Huliganstvo je termin koji opisuje ponaanje koje kri pravila drutvenih normi, bontona, zakona i ope destruktivno ponaanje.

Sam termin huliganstva dolazi po irskom prezimenu Hooligan (sricano i Houlihan) a pojavio se u Velikoj Britaniji krajem 19. stoljea a opisuje devijantno ponaanje i nain ivljenja ulinih bandi i pojedinaca koji su ih sainjavali. Takoer danas taj termin je opeprihvaen i opisuje ponaanje kod pojedinaca ili skupine ljudi koji svojim destruktivnim ponaanjem ne uklapaju u drutvene norme i zakone te vandaliziraju svoju okolinu. Takva vrsta ponaanja pripisuje se obino navijakim skupinama iz razliitih portova najee ekipnih kao to su nogomet, ragbi, koarka, rukomet,...
Huliganstvo u sportu prvenstveno podrazumjeva grupu ili skupinu ljudi koji nanose tetu, bol drugoj protivnikoj gru pi ili skupini. Pojava veoma specifina za nae prostore koja se ispreplie s huliganizmom je nacionalizam tako da sam pojam nasilja dodatno uslonjava i komplikuje. Na sportskim terenima u BiH kada se igraju utakmice unutar lige izuzetno je izraena nacionalna svijest ili nacionalizam. U Bosni i Hercegovini huliganstvo poprima posebnu dimenziju jer se ispreplie s nacionalizmom. U kolektivnom pamenju naroda s ovih prostora ova dimenzija huliganstva budi izuzetno negativne emocije. Ponekad i s katastrofalnim posljedicama, gdje stradaju i ljudski ivoti. Navijaka udruenja ograuju se od svih incidenata koje njihovi navijai naprave, a njih je sve vie.

Vedran Pulji je ubijen 4. oktobra 2009. godine, u najveim neredima koji su ikada zabiljeeni na sportskim terenima i u njihovoj blizini u naoj zemlji, uoi utakmice Premijer lige Bosne i Hercegovine izmeu domaeg irokog Brijega i FK Sarajevo. I tri godine nakon toga sluaj Vedrana Puljia ostao je nerijeen

4.10.2009 nakon sukoba u irokom Brijegu poginuo je navija Sarajeva Vedran Pulji.

UZROCI
Sociolog Renato Mati kae da uzroke navijakom nasilju, osim u politici sportskih klubova, treba potraiti u samom drutvu, koje je openito usvojilo nasilje kao model ponaanja. Freud smatra da je agresivno ponaanje u ovjeka uroeno,te da je ovjek moe jedino kontrolirati, ali je se ne moe nikako u potpunosti rijeiti. postratne traume zbog izostanka suoavanja sa odgovornou za zloine, neraieni rauni, nacionalna netrpeljivost, oseanje besperspektivnosti zbog krajnje problematine tranzicije.

ZATITA

1) Neki od navijaa koji su uestvovali ukazali su na alkohol i psihoaktivne supstance kao jedan od glavnih problema. Ranije sam navela da bi najbolje rjeenje za ovaj problem bilo educiranje zatitara i policajca koji rade na ulazima na sportski dogaajima. Tako kada identificiraju ovjeka koji je u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajm stimulansa ne treba ga pustiti na sportski dogaaj. Mislim da bi to bilo dobro rjeenje. 2) to se tie smanjenja nasilja putem kanjavanja zatvorom ili velikih novani kazni, to je veom a efektna metoda, meutim mislim da je veliki problem zatitarima i policajcima na utakmici identificiranje pojedinaca koji su odgovorni za eskalaciju nasilja. Naravno da bi trebalo postaviti vie policajaca, u civilu, koji bi kamerama snimali navijaku skupinu od njihovog dolaska na stadion do njihovog odlaska. Mislim da bi to pomoglo u identifikaciji pojedinaca ili postaviti kamere na stadion tako da policija moe imati pregled ponaanja navijake skupine tokom cijelog sportskog dogaaja. 3) Naime uprave klubova bi trebale vriti konstantne edukacije i radionice sa voama navijaa tako da navijai imaju uvid to slijedi i njih i klub ako ne budu potovali zakonske mjere. 4) Suradnja policije i navijaa bi bila jako dobra varijanta poboljanja odnosa policije i navijaa, jer mnogi navijai uka zuju na injenicu da su policajci ti koji provociraju i uzrokuju nasilje. Suradnja bi se odnosila na radionice iz k omunikacije i interpersonalnih odnosa. 5) Organizacija utakmica i provjere na ulazima trebale bi se mnogo pootriti. Na ulazima bi trebalo pretresati detaljnije svakog pojedinanog navijaa. Samim tim ulaz na stadion bi trajao sporije ali bi se u mnogome smanjilo unoenje pirotehnikih sredstava. 6) Bilo bi dobro da se povea broj policajaca na sportskim dogaajima, kako bi i ako doe do eskalacije nasilja to to prije bilo smireno. 7) Transport gostujuih navijaa na gostujui teren trebalo bolje organizirati tako to e se navijai provjeriti i biti im zabranjeno nositi alkohol, psihoaktivne supstance, transparente i zastave sa uvredljivim sadrajem i pirotehnika sredstva. 8) Jedan od uzroka nasilja je i nacionalizam kojeg je skoro pa ne mogue iskorijeniti, ali ga je mogue umanjiti zabranjivanjem unoenja transparenata i zastava sa nacionalno uvredljivim sadrajem. Tu bi policija takoer kljunu ulogu trebala da ima. 9) Osvjetavanje navijakih skupina u cilju smanjenja nasilja i nacionalizma i potovanje ljudskih prava kao i prava protivnikih navijaa putem natpisa na bilbordima, kartama, posterima, majicama, narukvicama, privjsecima za kljueve, formiranjem web stranica, facebook grupa itd.

Slike: 1. Nakon ulaska kroz vrata koja propustaju po jednog posjetioca i gdje su detaljno pregledani, ... docekuju
ih dvije kamere, jedna na dnu, jedna na vrhu stepenista.

2. Gostujuca navijacka grupa se propusta na za njih specijalno pripremljenu tribinu. 3. Njihova tribina je odijeljena od ostalog dijela tribina, duplim celicnim ustakljenim zidom. 4. Stalno su pod video nadzorom. 5. Specijalna mreza je pripremljena. 6. Prije njihovog ulaska na tribinu je zategnuta.

Uticaj novanira..
Svakodnevno moemo vidjeti novinske izvjetaje, koji nas podsjedaju na prisustvo problema sportskog huliganstva. Na alost, u Bosni i Hercegovini je sportsko nasilje prisutno do takve mjere da se vie ni ne obaziremo na ovakve vijesti sa sportskih terena. Regionalne utakmice koje se odigravaju kao da ne mogu prodi bez incidenata koje izazivaju navijai. Mediji gotovo svakodnevno piu o stravinim posljedicama nereda, koji potjeu sa nogometnih terena u Italiji, Engleskoj, Turskoj ili Francuskoj, dok su Izrael, Iran i Argentina samo neke od zemalja drugih kontinenata koje se takoer nose sa ovim problemom, Meidji, njihova magina mod vizuelne prezentacije, doveli do afirmacije i poularizacije sporta. Mediji su danas potpuno integrisani u drutvo i ono bez njih ne moe. Pa tako ni sport, ni sportske manifestacije, koje su prerasle u itave pokrete, i dijelom zahvaljujudi medijima, podignuti na nivo kultova. Medije ni u kom sluaju ne treba smatrati jedinim uzronikom pojave huliganstva i drugih neeljenih oblika ponaanja u sportu. Oni su samo jedan od brojnih faktora koji utjeu na pojavu i irenje ovog fenomena. ipak, veliki utjecaj koji imaju na masovni auditorij ne smije se zaboraviti, a mogude ga je iskoristiti za promoviranje pozitivnih vrijednosti i odgovornog ponaanja gledalaca. Bez naglaavanja neslaganja i konflikata meu igraima i navijaima suprotstavljenih timova, te neuveliavanjem agresivnih ispada nede se uiniti da problem nestane iz korijena, ali je svakavo prvi korak u zaustavljanju i sprjeavanju takvih pojava.