You are on page 1of 2

Dr. Memad Rogulj Fakultet prirodnoslovno-matematikih znanosti u Splitu Zdenko Kordi, pro . selektor !

enske reprezenta"ije #rvatske AGILNOST $gilnost se opisuje kao sposo%nost %rze promene prav"a kretanja u ogranienom prostoru. &otre%a za %rzim uspostavljanjem naj%olje situa"ije , zaustavljanjem i promenom prav"a kretanja, dominantno je zastupljena u rukometnoj igri kako u napadu, tako i u od%rani. &risutna je kod inti, od%ran%enih izlazaka, grupne situa"ijske saradnje u napadu i od%rani i protivnapadu, ali i ostalim sadr!ajima rukometne igre, pa u trena!nom pro"esu, ovoj sposo%nosti tre%a posvetiti pose%nu pa!nju. Razlikujemo laterarnu agilnost u vidu otkorano-dokoranog kretanja u eonoj ravni, dijagonalnu agilnost u vidu prekoranog ili zakoranog kretanja i du%insku u vidu osnovnog kretanja napred-nazag sa promenom prav"a. $gilnost mora u velikoj meri %iti zastupljena u svakom treningu, a najmanje ' ( ) treninga u desetodnevnom mikro"iklusu tre%a posvetiti iskljuivo odr!avanju i razvoju ove sposo%nosti. *re%a me+utim naglasiti da je agilnost u ve,oj meri nasledno determinirana, o ,emu pose%no tre%a voditi rauna u pro"esu iz%ora igraa. SASTAV VEBI ZA RAZVOJ AGILNOSTI Za razvoj agilnosti koriste se spe"ijalne ve!%e kretanja sa i %ez lopte kojima se agilnost "iljano unapre+uje. *e situa"ijske ve!%e zasnovane na strukturama rukometne igre sa naglaskom na %rzinu kretanja u ogranienom prostoru. -vde je va!no da se kretanje izvodi najve,om %rzinom sa ve,im %rojem ponavljanja. Stoga je po!eljno da su ve!%e .to jednostavnije, ali motiviraju,e, odnosno pre"izno dozirane /zadato vreme izvo+enja, du!ina deoni"a, %roj ponavljanja0, ili da su zasnovane na sueljavanju /nadigravanje po pin"ipu ko ,e %r!e0. 1napre+enju agilnosti i op.te pokretljivosti igraa u napadu i od%rani znaajno pridonose i razliite elementarne igre na prin"ipu lova"a, i igre sa modi i"iranim rukometnim pravilima uz primenu individualnoih od%rana2 -igri"e sa naglaskom na promrnu prav"a /hvatali"e, zadr!avanje lopte dodavanjem, rukometni tenis, nogometna od%ojka...0 -igre senki u parovima -spe"ijalne grupne ve!%e za razvoj agilnosti na prin"ipu ko ,e pre, igra ili lopta -ve!%e otkrivanja i hvatanja u trojkama -ve!%e kretanja i nadigravanja u koloni -ve!%e kretanja u vrsti na zadati znak -ve!%e takmienja u %rzini kretanja -situa"ijske grupne ve!%e u napadu sa loptom /za%adanje u parovima, trojkama, sa jednom ili dve lopte sa zada"ima0 -grupne situa"ijske ve!%e u od%rani /od%ran%eno kretanje0 -situa"ijske ve!%e napad-od%rana /za%adanje ( kretanje ili izlazak od%ran%enog igraa...0 -situa"ijske ve!%e sueljavanja napada i od%rane -ve!%e kretanja u od%rani sa protivnapadom -situa"ijske ve!%e pozi"ijskog sueljavanja sa protivnapadom i speavanjem protivnapada -varijante rukometne igre sa modi i"iranim pravilima -primena testova za pro"enu agilnosti sa ve,im %rojem ponavljanja /3japan test4, 3kora"i u stranu4, 3pentagon4, razne osmi"e i sl.0 PRIKAZ TRENINGA ZA RAZVOJ AGILNOSTI Uvodni deo -ve!%e u parovima za istezanje velikih mi.i,nih grupa -igre lova"a /svaki drugi igra ima loptu i oni hvataju igraa %ez lopte. Kada ih dodoirnu predaju im loptu, a oni postaju %egin"i0 -igra na '5 dodavanja /ekipa koja je u posedu lopte nastoji ostvariti '5 dodavanja u emu ih individualnom od%ranom spreava protivnika ekipa6 igra se na polovini terena, a ako protivni"i naine korektan prekr.aj osvajaju loptu06 -igrai su raspore+eni u dve kolone na pozi"ijama levog i desnog spoljneg napadaa, nakon u%adanja i dodavanja elnom igrau u suprotnoj koloni igra dodirne suprotnu stativu, liniju golmanovog prostora, sje"i.te uzdu!ne i osnovne linije /korner0, nakon ega odlazi na zaelje suprotne kolone. Pripremni deo

-okomite 3senke4 /igra se kre,e na razliite naine u uzdu!noj ravni i nastoji iznenaditi zaustavljanjem, usporavanjem ili kretanjem unazad po%e,i ili ostvariti kontakt sa senkom koja na maloj udaljenosti iza njega prati kretanje i iz%egava kontakt06 -paralelne 3senke4 /igra se kre,e u paralelnom stavu %onim dokora"ima u eonoj ravni i nastoji iznenadnim zaustavljanjem, usporavanjem ili promenom prav"a kretanja po%e,i svojoj senki koja mu je okrenuta li"em i na maloj udaljenosti prati kretanje nastoje,i uvek %iti u istoj ravni06 -u situa"ijskom nadigravanju '2', napada %ez lopte nastoji naglom promenom prav"a kretanja pro,i od%ran%enog igraa koji mu se suprostavlja okrenut li"em6 -prolazak %ranio"a u krug /svi su igrai raspore+eni u orma"iji kruga me+uso%no razmaknuti nekoliko metara6 poslednji igra zao%ilazi za redom jednog po jednog igraa sa nagla.enom promenom prav"a , tako da %ranio" uvek prolazi u suprornom prav"u od ruke koju podigne %ranio"06 -'2' u krug /svi su igrai raspore+eni u orma"iji kruga i me+uso%no razmaknuti nekoliko metara6 poslednji %ranila" varkom menja prava" kretanja prolazi za redom jdnog po jednog %ranio"a06 Glavni A deo - ve !e " #ro$%i -jedan igra vodi loptu, drugi mu je nastoji oduzeti, a tre,i .titi igraa koji vodi loptu6 -dva igraa dodaju lopttu %ez prava na vo+enje, a igra izme+u njih nastoji do,i do lopte prese"anjem dodavanja ili tako da dodirne igraa koji je u posedu lopte6 -jedan igral stalno dodaje loptu, drugi se otkriva i prima loptu, a tre,i kretanjem spreava primanje lopte6 -par sa loptom lovi tre,eg /dvoji"a igraa sa loptom nastoje uloviti %egun"a, na nain da ga dodirne igra koji je u posedu lopte06 -jedan je igra dodavala" koji naizmenino dodaje lopte levom i desnom suigrau6 nakon primanja i vra,anja lopte suigrai moraju dotakniti rukom marker koji je postavljen na podu izme+u njih6 -ista ve!%a kao prethodna, s tim da u mesto dodirivanja markera suigrai naizmenino jedan drugom pod%a"uju zase%nu loptu na sredini6 -srednji igra %a"i sam se%i loptu u vazduh, dodirne jednog pa drugog suigraa koji su me+uso%no razmaknuti nekoliko metara i hvata %aenu loptu pre nego padne na tlo6 -3radi4 jedan igra koji se kre,e ispred statinih suigraa me+uso%no razmaknutih nekoliko metara6 u skoku prima i vra,a loptu od levog suigraa /3amerikana"4 0, a zatim tre ispred desnog suigraa kome je levi suigra dodao loptu i na isti nain igra sa njim. Glavni B deo -takmienje u %rzini kretanja i parovima /dva se igraa takmie u %rzini osnovnog ili dokoranog kretanja nastoje,i .to pre dodirnuti markere06 igrai se takmie po liga sistemu svako sa svakim, a po%e+uje igra sa naj%oljim odnosom po%eda i poraza6 -igrai su raspore+eni u parovima i "irkuli.u %onim stranama igrali.ta. 7edan napada koji vode,i loptu dri%lingom nastoji pro,i svog od%ran%enog igraa i realizovati u igri '.'6 -igrai su podeljeni u etvorke koje sainjavaju po dva para i "irkuli.u %onim stranama igrali.ta. &ar u napadu kre,e se do pola igrali.ta dodavaju,i loptu sa uestalom promenom prav"a kretanja napred ( nazad .to prati od%ran%eni par istovetnim kretanjem nastoje,i uvek odr!ati isti razmak u odnosu na napadae. 8a drugoj polovini igrali.ta se igra )2) sa zavr.ni"om6 -igrai su raspore+eni u trojke na sredi.njem delu igrali.ta. 9olman %a"i loptu preko glave tako da se dve trojke %ore za loptu. *rojka koja do+e u posed lopte nastoji je pre%a"iti iz jednog u suprotni devetera", a zatim u deveter"u odigrati nekoliko dodavanja tako da svaki igra o%avezno primi loptu. 8akon toga vra,aju se prema polaznim vratima u igri :2: nastoje posti,i pogodak. "elo vreme napadakoj trojki se suprostavlja od%ran%ena trojka, koja ukoliko osvoji loptu postaje trojka u napadu6 -slo%odna igra se ;2; uz o%aveznu primenu o anzivne individualne od%rane. Zavr&ni deo -ve!%e istezanja anga!ovanih mi.i,nih grupa. Za'l$"(a' 1z %rzinsku izdr!ljivost, eksplozivnu i %rzinsku snagu, agilnost je najva!nija motorika sposo%nost o kojoj zavisi situa"ijska i takmiarska uspe.nost u rukometu. <a!no je me+utim jo. jednom naglasiti da je razvoj ove sposo%nosti iskljuivo mogu, primenom ve!%i u kojima dominira kretanja maksimalnom %rzinom i promenom prav"a kretanja u .to ve,oj %rzini. Stoga trena!ni sadr!aji moraju %iti stimulativni za sportistu /takmienja sa protivnikom ili vremenom0 kako %i se postaknuo maksimalni anga!man na treningu.

You might also like