SAOSIGURANJE I REOSIGURANJE Saosiguranje -je spoljno izravnanje rizika.

-je oblik spoljasnjeg izravnanjarizika kada dva ii vise osiguravaca istovremeno ucestvuju u pokricu jednog rizika horizontalna podela rizika. U poslu saosiguranja svaki osiguravac prihvata u osiguranje deo rizika za koji naplacuje premiju. U slucaju nastanka osiguranog slucaja,svaki osiguravac direktno je odgovoran osiguraniku za preuzeti srazmerni deo rizika, odnosno vrsi naknadu srazmernog dela steta. Posao saosiguranja nastaja kada 1 osiguravac nije u stanju a sam snosi sam rizik u slucaju nastanka visoke stete. Zbog jednostavnosti rada i smanjenja troskova u praksi obicno jedan osiguravac (vodeci saosiguravac uspostavlja odnos sa osiguranikom), on zakljucuje ugovor o osiguranju i srazmerni deo premije prenosi na ostale saosiguravace. U slucaju realizacije osiguranog rizika, vodeci saosiguravac vrsi procenu i isplatu stete osiguraniku, a od ostalih saosigravaca potrazuje njihov srazmerni deo. Ostali saosiguravaci imaju pravo uvida u dokumentaciju i procenu stete. Saosiguranje-raspodela rizika izmedju osiguravaca. Postoji shvatanje da je nedostatak saosiguranja slozenost posla zbog vise ucesnika. To se resava primenom vodeceg saosiguravaca. Jos jedan nedostatak jeste odgovornost svakog osiguravaca za svoj deo obaveze, jer osiguranik moze doci u nepovoljnu situaciju da mi se ne nadokandi steta u celini. Medjutim u praksi je predvidjena solidarna odgovornost svih osiguravaca za celokupnu obavezu. Podela saosiguranja: 1.prema obliku ugovora Automatsko ili okvirno-osiguravaci se unapred dogovaraju o ucescu ili raspodeli svog buduceg preuzetog rizika u odred.vrem.periodu. Fakultativno ili izborno-da osiguravac kome je ponudjeno saosiguranje razmatra svaku ponudu posebno i donosi odluku o prihvatanju ili neprihvatanju dela rizika u osiguranju. 2.prema nacinu predaje rizika Aktivni-preuzimanje dela rizka od strane saosiguravaca od drugog vodeceg saosiguravaca Pasivni-prenosenje dela rizika od strane vodeceg saosiguravaca nekom drugom saosiguravacu. 3.prema nacinu izvrsenja posla Saosiguranje putem vodeceg saosiguravaca-je najprisutnije u praksi. Vodeci saosiguravac stupa u odnos sa osiguranikom, a ostali saosiguravaci prihavataju ono sto je uradio vodeci, ali imaju pravo kontrole i uvida u proces rada. Poslovi vodeceg saosiguravaca su: vodjenje poregovora oko preizivanja rizika, slanje ponude, zakljucivanje ugovora o osiguranju, procena stete, isplata stete.. Zajednicko osiguranje-svaki od saosiguravaca ima direktan odnos sa osiguranikom, retko se sprovodi u praksi zbog komplikovanosti visokih troskova.

Reosiguranje: -je osiguranje osiguranja, to je vertikalna raspodela rizika. U savremenom svetu postoji vise rizika koji su tako veliki da ne moze da podnese jedan osiguravac, pa deo rizika zadrzavaju za sebe, a deo rizika koji nisu u stanju da podnesu dalje osiguraju, tj.reosiguraju kod reosiguravaca. Osiguranik ciji je rizik preuzet u osiguranje ima pravno ekono.odnos samo sa osiguravacem koji je preuzeo rizik. On nema nikakv odnos sa reosiguravacem i ne mora znati da postoji reosiguranje. On placa premiju osiguravacu i od njega ocekuje nak.stete. Osiguravac naplacuje premiju od osiguranika i u slucaju realiziacije osig.slucaja vrsi naknadu stete. Ako je preuzeti rizik pevelik za njega on ce ga dalje reosigurati. Sa reosiguravacem ima pravno-ekonomski odnos samo osiguravac. On placa premiju reosiguranja reosiguravacu i kada se desi steta naplacuje od reosiguravaca deo koji je njegova obaveza. Reosiguravac naplacuje premiju od osiguravaca i u slucaju stete njemu isplacuje naknadu. Osiguranik i reosiguravac nemaju nikakav kontakt. Lica Osiguravac ustupanjem dela obaveza reosiguravacu postaje cedent Reosiguravac preuzimanjem dela obaveze postaje cesionar U slucaj kada reosiguravac dalje prenosi deo obaveze na druge reosiguravace postaje: Reosiguravac koji prenosi deo prihvacenog rizika dalje u reosiguranje je retorocedent Reosiguravac koji prina deo reosiguranog rizika je retrocesionar. Da li ce neki rizik ici i u kom obimu u reosiguranje zavisi od: Maksimalno moguce stete-MMS Samopridrzaja osiguravaca, odnosno reosiguravaca. MM -je najveca moguca obaveza osiguravaca u slucaju nastanka os.slucaja. to je vrednost osigurane stvari. Utvrdjuju je strucnjaci koje angazuje osiguravac. Samopridrzaj .je kapacitet preuzimanja rizika jednog osiguravaa. To je maksimalni iznos obaveze koji jedan osigurava moe da preuzme na sebe, a da pri tom ne ugrozi svoju likvidnost. Samopridraj odreuju aktuari. Zavisi od finansijskog kapaciteta osiguravaa, tj.tehnikih rezervi, garantnih rezervi, unutranje disperzije rizika (vrste osiguranja kojima se bave), odnosno od kapitala kojim raspolae. Veoma je vano pravilno utvrditi samopridraj osiguravaa i maksimalno moguu tetu za svaki preuzeti rizik. Prenizak samopridraj moe ugroziti likvidnost i dalje poslovanje osiguravaa, jer je zadrao vie rizika nego to moe da podnese. Kod velikih rizika osigurava, kada je utvrdio samopridraj i MM, zadrava za sebe deo rizika (deo MM) do visine samopridraja, a sve iznad toga prenosi u reosiguranje.

Podela reosiguranja se moe izvrtiti na vie naina u zavisnosti od kriterijuma, odnosno stanovita sa kojih se posmatra. 1. Prema prostornoj dispreziji rizika reosiguranje moe biti: Reosiguranje u zemlji i Reosiguranje u inostanstvu. 2. Sa stanovita kretanja rizika poslovi reosiguranja se dele na: Aktivne poslove reosiguranja i Pasivne poslove reosiguranja 3. Prema ueu reosiguravaa u pokriu rizika reosiguranje moe biti: Proporcionalno Neproporcionalno. 4. U zavisnosti od naina ugovaranja reosiguranje moe biti: Fakultativno (pojedinano) i Ugovorno (obavezno)
1. Podela prema prostornoj disperziji rizika

Prema prostornoj disperziji rizika reosiguranje moe biti: u zemlji i u inostranstvu. Reosiguranje u zemlji je kada osigurava viak preuzetog rizika prenosi u reosiguranje reosiguravau u zemlji, odnosno domaem reosiguravau. Reosiguranje u inostranstvu je kada osigurava viak preuzetog rizika prenosi u reosiguranje stranom reosiguravau u nekoj drugoj dravi, to je ei sluaj kod velikih rizika. Na taj nain dolazi do raspodele rizika i izmeu drava ime se veliki rizici lake podnose. 2. Podela prema prenosu rizika Poslovi reosiguranja sa stanovita prenosa rizika mogu se podeliti na: Aktivni poslovi reosiguranja su kada reosigurava prima u reosiguranje neki rizik. Pasivni poslovi reosiguranja su kada se u reosiguranje prenosi neki rizik. Osiguravai imaju samo pasivne poslove reosiguranja, jer uvek prenose u reosiguranje viak preuzetih rizika. Reosiguravai mogu imati i aktivne i pasivne poslove reosiguranja, jer uvek primaju rizike od osiguravaa, ali i prenose viak preuzetih rizika dalje u reosiguranje nekom drugom reosiguravau (jednom ili vie). 3. Podela prema ueu reosiguravaa u riziku Prema ueu reosiguravaa u riziku reosiguranje moe biti: Proporcionalno Neproporcionalno. Proporcionalno reosiguranje je najstariji oblik reosiguranja. Kod ovog oblika reosiguranja reosigurava uestvuje u premiji i tetama osiguravaa srazmerno ugovorenom ueu u pokriu rizika. Proporcionalno reosiguranje moe biti: Kvotno (reosiguranje srazmernog dela rizika), Ekscedentno (reosiguranje vika rizika), i Kombinacija kvontnog i ekscedentnog. Kvontno reosiguranje je najjednostavniji oblik reosiguranja. Po ugovoru o kvotnom reosiguranju osigurava se obavezuje da preda u reosiguranje odreeni procenat (kvotu), svih preuzetnih rizika jedne vrste osiguranja.

Osigurava prenosi isti procenat premije reosiguravau. U sluaju tete, reosigurava ima obavezu naknade u istom procentu. Ekscedentno reosiguranje je reosiguranje vieg rizika, gde osigurava prenosi u reosiguranje samo rizik iznad svog samopridraja za odreenu vrstu osiguranja. Rizici koji ne prelaze visinu utvrenog samopridraja se ne prenose u reosiguranje. Ono je najee korieni oblik proporcionalnog reosiguranja kod osiguranja imovine. Neproporcionalna reosiguranja se baziraju na visini tete, za razliku od proporcionalnih gde je osnova suma osiguranja. Kod neproporcionalnih reosiguranja vikovi teta (iznad utvrenog samopridraja) se prenose u reosiguranje. Neproporcionalna reosiguranja se mogu pojaviti u sledeim oblicima: Reosiguranja vika teta (excess loss) Reosiguranje vika godinjih teta ili tehnikog rezultata (stop loss) Reosiguranja vika teta se zakljuuje kada postoji opasnost od izuzetno velikih teta. Osigurava vri naknadu tete koja je u okviru njegovog samopridraja. Reosigurava pokriva onaj deo tete koji je iznad samopridraja osiguravaa. Premija se posebno utvruje za svaki pojedini sluaj. Obaveza reosiguravaa se odreuje u odnosu na visinu tete. Reosiguranje godinjeg vika teta (gubitka), znai da reosiguravaeva obaveza nastaje kada obaveze osiguravaa po jednoj vrsti osiguranja ili ukupno za sve vrste, preu unapred ugovorenu granicu odnosa teta i premije. Npr.kada tete dostignu 90% od premije, pa sve do 120% plaa reosigurava.
4. Podela prema nainu ugovaranja

Reosiguranje prema nainu ugovaranja moe biti: Fakultativno (pojedinano) i Ugovoreno (obavezno). Fakultativno reosiguranje postoji u sluaju kada se pojedini veliki rizici posebno razmatraju i uzimaju u reosiguranje. Nepovoljno je za reosiguravaa, jer dobija u pokrie samo velike rizike, zbog ega je skuplje. Kod ugovorenog reosiguranja je unapred sklopljen ugovor izmeu osiguravaa i reosiguravaa za odreeni period i odreene vrste osiguranja. U tom periodu rizici iz obuhvaenih vrsta osiguranja ob avezno idu u resiguravajue pokrie u ugovorenom obimu