Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??

Didaktika
1. Osnovni pojmovi didaktike
ODGOJ
proces kojim se ostvaruje razvoj ovjekove individualne i drutvene osobnosti

OBRAZOVANJE
proces stjecanja odreenog sustava znanja, vjetina i navika kojima se pojedinac osposobljava za zadovoljenje osobnih spoznajnih, doivljajnih, psihomotornih i socijalnih potreba i motiva

ZNANJE
sustav ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koji je ovjek usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti. Razine usvojenosti, odnsno dostupnosti znanja u svijesti: - prisjeanja - prepoznavanja - reprodukcije - automatizacije - operativnosti - stvaralatva

INJENICE
pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje ovjek stjee osjetilnom putem (npr. vatra pee)

GENERALIZACIJE
apstrakcije koje ovjek stjee posredstvom procesa miljenja (npr. svaka vatra pee)

SPOSOBNOSTI (vjetine i navike)

kvalitete linosti formirane radi to uspjenijeg obavljanja neke djelatnosti koje se meusobno kvalitativno razlikuju po razini sudjelovanja svijest u njihovu obavljanju. Sposobnosti mogu biti: - senzorne (perceptivne) - manualne (praktine) - izraajne - mentalne (intelektualne)

VJETINE
pihomotorne sposobnosti pojedinca steene ponavljanjem nek radnje, ali uz stalno prisustvo svijesti o njoj

NAVIKE
specifine vjetine ili psihomotorne sposobnosti koje su uslijed ponavljanja postale automatizirane te stoga ne zahtijevaju oito prisustvo svjesnosti radnje

DISPOZICIJE
latentna hereditarna osnova (anatomsko-fizioloki preduvjet) razvoja sposobnosti AKTIVNOSTI (DJELOVANJA) svrsishodna djelatnost razvia funkcije i realizacije dispozicija, ''neophodan uvjet'' razvoja sposobnosti u funkciji razvijanja sposobnosti bez nje nikakava hereditarna osnova nae biti stavljena u funkciju, odnosno njena aktivost nee biti mogua
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

teka kada su oba uvjeta razvojaodreene funkcije zadovoljene mogua je aktivnost kao svrsishodna djelatnost razvia funkcije i realizacije dispozicija

ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES - zajednika djelatnost sudionika odgojno-obrazovnog procesa u kojem se ostvaruju odreeni ciljevi i zadaci odgoja i obrazovanja, bilo intencionalno ili neintencionalno - vrlo esto se ovaj naziv zamjenjuje nazivom ''nastava'', ali oni nisu istoznani niti predstavljaju istovrsni pojam SUDIONICI O-O PROCESA oni koji su za taj proces zainteresirani (izravno i neizravno) imbenici koji sudjeluju u realizaciji postavljenih ciljeva odgoja i obrazovanja, bilo da u njemu sudjeluju izravno ili neizravno zato moemo govoriti o NEIZRAVNIM SUDIONICIMA (drutvo, zajednica, ustanove, socijalne skupine, obitelj) i IZRAVNIM SUDIONICIMA o-o procesa, a to su uenici-polaznici, uitelji, roditelji i drugi struni suradnici koji se izravno brinu o odgoju i obrazovanju te ih obini nazivamo i subjektima o-o procesa DIDAKTIKI MNOGOKUT prikaz subjekata, sadraja i medija o-o procesa

polje aktivnosti i djelovanja

UENIK

vanjskih i unutranjih ibenika uenja i nastave

''okvir referencije'' imbenici uenja i nastave UENIK-POLAZNIK - subjekt ili aktivni sudionik vlastitog razvoja UITELJ-VODITELJ struni organizator, medijator i moderator o-o procesa NASTAVNI SADRAJ materijalna osnova o-o procesa MEDIJ (pre)nositelj informacija o sadraju tijekom o-o procesa O-O TEHNOLOGIJA didaktiki osmiljen skup programa, postupaka i sredstava o-o procesa, usmjeren na racionalizaciju, optimalizaciju i objektivizaciju o-o procesa

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

O-O USTANOVE - ustanove s osnovnom zadaom institucionalnog i intencionalnog ostvarivanja ciljeva i zadataka o-o procesa - o-o ustanove mogu biti: - predkolske: jaslice, djeji vrtii i ''male kole'' - kole: osnovne, srednje, vie, redovne (ope, strukovne), specijalne i specifine - visokokolske ustanove: visoke kole, akademije, fakulteti, instituti - specifine o-o ustanove: domovi i zavodi KOLA - odgojno obrazovna ustanova intencijalnog odgoja i obrazovanja, - predstavlja subsustav(e) o-o ustanova sa specifinim strukturnim komponentama koje se nalaze u meuodnosu, utjecajima i funkcijama - broj, vrsta i karakter tih strukturnih komponenti ovisan je o vrsti kole i poloaju unutar sustava o-o procesa UENJE - trajna i relativno specifina promjena ponaanja pojedinca kao posljedice steenog skustva - omoguava pojedincu da stvara nove veze izmeu steenih iskustava te tako spoznaje i kreira svijet vlastite zbilje - kreativan proces traenja, eksperimentiranja, centriranja i verifikacije posignua potpomognuto struno-pedagoko-didaktikom pomoi uitelja - proces mora slijediti opu formulu stvaralakog miljenja: preparacija, inkubacija, iluminacija i verifikacija (u praksi) temeljni postulat uenja POUAVANJE - skup aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se postigao odreeni cilj - proces ''uenja uenja'' ili proces stjecanja novih i efikasnijih strategija obrade, prerade i rekonstrukcije dostupnih informacija - mora se temeljiti na istim naelima na kojima se zasniva i samo uenje NASTAVA - sustavan, organiziran i intencijalni oblik pedagokog djelovanja - nastava se kao organizirani oblik pedagokog djelovanja javlja u kulturama starog istoka 2-4 tisue godina pr.Kr., ali prave podatke imamo tek od antike Grke, Rima i srednjeg vijeka

2. Povijesni pregled naina nastave

ATENA GODINE 7. 13. 13. 15. 15. 18. 18. - 20. NAZIV KOLE gramatisti kitaristi palestre gimnazije zajednice efeba SADRAJI NASTAVE itanje, pisanje, raunanje sviranje, pjevanje, ples pentatlon i plivanje politiko, umjetniko, filozofski obrazovanje vojno i dravniko obrazovanje

tjelesno

SPARTA

GODINE 7. 18. 18. - 20.

NAZIV KOLE pentatlon zajednica efeba

SADRAJI NASTAVE skakanje, bacanje koplja i diska, tranje, hrvanje; pjevanje i politiki razgovori vojno i dravniko obazovanje

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

RIM NAZIV KOLE elementarne gramatike retorike vie dravne kole SADRAJI NASTAVE itanje, pisanje, raunanje, uenje zakona latinski, grki, itanje klasika, govornitvo govornitvo, filozofija, pravo, matematika, astronomija pravo, medicina, filozofija, retorika

STARIJI VIJEK CRKVENE KOLE

NAZIV KOLE upne samostanske i katedralne plemike

SADRAJI NASTAVE itanje na latinskom, pisanje, pjevanje latinski, pisanje i pjevanje i ''sedam slobodnih vjetina (kvadrium: glazba astronomija, geometrija i aritmetika; trivium: dijalektika, retorika, gramatika) ''sedam vitekih vjetina'' (jahanje, plivanje, gaanje lukom i kopljem, maevanje, ah, lov, sastavljanje stihova); 7-14 pa; 14-21 titonoa; 21 vitez itanje, pisanje, raunanje, struka (zanat, trgovina i gradska uprava), a ponegdje i gramatika, retorika i geometrija

SVJETOVNE KOLE

graanske

3. Vrste nastave
- obzirom na obveznost
redovita
dopunska dodatna produna izborna fakultativna teajna oblici obavezne nastave

neobavezna nastava

REDOVITA NASTAVA - osnovna kola svi uenici - srednja kola nastava obvezna za odreenu skupinu DODATNA NASTAVA - za one koji redovitu nastavu savladavaju (pre)lako hrvatski i matematika - obavezna za one koji su na nju upueni ; planirana program za 35 sati DOPUNSKA NASTAVA - za uenike s tekoama - obvezna za one koji su dugo izostali - 2 sata tjedno iz hrvatskoga i matematike - nije planirana ne zna se koliko e uzeti vremena PRODUNA NASTAVA - za one koji imaju negativnu ocjenu iz jednog ili dva predmeta - 1 predmet 4 sata x 10 dana - 2 predmeta 3 + 3 (3 sata za svaki predmet) - nakon toga uitelj zakljui da li je uenik savladao gradivo ili ne IZBORNA NASTAVA - minimalno 15 uenika mora se odluiti za izbornu nastavu da bi kola bila duna osigurati nastavu - kada je izabrana, izborna nastava postaje obavezna - ocjenjuje se
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

FAKULTATIVNA NASTAVA - slina izbornoj, usredoouje se na jedno podruje koje se onda ire obrauje - nema ocjene TEAJNA NASTAVA - trenutno ne postoji u kolama kod nas (ukinita 1991.) - odrava se u 6., 7., i 8. razredu, 30 sati tijekom godine - u srednjoj koli obuhvaa teaj prve pomoi

a) obzirom na mjesto izvoenja

UIONIKA - odrava se u jednoj uionici koja je vienamjenska KABINETSKA - odrava se u odreenoj uionici koja je opremljena za odreenu vrstu nastave - npr. kemija, tehniki,... IZVANUIONIKA - sva nastava koja se odvija izvan uionice ili kabineta TERENSKA - kada se nastava odvija na tono odreenom mjestu (sljeme, tvornica,...) - moe biti u obliku: izleta svrha nije uenje, ve odmor i rekreacija ekskurzije nastava s svrhom i ciljem NASTAVA NA DALJINU - nema izravnog susreta uitelja i uenika - moe biti: - dopisno-konzultativna uenik i uitelj komuniciraju putem pisma; specifian oblik rada, svi sadraji isti kao i kod redovne nastave, nekad i opirnija - konzultativno-instruktivna dio nastave mora se obaviti praktino

nastava putem elektronskih pomagala

IZVANKOLSKI OBLICI NASTAVE - kole stranih jezika, baleta, glazbe,.. - za O.. je granica 16 godina; kasnije uitelji odluuju moe li uenik nastaviti - mentorska nastava - instrukcije

b) obzirom na razinu obrazovanja

PREDKOLSKA OSNOVNOKOLSKA SREDNJOKOLSKA VISOKOKOLSKA

c) obzirom na metodiko-didaktiku artikulaciju

KATEHETSKA - po naelo ''stroja za okidanje'' - iznoenje, zapamivanje i reprodukcija sadraja; dogmatizam MAJEUTSKA (Sokratovska) - po naelu ''izvlaenja istine'' - opredjeljivanje izmeu dva ponuena odgovora PREDAVAKA - po naelu ''sluaj i pamti'' - uiteljevo prenoenje znanja; verbalizam HEURISTIKA - po naelu ''trai i otkrivaj'' usmjeravanje, promaranje, elaboracija, verifikacija (voeno uenje)
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

PROGRAMIRANA - po naelu ''slijedi i izvravaj korak po korak'' - didaktiki oblikovanim sadrajem, racionaliziranim i optimiziranim voenjem i regulacijom do oekivanog cilja znanja EGZEMPLARNA - po naelu ''poui reprezentativno, ostalo uradi sam'' - izbor, selekcija i prezentacija reprezentativne teme - rad uenika na pojedinanim problemima (projekt-metoda) - kondenzacija sadraja, komparacija s udbenikom TIMSKA - po naelu ''svaki svoj dio, svi zajedno sve'' - izbor problema, plan i program aktivnosti po skupinama, rad na projektu, sinteza i evaluacija rezultata PROBLEMSKA - po naelu ''utvrdi problem, ponudi rjeenje, utvrdi tonost'' - osvjeivanje, obrazlaganje i utvrivanje problema - postavljanje hipoteza i prikupljanje podataka vezanih uz problem - sreivanje i izbor relevantnih podataka za rjeavanje problema (verifikacija hipoteza) i izvoenje zakljuaka

4. Odgojno-obrazovna tehnologija
4.1 STRATEGIJE O-O PROCESA - O-O STRATEGIJE ukupnost i svrhovitost metoda i postupaka usmjerenih na aktivizaciju sudionika o-o procesa, u cilju ostvarivanja o-o ciljeva i zadataka; usmjerene na: 1. U PODRUJU ODGOJA - usmjerene na stjecanje znanja i sposobnosti koje omoguavaju zdrav i neometan ivot i razvoj linosti (strategije: egzistencije, socijalizacije i individualizacije) 2. U PODRUJU OBRAZOVANJA - usmjerene na stjecanje znanja i sposobnosti koje omoguavaju ostvarenje strategija odgoja djelujui na psihomotorno, kognitivno, afektivno i konativno podruje ljudske linosti (strategije: pouavanja, uenja, doivljaja, navikavanja i stvaranja) 3. STRATEGIJE OBRAZOVANJA - imaju funkcijsku ulogu u ostvarivanju odgojnih strategija

4.2 CILJ I ZADACI O-O PROCESA

CILJ uopena i saeta formulacija didaktike intencije SMJERNICA uopeni pravac djelovanja, namijenjena operacionalizaciji cilja ZADAA metodika operacionalizacija cilja ZADATAK konkretizacija pravca djelovanja namijenjena operacionalizaciji cilja

POLAZITA CILJA (SMJERNICA) I ZADATAKA (ZADAA) 1. DRUTVENO POLAZITE - cilj i zadatke o-o procesa treba izvoditi iz drutvenih potreba te se stoga cilj i zadaci o-o procesa izvode prema sustavu akademskih disciplina radi uvoenja djece u svijet znanosti ili ih se izvodi iz potreba djece kao vid pripremanja za ivot
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

2. INDIVIDUALISTIKO POLAZITE - cilj i zadatke o-o procesa treba izvoditi iz individualnih potreba i aspiracija pojedinaca, njegovih interesa i moguih samopromjena - naini samoformiranja deduktivan izveden iz razraenih teorijskih polazita - induktivan zasnovan na empirijskim istraivanjima - klasifikacija ovisno o znanstveno-strunoj orijentaciji autora

4.3 STRUKTURA I DINAMIKA O-O PROCESA

STRUKTURA: ustroj, sklop, raspored, nain tvorbe STRUKTURA O-O PROCESA: ukupnost
1) MATERIJALNO-TEHNIKIH 2) PSIHOLOKIH 3) DIDAKTIKO-METODIKIH aspekata koji tvore jedinstvo o-o procesa MAKROELEMENTI STRUKTURE - etape izvoenja i ustroja strukture MIKROELEMENTI STRUKTURE - radnje i procesi koji se zbivaju u realizaciji DINAMIKA O-O PROCESA - tijek izmjene makro i mikroelemenata strukture pod ijim djelovanjem se ostvaruju o-o zadaci

4.4 MATERIJALNO-TEHNIKI ASPEKT O-O PROCESA SADRAJI O-O PROCESA - nastavni plan, program i kurikulum - ukupnost prirodne, drutvene, i civilizacijske zbilje pretoene u organizirani didaktiki strukturiran sustav znanja, vjetina i navika koji je ciljano usmjeren na usvajanje odreenim subjektima o-o procesa - osnova za stjecanje iskustva, doivljaja i aktivnosti - po formalnom obliku su dokumenti na kojima se temelji pedagoko djelovanje na opoj, posebnoj i pojedinanoj razini djelovanja - sadre popis sadraja i smjernice koje govore o opsegu, dubini i slijedu ostvarivanja sadraja - takvi dokumenti najopenitije se mogu podijeliti na: nastavne planove, nastavne programe i nastavni kurikulum NASTAVNI PLAN - dokument kojim se odreuju nastavni predmeti i druge o-o aktivnosti koje se provode u odreenoj vrsti kola, njihov slijed u o-o procesu te tjedna i gidinja satnica (35 tjedana, +-10%) predviena za njihovu realizaciju - raspored unutar nastavnih predmeta (pa tako i sadraja unutar njih) moe biti sukcesivan, simultan i kombiniran NASTAVNI PROGRAM - dokument kojim se racionaliziraju sadraji koji su zadani u nastavnom planu, odreujui okvirno opseg (ekstenzitet), dubinu (intenzitet) i slijed (strukturu) ostvarivanja nastavnih sadraja KURIKULUM - odreuje kojim sredstvima se radi, u koje vrijeme i po kojim kriterijima - kod nas ga nema (eventualno parcijalni) - najrazraeniji je kurikulum predkolskog razvoja

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

STRUKTURA NASTAVNOG PROGRAMA - moemo ga promatrabi obzirom na dinamiku i kompleksnost sadraja

- obzirom na DINAMIKU realiziranog sadraja

SUKCESIVAN (LINIJSKI) - ''po horizontali i vertikali'' - silazna i uzlazna varijanta od psiholoke pristupanosti sadraja do znanstvene jednostavnosti, tj. od znanstvene jednostavnosti prema znanstvenoj sloenosti) KONCENTRINI - stalno ponavljanje sadraja bez prethodnih ponavljanja KOMBINIRANI SUKCESIVNO-KONCENTRINI SPIRALNI (LJEVKASTI) - sadraji se nadovezuju jedan na drugi u neprestanom rastu opsega i dubine

- obzirom na KOMPLEKSNOST sadraja

NASTAVNO PODRUJE - skupa nastavnih predmeta srodnog znanstvenog sadraja PREDMETNO PODRUJE (KOMPLEKS) - skup relativno zasebnih dijelova programa istog predmeta koji su izvedeni na temelju strukture matine znanosti NASTAVNA CJELINA - kompleksniji skup sadraja koji unutar predmetnog sadraja tvore jedinstvenu cjelinu proetu jednom dominantnom idejom vodiljom nastavna cjelina - knjievnost NASTAVNA TEMA - dio nastavne cjeline koji po opsegu, sadraju ili metodikoj strukturi moe tvoriti manju smislenu cjelinu- nastavna tema - lirika NASTAVNA JEDINICA - opseg sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili blok-sat- nastavna jedinica pjesma ''Jutro NASTAVNI KURIKULUM - dokument kojim se, osim sadraja i okvira za realizaciju koji su odreeni nastavnim planom i programom, odreuju se jo i ciljevi, metode, strategije realizcije istih te nain evaluacije postignua (kriteriji, instrumentarij,...) - oblici okvirni predstavljaju okvirni dokument u kojem se o-o proces odreene vrste kola treba kretati - 'kolski'', godinji ili izvedbeni ukupnost izvedbenih odjelnih, razrednih, predmetnih, individualnih i drugih programa koji e se tijekom godine ostvarivati u koli svaki od tih dokumenata u sebi sadre dio koji je obvezan za sve kole odreenog tipa (jezgra) i dio koji predstavlja specifinosti uvjetovane teritorijalnim, programskim i drugim uvjetima i zahtjevima oddreene kole, koji takoer mogu biti obavezni i neobavezni

4.5 MEDIJI (SREDSTVA) I POMAGALA U O-O PROCESU MEDIJI - sva materijalna i duhovna sredstva koja nam stoje na raspolaganju za ostvarivanje o-o procesa (izbor sadraja), a koja mogu biti didaktiki oblikovana ili se njima sluimo u izvornom obliku (didaktiki strukturirani ili nestrukturirani materijali, sredstva, mediji) DIDAKTIKA POMAGALA - prije svega, orue za rad pomou kojeg demonstriramo sadraj izvora - medija

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

5. Psiholoki aspekti o-o procesa

1. SPOZNAJNI (KOGNITIVNI) 2. VOLJNI (KONATIVNI) 3. UVSTVENI (AFEKTIVNI)

5.1 SPOZNAJNI ASPEKTI O-O PROCESA O-O PROCES - didaktiki artikuliran proces spoznavanja objektivne stvarnosti SPOZNAJA - svijest o objektivnoj stvarnosti SPOZNAVANJE - proces stjecanja saznanja o objektivnoj stvarnosti ELEMENTI SPOZNAVANJA 1. PROMATRANJE - plansko, organizirano i voeno percipiranje objektivne stvarnosti - percipiranje objektivne stvarnosti pomou osjetila - spoznavanje razliitih kvaliteta objektivne stvarnosti (vizualna, auditivna, olfaktivna, taktilna, prostorna i materijalna svojstva) materijalna osnova spoznaje ili njen injenini materijal 2. DOIVLJAVANJE - aktivan proces prerade opaenog u iskustvo, u sustav ''znanja o...'' - ovisan o prediskustvu (spoznajama) - uvijek je praeno afektivnim tonom i ima motivacijsku vrijednosti - proces: podraaj selekcija podraaja organizacija u cjelinu (''mape'') tumaenje na osnovu znaenja - mora biti popraeno verbalizacijom - strukturalistiki pristup bitnost elemenata (od kojih je sazdano iskustvo) koji se po naelu asocijacije organiziraju u cjeline - getaltistiki pristup bitnost cjeline strukture (lik) i cjeline konteksta (polje) 3. MILJENJE - dinamiki psihiki proces uspostavljanja veza i odnosa meu sadrajima objektivne stvarnosti pomou brojnih i isprepletenih misaonih operacija - misaone operacije raslamba, sinteza, asociranje, apliciranje, uopavanje, reduciranje, reduciranje, proirivanje, zakljuivanje - proces operiranje simbolima, usmjerenost procesa i uvianje odnosa - proces stvaralakog miljenja preparacija, inkubacija, iluminacija, verifikacija 4. DJELOVANJE (PRAKSA) - proces aktivnog odnoenja prema objektivnoj stvarnosti kao poligon provjere promotrenog, opaenog, doivljenog i miljenog (verifikacija)

5.2 VOLJNI ASPEKT O-O PROCESA - predstavlja spremnost subjekta o-o procesa na sudjelovanje u ostvarivanju ciljeva i zadataka - pretpostavlja postojanje motivacije i interesa za ostvarivanje ciljeva i zadataka o-o procesa, tj. spremnosti usvajanja sadraja - pretpostavka pozitivnog voljnog aspekta jest pozitivan odnos prema sadrajima i sudionicima o-o procesa, (pozitivnog) ukupnog iskustva te osobnih tendencija uvjetovanih uenjem (stavovi, predrasude) i pozitivnim osjeanjima MOTIVACIJA - stanje odnoenja subjekta (uenika) prema objektima objektivne stvarnosti (sadraji, znanje, vrijednosti, ..) ili dinamiki proces ostvarivanja cilja moe biti ekstrinziki ili intrinziki uvjetovana (vrste), tj. poticana izvana (pomou nagrada, kazni, takmienja...) ili poticana iznutra (potrebom osobe da ostvari neki cilj radi osobnog zadovoljstva samopotkrepljivanja)
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

INTERESI - sloena organizacija razliitih osobina linosti zasnovana na relativno stabilnoj organizaciji steenih znanja, osjeaja (iskustvo) i djelatnih tendencija ponaanja kao posljedice relativno trajnijeg odnosa s objektma objektivne stvarnosti 5.3 UVSTVENI ASPEKT O-O PROCESA - predstavlja subjektivne doivljaje ukupnosti o-o procesa od strane sudionika tog procesa - zasnovan je na ukupnom, posebnom i pojedinanom osjeaju ugode ili neugode pri ostvarivanju ciljeva i zadataka o-o procesa - osjeaj ugode i neugode temelji se na: - ukupnom iskustvu subjekta o-o procesa - doivljaju samog o-o procesa - doivljaju raspodjelel socijalnih uloga i statusa te njima pripadajue moi

6. Didaktiko-metodiki aspekt o-o procesa

vezan je uz neposrednu pripremu i izvoenje o-o procesa predstavlja u svoj biti etape neposrednog i konkretnog rada, kreativnog i tehniko-tehnolokog, na planskom ostvarivanju cilja i zadaa o-o procesa - izvodi se na temelju slubenih dokumenata koji reguliraju djelatnost obrazovanja zakoni, nastavni plan i program, kurikulum, pravilnici, uredbe, naputci - sastoji se od 2 dijela: 1) planiranje i programiranje o-o tehnologije 2) pripremanje za neprosredan o-o rad -

1) PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE O-O PROCESA - osobina svake namjerne i suvisle ljudske djelatnosti jest da je unaprijed dobro planirana kako i se izbjeglo nepotrebno gubljenje vremena i barem priblino mogli predvidjeti njeni rezultati i ishod - o-o proces planirana, organizirana i cilju usmjerena djelatnost - pojam o-o tehnologije ovdje dobiva cjelovito znaenje: to znai da se unaprijed, sukladno clju i zadacima, odreuju sadraji, mediji, metode, postupci, materijalno-tehniki uvjeti, potrebno vrijeme.. koji e biti potrebni za ostvarivanje postavljenih zadaa - ove aktivnosti zbivaju se svake godine prije poetka nastavne godine i traju tijekom itave kolske godine 2) PRIPREMANJE ZA NEPOSREDAN O-O RAD - najnia i najkonkretnija razina pedagoko-metodikog osmiljanja o-o procesa - pretpostavlja se da uitelj vlada svim strunim, pedagokim, didaktikim, metodikim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek oo procesa (u naelu jednog nastvanog sata) - 5 naelinih tipova izvoenja (pripreme) neposrednog o-o rada predstavljaju dinamiku o-o procesa: 1) uvoenje u nastavnu cjelinu 2) obrada novih sadraja 3) nastavno vjebanje 4) nastavno ponavljanje i usustavljivanje 5) provjeravanje i vrednovanje 1) UVOENJE U NASTAVNU CJELINU - zadaci: 1) pobuditi zanimanje za odreene sadraje (psiholoko-motivacijska priprema) 2) pruiti pregled sadraja kojima e se u narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema) 3) pruiti saznanja na kojim e se izvorima i s kojim pomagalima sluiti ostvarenju postavljenih zadaa (materijalno-tehika priprema) - logika pripreme sljedi logiku metodiko-didaktika cjelovitost teme ili cjeline
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

10

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

2) OBRADA NOVIH SADRAJA - vieetapni pristup koji se meusobno razllikuje u ovisnosti od samih sadraja i postavljenih zadataka - naelno date etape u kronolokom slijedu: 2.1 etapa uvoenja u problem (priprema) 2.2 etapa obrade novih sadraja 2.3 etapa vjebanja novih sadraja 2.4 etapa usustavljivanja novih sadraja 2.5 etapa provjeravanja usvojenosti novih sadraja 2.1 UVOENJE U PROBLEM - treba stvoriti 3 bitne pretpostavke obrade novih sadraja: 1) stvoriti povoljnu psiholoku klimu za obrade novih sadraja (afektivna komponenta) 2) stvoriti povoljne materijalne presuvjete obrade novih sadraja (kognitivna komponenta) 3) ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala uenika (konativna komponenta) - modaliteti stvaranja preduvjeta su razliiti i ovisni o sadraju koji se obrauje 2.2 OBRADA NOVIH SADRAJA - etapa kojom se prezentiraju novi sadraji - nuno je potivati sve zahtjeve o-o tehnologije u njenom pedagoko-didaktiko-metodikom i materijalno-tehnikom smislu - odrediti ekstenzitet (koliina), intenzitet (razina, dubina analize) i strukturu samih sadraja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i sloenosti problema) postulat graduiranja ili inegracije i sinkronizacije sadraja, sredstava i metoda u obradi novih sadraja 2.3 VJEBANJE NOVIH SADRAJA - cilj: da se novousvojeni sadraji podignu na viu razinu usvojenosti ili razinu osvijetenosti i operativnosti - zadatak: da se steena znanja uvrste na daljnjim primjerima i ukodiraju u vlastiti sustav znanja - modaliteti: kao kod ''nastavnog vjebanja'' 2.4 USUSTAVLJIVANJE NOVIH SADRAJA - cilj: da se novousvojeni sadraji dovedu u svoj ''prirodni kontekst'', tj. da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli 2.5 PROVJERAVANJE USVOJENOSTI NOVIH SADRAJA - traenje povratne informacije o usvojenosti sadraja - u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji uitelj e dalje planirati svoj o-o rad

3) NASTAVNO VJEBANJE - oblik pripremanja uitelja za vjebanje nakon obraenih sadraja, a koji zbog svoje sloenosti i zahjevnosti trae posebne satove vjebanja - u naelu ima 3 etape (instrukcija, vjebanje i zavrno dopunsko vjebanje (korektivno vjebanje)), a u ovisnosti od vrste vjebanja koje se poduzima i 4 naina vjebanja (uvodno vjebanje, temeljna vjeba, dopunsko vjebanje i korektivno vjebanje) 1) instrukcija ili stvaranje preduvjeta za vjebanje - uenicima se predoava razloge zato e se vjebanje vriti, upuuje ih se na nuna materijalno-tehnika sredstva - demonstracija algoritma (sveukupnost vrste i slijeda radnji) radi stjecanja modela ili uzorka odnoenja prema problemu 2) vjebanje uenika - uenici savladavaju pojedine segmente sadraja za vjebu (uvodno vjebanje) - uenici savladavaju cjelovit algoritam (temeljna vjeba) radi stjecanja osnova uvjebanosti u odreenom sadraju - potpuna uvjebanost ili stjecanje sposobnosti ostvaruje se izvan samog nastavnog sata 3) zavrno dopunsko vjebanje - sposobnosti steene vjebanjem dovode se do razine automatizacije ili razine navike 4) korektivno vjebanje - moe zamijeniti dopunsko vjebanje - djeluje kao etapa vjebanja i kao zasebna metodiko-didaktika jedinica
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

11

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

kao etepa vjebanja predstavlja njegovu zavrnu fazu u kojoj se otklanjaju nedostaci i greke uoene u procesu temeljnog vjebanja kao zasebna jedinica poduzima se ako se na satu vjebanja uoe neka znaajnija odstupanja u usvojenosti znanja, vjetina i navika

RAZLIKA IZMEU VJEBANJA I PONAVLJANJA

- 2 temeljne razlike: 1) vjeba se uvijek manja koliina gradiva (ono s prethodnog sata) 2) ponavlja se uvijek vea koliina gradiva - vjebanje uvijek slijedi logiku pamenja (kao se uilo, tako se i vjeba) - ponavljanje slijedi logiku miljenja, a ne smije slijediti logiku pamenja

4) NASTAVNO PONAVLJANJE I USUSTAVLJIVANJE predstavlja specifian oblik o-o rada kod kojeg se obraeni i uvjebani o-o sadraji dovode u kontekst cjelovitig sustava iz kojeg su poniknuli te stoga i sadrajno i funkcionalno predstvaljaju viu razinu strukturiranja o-o sadraja 4.1 ANALITIKO SINTETIKA REKAPITULACIJA uvid u sadraje ponavljanja ima znaajke reproduktivnog ponavljanja uloga izrazito preventivna i informativna kako bi se otklonio utjecaj djelovanja retro i pro-aktivne inhibicije, tj. ometajuih, potiskujuih djelovanja starih/novih znanja na usvajanje novih/starih znanja produktivno ponavljanje i konceptualizacija (usustavljivanje) ne smije slijediti ''logiku pamenja'', tj. da se sadraji ponavljaju onako kako su usvajani i pameni mora slijediti logiku miljenja modaliteti usustavljivanja i ponavljanja mogu biti analogni i razvojni analogni polaze od temeljnih strukturnih sadraja koji se meusobno usporeuju pa ponavljanje moemo izvriti usporeujui dva ili vie sadraja traei u njima slinosti i razlike (usporedba) ili traei u njima istosti i zakonitosti (analogijom) razvojni polaze takoer od temeljnih striktirnih sadraja, ali se oni ne usporeuju s nekim drugim sadrajima, ve se ponavljanje vri na njima samima ili sadrajima koji su im komplementarni ali na drugaijim postavkama razlikujemo ponavljanje: restrukturiranjem, preinaavanjem, sintetiziranjem, usustavljivanjem, rjeavanjem problema i ponavljanje opredmeenjem

5) PROVJERAVANJE I VREDNOVANJE predstavlja zavrnu fazu svakog o-o djelovanja modaliteti organizacije u sklopu ili na zavretku rada na nekoj temi znaaj svm sudionicima o-o procesa prua uvid u ostvarenost nastavnih sadraja modaliteti provoenja usmeno, pismeno i praktino cilj provjere je vrednovanje: 1) stanja usvojenosti odreenih sadraja na pojedinanoj i skupnoj razini 2) utvrivanje uzroka nedostataka u usvojenosti sadraja kriteriji vrednovanja: 1) ''objektivni kriteriji provjere'' uitelj prije provjere zna to provjerava, na kojoj razini provjerava, koa provjerava, zato provjerava i koji su kriteriji uspjenosti 2) ''izgraena samokritika svijest'' uitelj rezultate provjere ne pripisuje samo ueniku, ve prije svega vlastitome radu uspjeh uenika uspjeh je svih sudionika o-o procesa, a njihov neuspjeh, neuspjeh je uitelja kriteriji uspjenosti nikada ne smiju biti usmjereni samo na koliinu znanja, ve prije svega na kvalitetu usvojenih sadraja (razine znanja i sposobnosti) i pojedinane dispozicije te uloeni trud uenika pojedinca

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

12

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

kod pismenog provjeravanja uitelju pomau metodoloki razraeni oblici crednovanja koji mu omoguavaju donekle nepristranost vrednovanja; oni mu omoguavaju da odredi poloaj pojedinog uenika u skupini s obzirom na stupanj usvojenosti sadraja, mogunost nepristranog praenja njegova napredovanja, mogunost praenja napredovanja odjela kao cjeline, ali i mogunost da provjerava ispravnost i teinu instrumentarija koji primjenjuje to se postie metodama badarenja ili usmjeravanja rezultata (pojedinanih i skupnih) i drugim tehnikama deskriptivne statistike instrumenti pismene provjere tematske zadae, kontrolni zadaci, ispiti znanja i zadaci 'objektivnog' tipa testovi se u naelu primjenjuju samo onda kada takvu provjeru znanja provode strune osobe i kada ti pismeni zadaci zadovoljavaju stroge kriterije izrade i primjene naini vrednovanja uenika znakovi i opisni 1) znakovni nain vrednovanja moe izraavati koliinu ili razinu usvojenosti (ocjene od 1 do 5), te poredak ili rang (od 1. do 5., ili A,B,...) 2) opisni nain vrednovanja vie je usmjeren na razinu usvojenosti ili stupanj razvijenosti sposobnosti te na razvojni tijek, postignua i mogunosti uenika oblik vrednovanja uenika za pojedina podruja ili vrste kola odreuje se zakonom

9. Organiziranje i izvoenje neposrednog o-o rada

VANJSKI IMBENICI ORGANIZACIJE O-O PROCESA - predstavljaju preduvjete o-o procesa koji se odnose na mjesto, vrijeme i nain organizacije o-o procesa - ubrajamo ih u ekoloke determinante o-o procesa - bitni elementi makroartikulacije o-o procesa UNUTARNJI (MIKROIMBENICI) ARTIKULACIJE O-O PROCESA - skupina imbenika koji izravno determiniraju o-o proces - razlikujemo tjednu artikuaciju, devnu artikulaciju i artikulaciju nastavnog sata 9.1 TJEDNA ARTIKULACIJA odnosi se na raspored nastavnih sadraja (predmeta i sati) u razliitim vremenskim jedinicama - tjedni raspored nastavnih sadraja moe se izvriti simetrinim i asimetrinim postupkom - simetrinim postupkom postie se ravnomjeran raspored o-o sadraja tijekom itavog tjedna i na taj nain tuje zakonitost pri zapamivanju sadraja, a koja se odnosi na raspored obrade i raspodjeljenog i uestalog obnavljanja o-o sadraja radi njihova trajnog usvajanja - asimetrinim postupkom postie se koncentracija u nastavi koja je blia procesu miljenja koje trai intenzivan i koncentriran napor u usvajanju odreanih sadraja - kombinacijom jednog i drugog naina odstranjuju se njihovi nedostatci, a postie se objedinjavanjeprednosti obaju naina, to je za nastavu od izuzetne vanosti

treba tovati tzv. tjednu psiholoku krivulju koja nam pokazuje da tjedna koncentracija uenika pokazuje negativno asimetrinu krivulju, to znai da ne poetku i na kraju tjedna ne treba postavljati one sadraje koji zahijevaju izuzetnu koncentraciju

9.2 DNEVNA ARTIKULACIJA - dnevna psiholoka krivulja pokazuje da rast i pad koncentracije tijekom dana fluktuiraju - dnevna artikulacija stoga mora slijediti krivulju koncentracije tako da u vremenu rasta ili vrhunca koncentracije postavi one sadraje koji zahtijevaju najsnaniji psihiki angaman, a u vremenu opadanja i najnie koncentracije one koji ''odmaraju'' ili ne troe toliku psihiku spremnost uenika te ''razbijaju'' monotoniju mijenjajui vrstu aktivnosti 9.3 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA - ovisi prije svega o tipu sata koji se namjerava izvesti razlikujemo ''iste'' i kombinirane nastavne sate - okvirno slijedi shemu: priprava glavni dio sata sinteza - modaliteti pojedinog dijela sata ovise o tipu sata, zadacima koji se trebaju ostvariti, prijanjim i narednim sadrajima, slijedu u etapama o-o procesa, predvienog didaktikog sustava nastave, raspoloivih medija i pomagala, dakle svega to ini i determinira nastavu
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

13

Zajedniki predmet Didaktika (kod prof. ??)

9.4 NAELA O-O RADA - didaktika naela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka i redovito su predstavljeni kao dihotomije 1. NAELO EGZEMPLARNOSTI I DIDAKTIKE STRUKTURIRANOSTI - nastavni sadraji su zbog svoje sloenosti oprimjereni i oblikovani tako da omoguavaju uvid u cjelinu problema 2. NAELO HISTORINOSTI I SUVREMENOSTI - nastavni sadraji su prezentirani tako da omoguuju uvid u genezu i stanje problema te omoguava njegovu anticipaciju u budunosti 3. NAELO DIFERENCIJALNOSTI I INTEGRATIVNOSTI - nastavni sadraji su zbog svoje sloenosti raslanjeni tako da omoguuju uvid u tvorne elementarne probleme, ali se uvijek nastoje prezentirati kao cjeline 4. NAELO KORELATIVNOSTI I EKONOMINOSTI - nastavni sadraji su strukturirani tako da meu njima postoji povezanost koja omoguava da se na didaktiki osmiljen nain sa to manje utroka vremena, snage i sredstava postigne to vei i bolji uinak 5. NAELO OBRAZOVLJIVOSTI I ODGOJNOSTI - nastavni sadraji su strukturirani tako da svaki obrazovni sadraj u sebi sadri odgojni element i obrnuto 6. NAELO PRIMJERENOSTI I AKCELERACIJE - nastavni sadraji su strukturirani tako da budu primjereni dobi i sposobnosti polaznika, ali da omoguuju i potiu njegov razvoj i napredovanje

7. NAELO INDIVUDUALITETA I SOCIJALIZACIJE - nastavi sadraji su strukturirani tako da respektiraju specifinosti indivudualiteta, njegove razlike, ali da se istovremeno stvaraju i oblici drutvene funkcije pojedinaca u skupini 8. NAELO POSTUPNOSTI I SUSTAVNOSTI - nastavni sadraji usvajaju se postupnim radom i stvranjem preglednog sustava znanja - naela: od poznatog prema nepoznatom, konkretnog prema apstraktnom, lakeg prema teem, blieg prema daljem, jednostavog prema sloenome 9. NAELO AKTIVNOSTI I RAZVOJA - znanja, vjetine i navike stjeu se aktivnim odnosom prema nastavnim sadrajima, a ime se postie razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralatva 10. NAELO ZORNOSTI I APSTRAKCIJE - nastavne sadraje nuno je usvajati na konkretnim injenicama koje omoguuju doivljavanje i stvaranje predodaba te potiu misaone aktivnosti koje omoguuju usvajanje i onih sadraja koji predstavljaju apstrakcije 11. NAELO KONCENTRACIJE I DISPERZIJE - nastavne sadraje nuno je usvajati u to konciznijem vremenski ogranienijem razdoblju, ali ih osvaja kao sastavni dio raznorodnih sadraja na vie razina kako bi se uoila multidimenzionalnost i multikauzalnost meu pojavama objektivne stvarnosti 12. NAELO JEDINSTVENOSTI I DOSLJEDNOSTI ODGOJNOG DJELOVANJA - nunost jedinstenosti i dosljednosti djelovanja svih odgojnih imbenika kako bi se polazniku omoguilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omoguilo formiranje ''okvira referencije'' za samostalno djelovanje

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

14