VEBA 0l

VlDOVl TEHNlLOKOG PROCESA

TlP PROlZVODNJE
1. VIDOVI TEHNOLO[KOG PROCESA
Tehnoloki procesi mogu biti:
individualni
tipski
grupni
Individualni tehnolo!i "#o$e%i & ITP' su oni procesi koji
se rade (razraduju) za svaki predmet obrade i sklop
posebno.
Primjenjuju se u pojedinacnoj i maloseriskoj proizvodnji.
Ti"%!i tehnolo!i "#o$e%i &TTP' su zajednicki procesi za
sve radne predmete koji su bliski (slicni) po konstrukciji,
tacnosti obrade, dimenzijama, i koji imaju zajednicki plan
obrade tj. istovjetne polazne operacije.
TTP se primjenjuju u masovnoj i velikoseriskoj proizvodnji.
G#u"ni tehnolo!i "#o$e%i &GTP' su procesi projektovani
za klasifikacione grupe istorodnih dijelova za ciju su obradu
potrebne maine istog tipa, jednake naprave i isto
podeavanje maina.
Primjenjuju se u slucajevima pojedinacne i maloseriske
proizvodnje da bi se ista pribli`ila uslovima koji va`e za
kolicinsku velikoserijsku proizvodnju.
(. TIP PROI)VODN*E
Ako poznajemo tip proizvodnje tada mo`emo donjeti odluku
o nivou razrade tehnolokog procesa.
Razmatrani odnos ukupne potrebe rada
=
=
m i
i
Tii
1
i mogu}nosti
efektivnog kapaciteta (Ke) (predstavlja efektivnu izrazenu kolicinu rada
koju spreg tehnolo!i %i%te+ , u-e%ni! daje u datim uslovima koritenja i pri
datom rezimu rada)
predstavavlja osnovni kriteri za utvrdivanje serijnosti neke
proizvodnje i naziva se stepen serijnosti ( !
%e#
).
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
R
t
m i
i
ii
=
=1
1
Gdje je:
/
0
- kolicina proizvoda za odrededi vremenski period

. .
. . .
per vr
r pr jed
.
t
ii
- vrijeme trajanja izrade i-te operacije
[ ] . . per vr
.
R - #ita+ "#oi1vodn0e

. . .
. .
r pr jed
jed vr
je takt ponavljanja
ciklusa rada kojim se odreduju ula1 odnosno i1la1 dve
uzastopne jedinice (operacije, zahvati) predmeta rada.
Poznavanjem stepena serijnosti maze se odrediti ti"
"#oi1vodn0e po slede}im kriterijima:
l. k
set
=
R
t
m i
i
ii
=
=1
< 1 ili
=
=
m i
i
ii
t
1
< R
Vrijeme trajanja tehnolokog ciklusa je +an0e od ritma
proizvodnje, u ovom slucaju imamo +alo%e#i0%!u
"#oi1vodn0u.
2. k
set
=
R
t
m i
i
ii
=
=1
> 1 ili
=
=
m i
i
ii
t
1
> R
Vrijeme trajanja tehnolokog ciklusa je ve2e od ritma
proizvodnje, u ovom slucaju imamo %e#i0%!u "#oi1vodn0u.
t i i
T e h n o l o { k a
s l o ~ e n o s t
q j
P o j e d i n a ~ n a
i
m a l o s e r i j s k a
p r i i z v i d n j a
K o l i ~ i n s k a
p r o i z v o d n j a
P o d r u ~ i e n e p r e k i d n i h
t o k o v a
P o d r u ~ j e p r e k i d n i h
t o k o v a
Da bi odredili o kome tipu seriske proizvodnje se radi treba
uzeti u obzir dopunski kriteri vremena trajanja najduze
operacije t
i+a3
.
Ako je:

R
t
i max
< l ili t
imax
< R
redi se o %#edn0e%e#i%!o0 "#oi1vodn0i.
Ukoliko je
R
t
i max
> l ili t
imax
> R
radi se o veli!o%e#i%!o0 "#oi1vodn0i koja moze biti
dvojakog karaktera i to:
a.' Ukoliko je
R
t
i max
> 1
sa tim da je vrijeme trajanja ve}eg dijela operacija +an0e od
ritma proizvodnje (R) radi se o velikoseriskoj proizvodnji
"onavl0a0u4e5 ti"a.
Posloje svake operacije ili skupa operacija predmet obrade
se odlaze u fazna skladita gdje ceka drugu fazu obrade.
6.' Ako je
R
t
i max
>1
sa tim da je vrijeme trajanja veceg dijela operacija ve4e od
ritma proizvodnje (R) tada se radi o velikoseriskoj
proizvodnji !ontinui#ano5 ti"a &viepredmetne protocne
linije'.
7. Ukoliko je k
set
=
R
t
m i
i
ii
=
=1
. 1 ili
=
=
m i
i
ii
t
1
. R
radi se o +a%ovno0 "#oi1vodn0i neprekidnog tipa s tim da
na mjestima duzih operacija moraju biti uvedena dva ili vie
radnih mjesta.
P#i+e#i8
)adata! 6#.1
Odrediti o kome tip proizvodnje se radi ako je godinja
proizvodnja data tabelarno:
Red. br. Kolicina (/
0
) Vrijeme izrade (t
ii
) Efektivni
kapacitet (K
e
)
[kom/god]



[sati]



[sati/god]
1 (9 (.9 1:99
( 199 7.9 1:99
7 (;9 1.9 1:99
< :99 1.; 1:99
=.;
R0een0e 1adat!a8
1.1.' U prvom slucaju je:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
20
1800
5 . 7
.
90
5 . 7
< 1
Poto je k
ser
< l radi se o +alo%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i.
1.(.' U drugom slucaju imamo:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
100
1800
5 . 7
.
18
5 . 7
< 1
Poto je k
ser
< l radi se o +alo%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i.
1.7.' U trecem slucaju je:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
250
1800
5 . 7
.
2 . 7
5 . 7
> 1
Poto je k
ser
> l treba da ispitamo odnos
R
t
i max
l
U naem primjeru t
imax
= 3.0 [sata] pa imamo:
R
t
i max
.
2 . 7
0 . 3
< l
Poto je
R
t
i max
< l to se radi o %#edn0e%e#i0%!o0
"#oi1vodn0i.
1.<.' U cetvrtom slucaju imamo:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
800
1800
5 . 7
.
25 . 2
5 . 7
> 1
Poto je k
ser
> l treba da ispitamo odnos
R
t
i max
l
R
t
i max
.
25 . 2
0 . 3
> l
Poto je
R
t
i max
> l odnosno t
i+a3
> R to se radi o
veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i> a kako je vreme proizvodnje
samo jednog proizvoda ve4e od ritma proizvodnje (R) znaci
da se radi o veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i "onavl0a0u4e5
ti"a.
)adata! 6#.(
Odrediti tip proizvodnje za izradu dijelova cije su
karakteristike data u sledecoj tabeli:
Red. br. Kolicina (/
0
) Vrijeme izrade (t
ii
) Efektivni
kapacitet (K
e
)
[kom/god]



[sati]



[sati/god]
1 (9 7.9 (999
( (99 <.9 (999
7 :99 1.; (999
< <999 (.9 (999
19.;
R0een0e 1adat!a8
(.1.' U prvom slucaju je:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
20
2000
5 . 10
.
100
5 . 10
< 1
Poto je k
ser
< l radi se o +alo%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i.
(.(.' U drugom slucaju imamo:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
200
2000
5 . 10
.
10
5 . 10
> 1
Poto je k
ser
> l radi se %e#i0%!o0 "#oi1vodn0i.
Poto je k
ser
> l treba da ispitamo odnos
R
t
i max
l
U naem primjeru t
imax
= 4.0 [sata] pa imamo:
R
t
i max
.
10
0 . 4
< l
Poto je
R
t
i max
< l to se radi o %#edn0e%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i.
1.7.' U trecem slucaju je:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
800
2000
5 . 10
.
5 . 2
5 . 10
> 1
Poto je k
ser
> l treba da ispitamo odnos
R
t
i max
l
R
t
i max
.
5 . 2
0 . 4
> l
Poto je
R
t
i max
> l odnosno t
i+a3
> R to se radi o
veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i> poto je vreme proizvodnje dva
proizvoda vece od ritma proizvodnje (R) a kako je njihova
ukupna kolicina 220 komada u odnosu na preostale dve
operacije sa ukupno 4800 komada, mozemo zakljuciti se
radi o veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i "onavl0a0u4e5 ti"a.
1.<.' U cetvrtom slucaju imamo:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
2800
2000
5 . 10
.
5 . 0
5 . 10
> 1
Poto je k
ser
> l treba da ispitamo odnos
R
t
i max
l
R
t
i max
.
5 . 0
0 . 4
> l
Poto je
R
t
i max
> l odnosno t
i+a3
> R to se radi o
veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i> a kako su vremna izrade svih
proizvoda vece od ritma proizvodnje (R) znaci da se radi o
veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i !ontinui#ano5 ti"a.
)adata! 6#.7
U pogonu mainske obrade koji radi sa konstantnim
kapacitetom od 2835 [sati / god] izraduje se proizvod (P) u
kolicini od 6800 [kom / god] po sledecem postupku obrade:
1. glodanje zljeba l2 [min /kom]
2. glodanje ravne plohe l4.5 [min
/kom]
3. buenje otvora 4 [min /kom]
4. rezanje navoja 8.5 [min
/kom]
5. ravno bruenje 6 [min /kom]
Oderditi tip proizvodnje i izbor tipa proizvodnje za l4 750 [kom
/ god] i za 44 200 [kom / god].
R0een0e 1adat!a8
Da 6i %+o #0eili ova0 1adata! "ot#e6no 0e u%!laditi
0edini$e +0e#a i1+e?u e@e!tivno5 !a"a$itete "o5ona K
e
dato5 u [sati / god] i vremena radnih operacija t
ii
datih u
[min /kom].
K
e
= 2835 [sati / god] = l70l00 [min / god]

=
=
5
1
i
i
ii
t
= 45 [min /kom]
7.1.' U prvom slucaju je:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
6800
170100
45
.
015 . 25
45
> 1
Poto je k
ser
> l radi se o %e#i0%!o0 "#oi1vodn0i.
Poto je k
ser
> l treba da ispitamo odnos
R
t
i max
l
U naem primjeru t
imax
= l4.5 [sata] pa imamo:
R
t
i max
.
015 . 25
5 . 14
< l
Poto je
R
t
i max
< l to se radi o %#edn0e%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i.
7.(.' U drugom slucaju imamo:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
14750
170100
45
.
5 . 11
45
> 1
Poto je k
ser
> l radi se %e#i0%!o0 "#oi1vodn0i.
Treba da ispitamo odnos
R
t
i max
l
R
t
i max
.
5 . 11
5 . 14
> l
Poto je
R
t
i max
> l odnosno t
i+a3
> R to se radi o
veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i> a kako je samo vreme trajanja
dve operacije vece od ritma proizvodnje (R) znaci da se radi
o veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i "onavl0a0u4e5 ti"a.
7.7.' U trecem slucaju je:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
44200
170100
45
.
85 . 3
45
> 1
Poto je k
ser
> l treba da ispitamo odnos
R
t
i max
l
R
t
i max
.
85 . 3
45
> l
Poto je
R
t
i max
> l odnosno t
i+a3
> R to se radi o
veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i> a kako je vreme trajanja svih
operacija izrade vece od ritma proizvodnje (R) mozemo
zakljuciti se radi o veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i
!ontinui#ano5 ti"a. NETAANO,,,,+a%ovna 0e u "itan0u 0e#
0e t
+in
BR CCCCCCC
)adata! 6#.<
U pogonu mainske obrade koji radi sa konstantnim
kapacitetom od 300 [dana/god] izraduje se proizvod &D' po
sledecem postupku obrade:
1. l2 [sati /kom]
2. l4.5 [sati /kom]
3. 4 [sati /kom]
4. 8.5 [sati /kom]
5. 6 [sati /kom]
Vrijeme rada jednog radnog dana iznosi 8 sati.
Analiziraj uticaj promjene kolicine proizvodnje na tip
proizvodnje ako se kolicina proizvodnje mjenja prema
situaciji:
Q
l
= 7,5 [kom/kvartel], Q
2
= l2,5 [kom/kvartal], Q
3
= 3l,25 [kom/kvartal],
Q
4
= 75 [kom/kvartal], Q
5
= l87,5 [kom/kvartal],
Reen0e 1adat!a8
E ovo+e %lu-a0u "ot#e6no 0e u%!laditi 0edini$e +0e#a
i1+e?u e@e!tivno5 !a"a$itete "o5ona K
e
dato5 u
[dana/god] i v#e+ena t#a0an0a #adnih o"e#a$i0a t
ii
datih u
[sati/kom], te !oli-ine "#oi1vodn0e data u [kom/kvartal],
K
e
= 300 [dana / god] = 2400 [sati/god]

=
=
5
1
i
i
ii
t
= 56 [sati/kom] NETACNO
Q
l
= 30 [kom/god], Q
2
= 50 [kom/god], Q
3
= l25 [kom/god],
Q
4
= 300 [kom/god], Q
5
= 750 [kom/god],
<.1.' U prvom slucaju je:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
30
2400
56
.
80
56
< 1
Poto je k
ser
< l radi se o +alo%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i.
<.(.' U drugom slucaju imamo:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
50
2400
56
.
48
56
> 1
Poto je k
ser
> l radi se %e#i0%!o0 "#oi1vodn0i.
Treba da ispitamo odnos
R
t
i max
l
Unaem slucaju t
imax
= 24 [sata]
R
t
i max
.
48
24
< l
Poto je
R
t
i max
< l to se radi o %#edn0e%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i.
<.7.' U trecem slucaju je:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
125
2400
56
.
2 . 19
45
> 1
Poto je !
%e#
> 1 treba da ispitamo odnos
R
t
i max
1
R
t
i max
.
2 . 19
24
> l
Poto je
R
t
i max
> l odnosno t
i+a3
> R to se radi o
veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i> a kako je samo vreme trajanja
jedne operacije vece od ritma proizvodnje (R) znaci da se
radi o veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i "onavl0a0u4e5 ti"a.
<.<.' U cetvrtom slucaju je:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
300
2400
56
.
8
45
> 1
Poto je !
%e#
> 1 treba da ispitamo odnos
R
t
i max
l
R
t
i max
.
8
24
> l
Poto je
R
t
i max
> l odnosno t
i+a3
> R to se radi o
veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i> a kako je vreme trajanja cetiri
operacija i1#ade vece od ritma proizvodnje (R) mozemo
zakljuciti se radi o veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i
!ontinui#ano5 ti"a.
<.;.' U petom slucaju je:
!
%e#
.
e
m i
i
ii
K
T

=
=1 .
e
m i
i
ii j
K
t q

=
=

1 .
j
e
m i
i
ii
q
K
t

=
=1
.
750
2400
56
.
2 . 3
45
> 1
Poto je k
ser
> l treba da ispitamo odnos
R
t
i max
l
R
t
i max
.
2 . 3
24
> l
Poto je
R
t
i max
> l odnosno t
i+a3
> R to se radi o
veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i> a kako je vreme trajanja svih
operacija izrade ve4e od ritma proizvodnje (R) mozemo
zakljuciti se radi o veli!o%e#i0%!o0 "#oi1vodn0i
!ontinui#ano5 ti"a.