ivi i njezin rak uvar koji koljkaa upozorava na opasnost te periska tada vrsto zatvara svoje ljuture. Takav nain zajednikoga ivota dvaju organizama nazivamo SIMBIOZA.

2. CRNI JEINAC (na slici) i hridinski jeinac su biljojedi koji danju spavaju, a nou brste alge sa stijena. 3. HRIDINSKI JEINAC. najpoznatiji su predstavnici jeinaca u Jadranu 4. Na nau sreu, jeinci s ovako dugim i tankim bodljama ive samo dublje u Jadranu pa se ne moe dogoditi da stanemo na njih

15

1. I jo jedan jeinac - s rijetkim i tupim bodljama, niste ga jo vidjeli, zar ne? 2. esta je vrsta tzv. crvena zvjezdaa.

3. TVRDA ZVJEZDAA 4. KVRGAVA ZVJEZDAA - ubraja se meu najprodrljivije ivotinje Jadrana. Sjeate li se ime se i na koji nain zvjezdae hrane (vidi poglavlje Pjeana dna)?

16

1. CRVENA ZVJEZDAA esta je u svim tipovima stanita Jadrana, ovdje je na litici meu spuvama i mahovnjacima 2. PLOASTA ZVJEZDAA - krakovi (ramena) vrlo su kratki.

3. U Jadranu ive i neobine ivotinje imenom MORSKI LJILJANI ili sredozemne dlakavice. Bliski su srodnici zvjezdaama, zmijaama, jeincima i trpovima. Ovih pet grupa ivotinja zajedno nazivamo BODLJIKAI.

4. U Jadranu ivi prekrasna ivotinja zvana morska ili NEPTUNOVA IPKA. Zaista i izgleda poput ipke. I ovaj je organizam u stvari kolonija u kojoj zajedno ive stotine malih JEDINKI, ba kao to smo to vidjeli kod ronatih koralja gorgonija. Neptunova ipka pripada skupini ivotinja koju zovemo MAHOVNJACI. Mahovnjaci su vrlo brojne ivotinje u Jadranu, esto obrastaju npr. dna brodova,ali ima i uzdignutih i razgranatih vrsta.

17

1. Jo jedan mahovnjak, zvan JELENJI ROGOVI. 2. Mahovnjak jelenji rogovi esta je vrsta na liticama te na ulazima u morske pilje. Pomalo podsjea na koralje, zar ne? Ali nije! 3. Sljedea ivotinja koju moemo susresti u naemu podmorju jest platenjak, tonije prozirna MJEINICA. Tijelo joj se sastoji od vree ili mjeine na kojoj se nalaze dva otvora: kroz jedan mjeinica usisava morsku vodu s hranjivim esticama, a kroz drugi istu morsku vodu izbacuje van. Na ovoj slici vidite tzv. ZADRUNE MJEINICE - gdje vie njih ivi zajedno.

4. Sljedea mjeinica je tzv. SOLITARNA, odnosno ivi sama. Velika je i u ovom sluaju raste na koloniji bijeloga ronatog koralja -gorgonije.

18

1. A sada ivotinja koju svi prepoznajete -HOBOTNICA! Znate li da je hobotnica vrlo inteligentna i znatieljna? Pripada GLAVONOCIMA koji imaju najrazvijeniji ivani sustav u svijetu beskraljenjaka. Ima dva reda prijanjalki na svakom od svojih osam krakova, za razliku od muzgavaca koji imaju samo jedan red prijanjalki. Osim toga, hobotnica u opasnosti izbacuje crnilo, vrlo brzo mijenja boju tijela i na taj se nain uspjeno skriva od neprijatelja. 2. KARPINA je riba - majstor kamuflae. esta je na stjenovitim dnima, na liticama te ulazima u morske pilje i piljice. Kod karpina (ali i riba pauka!) OPREZ - imaju otrovne bodlje i njihov je ubod izrazito bolan! 3. GLAVO - esta mala riba u Jadranu.

4. Mlada riba LIST - na dlanu ronioca. List je riba koja se potpuno ukopa u pijesak te joj samo oi vire van - kada ugleda plijen, munjevito izae iz pijeska i zgrabi ga

19

1. Jaje MORSKE MAKE. Morske make (vrste morskih pasa) omotaju svoja jaja u kojima se nalazi zametak najee oko ronatoga koralja - gorgonije ili oko neke alge. Zametak koji izlazi iz jajeta izraste u mladu morsku maku.

2. Tko sve ivi od riba i drugih stanovnika mora? Galebovi dakako, ali i druge ptice i ivotinje koje nisu stanovnici mora, nego ive od mora i uz more. Takoer i mi ljudi ivimo od mora i njegovih plodova. Zato ih itekako moramo uvati i cijeniti.

3. Ne smijemo loviti i ubijati mlade jedinke koje u moru jo nisu ostavile svoje potomstvo. Njih pokuajmo ive i neozlijeene vratiti u more.

4. Pozdrav iz podmorja od morskoga biologa! I uvajte svoje more!

20

2. 4. 1. MORSKE LIVADE

to su to morske livade? Kako izgledaju?

S povrine mora gledajui, primjerice dok plivate, mogu izgledati pomalo zastraujue jer morsko dno izgleda tamno, gotovo crno. Meutim, to nije nita drugo nego morska livada koju stvara zelena morska cvjetnica imenom POSIDONIJA, VOGA, PURI ili MORSKA TRAVA. Moda ju u vaem kraju zovu nekako drugaije. Morske su livade najvrjednija stanita u Jadranskome moru i potrebna im je apsolutna zatita! Kako je to mogue? Rekli smo da morske livade zovemo jo i djeji vrtii ispod mora. To je zato to u ovim livadama borave sve gospodarski vane vrste riba dok su riblja mla. Unutar takvih livada riblja mla nalazi izvrsno sklonite od neprijatelja te stanite bogato hranom i kisikom. I mladi jastozi npr. ive u morskim livadama. Kada odrastu, naputaju ih i odlaze ivjeti na morske litice. Najvei neprijatelj morskih livada jest nekontrolirano sidrenje. Osobito ljeti kada jedrilice i druge turistike brodice zauzmu sve vale, otoke i otoie. Kako sidro ore po dnu, upa posidoniju zajedno s korijenom iz pijeska i na taj ju nain potpuno unitava. A da bi se obnovila jedna takva unitena morska livada, potrebno je ak 80 godina! Dakle, gdje nema djejih vrtia ispod mora - nema ni ribe! Zato uvajte svoje livade jer one su neobino vane za nas ljude! Neke ivotinje koje ive ili esto borave u morskim livadama su: MORSKI KONJI, ILO, HOBOTNICE, LIGNJE, SIPE, PUEVI, KOLJKAI, RIBA LIST, UGOR, SPUVE, MAHOVNJACI itd. Znate li koji je najvei koljka u Jadranskome moru? To je PERISKA ili LOSTURA (moda ju u vaemu kraju drugaije zovete). Ona ivi ukopana u pijesak, posebno unutar morskih livada. Naraste preko jedan metar. Periska je zakonom zatiena ivotinja te ju je zabranjeno vaditi iz mora i/ili prodavati! Riba MORSKI KONJI i njegov bliski roak ILO majstori su kamuflae - oblikom tijela podsjeaju na lie posidonije unutar kojega ive te na taj nain zbunjuju svoje neprijatelje. Evo jedne zanimljivosti: kod morskih konjia i ila mujaci raaju mlade! Hrane se malim kozicama i ribljom mlai koje usiu svojom dugom gubicom. I morske konjie i ila zabranjeno je ubijati i prodavati!

21

2. 4. 2. PJEANA DNA
Pjeano dno prekrasno izgleda, zar ne? Daje moru divnu plavu boju, a i samo je dno uvijek jasno i dobro vidljivo. Kada plivamo iznad takvoga dna, ini nam se kao da je na dnu ispod nas prava pustinja - samo pijesak i nita vie. Meutim, varate se! Kada biste polako proetali po samome dnu i paljivo gledali, uoili biste brojne vee i manje, jednostruke i dvostruke rupe u pijesku. To su otvori brojnih KOLJKAA koji ive dobro skriveni - ukopani u pijesku, a jedini znak da su tu upravo su rupe u pijesku. U pijesku ive skrivene jo mnoge druge ivotinje. Tako su tu neobini JEINCI, ije ahure nisu okrugle, ve nepravilne (ovalne) i bijele, a bodlje im nisu crne niti smee, nego bijele ili ljubiaste i mekane - tako da uope ne bodu! Takve jeince moete ugledati na povrini pijeska ili na plai samo kada uginu, pa valovi i morske struje izbace njihove bijele ahure na povrinu. Osim koljkaa na samome pijesku ugledali biste brojne RAKOVE SAMCE koji ive zatieni u puevim kuicama. No, mnogo je i samih ivih PUEVA. esto ete vidjeti i MORSKU ZVJEZDAU ili ak ZMIJAU kako brzo hodaju po pijesku. Mnoge su morske ivotinje u strahu od zvjezdaa! Postoje vrste zvjezdaa koje su crvene boje, ali i naranaste, svijetlosmee, s velikim bodljama i bez njih, s krakovima, pa ak i bez njih! Najstranije su kvrgave zvjezdae koje se hrane jeincima i koljkaima i nimalo im pri tome ne smetaju otre jeeve bodlje ili vrsta koljka! One zgrabe svoj plijen snanim krakovima i onda - pazite sad izbace cijeli svoj eludac preko plijena, kiselinom iz eluca omekaju i rastvore cijelu ivotinju te zatim uvuku eludac natrag u tijelo zajedno s plijenom! No, kvrgavih zvjezdaa trebaju se bojati samo jeinci i koljkai - za nas ljude potpuno su bezopasne i ne smijemo ih ubijati!

2. 4. 3. MORSKE LITICE
ivot na morskim liticama moemo usporediti sa ivotom u neboderu u kojemu svatko ivi na svojemu katu i na njemu ima svoj vlastiti stan. Na morskim liticama tako ive mnogobrojne vrste SPUAVA. Spuve su SESILNE ivotinje (privrene za morsko dno) i hrane se siunim organizmima koji ive u morskoj vodi. Moemo slobodno rei da proiavaju morsku vodu, ba poput usisivaa! Tko jo ivi na liticama? Tu su brojne vrste PUEVA i KORALJA. A tu su zatim i brojni RAKOVI. Najpoznatiji je svakako JASTOG! Jastog je poznat po svojim dugim antenama i po tome to nema pravih klijeta (nego samo mala koja izgledaju poput udice). Moe narasti do pola metra u duinu, a ima deset nogu za hodanje! Sigurno niste znali da se i jastozi, dok su mladi, skrivaju i ive u morskim livadama. Tek kada narastu, napuste svoja izvrsna sklonita i odlaze ivjeti u svoje nove domove u udubine i pilje po liticama. Jastozi vole ivjeti sami.
22

Danju uglavnom spavaju u svojim rupama na litici, a nou izlaze iz svojih skrovita u potrazi za hranom. Kada biste nou mogli proetati morskom liticom, vidjeli biste jastoge kako se postrance kreu du litice pipajui daleko ispred sebe svojima dugim ticalima. Svakoga dana prije zore, vraaju se u svoje nastambe - rupe u litici. Jo je jedna ivotinja karakteristian ukras morskih litica. To je zmijolika riba sa stranim, dugim zubima - MURINA.

2. 4. 4. MORSKE PILJE
U piljama, kako na kopnu tako i u moru, samo na ulazu ima malo svjetla, dok u unutranjosti pilja vlada vjeni mrak. Upravo zbog toga potpunog mraka opasno je ulaziti u pilje jer se ondje lako moete izgubiti! ak ni dobro kolovani ronioci NE SMIJU roniti u piljama, osim ako prije toga nisu proli posebnu kolu za ronjenje u piljama! Na ulazu u morske pilje, najprije ete ugledati nepregledno arenilo mnogobrojnih SPUAVA. Mogu biti mekane, sluzave, gipke, ali i tvrde poput kamena! Ima ih i svih moguih oblika: mogu biti plosnate, grmolike, jastuaste, loptaste, u obliku pehara ili prstolike! Osim spuava jo jedna poznata i ljudima vrijedna ivotinja ivi na ulazima u morske pilje. To je CRVENI KORALJ. Od tvrdoga crvenog kostura od kojega su graene njihove kolonije umjetnici izrauju nakit, a same su ivotinje (jedinke) bijele boje. Vjerovali ili ne, u naemu moru ive koljkai koji sami bue rupe u stijeni u kojima ive kao u svojim vlastitim piljicama - to su PRSTACI. I opet OPREZ! Prstace je zakonom zabranjeno vaditi iz mora i/ili prodavati! I to zato to je, kako bi se dolo do samo nekoliko prstaca, potrebno unititi velik dio podmorskih stijena i mnoge, mnoge druge organizme koji na njima i u njima ive.

23

3. RAD NA TERENU
3. 1. ODLAZAK NA PLAU TE PRIKUPLJANJE, PREBROJAVANJE I ODREIVANJE PRONAENIH ORGANIZAMA U OBLIKU MOTIVIRAJUEGA NATJECANJA

Tijekom drugoga dana radionice treba organizirati odlazak s djecom na plau. Djecu, kao i njihove roditelje, valja ve dan prije obavijestiti da e provesti nekoliko sati na plai (uz obalu) te da ponesu sa sobom odgovarajuu obuu, odjeu, hranu i vodu. Treba ih upoznati i s time da e biti podijeljeni u tri do etiri grupe (ovisno o broju djece) te da e biti organizirano veliko natjecanje. Nadalje, obavijestite ih da slijedi nagrada onoj grupi koja sakupi najvie VRSTA koje je more izbacilo na plau. A koja je nagrada? pitat e vas odmah. E, nagrada do kraja natjecanja ostaje tajna! Vjerujte, sva e djeca biti oduevljena i s radou i uzbuenjem ekat e obeano natjecanje. Meutim, ipak vam savjetujemo da u tajnosti pripremite nagrade za SVU djecu. to e tono biti nagrada - preputamo vama na volju i u skladu s vaim mogunostima. To nikako ne mora biti nita skupo - jedna do dvije vreice bombona iz koje e svatko dobiti po jedan bombon, ili sok, privjesak, bilo to. Vjerujte, i mali e ih bombon radovati! Za dan na plai potrebne su vam neto dublje i ne prevelike kadice - za svaku grupu po jedna. Po dolasku na plau podijelite djecu u grupe. Odredite u svakoj grupi onoga tko e nositi kadicu. Zatim im objasnite: sakupljamo i brojimo VRSTE koje pronaete, a ne JEDINKE! Vrijeme je da im objasnite to je vrsta, a to jedinka. Vrsta je skupina organizama koji imaju mnoga zajednika obiljeja, meusobno se mogu razmnoavati i stvarati plodno potomstvo. Jedinka je jedan organizam, npr. jedna dagnja ili ogrc. Dakle, ako jedna grupa sakupi etiri ljuture dagnji - to se rauna kao JEDAN bod. Prema tome, komad lista morske trave posidonije ili njen donji dio (rizom) - jedan bod; komad morske spuve - jedan bod. Zatim: vlasulja, moruzgva, dagnja i drugi koljkai, puevi, jeinac (i bodlja se jeinca rauna!), zvjezdaa, alga (tu se moe pronai vie vrsta i sakupiti vie bodova: zelene, crvene i smee alge), rakovi - raunaju se i komadii klijeta ili oklopa, raunaju se i rakovi vitiari, tzv. brambuljci na kamenju uz obalu itd. Odredite unaprijed koliko e natjecanje trajati, npr. 30 do 45 minuta sasvim je dovoljno. U trenutku kada istekne zadano vrijeme, svi prekidaju potragu i dolaze k vama sa sakupljenim materijalom. Jedna po jedna grupa predaje vam kadicu i slijedi brojanje. Kako se brojanje vrsta blii kraju, napetost raste. Napokon, proglaavate grupu - pobjednika! Zatim im kaete kako su se svi jednako trudili i marljivo sakupljali vrste koje je more izbacilo na obalu te da su SVI pobjednici. Svima im podijelite simboline poklone, bit e zadovoljni. Ne zaboravite vratiti eventualne ive vrste natrag u more, a ako sljedeih dana budete imali i drugu grupu uenika, savjetujemo vam da vratite uzorke iz kadica natrag na plau, barem veinu.
24

Neke uzorke djeca mogu uzeti sa sobom u uionicu te ih crtati sljedeih dana.

25

3. 2. PROMATRANJE RONILACA PRILIKOM PRIPREMA ZA URON

Nakon natjecanja organizirajte dolazak ronilaca k djeci na plau. Neka im objasne osnove ronjenja, pokau svu opremu i odgovore na brojna djeja pitanja. Vjerujte, djecu to jako zanima i postavit e zaista mnogo pitanja. Glasno isputanje zraka iz ronilake boce, disanje iz regulatora, pisanje po podvodnoj ploici za pisanje, pregledavanje ronilake bove i mreice za sakupljanje organizama i slino bit e im vrlo zanimljivo. Objasnite djeci da e im ronioci sada donijeti organizme koji ive na nekoliko metara dubine neposredno ispred plae. Pripremite kadice za njih te ih napunite morskom vodom. Takoer, zamolite ronioce da izrone i neto smea iz podmorja (naravno - ukoliko ga pronau: konzerve, boce i slino). Zamolite ronioce da zaron ne traje due od 15-ak minuta i da ne bude dublji od nekoliko metara kako uenici ekajui ne bi izgubili interes. Sakupljene organizme stavite u kadice te ih zajedno pregledajte i komentirajte. Najei su ulov zvjezdae, jeinci, puevi i/ili trpovi. Ukoliko ronioci izvade iz mora i smee, pitajte djecu pripada li ono u podmorje. Odgovor bi svakako trebao biti negativan te smee odloite na za to predvieno mjesto, a ive i neozlijeene organizme vratite natrag moru.

Na kraju, pitajte djecu misle li da je nae more ivo? I uivajte u odgovoru!

26

Autori dr. sc. Maja Novosel, dipl. in. ekologije Anelko Novosel, prof. geologije i geografije

Maja Novosel, morski biolog, predsjednica je Drutva za ekoloka istraivanja Paks i struni savjetnik na Biolokom odsjeku Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Nakon diplome inenjera biologije-ekologije, magistrirala je i doktorirala na poslijediplomskom studiju oceanologije na istom fakultetu. Autorica je i koautorica 18 znanstvenih i strunih radova te etiri popularna lanka. Ronilac je s tri zvijezde R3. Ve dugi niz godina organizator je i voditelj ekolokih radionica Upoznajmo Jadransko more i njegov ivi svijet.

Andjelko Novosel, podvodni geolog, znanstveni ronioc, instruktor ronjenja, speleoronioc i podvodni snimatelj. Diplomirao na geolokom i geografskom odsjeku Prirodoslovno matematikog fakulteta u Zagrebu. Autor desetak strunih i znanstvenih radova te jednog dokumentarnog i vie namjenskih podvodnih filmova. Tajnik drutva za ekoloka istraivanja PAKS. Recenzenti mr. sc. Nataa Kleteki, prof. biologije - mentor mr. sc. Eduard Kleteki, dipl. in. biologije Lektor Vlatka Bian, prof. hrvatskoga jezika i knjievnosti - mentor Izdava JGL d.d. Godina izdanja 2011. Naklada 1500 primjeraka Drutvo za ekoloka istraivanja Paks zahvaljuje na podrci Zagrebakoj banci d.d. Autori fotografija Anelko Novosel, Maja Novosel i Jean-Georges Harmelin. Slike s naslovnice Lucija Frani i Drago Botica Autori su crtea jadranskoga podmorja djeca iz Osnovne kole Petra Kanavelia Korula

27

28