aslo orignala : : Peter Tompkins & Christopher Bird Peter Tompkins THE SECRET LIFE OF PLANTS Christopher Bird Copyright © 1973 by P. Tompkins and Ch, Bird S engleskoga prevela MAJA MILES Pogovor IVAN SUGAR sete ee Tajni Zivot eee biljaka KONSTANTIN MILES : Ml izdanje Likouna oprema IVO FRISCIC PROSVJETA ZAGREB 1988Uvod Axo ruztemo APRODITU, na ovo) ‘naioj planeti nema nista liepfe i Iiupkije od cvijeta, nibta bitno vainije od biljke. Prava rodnica ljudskog Yivora jest 2clenilo koje prekriva majku-zemlju. Da nema ze- Tenih biljaka, ne bismo mogli disati, ne bismo se mogli hraniti. $ donje strane svakog xelenog lista milijun po- Keretnih usana profdire ugliini dioksid i izluéuje kisik. Svakoga dana na ditavom svijetu oko 65 miljuna éervor- nih kilometara povrine zelenih listova sudjeluje wu cude- snom procesu fotosinteze w kojem se proizvodi kisik i hrrana za éovjeka i za tivotinj. * Danas Tjudi pojedu godiénie otprilike 375 milijandi tona hrane. Najveéi dio re hrane biljnog je porijekla Biljke hranu sintetiziraju iz zraka i zemlje pomoéu sun- eve svjetlosti;ostatak hrane su razne namimice Zivotinj- skog porijekla, koje takoder potjetu od biljaka. Sve kute sxamisnice, sva pia, sva opojna sredstva, svi lijekovi i farmaceutski preparati — jednom rijegju sve ho fovieks odréava na Zivoru i sve #t0 ga, ako on to razumno isko~ riltava i trot, éini zdravim poput drena, dugujemo div- nom procesu fotosinteze. Od biljnih Seéera nastaju sve viste Skroba, sve masnoce, sva ulja, voskovi, celuloze. Od kolijevke do groba govjek se sluti celulozom kao slavnim materijalom i sirovinom za stvaranje »krova nad Blavoms, za proizvodniu odjece, goriva, vlakana, ko8ara- kin. predmeta, konopaca, glazbala, papira na kojem za- Pisuje svoje filozofske meditacije ... O tome koliko ima ‘mnogo biljaka koje korisno upotrebljavamo, moida naj- 5bolje govori podatak da su samo nijihovi nazivi ispunili gotovo Sest stotina stranica Uphofovog »L.cksikona cko- snomski korisnih biliakas.' Svi se ekonomisti slazu uw tvrdnji da je poljoprivreda osnova i temelj nacionalnog bogatstva svake zemlje Ljudi_ nagonski osjeéaju ljepotu treperenja_biljaka. One ih duhovno obogacuju i usreéuju. Svatko za da smo najsretiji i da se najugodnije osjeéamo u neposted- nom dodiru s biljnim svijetom. Bez evijeéa ne mote se zamislti rodenje, svadba, smrt, ni bilo koja sveéanost ili ritual povezan s odsudnim dogadajima Zivota i smeti Crvijecem ukraSavamo stolove za sveéane objede i veéere. ‘Nema slavlja bee. cvijeéa. Cvijeée poklanjamo kao znak Ijubavi, prijteistva, postovanja, zahvalnosti za pruieno {gostoprimstve. Mjesta naSeg boraviita uljepSavamo vrto- vima, gradove parkovima i Setaliitima, deZave njeguju svoje nacionalne parkove. Da bi neku prostoriju udinila tudobnom za Zivljenje, Zena ée najprije unijeti u nju Ziv biljku ili buker cvijef2. Raj, zemaljsk ili nebeski, vesina ‘muskaraca opisuje kao vre pun zelenila ~ i nimfa. Aristotel je nauéavao da biljke imaju dui, ali da nemaju osjetila, To se udenie odréalo od Antike do osam- naestog stoljeéa, kada je Carl von Linné, osnivaé suvte mene botanike, iznio tvednju da se billke u biti razlikuju od Zivotinja i Zovjeka zapravo samo time Sto se ne mogu: lecetati. Veliki botanitar 19. stoltéa Charles Darwin do- kazao je, medutim, da svaki izdanak biljke, svaka vitica i svaka Iatiea imaju mo¢ i sposobnose samostalnog gibs- aja, ali da »stje’u i upotrebljavaju ovu moe samo kad im to ustrebas. Pogetkom 20. stoljega nadareni betki biolog Raoul Francé prenerazio je suvremene prirodoslovee tezom da biljke pokreéu svoje sijelo i »udoves isto tako Tako, ne- sputano i skladno kao najspretnje Hivotine ili kao ovjek, » J.C. Uphof: Dictionary of Economic Plants. 4 da mi to ne opaiamo samo zato Sto su ti pokreti mnogo polaganiji od naiih ili ivotinjskih. Korijenje biliaka, vedio je Francé, istrativatki ruje kroz zemlju, pupoljc! i geanice penjatica opisuju u syom sibanju keugove, fistovi i cvjetovi reagiraju na svaku promjenu u svojoj okolini savijanjem ili podrhtavanjem, vitice keute ispitivatki 2rakom, pipajuci oko sebe svojim sablasnim »udovimae. Covjek smatra da su biljke nepo- mine, nesposobne za kretanje i da nemaju osietila samo zato Sto nema strpljenja da ih pailjive promatra. Neki pjesnici i filozofi, kao na primjer Johann Wolf- gang Goethe i Rudolf Steines, koji su strpjivo i padljivo promatrali biljke, otkrili su da pojedini njihovi dijelovi rastu u suprotnim smjerovima, da se jednim dijelom uko- pavaju u tlo, kao da ih priviati sila tea, dok drugim dijelom rastu vis, kao da ih u tom smjeru vude nekakav oblik »antigeavitacije« ili sevitacjew. Sitni korjendié, ito ih je Darwin usporedivao s mor- ‘gom, ponaéaju se poput erva te neprestano, nevmorno ruju i buée elo svojim tankim, bijelim vlaknima, »kuéa- juéi« ga na tom svom putu. Male Suplje komore u kojima kao u kakvoj zvetki poskakuje sitna kuglica skroba, po- kazuju viécima korijenja odakle i u kojem smjeru djeluje sila tefa, Hto je »gorec, a Xo adoljes. Kad je tlo suho, korijenje mijenja smjer rasta i krede se prema vlazi, pronalazeci, na primer, vodovodne cijevi, pposizuci ponekad, kao to to din korijen alfalfe, i do dva~ haest metara daleko, a ako treba, proizvodi energiiu koja busi Zak i beton. JoS nitko nije prebrojio korijenje nnekog stabla, ali je prebrojavanje samo dijela korijenja i korjendia jedne stablike rafi pokazalo da ona ima naj- 13 milijuna korjengiga kojima ukupna dudina iz- eprilike 600 kilometara. Ni to nije bilo sve. Iz tog korijenja i korjentiéa striile su tanane dlatice, kojima je bbroj procijenjen na x4 milijardi, a ukupna duzina na oko 8700 kilometara,