CRVENO OKO

CRVENO OKO

SADRAJ
CRVENO OKO DEFINICIJA KLASIFIKACIJA DIJAGNOZA FIZIKALNI PREGLED DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA BLEFARITIS HORDEOLUM HALACION KONJUNKTIVITISI KERATOKONJUNKTIVITIS VERNALIS SUBKONJUNKTIVALNE HEMORAGIJE KERATITIS SINDROM SUHOG OKA EPISKLERITIS SKLERITIS UVEITISI IRITIS IRIDOCIKLITIS PINGVEKULA PTERIGIJUM AKUTNI GLAUKOM CELULITIS ORBITE HEMIJSKE POVREDE OFTALMIJA ELEKTRIKA INDIKACIJE ZA UPUIVANJE OFTALMOLOGU DOBRO JE ZNATI PRILOZI: LISTA LIJEKOVA KOJI SE MOGU KORISTITI U TERAPIJI CRVENOG OKA, A KOJI SU REGISTROVANI U RS OFTALMOLOKI ATLAS KLASIFIKACIJA PREPORUKA LITERATURA 2 2 3 3 4 5 7 8 9 13 14 15 16 16 18 19 19 20 21 22 23 24 25 26 27 27 28 28 29 32 33

CRVENO OKO

CRVENO OKO
CILJ ovog vodia je da pomogne ljekarima porodine medicine pri pravovremenom dijagnostikovanju i lijeenju crvenog oka, te da ih upozna sa indikacijama za upuivanje oftalmologu Namijenjen je ljekarima u primarnoj zdravstvenoj zatiti

DEFINICIJA
Crvenilo oka je najei oftalmoloki problem u primarnoj zdravstvenoj zatiti. Uzrok je u veini sluajeva bezazlen; meutim, ponekad se radi o oboljenju koje moe predstavljati opasnost i ugroziti vid i koje zahtijeva hitnu konsultaciju oftalmologa ili hospitalizaciju. Crveno oko je sindrom koji uvijek prati oboljenja prednjeg segmenta oka.

KLASIFIKACIJA
Klasifikacija se moe izvriti po anatomskoj lokalizaciji crvenog oka. ANATOMSKA LOKALIZACIJA Kapci Lakrimalni sistem Orbita IFRA MKB10 H01.0 H00.0 H00.1 H04 H05 H 10 H11.0 H 11.1 H11.3 Sklera Kornea Prednje uveje H15.0 H15.1 H16 H16.2 H20 LATINSKI NAZIV Blepharitis Hordeolum Chalazion Dacryoadenitis Cellulitis Conjunctivitis Pterygium Pinguecula Haemorrhagia subconjunctivalis Scleritis Episcleritis Keratitis Keratoconjunctivitis Iridocyclitis SRPSKI NAZIV Blefaritis Hordeolum Halacion Zapaljenje suzne lijezde Celulitis Konjunktivitis Pterigium Pingvekula Subkonjunktivalna hemoragija Skleritis Episkleritis Keratitis Keratokonjunktivitis Iridociklitis

Konjunktive

CRVENO OKO

DIJAGNOZA
Prvi korak u postavljanju dijagnoze predstavlja anamneza. Kljuni elementi anamneze: 1. Simptomi i znaci: svrbe, iscjedak iz oka, iritacija, bol, fotofobija, 2. Trajanje simptoma, 3. Lokalizacija (unilateralna ili bilateralna), 4. Vrsta iscjetka: mukozni, vodenast, purulentan, 5. Izloenost infekciji, 6. Trauma, 7. Upotreba kontaktnih soiva, 8. Upotreba kozmetikih sredstava, 9. Znaci sistemske bolesti: uretritis, cervicitis, kone lezije, 10. Atopijska konstitucija, 11. Slabljenje vida.

FIZIKALNI PREGLED
U sklopu fizikalnog pregleda treba procijeniti: Otrinu vida, Lokalizaciju crvenila (moe nas navesti na patologiju), Prisustvo iscjetka (da li ga ima i vrsta), Ronjau (kornealni refleks), Abrazije, erozije, ulceracije, prikaz dendrinih lezija ukoliko je mogu pregled, Dubinu i sadraj prednje komore (prisustvo krvi i gnoja), Pupile zjenice, pupilarni refleks, One pokrete i one kapke, Prisustvo regionalne limfadenopatije.

CRVENO OKO

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
SIMPTOM/ZNAK Dubok, intenzivan bol Fotofobija Haloi Svrab Lokalizacija na kapcima Svrbe/toplota UZROK Erozije ronjae, skleritis, iritis, akutni glaukom, sinuzitis. Kornealna erozija, iritis, akutni glaukom. Kornealni edem (akutni glaukom, dugo noenje kontaktnih soiva). Alergija. Hordeolum, halacion. Bolesti kapaka, konjunktive, korneje, ukljuujui strano tijelo, trihijazu, suvo oko.

CRVENO OKO

BLEFARITIS (BLEPHARITIS)
DEFINICIJA
Blefaritis je hronini, bilateralni inflamatorni proces koji zahvata ivice kapaka.

KLASIFIKACIJA
Prema lokalizaciji, blefaritis se moe podijeliti na: Prednji (anteriorni), Zadnji (posteriorni).

Prema etiologiji, dijeli se na: Seboroini perutanje u obrvama/skalpu, Stafilokokni (hordeolum), Disfunkciju Meibomovih lijezda.

Prema toku, razlikuju se akutni i hronini blefaritis

KLINIKA SLIKA
Pacijent se ali na osjeaj peckanja, osjeaj stranog tijela i blagu fotofobiju. Pri inspekciji nalaze se kruste na kapcima. Kod stafilokoknog blefaritisa mogu biti prisutni mali intrafolikularni apscesi, sekundarna dermalna i epidermalna ulceracija, hiperemije, teleangiektazije i odebljanje oko baze trepavica u obliku collarettes (kad se skinu ostavljaju mali krvarei ulcer). Osnovni znaci seboroinog blefaritisa su svjetlucavo - voskast izgled, deskvamacija poput peruti i meke kruste koje ne ostavljaju ulkus za sobom (pacijent esto ima perut i seboroini dermatitis). Sekundarne promjene zahvataju konjunktivu i korneju. U sluaju disfunkcije Meibomovih lijezda obino se nakuplja pjenuavi sekret u unutranjem kantusu. Sekret se lako istisne, a znaci upale su rijetko prisutni. Stepen preporuke C

TRETMAN BLEFARITISA
Pranje kapaka dva puta dnevno mjeavinom djeijeg ampona i vode uklanja debris i smanjuje marginalnu inflamaciju kod prednjeg blefaritisa.

CRVENO OKO Aplikacija acidi borici 10-15 minuta, dva puta dnevno omekava i olakava skidanje krusta. Kod stafilokokne infekcije tobramicin kapi utrljavati u rub kapka tokom 7 dana. U blagom posteriornom blefaritisu, redovno istiskivanje sebuma uspostavlja kontrolu simptoma. Ukoliko su u posteriornom blefaritisu inflamacijom zahvaene konjunktiva i kornea, indikovan je dugoroni sistemski antibiotski tretman koji je u nadlenosti oftalmologa. Napomene: Oftalmolozi preporuuju aplikaciju antibiotskih kapi nakon zavretka aplikacije obloga od acidi borici. Pacijentu treba savjetovati da po uklanjanju obloga opere kapke i dobro ih ispere, a zatim stavlja kapi. U sistemskom tretmanu posteriornog blefaritisa antibiotici izbora su: 1. 2. 3. tetraciklin (250 mg dva puta dnevno), doksiciklin (100 mg dnevno) ili eritromicin (250 mg tri puta dnevno). C C C

CRVENO OKO

HORDEOLUM (HORDEOLUM)
DEFINICIJA
Hordeolum je akutno granulomatozno zapaljenje Zeisovih lijezda.

ETIOLOGIJA
Najei uzronik je Staphyilococcus aureus.

KLINIKA SLIKA
Simptomi: Crvenilo, uljanje u predjelu zahvaene lijezde i suzenje, Bol.

Pregled oka: Uzdignuti fokalni vori na donjem ili gornjem kapku, ruiaste ili crvene boje sa veoma bolnim otokom, Oteena konjunktiva, Apsces u obliku ukaste takice oko korijena trepavice, Preaurikularna adenopatija. Stepen preporuke C C ili eritromicin) C

TRETMAN HORDEOLUMA
Tople komprese (konveksnog oblika) se trebaju aplikovati tokom 15 minuta, 4 puta dnevno. Epilacija cilije olakava drenau hordeoluma. Aplikacija antibiotske masti (hloramfenikol smanjuje simptome u akutnom stadijumu.

Pacijenta treba naruiti na kontrolni pregled nakon 3-4 dana.

CRVENO OKO

HALACION (CHALAZION)
DEFINICIJA
Halacion je hronino, sterilno, granulomatozno zapaljenje lijezde kapaka (lezija koja se u poetku moe prezentovati kao hordeolum).

ETIOLOGIJA
Nastaje usljed opstrukcije kanalikula Meibomovih lijezda sa sekundarnom infekcijom lijezde (najee S.aureus) i reaktivnom hipersekrecijom lipida. Javljanje halaciona povezano je sa hroninim blefaritisom, rozaceom, konjunktivitisom i hordeolumom.

KLINIKA SLIKA
Postepeno se razvija konjunktivalna iritacija, osjeaj stranog tijela, suzenje, bol i crvenilo. Na kapku se pojavljuje jasno definisani supkutani nodul. Stalno trljanje oka moe izazvati suenje ronjae, ponekad i mikro-erozije koje provociraju diskretnu vizuelnu distorziju. Moe se javiti nekoliko puta godinje.

TRETMAN HALACIONA
Hirurka intervencija se sprovodi ukoliko halacion ometa vid (u nadlenosti oftalmologa) Pacijenta treba naruiti na kontrolu nakon 3-4 nedjelje.

Stepen preporuke C

CRVENO OKO

KONJUNKTIVITIS (CONJUNCTIVITIS)
DEFINICIJA
Konjunktivitis je upala venjae (konjunktive) oka.

EPIDEMIOLOGIJA I ETIOLOGIJA
Prema toku, konjunktivitisi se dijele na Akutne Hronine

Prema etiologiji, dijele se na Bakterijske (Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, Staphylococcus aureus, Neisseria gonorrheae i Chlamidia), Virusne (adenovirusi, enterovirus (dovodi do hemoragijskog konjuktivitisa), te Herpes simpleks i Varicella zoster virus), Alergijske (atopijski, vernalni).

U pedijatrijskoj populaciji 80% konjunktivitisa su bakterijskog porijekla, 13% virusnog porijekla, dok je 2% uzrokovano alergijama. Kod odraslih pacijenata, prevalenca bakterijskih (40%) i virusnih konjunktivitisa (36%) je priblina, a alergijski konjunktivitisi se javljaju u 24% sluajeva.

KLINIKA SLIKA
Simptomi: Osjeaj stranog tijela, Svrab i peckanje u oku, Crvenilo i fotofobija, Pojaana sekrecija iz oka (serozna ili purulentna), Adenopatija.

Osnovni znaci: Hiperemija, eksudacija, suzenje, Pseudoptoza, Papilarna hipertrofija, Hemoza, Folikuli, Pseudomembrane i membrane, Vid nije oteen.

CRVENO OKO

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA KONJUNKTIVITISA

Kliniki nalaz Podraaj Hiperemija Suzenje Eksudacija Preaurikularna adenopatija Citoloki nalaz Bol u grlu Virusni Minimalan Izraena Profuzno Minimalna esta Mononukleari esto Bakterijski Minimalan Izraena Uobiajeno Profuzna Rijetka Polimorfonukleari esto Hlamidijalni Minimalan Izraena Uobiajeno Profuzna Samo kod akutnog Polimorfonukleari Nikada Alergijski esto Izraena Uobiajeno Minimalna Ne postoji Eozinofili Nikada

LABORATORIJSKE ANALIZE
Mikrobioloke analize Uzimanje brisa i zasijavanje kulture indikovano je kod neonatalnog konjunktivitisa, rekurentnih purulentnih konjuktivitisa i sumnje na infekciju N. gonorrhoeae ili Chlamidiu. Stepen preporuke C

MEDIKAMENTNI TRETMAN
Tretman konjunktivitisa zavisi od etiologije. Najvei broj sluajeva konjunktivitisa tretira porodini ljekar. Infekcija uzrokovana virusima herpes simpleks i varicella zoster zahtijeva tretman oftalmologa. Farmakoloki tretman bakterijskih i virusnih konjunktivitisa Kliniki znaci konjunktivitisa povlae se bre ukoliko se pacijent tretira antibioticima, ali veina konjunktivitisa prolazi spontano. Antibiotici se trebaju koristiti u lokalnom obliku. Prvi izbor u lijeenju bakterijskog konjunktivitisa je tobramycin rastvor ili mast. Stepen preporuke A

A C

10

CRVENO OKO Hlamidijalni i gonokokni konjunktivitis trebaju se lijeiti sistemskim i lokalnim antibioticima. Gonokokni konjunktivitis se tretira jednom dozom ceftriaksona (intramuskularno jedan gram) i lokalno eritromicinom. Hlamidijalni konjunktivitis tetraciklinima. se tretira makrolidima ili C C C

Virusni konjunktivitisi se tretiraju vlanim kompresama, vazokonstriktornim kapima (nafazolin) i kapanjem vjetakih suza. Antibiotske masti i kapi koji se koriste u terapiji bakterijskog konjunktivitisa: LIJEK erytromycin, mast gentamycin (solutio i mast) tobramycin (solutio i mast) ciprofloxacin UPOZORENJE alergija alergija alergija alergija, mlai<1 godine DOZIRANJE na 4 sata. kapi/4-6 sati, mast/8 sati. kapi/4-6 sati, mast/8 sati.

1-2 kapi/8 sati, mast/8 sati 2 dana.

Napomene: Gentamicin rastvor ili mast su drugi lijek izbora u tretmanu bakterijskih konjunktivitisa. Hloramfenikol mast je trei izbor u lijeenju. Ciprofloksacin treba koristiti samo u sluajevima kad primjenom antibiotika starijih generacija ne dobijamo rezultat. Kod djece mlae od dvije godine, bakterijski konjunktivitis se lijei lokalno eritromicinom. Kako eritromicin nije uvijek dostupan, u praksi se esto prepisuje lokalno penicilin, to se NE preporuuje zbog mogue senzibilizacije. Ukapavanje vjetakih suza moe olakati osjeaj nelagodnosti u oku Mast i kapi se aplikuju jo 24 sata nakon povlaenja simptoma. Sistemski antibiotici se daju 3-4 sedmice kod hlamidijalnog konjunktivitisa. Pacijenta kod kojeg sumnjamo na konjunktivitis uzrokovan adenovirusom trebamo upozoriti da je kontagiozan 7-10 dana i da vodi rauna o pranju ruku i mogunosti prenosa infekcije na druge osobe.

11

CRVENO OKO U virusnom konjunktivitisu, nafazolin se stavlja nekoliko puta dnevno do tri dana, vjetake suze 4-8 puta dnevno, 1-3 sedmice, a hladan oblog nekoliko puta dnevno tokom 1-2 sedmice. U sluaju tekog virusnog konjunktivitisa, indikovana je upotreba sistemskih kortikosteroida, ali u tom sluaju pacijenta upuujemo oftalmologu.

Farmakoloki tretman alergijskih konjunktivitisa Lokalni tretman stabilizatorima mastocita smanjuje simptome kod blagog do umjereno tekog oblika oboljenja. Uz stabilizatore mastocita ukljuuju se nesteroidni antireumatici. Kod akutnih egzacerbacija esto je potrebno lokalno ukljuiti kortikosteroide. Ukljuivanje lokalnih imunosupresiva u tretman rezistentnih alergijskih konjunktivitisa je u nadlenosti oftalmologa.

Stepen preporuke C C C C

Napomene Stabilizatori mastocita uzrokuju dugoronu profilaksu, ali je potrebno odreeno vrijeme da ponu djelovati. Daje se 4% rastvor kromolina 4 puta dnevno. Rastvor diklofenaka se ukapava 4 puta dnevno Lokalni vazokonstriktori i antihistaminici imaju ogranienu efikasnost u tretmanu konjuktivitisa i mogu dovesti do hiperemije i folikularnog konjunktivitisa. Ukoliko ljekar porodine medicine ukljuuje kortikosteroide u tretman, treba da koristi prednisolon acetat, a ne deksametazon. Prednisolon rastvor se ukapava 4-6 puta dnevno. Aplikacija hladnih obloga moe da smanji otok i eksudaciju.

12

CRVENO OKO

KERATOKONJUNKTIVITIS VERNALIS (KERATOCONJUNCTIVITIS VERNALIS)

DEFINICIJA
Keratokonjunktivitis predstavlja obostrani, recidivirajui upalni proces konjunktiva i epitela ronjae.

ETIOLOGIJA
Smatra se da je alergijske etiologije (recidivi u proljee i jesen ), a obino se javlja u kasnom djetinjstvu ili ranoj maladosti.

KLINIKA SLIKA
Jak svrbe oiju, Suzenje, Crvenilo, Fotofobija, Jak, ilav sekret i Oslabljen vid.

PREGLED OKA
Velike papile na konjunktivi ispod gornjeg kapka du limbusa, Takasti defekti epitela u gornjem dijelu ronjae, Sterilni dobro ogranieni ulkus u gornjoj polovini, Limbalne ili palpebralne uzdignute bijele take (Horner-Trantasove take) ili superficijalni punktatni keratitis

TRETMAN
Farmakoloki tretman vernalnog keratokonjunktivitisa Stabilizatori mastocita se ukljuuju ukoliko se nije razvio ulkus. Ukoliko se razvio ulkus, daje se prednisolon acetat 4-6 puta dnevno. Hladne obloge stavljati nekoliko puta dnevno. Stepen preporuke C C C

13

CRVENO OKO

SUBKONJUNKTIVALNE HEMORAGIJE (HAEMORRHAGIA SUBCONJUNCTIVALIS)

DEFINICIJA
Subkonjunktivalne hemoragije predstavljaju akumulaciju krvi izmeu konjunktive i sklere.

ETIOLOGIJA
Nastaju usljed male traume, kod jakog kalja, prilikom poroaja, pri povraanju, kod hipertenzije ili upotrebe antikoagulantne terapije.

KLINIKA SLIKA
Crvenilo oka je unilateralno, lokalizovano, dobro ocrtano. Sklera je prikrivena, dok vidljiva konjunktiva nije inflamirana i nema sekrecije. Bol nije prisutan, vid je ouvan. Resorpcija je spontana (2-3 nedjelje).

TRETMAN
Stepen preporuke Farmakoloki tretman najee nije potreban. U sluaju peckanja i iritacije mogu se prepisati vjetake suze. C C

14

CRVENO OKO

KERATITIS (KERATITIS)
DEFINICIJA
Keratitis je upala ronjae (korneje) oka.

ETIOLOKA KLASIFIKACIJA KERATITISA

Bakterijski Pneumokokni keratitis Pseudomonas keratitis Stafilokokni keratitis Virusni Keratitis uzrokovan adenovirusom Herpes zoster ophtalmicus keratitis Keratitis uzrokovan Herpes simplex virusom Alergijski Marginalni ulkus ronjae Fliktenularni keratitis Luetiki keratitis Disciformni keratitis Trofiki Neuroparalitiki keratitis Keratitis zbog lagoftalmusa Mikotini

KLINIKA SLIKA
Pacijent sa keratitisom se ali na umjereni ili intenzivni bol, crvenilo oka, osjeaj stranog tijela, fotofobiju i oslabljen vid. Mogu biti prisutni konjunktivalna sekrecija i vodenasto mukoidna sekrecija. Pri pregledu, ronjaa je nepravilnog izgleda. Ljekar porodine medicine moe izvesti fluoresceinski test, koji je u keratitisu pozitivan. Za bakterijski keratitis je karakteristina zamuena ronjaa, sa centralnim ulkusom i okolnim stromalnim apscesom. Dendritini kornealni ulkus karakteristian je za herpes simplex keratitis. Precizna dijagnoza svakako zahtijeva pregled oftalmologa.

TRETMAN
Tretman keratitisa zavisi od etiologije. U nadlenosti je oftalmologa, pa pacijenta treba to hitnije uputiti specijalisti. Davanje kortikosteroida je kontraindikovano, jer moe dovesti do pogoranja keratitisa.

15

CRVENO OKO

SINDROM SUHOG OKA

DEFINICIJA
Sindrom suhog oka predstavlja hroninu obostranu suhou konjunktive i kornee, uzrokovanu smanjenjem koliina suza usljed njihovog nedovoljnog stvaranja ili pojaanog gubitka.

KLINIKA SLIKA
Klinika slika karakterie se peckanjem ili osjeajem prisustva stranog tijela u oima i epiforom. Simptomi se pogoravaju u toku dana, usljed izlaganja dimu, vjetru, vruini niskoj vlanosti. esto je udruen sa sistemskim bolestima ili uvoenjem odreenih lijekova (antihistaminici, diuretici, oralni kontraceptivi, antihipertenzivi). Subjektivni osjeaj nelagodnosti je vei nego to kliniki pregled pokazuje.

TRETMAN
Tretman ukljuuje aplikaciju vjetakih suza, uz aplikaciju lubrificirajue masti tokom noi kod teih oblika. Stepen preporuke C

EPISKLERITIS (EPISCLERITIS)
DEFINICIJA
Episkleritis je upala episkleralnih krvnih sudova oka, vjerovatno auto-imunog porijekla, koja spontano iezava.

ETIOLOGIJA
Kolageno-vaskularna oboljenja, Giht, Herpes zoster infekcija, Sifilis, Kronova bolest, Hepatitis B.

16

CRVENO OKO

KLINIKA SLIKA
Simptomi: Znaci: Akutni crveni vori ispod bulbalne konjunktive, bolan pri palpaciji, Radijalne fokalne zone dilatiranih episkleroznih krvnih sudova izmeu kojih se moe uoiti zdrava sklera, Veinom intaktna ronjaa, Normalna otrina vida. Iznenadna pojava crvenila oka i lokalizovan, povrinski, tup bol.

Tana dijagnoza episkleritisa zahtijeva sistemsku obradu! Ljekar porodine medicine u ambulanti moe da uradi fenilefrinski test. Test se izvodi ukapavanjem 2,5% fenilefrina. Test je pozitivan ukoliko episkleralni vori blijedi.

TRETMAN
Stepen preporuke Vjetake suze mogu biti efikasne u tretmanu umjerenih do blagih simptoma. Kod nodularnih episkleritisa ukljuuju se lokalno kortikosteroidi*. Ukoliko se lokalnim kortikosteroidima nije postigao terapijski odgovor ukljuuju se sistemski nesteroidni antireumatici**. C C C

*1-2 kapi 1% prednisolon acetata ukapavati 2-4 puta dnevno prvih 24-48 sati, a zatim doziranje smanjiti (ukupno trajanje terapije do 7 dana). **ibuprofen u dozi od 200-600 mg 3 puta dnevno.

17

CRVENO OKO

SKLERITIS (SCLERITIS)
DEFINICIJA
Skleritis je destruktivno inflamatorno oboljenje koje zahvata episkleru i skleru .

ETIOLOGIJA
50% pacijenata sa skleritisom ima pridruenu sistemsku bolest (reumatoidni artritis (RA), ankilozirajui spondilitis, sistemski lupus eritematozus (SLE), poliarteritis nodosa, sifilis, giht). ee se javlja kod ena i to izmeu 40 i 60 godina.

KLASIFIKACIJA
Prednji (difuzni, nodularni, nekrotizirajui sa i bez inflamacije), Zadnji.

KLINIKA SLIKA
Simptomi: Znaci: Mek bulbus pri palpaciji, Sektoralni ili difuzni skleralni eritem, Njena modrikasta obojenost, Edem, mogu nodul ili nekroza, Mogua kornealna i intraokularna inflamacija. Postepeni napad bola, koji se poveava pokretanjem one jabuice, a moe se iriti prema elu, obrvama ili vilici, Lokalizovano ili difuzno crvenilo, Fotofobija i epifora, Oslabljen vid.

Ljekar porodine medicine u ambulanti moe uraditi fenilefrinski test. Test se izvodi ukapavanjem 2,5% fenilefrina (skleralne i episkleralne vene ne blijede).

TRETMAN
Tretman skleritisa u nadlenosti je oftalmologa. Poto skleritis moe da oteti vid, pacijenta treba to ranije uputiti specijalisti.

18

CRVENO OKO

UVEITISI
DEFINICIJA
Uveitisi predstavljaju skup oboljenja koja se karakteriu inflamacijom uvealnog trakta.

ETIOLOGIJA
Uzroci uveitisa mogu biti infekcije, traume i autoimuna oboljenja.

KLASIFIKACIJA
Prema lokalizaciji, uveitisi se djele na: Prednje uveitise (iritis i iridociklitis), Intermedijalne uveitise (zapaljenje zadnjeg dijela cilijarnog tijela i susjednog dijela horioretine), Zadnje uveitise (horioiditis, horioretinitis).

Prema etiologiji, dijele se na: Nepurulentne (veinom se radi o dugotrajnom zapaljenskom procesu u poetku povien je intraokularni pritisak, kasnije, zbog oiljnih promjena nastaje hipotonija, te zbog smanjenog stvaranja tenosti moe nastati i atrofija oka), Purulentne (endogeni i egzogeni). Egzogeni moe nastati obino poslije perforativne povrede ili poslije irenja gnojnog zapaljenja kornee na unutranje dijelove oka. Endogeni put nastanka je kada bakterije iz nekog udaljenog infektivnog arita dou u oko (pneumokokna pneumonija, septini abortus ili endometritis).

1. IRITIS (IRITIS)
DEFINICIJA
Iritis je oblik prednjeg uveitisa i predstavlja inflamatorno oboljenje irisa (duice) oka.

ETIOLOGIJA
Iritis je esto idiopatski. Rekurentna stanja mogu biti povezana sa autoimunim oboljenjima (ankilozirajui spondilitis, reumatoidni artritis, inflamatorne bolesti crijeva, Reiterov sindrom) ili infekcijama (herpes simpleks). Traume oka i kontaktna soiva mogu doprinijeti razvoju iritisa.

19

CRVENO OKO

SIMPTOMI
Jaki bolovi, Fotofobija i epifora, Bolna akomodacija, Limbalno crvenilo, Blago zamagljenje vida, Suenje zjenice.

TRETMAN
Tretman iritisa je urgentno stanje i zahtijeva upuivanje oftalmologu. Prva pomo u ambulanti porodine medicine zasniva se na ubrizgavanju midrijatika (1 kap tropikamida).

2. IRIDOCIKLITIS (IRIDOCYCLITIS)
DEFINICIJA
Iridociklitis predstavlja inflamaciju irisa (duice) i cilijarnog tijela.

KLINIKA SLIKA
Intenzivan bol, Fotofobija, Poremeen vid oboljelog oka, Hiperemija, najizraenija u zoni blizu limbusa, Suzenje je rijetko, Zjenica je proirena, nepravilnog izgleda, slabije reaguje na svjetlost.

TRETMAN
Tretman iridociklitisa je urgentno stanje i zahtijeva upuivanje oftalmologu.

20

CRVENO OKO

PIGVEKULA (PINGUECULA)
DEFINICIJA
Pingvekula je utobijelo, glatko, maleno izdignue konjunktive, obino u interpalpebralnom otvoru uz limbus, ali ne prelazi na ronjau.

ETIOLOGIJA
U sutini, to je degenerativna promjena, najee nastaje kod osoba starijih od 35 godine, sa anamnezom hroninog izlaganja suncu.

SIMPTOMI
Podraaj u oku, Crvenilo, esto asimptomatski.

TRETMAN
Tretman najee nije potreban. Ukoliko nastane inflamacija pingvekule, ukljuuju se vjetake suze. Stepen preporuke C

Pacijentima treba savjetovati da tite oi pri izlasku na sunce.

PRAENJE
Kontrolne preglede treba sprovoditi svaka 2 mjeseca tokom 6 mjeseci.

21

CRVENO OKO

PTERIGIJUM (PTERYGIUM)
DEFINICIJA
Pterygium je benigna, degenerativna konjuktivalna lezija oka, koja se ispoljava kao trouglasta, fibrovaskularna duplikatura konjunktive u interpalpebralnom otvoru i prelazi na ronjau.

ETIOLOGIJA
Najee se javlja kod osoba izloenih djelovanju sunevih zraka, sa alergijama i zapaljenskim oboljenjima.

SIMPTOMI I ZNACI
Podraaj u oku, Crvenilo, Promjena trokutastog oblika, priljubljena za ronjau, obino nazalne lokalizacije. Vrh promjene je na kornei i iri se prema perilimbalnom podruju.

TRETMAN
Farmakoloki tretman pterigijuma esto nije potreban, a kod znakova progresije kratkotrajno se ukljuuje 0,125 % prednisolon acetat 3 puta dnevno. Ukoliko nastane inflamacija pterigijuma, ukljuuju se vjetake suze. Stepen preporuke B C

INDIKACIJE ZA OPERATIVNI TRETMAN PTERIGIJUMA

Progresija pterigijuma do pupilarnog ruba, kada nastaju smetnje vida.

PRAENJE
Pacijenta je potrebno naruivati na kontrolu svaka 2 mjeseca, dok se ne postavi indikacija za operativni tretman.

22

CRVENO OKO

AKUTNI GLAUKOM (GLAUCOMA ACUTUM)

DEFINICIJA
Glaukom predstavlja skup oboljenja oka kod kojih dolazi do oteenja optikog nerva i gubitka ganglijskih elija retine.

ETIOLOGIJA
Akutni glaukom nastaje zbog nemogunosti proticanja tenosti kroz lemov kanal, to dovodi do poveanog intraokularnog pritiska. Faktori rizika za nastanak akutnog glaukoma su pozitivna porodina anamneza, enski pol, papilarna dilatacija upotrebom kapi sa antiholinergikim i simpatomimetikim djelovanjem.

SIMPTOMI I ZNACI
Teak bol u oku i predjelu lica ili glave, Bol moe biti praen muninom i povraanjem, Crvenilo bulbarne venjae tipa staze, bez slobodnog perilimbalnog prstena, Zjenica je umjereno proirena i nereaktivna, Edem ronjae izaziva zamagljenje rubova irisa, Otrina vida se progresivno umanjuje, a moe se pojaviti i fotofobija, Tonus oka je jasno povean pri palpaciji onih jabuica, Pacijent esto ima poremeaj opteg stanja.

TRETMAN
Atrofija optikog nerva kao i nepovratni gubitak vida mogu se pojaviti ukoliko se hitno ne pone sa oftalmolokim lijeenjem.

Napomena: Ljekar porodine medicine treba pruiti prvu pomo pacijentu: 1. 2. 3. Prepoznati stanje, ODMAH ordinirati 500 mg acetazolamida per os, HITNO uputi najblioj oftalmolokoj ambulanti.

23

CRVENO OKO

CELULITIS ORBITE (CELLULITIS ORBITAE)

DEFINICIJA
Akutni serozni infektivni proces stranjeg dijela orbitalnog septuma koji zahvata orbitalni sadraj.

ETIOLOGIJA
Propagacija upale kod sinusitisa, Trauma orbite, Inflamacija nakon operativnog tretmana orbite, Hematogeno irenje infekcije, Furunkul, karbunkul, upanje obrva, Najei uzronici su Stafilokok, H. influence, Gram negativne bakterije.

SIMPTOMI I ZNACI
Crvenilo i otok kapaka, Smanjen motilitet i bol pri pokretu oka, Poviena temperatura, Glavobolja, Dvoslike, Hemoza konjunktive i egzoftalmus.

TRETMAN
Celulitis je urgentno stanje i zahtijeva upuivanje oftalmologu. Lijeenje se sprovodi intravenoznim davanjem antibiotika kako bi se sprijeilo oteenje optikog nerva i diseminacija infekcije u kavernozni sinus i meninge.

24

CRVENO OKO

HEMIJSKE POVREDE
DEFINICIJA
Hemijske povrede su zapravo opekotine oka uzrokovane bazama, kiselinama, rastvaraima, deterdentima i iritirajuim sredstvima. Kiseline dovode do denaturacije i koagulacije proteina. Baze brzo probiju okularno tkivo i izazivaju brzu i burnu intraokularnu reakciju.

SIMPTOMI I ZNACI
Kod blagih do umjerenih opekotina javljaju se: Razbacani defekti epitela do odlubljivanja itavog epitela, Blagi eritem kapka, Opekotine drugog stepena koe oko oiju, Lokalizovana podruja konjuktivalne hemoze i Krvarenja. Kod tekih opekotina javljaju se: Hemoza, perilimbalna ishemija, Edem i zamuenje ronjae, Opekotine koe drugog i treeg stepena.

TRETMAN
Opekotine oka su urgentno stanje i zahtijevaju hitan tretman od strane oftalmologa.

PRVA POMO Oko treba to prije isprati fiziolokim rastvorom ili Ringerovim rastvorom. Ukoliko rastvori nisu dostupni ispirati vodom. Na kapke treba staviti blefarostat i ukapati nekoliko kapi lokalnog anestetika. Donji kapak obavezno povui na dole i evertirati gornji; ne zaboraviti isprati fornikse. Oko se ispira najmanje pola sata (kap po kap). Pet minuta nakon prekida ispiranja lakmus papirom odrediti pH vrijednost unutar konjuktivalne vree; nastaviti irigaciju sve dok se ne postigne neutralna vrijednost (pH 7). Nakon ispiranja, obavezno ukapati midrijatik (tropikamid), staviti kompresivni zavoj i poslati oftalmologu.

25

CRVENO OKO

KOMPLIKACIJE
Kornealno zamuenje, Oiljci, Jako suho oko, Katarakta, Glaukom i Sljepilo.

OFTALMIJA ELEKTRIKA (OPHTALMIA ELECTRICA)

DEFINICIJA
Oftalmija elektrika predstavlja povredu oka koja se najee javlja kod varilaca.

KLINIKA SLIKA
Podraaj oka, Osjeaj uljanja, grebanja ili peckanja, Blefarospazam, Fotofobija, Epifora.

TRETMAN
Pacijentu jednokratno ukapati anestetik, Savjetovati stavljanje hladnih obloga i noenje tamnih naoara, Preporuuje se boravak u zatamnjenoj prostoriji tokom 24 sata.

INDIKACIJE ZA UPUIVANJE OFTALMOLOGU

Hiruki tretman halaciona, Konjuktivitisi izazvani herpes simplex i herpes zoster virusom, Keratitis, Skleritis, Uveitisi, Iridocyclitis, Glaukom, Celulitis orbite, Hemijske povrede, Pacijenti sa indikacijama za primjenu kortikosteroida jakog dejstva.

26

CRVENO OKO

DOBRO JE ZNATI
U sluaju povrede, jakog bola u oku, fotofobije, smetnje vida, infiltrata ronjae ili hipopiona, hronine bolesti, recidiva ili otpora tretmanu, uvijek je neophodna hitna oftalmoloka konsultacija. Ordiniranje kortikosteroida u domenu je specijaliste-oftalmologa. Virusni konjunktivitis (kao i hlamidijalni) veoma je zarazan: ljekar mora obratiti panju da ga ne prenese drugim pacijentima, a ni samom sebi. Kod pojaanog suzenja oka novoroenog djeteta i djece do jedne godine, misliti na stenozu i/ili obliteraciju lakrimo-nazalnog kanala. Takvo stanje uputiti oftalmologu. Osobama koje due vrijeme provode za raunarom, pri pojavi osjeaja peckanja, crvenila i zamora, savjetuje se upotreba vjetakih suza.

OFTALMOLOKA OPREMA POTREBNA U AMBULANTI PORODINE MEDICINE:

Baterijska lampa - za pregled prednjeg segmenta oka, Oftalmoskop Jegerove tablice - za vid na daljinu i blizinu, Fluoresceinski tapii Lijekovi - antibiotske kapi i mast, midrijatik, lokalni anestetik, fenilefrin 2,5%, acetazolamid tablete.

nije registrovan u Republici Srpskoj

27

CRVENO OKO

PRILOZI
LISTA LIJEKOVA KOJI SE MOGU KORISTITI U TERAPIJI CRVENOG OKA, A KOJI SU REGISTROVANI U REPUBLICI SRPSKOJ1:
hloramfenikol gentamicin neomicin, bacitracin ciprofloksacin prednizolon diklofenak nafazolin hipromeloza

Fabriki nazivi lijekova navedeni su u Registru lijekova Republike Srpske sa osnovama farmakoterapije

28

CRVENO OKO

OFTALMOLOKI ATLAS

Herpetini keratitis

Bakterijski keratitis sa hipopionom

Bakterijski ulkus ronjae

Strano tijelo ronjae

Herpes kapaka

Skvamozni blefaritis

Alergijski blefaritis

Stafilokokni blefaritis

29

CRVENO OKO

Neonatalni konjunktivitis

Akutni bakterijski konjunktivitis

Skleritis

Episkleritis

Iridociklitis / prednji uveitis

Erozija ronjae

Alergijski konjunktivitis

Akutni napad glaukoma

30

CRVENO OKO

Akutni napad glaukoma

Supkonjunktivalno strano tijelo

Pterigijum

Pingvenkula

Halacion

Hordeolum

31

CRVENO OKO

KLASIFIKACIJA PREPORUKA
Pri pretrazi literature koritene su elektronske baze podataka i tampani materijali relevantni za specifinu oblast kojom se vodi bavi. Stepen dokaza i nivo preporuke dati u klinikim vodiima zasnivaju se na sledeim kriterijumima:

Stepen dokaza: Ia: Meta-analize, sistematski pregledi randomiziranih studija. Ib: Randomizirane kontrolisane studije (najmanje jedna). IIa: Sistematski pregledi kohortnih studija. IIb: Dobro dizajnirana kohortna studija i loije dizajnirana randomizirana studija. IIIa: Sistematski pregledi case control studija. IIIb: Dobro dizajnirana case control studija, correlation studija. IV: Studije sluaja (case-series) i loe dizajnirane opservacione studije. V: Ekspertska miljenja.

Nivo preporuka: Nivo preporuke A Na osnovu stepena dokaza Ia i Ib Obrazloenje: Zahtijeva bar jednu randomiziranu kontrolisanu studiju kao dio literature koja obrauje odreeno podruje. Zahtijeva dobro dizajniranu, ne nuno i randomiziranu studiju iz odreenog podruja. Preporuka uprkos nedostatku direktno primjenljivih klinikih studija dobrog kvaliteta.

B C

IIa, IIb i III IV i V

32

CRVENO OKO

LITERATURA
1. 2. Armstrong P.A. An eye for trouble : orbital cellulitis. Emerg Med J 2006; 23 (12):e66. Berdy GJ, Abelson MB, Smith LM, George MA. Preservative-free artificial tear preparations. Assessment of corneal epithelial toxic effects. Arch Ophthalmol 1992;110:528532. 3. 4. 5. 6. Gandhewar R.R., et al. Acute glaucoma presentation in the elderly. Emerg Med J 2005; 22 (4):306-7. Bielory L. Allergic diseases of the eye. Med Clin North Am 2006; 90(1):129-48. Jain R, Danziqer LH. The macrolide antibiotics: a pharmacokinetic and pharmacodynamic overview. Curr Pharm Des 2004;10:30453053. Kardas P, Devine S, Golembesky A, Roberts C. A systematic review and metaanalysis of misuse of antibiotic therapies in the community. Int J Antimicrob Agents 2005;26:106 113. Kozomara R., i sar. Klinika oftalmologija. Banja Luka: Glas Srpski, 2000. Miller K.E. Diagnosis and treatment of Chlamydia trachomatis infection. Am Fam Physician 2006; 73(8):1411-6. Leibowitz H.M. The red eye. N Engl J Med 2000; 343:345-51

7. 8. 9.

10. Prabriputaloong T., et al.Atopic disease and herpes simplex eye disease : a population- based case-control study. Am J Ophtalmol 2006; 142(5):745-9 11. Sheikh A., et al. Antibiotics versus placebo for acute bacterial conjunctivitis. Cochrane Database Syst Rev 2006; 19(2):CD001211. 12. Sommer-Buhler J., Baglivo E., Stalder H. LOeil rouge. Streategies ambulatoires de la policlinique de medecine, 2002 13. Stoisavljevi-atara S. urednik. Registar lijekova Republike Srpske sa osnovama farmakoterapije 2008.Banja Luka: Agencija za lijekove Republike Srpske, 2008

33

CRVENO OKO KLINIKI VODII ZA PRIMARNU ZDRAVSTVENU ZATITU Kliniki vodii namijenjeni su prvenstveno specijalistima porodine medicine, ali i svim ljekarima-praktiarima u primarnoj zdravstvenoj zatiti. Auriranje klinikih vodia vri se svake tri godine saglasno najnovijim saznanjima medicine zasnovane na dokazima, prema metodologiji opisanoj u Smjernicama za razvoj i reviziju klinikih vodia". Na nivou primarne zdravstvene zatite, nadleno za ovu aktivnost je Udruenje ljekara porodine medicine Republike Srpske. Kliniki vodi pripremila je konsultantska kua "Bonex inenjering" d.o.o. Beograd, u okviru Projekta jaanja zdravstvenog sektora (HSEP) projektni zadatak "Revizija i unapreenje klinikih vodia za primarnu zdravstvenu 2 zatitu", finansiranog iz kredita Svjetske banke .

Na izradi vodia radila je radna grupa u sastavu : dr Biljana Janji, specijalista porodine medicine, Institut za zatitu zdravlja Republike Srpske, Regionalni zavod Doboj, prof. dr Risto Kozomara, specijalista oftalmolog, Katedra za oftalmologiju Fakulteta zdravstvenih nauka u Banjaluci, Dekan Fakulteta zdravstvenih nauka na Panevropskom univerzitetu Apeiron, Banjaluka, doc. dr Maja Rai, specijalista porodine medicine, Katedra porodine medicine, Medicinski fakultet Foa, prof. dr Svjetlana Stoisavljevi-atara, specijalista klinike farmakologije, ef Katedre za farmakologiju, toksikologiju i kliniku farmakologiju Medicinskog fakulteta u Banjaluci. Koordinator radne grupe: dr ina Martinovi, Bonex inenjering, Beograd.

Miljenja i interesi organizacije koja je finansirala razvoj i reviziju klinikih vodia nisu lanovi radne grupe izabrani su saglasno kriterijumima definisanim u Smjernicama za Imena autora su navedena po abecednom redu.

imali uticaja na konane preporuke. razvoj i reviziju klinikih vodia" i ne postoji sukob interesa.

34