SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET POSLJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ KNJIEVNOSTI, IZVEDBENIH UMJETNOSTI, FILMA I KULTURE

FOLKLOR U SLUBI KAZALITA I KAZALITE U SLUBI FOLKLORA: SEFARDSKA USMENA TRADICIJA, NJENO MJESTO I ULOGA U KAZALINOM KNJIEVNOM OPUSU LAURE PAPO BOHORETE

Dokto !"#$%!: ' ( )%( J!*o#! V&+& $"!

M&"to : # ( )%( E,$&-& P!.o

U Z!* &/0, #!"! 12( . o)$"%! 1344( *o#$"&

P $5&#,o* t&-&: Sefardska usmena tradicija, njezino mjesto i uloga u knjievnom radu Laure Papo Bohorete.

I)t !6$7!+ko .$t!"5& $ .ot.$t!"5! ko5! $- "5&*! . o$-,!-&: S obzirom na ogromnu koliinu folklornog materijala, ukljuenog u kazali na djela Laure Papo Bohorete, postavlja se pitanje da li je u njezinom djelu kazali te ukljueno u svrhu prezentiranja i irenja, odnosno ouvanja sefardskoga folklora !dokumentaristiko"popularizacijska uloga#, ili se jo uvijek radi o sasvim obinom ukljuivanju folklornoga materijala u kazali no djelo s ciljem davanja arome autentinosti istom$ % cilju pruanja odgovora na postavljeno pitanje bit &e neophodno baviti se ideolo kim opredjeljenjima same spisateljice, te Sefardskoga kruga, intelektualnoga kruoka kome je pripadala, kao i pitanjima irega dru tvenog konteksta' odumiranje idovsko" panjolskog i njegovo postupno zamjenjivanje onovremenim hrvatsko" srpskim jezikom, s jedne strane ( te cionizam i inzistiranje na hebrejskom jeziku, s druge strane.

Po)to5&8& )t!"5& 0 $)t !6$7!"50 t&'&: I)t !6$7!+$ ) .o# 0+5! /$79& J0*o),!7$5& )pus Laure Papo Bohorete privukao je panju istraivaa ve& za vrijeme njenog ivota. Primjerice, njezin suvremenik *almi Baruch kae za nju' +,ospo-a Laura Papo je i suvi e inteligentna, a da ne bi primila kao laskavi komplimenat kad bih ja pred vama utvrdio da je ona spisateljica visokih kvaliteta i da je njen komad, koji &emo odmah gledati, knjievno djelo od velike vrijednosti. ,ospo-a Laura Papo nam prikazuje ono to mi, ne&u kazati znamo, ali to mi neposredno osje&amo. .pak, njena je prednost pred nama svima u tome to ona sve to od sviju nas bolje vidi i

intenzivnije osje&a, i

to ona to umije ivopisno da iznese na scenu/. 0 1u se u

potpunosti slaem s njim. 2li, kao krunu kvalitete opusa Laure Papo Bohorete Baruch u nastavku kae sljede&e' +Sastavljaju&i ovaj komad, ona nije mudrovala ni filozofirala, ona nije zvala u pomo& nikakve istorijske knjige3 ona je sve to crpla iz dubine svoje du e, a cijeli komad obojila arenim bojama svoje orijentalne ma te/. )n u gornjem citatu kae kako je ona +sve to crpla iz dubine svoje du e, a cijeli komad obojila arenim bojama svoje orijentalne ma te. 4 Bez obzira to *almi Baruch izrazito cijeni Lauru Papo Bohoretu, ipak je spu ta na razinu tipino enskih osobina' du e i ma te. 5jezina veliina upravo je u tome to je bila svestrano obrazovana, naitana, stalno eljna stjecanja novih znanja iz podruja knjievnosti, prevoditeljstva i jezika, a znala je na tako jedinstven nain svoje ogromno znanje i obrazovanje pretoiti u itljivo i jednostavno tivo ili dramu. 6rugi svjetski rat, s njim 7olokaust i gotovo potpuno istrebljenje bosansko" hercegovakog idovstva sprijeili su da Bohoretin rad do-e na mjesto koje mu pripada. %nato tome, njezino djelo privuklo je panju sefardskih intelektualaca, poput 8ikice )vadije koja se osvrnula na Bohoretino djelo u jednom kratkom lanku u sklopu Spomenice 400 godina od dolaska Jevreja na tlo Bosne i Hercegovine , izdane u Sarajevu, 09::. godine. ; 8ikica )vadija istie da knjievnu vrijednost Laure Papo Bohorete ne treba promatrati kroz prizmu dana njeg poimanja knjievnosti, nego kao prvu visoko obrazovanu sefardsku enu koja se izdigla iznad vremena i sredine u kojoj je ivjela, te koja je toj istoj sredini knjievnim putem prenosila svoje poruke. )vadija zakljuuje kako su djela Laure Papo Bohorete dragocjeni izvor folklora, obiaja, vremena, psihologije i idovsko" panjolskog jezika. Bohoretin knjievno"dramski opus tako-er je privukao panju i lokalnih, bosanskih, arhivista poput < refa =ampare koji je sastavio prilog bibliografiji knjievnoga rada Laure Papo Bohorete, a koji slui kao katalog njene ostavine u arhivu grada Sarajevo. =ampara je objavio kratki osvrt na Bohoretu i njezino knjievno djelo. > )n na Bohoretin rad gleda prvenstveno kao na djelo didaktikoga karaktera ?. @ove je *almi Baruch !09A4.# Jezik i umotvorine sefardskih Jevreja, str. 4B9, Izabrana djela, Sarajevo' Svjetlost. 2 .dem. 3 8ikica )vadija !09::.# aura !apo Bohoreta " Spomenica 400 godina od dolaska Jevreja u Bosnu i Hercegovinu# Sarajevo, str. ;C?";CA. 4 < ref =ampara !09:?.":A.# !rilog bibliografiji knji$evnog rada aure !apo Bohorete Sarajevo' Devrejski almanah. 5 .dem, str. 0>C.
1

+uiteljicom svoga naroda/:. 7vali zastupljenost bogatog sefardskog folklora u njenim dramama, to govori o njoj kao o velikoj poznavateljici sefardskog folklora. *roz njena se djela uvaju narodne tradicije. 1vrdi kako je postigla veliku gledanost svojih drama na nain da je gledatelja potpuno prenijela na pozornicu, uvukla ga je u svijet koji intenzivno ivi, raduje se i pati. Bohoreta nema literarnih pretenzija. *ae da eli raditi na +prosvje&ivanju svoje bra&e i sestara te da nema drugih ambicija/ A. =ampara ipak daje i jednu kritiku Bohoretinih drama' da +mije a realizam i romantizam/.B 2li, zar se u ivotu moe strogo odijeliti jedno od drugoga$ 1ek u osamdesetim godinama 4C. stolje&a sefardska kultura, a samim time i opus Laure Papo Bohorete pobu-uju zanimanje znanstvenika s biv ih jugoslavenskih prostora3 prvenstveno hispanista, poput *rinke Eidakovi& Petrov, ija je doktorska disertacija posve&ena kulturi panjolskih Fidova na tlu Dugoslavije 9. 8adi se o vrijednom radu koji obuhva&a kulturni ivot Sefarda, idovske asopise, narodnu poeziju, romanse i novu sefardsku knjievnost u kojoj se osvr&e na ivot i djelo Laure Papo Bohorete.0C 6r *rinka Eidakovi& Petrov jasno daje do znanja da izrazito cijeni rad i trud Laure Papo Bohorete, ali u smislu skupljanja folklorne gra-e, navo-enja i obja njavanja obiaja sefardskih Fidova u Bosni i 7ercegovini, opisa poloaja sefardske ene na poetku 4C. st.00 )vom krugu hispanista koji su se zanimali za Bohoretino djelo pripada i bosansko" hercegovaki znanstvenik, knjievnik, knjievni kritiar i prevoditelj Guhamed 5ezirovi& koji se u seriji radova koncentrirao prvenstveno na sefardsku kulturu u Bosni i 7ercegovini.04 5ezirovi&, erudit, veliki poznavatelj sefardske i panjolske kulture i knjievnosti, preveo je Bohoretinu knjigu Sefardska $ena u Bosni, s idovsko" panjolskog na hrvatski jezik, te time pridonio da prvi put bude objavljeno jedno njezino djelo#0; .dem, str. 0>4. .dem, str. 0>4. 8 .dem, str. 0>;. 9 *rinka Eidakovi& Petrov !09B:.# %ultura &panskih Jevreja na jugoslavenskom tlu Sarajevo' Svjetlost. 10 .dem. 11 *rinka Eidakovi& Petrov !09B:.# %ultura &panskih Jevreja na jugoslovenskom tlu# Sarajevo' Svjetlost. 12 Guhamed 5ezirovi& !0994.# Jevrejsko"&panska knji$evnost u Bosni i Hercegovini . Sarajevo' Svjetlost. 13 Guhamed 5ezirovi& !0994.# Jevrejsko &panjolska knji$evnost u Bosni i Hercegovini# Sarajevo' Svjetlost.
6 7

5o, nisu se Bohoretinim djelom bavili samo hispanisti, nego i kritiari knjievnosti junih Slavena, poput Predraga Palavestre. )vaj posljednji ne negira znaaj Bohoretina djela, napominje kako je Laura Papo svojim jednostavnim jezikom i dobro&udnim priama o sudbinama i odnosima u sarajevskoj sefardskoj zajednici, sa svakodnevnim temama i motivima postigla velik uspjeh' mnogi su itali njezine feljtone u asopisima +Devrejski ivot/ i +Devrejski glas/, njezine drame postizale su veliku gledanost u Sarajevu i u drugim gradovima Bosne i 7ercegovine, a i Srbije. Ge-utim, Palavestra kritizira njezinu naivnost i oskudnu dramsku tehniku. 0> .pak, prvi radovi koji su usredotoeni iskljuivo na kazali ni opus Laure Papo Bohorete su radovi <liezera Pape iz posljednjih nekoliko godina.0?

St !"$ $)t !6$7!+$ @a interes stranih istraivaa prema Sefardima u Bosni i 7ercegovini prvenstveno treba zahvaliti Ganuelu GanriHue de Lari, panjolskom glazbeniku i muzikologu koji je u dva navrata prije prvog svjetskog rata dolazio u Sarajevo kako bi prouavao prvenstveno sefardske romanse. =ini se kako je upravo on ostavio snaan dojam na Lauru Papo Bohoretu koja je s de Larom vodila interesantnu glazbeno"intelektualno" politiko"socijalnu korespondenciju0: jo godinama nakon susreta s njim u Sarajevu. 0A Posredstvom *rinke Eidakovi& Petrov informacija o Lauri Papo Bohoreti i stvarnom sadraju njenih drama doprla je i do stranih, prvenstveno panjolskih istraivaa sefardske ba tine. Prva suvremena znanstvenica koja je pokazala interes upravo prema kazali nim djelima Laure Papo Bohorete bila je <lena 8omero. 5akon to su Predrag Palavestra !099B.# Jevrejski pisci u srpskoj knji$evnosti str. B>"B?. Beograd' .nstitut za kulturu i umetnost. 15 <liezer Papo !4CC:."4C00.# 'ntre la modernidad ( la tradici)n, el feminismo ( la patriar*uia+ ,ida ( obra de aura !apo -Bohoreta., primera dramaturga en lengua judeoespa/ola# Deruzalem3 Bibliograf0a comentada de la obra literaria de aura !apo .Bohoreta1 ( estado de investigaci)n# Deruzalem## 16 ,ordana *ui& !4CCB.# Balada o Bohoreti# SarajevoI@agreb' Jahinpahi&. 17 .nteres panjolskih intelekturalaca za Sefarde na )rijentu, ukljuujuz&i i Bosnu, poeo je jeo s 2ngelom Pulidom Kernandezom koji je na temu sefardske ba tine napisao dvije knjige' 'spa/oles sin patria i a raza sefardi. 5a taj nain potie zanimanje ostalih teoretiara knjievnosti koji se tak tada, poetkom 4C. stolje&a upoznaju sa svojim +biv im/ sunarodnjacima i njihovom kulturom, obiajima, romansama koje su odnijeli iz svoje stare domovine Jpanjolske i prenijeli u svoju novu domovinu.
14

do nje do le kopije nekih Bohoretinih rukopisa, u njoj se pobudilo zanimanje za Bohoretin dramski opus. 2li tek kad je proitala prijevod *rinke Eidakovi& Petrov =amparinog !riloga bibliografiji knji$evnog rada aure !apo Bohorete , poela je dublje prouavati Bohoretin rad. 0B 8omero je napisala opsenu monografiju o sefardskom kazali tu,09 te kao posljedica toga Laura Papo Bohoreta i njezine drame postaju op&e mjesto za istraivanje kod svih onih koji se bave sefardskom teatrologijom. <liezer Papo zaokruio je njezin popis literature, 4C a bavio se i njezinom jezinom politikom. 5apravio je prvo istraivanje idovsko" panjolskog jezika.

Ho,ok!0)t % vrijeme fa istike okupacije u Bosni je ivjelo oko 0:.CCC Fidova, od toga 04.CCC Sefarda.40 )kupirana Bosna i 7ercegovina postala je dio +5ezavisne 6rave 7rvatske/. Samo u Sarajevu ivjelo je oko 04.CCC Fidova. ,enocid, poinjen nad idovskim stanovni tvom u Bosni i 7ercegovini, a posebno u Sarajevu, preko no&i je promijenilo ivote Fidova. Prvo su ih ekonomskim mjerama li ili osnovnih uvjeta za ivot, a zatim ih slali u +radne/ logore iz kojih je izrazito mali broj iza ao iv. Plan likvidacije Fidova proveden je u okviru njemakog plana uni tenja Fidova, a odredbe koje je izdala vlada 567 legalizirale su progon idovskog stanovni tva te uinili njihov ivot nepodno ljivim i prije odlaska u logore. 8at su preivjeli oni Fidovi koji su prije dolaska 5ijemaca napustili Dugoslaviju, oni koji su se prikljuili 5)B"i, te >C Fidova koji su preivjeli nacistike logore. 1ako-er su preivjeli Fidovi koje su tijekom rata skrivali gra-ani drugih naroda.44

Akt0!,"o )t!"5& 0 $)t !6$7!"50 Bo:o &t$"o*! o.0)!:

<lena 8omero !09A9.# 'l teatro de los sefardies orientales# Gadrid. <lena 8omero !09A9.# 'l teatro de los sefardies orientales# Gadrid. 20 <liezer Papo !u tisku# Bibliograf0a comentada de la obra literaria de aura !apo -Bohoreta. ( estado de la investigaci)n. 21 Podaci variraju od autora do autora " <sad =engi& spominje ukupno 0:.CCC Fidova na tlu Bi7, dok Guhamed *reso spominje njih 04.CCC " Sarajevski Jevreji u II svjetskom ratu, Sefarad 23, str# 455 6 =engi&7 str# 489 " *reso# 22 <sad =engi& !0994.# Sarajevski Jevreji u II svjetskom ratu, Sefarad 94, str. 0AA.##
18
19

Ee& spomenuta monografija *rinke Eidakovi& Petrov, %ultura &panskih Jevreja na jugoslovenskom tlu, uz druge teme4; u poglavlju +5ova sefardska knjievnost" pozori na delatnost/, uz ostale autore Lappona, 6jaenaM tek povr no iscrtava osobne konture Bohoretina opusa, posve&uju&i joj nekoliko stranica, bez ikakvih pretenzija da se ovim osvrtom zaokrui Bohoretina bibliografija. 4> Guhamed 5ezirovi& u svojoj monografiji Jevrejsko &panjolska knji$evnost u Bosni i Hercegovini 4? koja se bavi iskljuivo Bosnom i 7ercegovinom, bitno, ali ne definitivno upotpunjuje popis Bohoretinih knjievnih radova razliitih anrova !poezija 4:, kratka pria4A, drama4B# " 5ezirovi& je preveo i Bohoretinu knjigu Sefardska $ena u Bosni,32 a izdao je i kritiki obradio njezin 8omansero;C. 1ek u posljednje vrijeme pojavljuju se radovi koji se bave analizom odre-enih aspekata knjievnoga opusa Laure Papo Bohorete. <liezer Papo je zaokruio bibliografiju Laure Papo Bohorete bave&i se u nizu radova i Bohoretinom jezinom politikom, dokazuju&i kako Bohoreta nije imala za cilj samo upoznavanje irokih sefardskih dru tvenih slojeva, prvenstveno omladine, sa sefardskom ba tinom, !narodna knjievnost' romansa, balada, zdravice, posloviceM# nego i njihovo upoznavanje s bogatstvom sefardskog narodnog jezika, njegovom gipko &u i sposobno &u da i u to vrijeme izme-u dvaju ratova poslui kao etiki jezik bosanskih Sefarda koji bi sprijeio njihovu asimilaciju, unaprijedio njihovu samosvijest i pove&ao njihove uzajamne veze. Papo, naime, tvrdi da je Laura Papo Bohoreta jezikom koji je pripisala mladim likovima u svojim dramama s aktualnom tematikom !likovima iji su vr njaci u stvarnom ivotu izme-u sebe govorili iskljuivo tada nji hrvatsko"srpski# ponudi jezinu alternativu' suvremeni idovsko" panjolski na kojem bi mladi ovjek mogao iskazati sve svoje nade, strahove i htijenja. S radovima <liezera Pape

Progon idova iz Jpanjolske, naseljavanje Balkana, vjera i pismenost, kulturna dru tva, idovska glasila, novija sefardska knjievnost i dr. 24 *rinka Eidakovi& Petrov !09B:.# %ultura &panskih Jevreja na jugoslavenskom tlu# Sarajevo' Svjetlost, str. 0C0"0C>. 25 Guhamed 5ezirovi& !0994.# Jevrejsko &panjolska knji$evnost u Bosni i Hercegovini# Sarajevo' Svjetlost. 26 .dem, str. ?C;"?0>. 27 .dem, str. ?B?":CC. 28 .dem, str. ?>B"??:. 29 Laura Papo Bohoreta !4CC?.# Sefardska $ena u Bosni# Sarajevo' Lonnectum. 30 Samuel G. <lazar !09BA.# Jevrejsko"&panjolski romancero :romance i druge pjesme;# Sarajevo' Svjetlost.
23

bibliografija Laure Papo Bohorete konano je zaokruena, a ostvaren je i bitni doprinos razumijevanju njezine jezine politike. <liezer Papo nedavno je preveo dramu jednoinku Laure Papo Bohorete +La pasijensija vale muo/ na bosanski jezik !+Strpljenje para vrijedi/#. %z prijevod 6r Guhameda 5ezirovi&a Bohoretine knjige' Sefardska $ena u njezin rad, objavljen i preveden na hrvatski jezik. Eeliki doprinos upoznavanju irega italakoga kruga s likom i djelom Laure Papo Bohorete ima njezina ne&akinja ,ordana *ui& koja je godinama skupljaju&i materijale, vezane uz povijest svoje obitelji !Levi#, s velikim marom i ljubavlju napisala osam knjiga o ivotu sefardskih Fidova na Balkanu !sedam romana i jednu knjigu pripovijetki#, a jednu je knjigu u potpunosti posvetila svojoj teti ( +Balada o Bohoreti/.;4 .z te je knjige mogu&e i itati mnoge situacije iz Bohoretina ivota, kao i njezina promi ljanja o tada njem poloaju Sefarda, o utjecaju ena u njihovoj svakodnevici, o njezinom knjievnom opusu i vezama sa panjolskim sefardolozima, te o njezinom privatnom ivotu. Sa zaokruivanjem Bohoretine bibliografije i konanom pristupano &u njezinih radova sazrelo je vrijeme za ozbiljnije knjievno i itavanje njezina opusa, pronalaenje njezinih knjievnih uzora, lociranje Bohoretinog djela na mapi sefardske knjievnosti s jedne strane, bosansko"hercegovake, odnosno hrvatsko"srpske knjievnosti s druge strane, te njezinog suodnosa sa zapadnom knjievno &u na ijim su tragovima i uzorima nastajale obje gore navedene knjievnosti. Bosni,;0 to je jedini

S7 :! . &#,o6&"o* . o5&kt!: Svrha ovdje predloenog znanstvenoga rada je analiza poetike Laure Papo Bohorete, te njezina didaktiko"folklornog programa, kao i naina na koji taj program dolazi do izraaja u njezinom kazali nom opusu, s posebnim osvrtom na dru tveno" povijesni kontekst u kojem je Bohoreta djelovala, te na njezina ideolo ka opredjeljenja koja se izraavaju kroz njezinu pripadnost Sefardskome krugu. Dednako tako, cilj ovoga znanstvenoga rada je i revalorizacija umjetnike vrijednosti kazali nog opusa Laure Papo Bohorete. S obzirom na injenicu da ju je zbog onovremena knjievna kritika svela na puki folklorizam, dok se suvremeni istraivai
31 32

Laura Papo Bohoreta !4CC?.# Sefardska $ena u Bosni# Sarajevo' Lonnectum. ,ordana *ui& !4CCB.# Balada o Bohoreti# SarajevoI@agreb' Jahinpahi&.
8

koji se bave Bohoretinim opusom uglavnom dotiu pitanja filologije, feminizma i sl., zapostavljaju&i pitanje u kojoj se mjeri kod nje radi o angairanoj knjievnosti, a Bohoretin opus to sigurno jest, pojavljuje se potreba za prvotnom estetskom prosudbom, zasnovanom na umjetnikim kriterijima. Dednako tako elim provjeriti da li su djela Laure Papo Bohorete pisana jednostavnim, narodnim jezikom zato knjievno &u zapada, ili moda zato knjievnost to ona nije bila upoznata s lijepom to je eljela svojim radovima dovesti

do naroda, do obinih, polupismenih ena, onih kojima je lijepa

knjievnost, do tada pisana ili na /narodnom/ bosanskom, ili na idovsko" panjolskom, bila potpuno nerazumljiva. 5a taj je nain eljela ovjekovjeiti tradiciju Sefarda na tlu Bosne i 7ercegovine staru preko >CC godina, idovsko" panjolski jezik i obiaje koji su se do tada prenosili s generacije na generaciju, a u vrijeme njezinog stvaralakog rada poeli su se gubiti i nestajati. Do. $"o) -"!"o)t$: 8adi se o pitanju koje do sada nikad jo nije dotaknuto ni u svijetu, a ni kod nas. )vaj rad pridruit &e se prvim radovima koji se fokusiraju na sam opus, ali &e tretirati temu koja nikad jo nije bila obra-ivana. 5akon masakra kojem su bili izloeni Sefardi od strane fa ista i usta a tijekom drugog svjetskog rata, kad su uni teni mnogi vani pisani dokumenti sefardske tradicije i kulture, a rijetki preivjeli pobjegli u druge zemlje, opus Laure Papo Bohorete prepu ten je gotovo potpunom zaboravu. 5adam se da &e ovaj rad otvoriti pitanje knjievnog stvarala tva na idovsko" panjolskom s na ih prostora i me-u hrvatskim hispanistima, teatrolozima i knjievnim kritiarima. .nterdisciplinarna analiza njezinoga knjievnoga opusa i njegova znanstvena kontekstualizacija na polju sefardskih studija, ovdje izloena na hrvatskom jeziku, pruit &e uvid hrvatskim znanstvenicima s razliitih polja znanosti u jedan segment hrvatske kulture kojim se kod nas rijetko bavi, unato bitnom doprinosu hrvatskih sefardskih op&ina poput Splita i 6ubrovnika op&oj sefardskoj kulturi.

PLAN GRADNJE DOKTORATA 8adnju namjeravam koncipirati na sljede&i nain'

9

4( UVOD % %vodu &u objasniti motivaciju i cilj istraivanja, podvlae&i injenicu da je opus Laure Papo Bohorete, prve velike sefardske knjievnice, intelektualke i borca za enska prava, nepravedno zanemaren. 8azlog tome je prvenstveno u tome to je pisala na idovsko" panjolskom jeziku koji su u njeno vrijeme bosanski Sefardi, pod utjecajem dominacije bosanskog jezika u kolama i svim javnim ustanovama, poeli izbjegavati, smatraju&i ga manje vrijednim jezikom. 5akon to je 2ustrougarska monarhija preuzela vlast u Bosni !0BAB.# otvaraju se dravne kole na +doma&em/ jeziku3 tko je htio ste&i svestrano i iroko obrazovanje morao je poha-ati dravne kole. 2mbiciozni i inteligentni Sefardi sve vi e poha-aju te kole, njihov idovsko" panjolski ograniava se samo na uski obiteljski krug. Laura Papo Bohoreta eljela je izbje&i nestajanje jezika svjesno ga moderniziraju&i kako bi ga pribliila mladima, ali time istovremeno ograniava broj ljudi koji mogu pratitiIitatiIgledati njezina djela. 5akon to je dr. Guhamed 5ezirovi& preveo njezinu knjigu Sefardska $ena u Bosni,<< situacija se donekle promijenila, ali jo uvijek je jako mali broj ljudi koji uop&e ne to zna o njoj i njezinom pisanju. Lilj ovoga istraivanja bit &e utvr-ivanje veza izme-u folklora i drama Laure Papo Bohorete, te op&enito me-usobno preplitanje knjievnosti i folkloristike u njezinim djelima.

1( DRUTVENO;POVIJESNA POZADINA KAZALINOG OPUSA LAURE PAPO BOHORETE 2. *raljevina Dugoslavija. B. Gultietniki ivot Bosne i 7ercegovine izme-u dva rata. L. Bosansko"hercegovaki Sefardi. L.0. Dezino stanje bosansko"hercegovakih Sefarda " )brazovanje na +doma&em/ jeziku. %brzana jezina asimilacija. 5elagoda govorenja idovsko" panjolskog jezika u javnosti.
33

Laura Papo Bohoreta !4CC?.# Sefardska $ena u Bosni. Sarajevo' Lonnectum.

10

L.4. Podjele unutar idovske zajednice u Bosni i 7ercegovini " asimilacionisti, komunisti, cionisti Sefardski krug, za koji se opredijelila Bohoreta.

2( ANALIZA FOLKLORNIH ELEMENATA I NJIHOVE ULOGE U SOCIJALNIM DRAMAMA SMJETENIMA U RAZDOBLJE IZME<U DVA RATA( Laura Papo Bohoreta napisala je sedam drama, tri su jednoinke smje tene u razdoblje turske vladavine u tada njoj Bosni i 7ercegovini, tri su socijalne drame iz vremena u kojem je ivjela, a 0 drama je na pola puta' ima tri ina, ali je smje tena u tursko doba. % ovom &u poglavlju detaljnije obraditi folklorne elemente u Bohoretinim socijalnim dramama smje tenim u razdoblje izme-u dva rata, doba velikog utjecaja zapada, napredovanja u smislu obrazovanja, sefardske tradicije, obiaja i folklora. kolovanja, ali i vrijeme gubljenja

=( ANALIZA FOLKLORNIH ELEMENATA U FOLKLORNIM SLIKAMA, ODNOSNO JEDNOINKAMA, SMJETENIMA U VRIJEME TURSKE UPRAVE U BOSNI, TE FOLKLORNOJ DRAMI OOS MIOS /MOJE OI/( 2. )svrt na folklorne elemente i njihova analiza u jednoinkama Laure Papo Bohorete, smje tenima u vrijeme vladavine )tomanskoga carstva u Bosni. B. @naaj folklora za preno enje sefardskih narodnih obiaja s generacije na generaciju. L. Kolklorne slike. 6. 2naliza folklornih slika u drami =$os mios#

>( POETIKA LAURE PAPO BOHORETE 2. 8evalorizacija njezinoga knjievnoga djela. B. @naaj i utjecaj knjievnice Laure Papo Bohorete na tada nju bosansko" hercegovaku sredinu. L. Snaga njezine pisane rijei u asopisima +Devrejski ivot/ i +Devrejski glas/.
11

6. Poruke kroz njezine predstave koje je izvodila sarajevska radnika kazali na druina +Gatatja/. <. Eisoka razina svijesti o predstoje&im doga-ajima.

?( ZAKLJUAK *ao to je poznato, Sefardi su narod koji je 0>94. godine protjerani iz Jpanjolske. Sefardi, Jpanjolci bez domovine, ;> narod koji je bjeao, ali se nije predavao, odlazio tjeran iz zemlje u zemlju, ali nikad nije zaboravio svoju vjeru i obiaje, nikad, ni nakon naje &ih progona i masakra nije prestao vjerovati u povratak, vjerovati u pravednost, istinu i estitost. *oliko je taj narod uporan i neuni tiv dokazuje njegova povijest koja se protee na razdoblje najmanje >CCC godina od danas. Svijest o zajednikom porijeklu i religijskoj pripadnosti zasluna je za njihovu neuni tivost u odnosu na ostale narode koji su dolazili, odlazili, propadali, nastajali i nestajali. Fidovi su preivjeli sve holokauste, pogrome i izgone, jednostavno uporno se dre&i zajedno, ne odustaju&i od svoje vjere i porijekla. .z te se upornosti moe i itati i djelo Laure Papo Bohorete koja, unato progresivnoj ekspanziji zapadnjake kulture i obiaja, ustraje na idovsko" panjolskom jeziku, opisuju&i obinog, malog ovjeka, stije njenog izme-u modernoga doba i tradicije. )vaj kvalifikacijski rad zavr it &u citatom < refa =ampare iz njegovog lanka, objavljenog u Devrejskom almanahu' +*ada bismo htjeli da rezimiramo djelo Laure Papo, to bismo mogli izraziti s nekoliko sljede&ih pojmova' prosvje&ivanje naroda, uvanje narodnih tradicija, radinost, trezvenost, elja za boljim ivotom malog ovjeka. 5ije udo omladinu sarajevskih Sefarda./;? to je ona svoju djelatnost razvijala naroito u suradnji s +Gatatjom/ koja je okupljala radniku

34

35

Nngelo Pulido KernOndez !09C?.# 'spa/oles sin patria ( la raza Sefardi, Gadrid. < ref =ampara !rilog bibliografiji knji$evnog rada aure !apo Bohorete# Sarajevo'

Devrejski almanah 09:?":A, str. 0>?.

12

@( BIBLIOGRAFIJA KNJIGE: 2lvar, Ganuel !0999.# 'l ladino+ judeo"espa/ol calco. Gadrid' 8eal academia de la historia. 2rmistead, ,. Samuel ( Sirverman, 7. Doseph !09A0.# Judeo 6 Spanish Ballads from Bosnia :>ith the collaboration of B# ?ljivi@"?im&i@;# Philadelphia' %niversitP of Pensilvania Press. Lanetti, <lias !09B4.# Spa&eni jezik !ovijest jedne mladosti . @agreb' @nanje. =ampara, < ref !099>.# Auslimani i Jevreji 6 na primjerima iz ?panije i Bosne# Sarajevo' Svjetlost. =olakovi&, <nver !09B9.# egenda o Bli !a&i# @agreb' .slamska zajednica. 6umhur, @uko !09B4.# Cekrolog jednoj Dar&iji# Beograd' 5arodna knjiga. <lazar, Samuel G. !09BA.# Jevrejsko"&panjolski romancero# Sarajevo' Svjetlost. ,auss, *arl Garkus !4C0C.# 'uropljani u izumiranju# Kraktura 4C0C. !Prijevod s njemakog' Boris Peri&# ,odi njak ( zbornik radova. BE% !reporod, Fodina ,I !4CC:.#. Sarajevo ,oldberg, 6avid i 8aPner, Dohn 6. !4CC;.# Gidovi, povijest i religija# Beograd' Llio Devrejski istorijski muzej Saveza jevrejskih op tina Dugoslavije " Beograd ( Ben"Lvi .nstitut 7ebrejskog univerziteta Derusalim !09A:.# !oslovice i izreke sefardskih Jevreja iz Bosne i Hercegovine# Beograd' Savez jevrejskih op tina Dugoslavije. *almi, Baruh !09A4.# Izabrana djela# Sarajevo' Svjetlost !Priredio Eojislav Gaksimovi&#. *edourie, <lie !0994.# Spain and the Je>s 6 Hhe Sephardi 'Iperience+ 4423 and after# London' 1hames and 7udson. *eller, Qerner !09B?.# Historia del pueblo jud0o 6 I, II Gadrid' Biblioteca de la historia, Sarpe !Prijevod na panjolski' <mma ,rife#. *eller, Qerner !099A.# !ovijest Gidova od biblijskih vremena do stvaranja Izraela# @agreb' 5aprijed. *neevi&, Snje ka i Laslo, 2leksandar !4C00.# Gidovski Eagreb 6 kulturno povijesni vodiD. @agreb' Fidovska op&ina. *rnjevi&, Euk !09:A.# Bntologija pripovjedaDa iz Bosne i Hercegovine# Sarajevo. *ui&, ,ordana !4CC9.# egenda o uni evi . SarajevoI@agreb' Jahinpa i&.
13

*ui&, ,ordana !4CCB.# Balada o Bohoreti# SarajevoI@agreb' Jahinpa i&. *ui&, ,ordana !4CCB.# Bajka o Benjaminu Baruchu. SarajevoI@agreb' Jahinpa i&. *ui&, ,ordana !4CC9.# Jvat lipe na Balkanu# SarajevoI@agreb' Jahinpa i&. *ui&, ,ordana !4CC9.# Airis ki&e na Balkanu# SarajevoI@agreb' Jahinpa i&. *ui&, ,ordana !4C0C.# Kuhovi nad Balkanom# SarajevoI@agreb' Jahinpa i&. *ui&, ,ordana !4C0C.# Smiraj dana na Balkanu# SarajevoI@agreb' Jahinpa i&. *ui&, ,ordana !4CC9.# !reostale priDe# Beograd' 2lnari. Lebl, Feni !099C.# Jevrejske knjige &tampane u Beogradu 48<5 6 4209 . ,ornji Gilanovac' 6eje novine. Lebl, Feni !099C.# Jevreji u !irotu# Beograd' Biblioteka Svedoanstva. Lebl, Feni !099C.# jubiDica bela 6 vic dug dve i po godine# ,ornji Gilanovac' 6eje novine. Lebl, Feni !099C.# !lima i slom, iz istorije Jevreja vardarske Aakedonije# ,ornji Gilanovac' 6eje novine. LevP, Goritz !099:.# Sefardi u Bosni. Sarajevo' Bosanska biblioteka Lovrenovi&, .van !099B.# Lnutarnja zemlja. @agreb' 6urieuR. Gotard, 6anielle !4CCA.#' IdentitMs SMpharades et modernitM# SuTbec' Les Presses de lU%niversitT Laval. 5ezirovi&, Guhamed !0994.# Jevrejsko &panjolska knji$evnost u Bosni i Hercegovini . Sarajevo' Svjetlost. )rai& 1oli&, 6ubravka !4C00.# Bkademsko pismo# @agreb' Sveuili te u @agrebu. Palavestra, Predrag Jevrejski pisci u srpskoj knji$evnosti# Beograd' .nstitut za kulturu i umetnost. Papo Bohoreta, Laura !4CC?.# Sefardska $ena u Bosni# Sarajevo' Lonnectum !Prijevod sa idovsko" panjolskog' Guhamed 5ezirovi&#. Papo, <liezer !099:.# Bgada 6 kazivanje o !rolasku# Deruzalem' %nited SPnagogue of 2merica. Papo, <liezer !0999.# a Aegila de Sara(# Deruzalem' .zdao autor. Papo Bohoreta, Laura !4C00.# Strpljenje para vrijedi ( jednoinka u prijevodu <liezera Pape. Papo, .sak, )vidija, 8ikica, LamhP, ,ina, 5ikoidski, Llarissa !099>.# Juentos sobre los Sefardies de Sarajevo# Split' Logos !Prijevodi tekstova na hrvatski' .sak Papo#. Pinto, 2vram !09BA.# Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine# Sarajevo' Eeselin Gasle a.
14

Pulido KernOndez, Nngel !09C?.# 'spa/oles sin patria ( la raza Sefard0, Gadrid. 8adovanovi&, Eojislava ( Gihailovi&, Gilica !099B.# Givotni ciklus 6 obiDaji kod Jevreja# Beograd' Savez jevrejskih op tina Dugoslavije. 8izvi&, Guhsin !09BC.# Bosansko hercegovaDke knji$evne studije# Sarajevo' Eeselin Gasle a. 8izvi&, Guhsin !09B?.# !regled knji$evnosti naroda Bosne i Hercegovine# Sarajevo' Eeselin Gasle a. 8izvi&, Guhsin !099>.# !anorama bo&njaDke knji$evnosti# Sarajevo' Ljiljan. Samokovlija, .sak !09B9.# =d prolje@a do prolje@a# Sarajevo' Svjetlost, Eeselin Gasle a. Samokovlija, .sak !09B9.# !ripovijetke. Eeselin Gasle a. Saporta P Beja, <nriHue !09AB.# Nefranes de los Judios Sefardies# Barcelona' Biblioteca 5ueva Sefarad, Eolumen E, 2meller ediciones. SchVartz, Stephen !4CC?.# Sarajevo Nose 6 B Balkan Je>ish Cotebook. London' SaHi. Sefarad 94 ( @bornik radova !099?.# Sarajevo' .nstitut za istoriju, Devrejska zajednica Bosne i 7ercegovine Spomenica >CC godina dolaska Devreja na tlo Bosne i 7ercegovine ( @bornik radova !09::.# Sarajevo Jlang, .gnjat !094:.# Jevreji u Beogradu# Beograd' Jtamparija G. *ari&a Eidakovi& Petrov, *rinka !09B:.# %ultura &panskih Jevreja na jugoslovenskom tlu# Sarajevo' Svjetlost. MAGISTARSKI RADOVI: 2lica *nezovi& !09BA.# Oonetika i fonologija $idovsko"&panjolskog jezika u Sarajevu . Kilozofski fakultet u @agrebu. 2bramac, ,abrijela Jezik i identitet govornika $idovskih jezika . Kilozofski fakultet Sveuili ta u @agrebu3 !mentor' 6r sc Eesna Guhvi&"6imanovski, komentor' 6r sc 6amir *alogjera#. LANCI: 2leRander, 1amar W Papo, <liezer !4CC:.# He aprikanto i te diskanto+ a medisina tradisional de las mujeres sefaradis de Bosna# 5eue 8omania ;?, str. A ( ?B. Busse, Qinfried !4CC:.# JLK'CS!BCISJH P# Berlin' 5<%< 8)G25.2 ;?.
15

=ampara, < ref !09:?.":A.# !rilog bibliografiji knji$evnog rada aure !apo Bohorete# Sarajevo, Devrejski almanah. *ovaec, 2ugust !0999.# Jezik Sefarda# )manut E"E.... 5ezirovi&, Guhamed !4CCC.# Historija bosanskih Jevreja Ao&e :Nafaela; Btijasa 6 Eeki 'fendije# Prilozi 49, str. 4>?"4:C. 5ezirovi&, Guhamed !4CC:.# Ka li je slavenska antiteza odista slavenskaQ ,odi njak Preporod, godina E., Sarajevo 4CC:, str. 4;0"4:C. 5ezirovi&, Guhamed !4CCB.# Bosanski Sefardi# Sarajevo' 6uh bosne, sv. ;, broj 0 )vadija, 8ikica !09::.# aura !apo Bohoreta " Spomenica 400 godina od dolaska Jevreja u Bosnu i Hercegovinu# Sarajevo Papo, <liezer !4C0C.# Aemoria, tradici)n oral e identidad+ %onstruksion de la memoria i rekonstruksion de la identidad+ Bgadot de gerra, un jenero neglejado de la literatura sefaradi# Gadrid' Lonsejo superior de investigaciones cientXficas, str. 4C?" 44>. )vadija, 8ikica Papo, <liezer !u tisku# Bibliograf0a comentada de la obra literaria de aura !apo .Bohoreta1 ( estado de la investigaci)n# %niversidad Ben",urion del 5egev, Beer" Sheva. Papo, <liezer !4CCA.# Nibi Shelomo Ibn ,erga i el nasimiento de la idea de la relativita de las relijiones komo una de las repuestas a la trauma de la ekspulsion del a/o 4423. %niversidad Ben",urion del 5egev, Beer"Sheva, str. 0:9"0B>. Papo, <liezer !4C0C.# 'ntre la modernidad ( la tradici)n, el feminismo ( la patriar*uia+ ,ida ( obra de aura !apo .Bohoreta1, primera dramaturga en lengua judeo"espa/ola# Derusalem. Derusalem' 5eue 8omania >C. Papo, <liezer !4CC:.# !edigree, 'rudition and !iet(7 Involvement and Aobilit(+ the life stor( of Nibi Ka>id Ben RaSa*ov !ardo a case stud( in the making of traditional sephardic Hakam# GiscelOnea de <studios Nrabes P 7ebraicos, ??, str. 0A0"0B9. Papo, <liezer !4CCA.# Serbo"Jroatian Influences on spoken Bosnian Judeo"Spanish# <uropean journal for jeVish studies 4, str ;>;";:>. Papo, <liezer !prosinac 099B.# Eapam@eni jezik# 6ani, broj 9C, Sarajevo' )slobo-enje. Papo, <liezer !4C00.# =d jeziDkog zamora do jezikoumorstva+ o utjecaju bosanskog na jevrejsko"&panski govorni jezik# @enica' @enike sveske
16

Papo, <liezer !4C00.# = mo@i rijeDi+ iscjeljiteljske basme bosanskih sefardskih $ena# @enica' @enike sveske 0;, str 449"4AB.

17