Proizvodnja Povrća - 5. Deo

You might also like

You are on page 1of 8

UVANJE POVRA uvanje povra Neke vrste povra mogu da se uvaju cele zime i da se jedu svee kad u bati

nema mnogo sveih plodova. Neke vrste veoma otpornog povra, kao to su patrnak i ioke, mogu da se ostave u zemljitu preko zime, ali i to ima svojih mana. Poveava se opasnost od napada tetoina i irenja postojeih bolesti. Pored toga, zemljita moe da zamrzne, to e oteati berbu ili vaenje. Sve dok postoje odgovarajui uslovi, mnoge vrste povra mogu uspeno da se uvaju bez posebne opreme. Kad ponete s uvanjem povra, morate redovno da ga proveravate. Ako je potrebno, prilagodite uslove i uklonite sve plodove koji pokazuju znakove propadanja kako se ne bi proirilo na ostale. Berba za uvanje Najbolje rezultate postii ete s glavnim usevima koje su zreli za berbu krajem sezone i beru se u hladnim uslovima. - Berite povre im sazri Prerana berba spreie plodove da dostignu svoj pun ukus; ako zakasnite s berbom postae vlaknasti i drvenasti. - uvajte samo najkvalitetnije proizvode Sve to je oteeno ili zaraeno nastavie da se kvari, a moe da pokvari i ostale plodove. - Odnosite se prema plodovima s panjom ak i veoma vrsti usevi kao to je krompir mogu lako da se otete. Oteenje se moda nee primetiti odmah, ali plod moe poeti da propada kad se odloi na uvanje. Gde uvati povre Idealni uslovi za uvanje razlikuju se od jedne do druge vrste povra. Uopteno, najbolje je da se uva na hladnom, suvom mestu gde nema promena temperature, mieva i drugih tetoina. Idealno mesto je podrum ili ostava, ali pogodni su i hladna upa, garaa ili neka prostorija u kui. Podignite posude u kojima uvate povre na kutije ili palete i ako je potrebno obezbedite staru ebad, dakove ili prostirke za dodatnu izolaciju. Uslovi Na narednoj strani videete detalje u vezi s uvanjem povra koje moe da se zatiti za korienje preko zime. Neke druge vrste povra takoe mogu da se uvaju, ali krai vremenski period: - Paradajz Krajem sezone sazrevanja, pre prvih mrazeva, uberite zelene plodove. Moete da izvadite celu biljku i da je okaite da se sui na suvom hladnom mestu, gde e plodovi nastaviti polako da zru. Druga mogunost jeste da uberete plodove, umotate ih u papir i stavite na tacne ili u kutije. Da biste pospeili zrenje, stavite plodove paradajza u zatvorenu papirnu kesu ili kutiju zajedno sa zrelom jabukom ili bananom. - Kupus vrsti crveni ili beli zimski kupus moe da se uva nekoliko meseci ako se skine pre prvog mraza. Neophodno je da se sauva koren, ili ostavi stablo duine 15 cm. Glavice stavite na palete ili police i uvajte na temperaturi 04 C. Ako temperatura padne, prekrijte glavice slamom, dakovima ili debelim slojem novina. - Praziluk i kelj pupar Obino obe vrste povra mogu da se ostave u zemljitu preko zime, ali ako se predvia izuzetno hladno vreme pogodno je da se privremena zaliha unese unutra. Iskopajte cele biljke zajedno s korenom i stavite ih u kante s vodom da prekrije korenje. Na hladnom mestu ostae svei i do nedelju dana.

Suenje i uvanje pasulja Izaberite sorte preporuene za uvanje, na primer areni italijanski pasulj. Ostavite mahune na biljci dok ne postanu suve i hrskave. Povadite zrna iz mahuna i uvajte ih u posudi koja ne proputa vazduh. USEVI ZA UVANJE 1 Krompir Izvadite krtole i ostavite ih nekoliko sati na zemlji da se osue. uvajte ih u debelim papirnim dakovima lagano privezanim ili presavijenim pri vrhu. Krompir mora da se uva na mranom mestu kako ne bi pozeleneo i dobio visok nivo solanina, otrovnog alkaloida. Neophodna je zatita od mraza. Idealna temperatura za uvanje je 510 C. 2 Crni luk, kozjak i beli luk Vadite beli luk kad prvih 46 listova pouti. Crni luk i kozjak ostavite dok sve lie ne otpadne prirodnim putem. Paljivo izvadite lukovice i ostavite ih na toplom, suvom mestu nekoliko nedelja. Ako je vreme lepo, ostavite ih napolju podignute na palete ili kutije. U suprotnom, pokrijte ih da bi se osuile do kraja. Lukovice su spremne za odlaganje kad ljuska postane suva i ukava na dodir. Upletite lukovice uz pomo konopca ili ih okaite u mreaste dakove na mesto gde nema cirkulacije vazduha. Idealna temperatura za uvanje je 24C. 3 Mrkva, patrnak, cvekla, korenasti celer i broskva Neno uklonite zemlju s korenova; nemojte ih prati ni ribati, jer moete otetiti koru. Otkinite lie lagano ga uvrui to blie krunici. Stavite korenove u plitka korita ili kutije razdvajajui slojeve vlanim peskom, netretiranom piljevinom, suvim liem ili prosejanom zemljom. Idealna temperatura za uvanje je 04C. 4 Bundeve i zimske tikve Potrebno im je nekoliko nedelja sunanog vremena krajem sezone kako bi razvile vrstu koru za optimalno uvanje. Berite ih pre prvog mraza. Ostavite dugaku stabljiku i deo lia kad ih seete. Suenje lia titi i jaa stabljiku koja je inae sklona truljenju. uvajte ih na suvom, provetrenom mestu, ako je mogue na policama ili u mreama zbog neophodne cirkulacije vazduha. Ako su potpuno zrele prilikom berbe, mogu da se uvaju i 69 meseci. Idealna temperatura za uvanje je 1015C; ako se uva na vioj temperaturi meso postaje vlaknasto. POVRE I SALATE OD A DO Objanjenje odrednica *Botaniki naziv i porodica Pre svega govore o povezanosti meu biljkama kako se usev uklapa, ako se uklapa, u plan plodoreda i da li ima iste prednosti i nedostatke kao drugi usevi (vidite takoe str. 301313). Potom sledi opis useva. *Od sejanja do berbe Uobiajen vremenski period potreban da se ostvari rod. Kod useva koji se razmnoavaju vegetativno - Od saenja do berbe *Razliite sorte U nekim sluajevima ne postoje, naroito kod useva koji se ne gaje u komercijalne svrhe i kod onih koji su na korak od divljih, kao to su neke salate. Ostali usevi su zbunjujue ili uzbuujue raznoliki, uz veliki broj kultivisanih sorti u ponudi; u nekim sluajevima date su preporuke.

*Mesto Svi usevi e se bolje razvijati u uslovima i na zemljitu koje im odgovara. *Obrada zemljita Predlozi koje smo dali odnose se na proseno zemljite, ako takvo uopte postoji. Ono to je zaista neophodno zavisie od brojnih faktora. Ako vae zemljite ima dovoljno organskih materija i ako gajite zelenino ubrivo, moete da smanjite upotrebu poboljivaa zemljita i ubriva ukoliko ne nameravate da gajite neuobiajeno velike primerke. Suvo, siromano zemljite treba obogatiti vie nego to je navedeno, naroito ako treba da se pobolja zadravanje vlage. Vidi takoe Zemljite i briga o njemu, str. 3361, i Proizvodnja povra, str. 293296; kao i pojedinane porodice povra (str. 303313) . *Idealna pH vrednost Vie informacija na str. 37. i 61. *Sejanje Preporuke o vremenu i nainu sejanja na otvorenom terenu i u zatienom prostoru. Detalji mogu da se nau u poglavlju Proizvodnja povra, str. 314318 (ukljuujui i tehnike kao to su grupna setva i zdrueno sejanje) i u Gajenje biljaka, str. 104123. Najnia temperatura pogodna za klijanje pokazatelj je kada i gde odreeni usev moe da se seje direktno u zemlju, ili u toplini rasadnika, ili pod svetlom. Da biste znali kada je zemljite napolju dovoljno toplo za sejanje potrebno je iskustvo, ali ako ste novajlija u gajenju povra, ili ste se preselili u novu sredinu, dobro e vam doi toplomer za merenje temperature zemljita. *Rastojanje Za redove je najpre navedeno preporueno rastojanje izmeu biljaka u redu, a potom razmak izmeu redova. Sejanje u kuicama odnosi se na setvu na jednakoj udaljenosti i oznaava prostor koji e svakoj biljci biti potreban. Za dalje informacije o gajenju u lejama i redovima vidite str. 322. *Mere nege Vidite takoe str. 319323. Problemi koji se navode u ovom delu detaljno su objanjeni u poglavlju Problemi pri gajenju od A do , koje poinje na str. 367. *Berba Ponekad lini ukusi igraju vanu ulogu u odluivanju kada e se vriti berba, ali ovde su date opte preporuke, kao i saveti da li je usev bolje jesti sve ili moe krae ili due da se uva. Voenje beleaka Napomene su odlina polazna taka za proizvodnju povra, ali imajte na umu da se uslovi za gajenje veoma razlikuju i stoga svi saveti nee biti korisni u vaem podneblju. Kako biste poboljali ve uspenu proizvodnju, najbolje je da vodite detaljne beleke o svemu to radite u svom povrtnjaku, kao i da beleite vreme kada ta radite. Dobre beleke su od neprocenjive vrednosti za batovane koji ozbiljno shvataju zemljite, useve i svoje vreme. Ako budete znali ta je polo naopako jedne godine, to e vam pomoi da izbegnete istu greku ubudue. Beleke e vam pomoi i da poveate uspehe iz prethodne godine. Pomisliete da nema potrebe da zapisujete jer ete sve zapamtiti, ali iznenadiete se koliko korisnih lekcija ete na kraju nauiti iz drugog puta, jer ste ih prvi put zaboravili. Neki batovani imaju blok ili svesku koju dre s batenskim alatom i tu zapisuju svoja zapaanja i misli. Drugi koriste kalendar. Vae beleke mogu da budu formalne ili neformalne, kako god elite, ali pokuajte da ih vodite redovno. Dobar nain je da jednom nedeljno proetate kroz batu, ne da biste plevili korov ili brali povre, ve samo da posmatrate, udiete i dodirujete. Primetiete vie detalja kad nita ne radite i to moe da se pretvori u najprijatnije vreme koje provodite u bati. Artioka Cynara scolymus ASTERACEAE Ova viegodinja biljka visoka 1,21,5 m, iroka 90 cm lako se gaji, ali rod je relativno mali za prostor koji zauzima, zbog ega je pogodnija za vee parcele. Moe da bude lep dodatak ukrasnom bilju. U ishrani se koriste velike iljate glavice (cvasti). Kad se rascvetaju

postaju nejestive, ali pele vole velianstvene bletavoplave bodljikave cvetne glavice. Artioka uspeva u raznim zonama; u hladnijim uslovima treba je gajiti kao jednogodinju biljku. OD SAENJA DO BERBE Prve godine vegetacioni period traje 28 nedelja. Posle toga raa na leto. RAZLIITE SORTE Glavica je obino zelena, ali postoje i sorte s ljubiastom glavicom. MESTO Sunano, zaklonjeno. Izbegavajte teko i vlano zemljite u kojem verovatno nee preiveti zimu. OBRADA ZEMLJITA Dodajte poboljiva zemljita visoke hranljivosti ili niske hranljivosti ako je zemljite suvo. IDEALNA pH VREDNOST 6,57 Sejanje Moe nii iz semena ili rasti iz izdanaka (pelcera) koji se uzimaju sa biljke u aprilu. Koristite samo najbolje izdanke, a ostale bacite. Rastojanje Najmanje 1 x 1,5 m Mere nege Zalivajte dok se koren ne primi. Malirajte senom ili kompostom. Zatitite biljku od mraza prekrivajui glavice slamom. Uklonite slamu na prolee pre nego to biljka pone da raste. Artioka daje rod 34 godine, stoga uzmite izdanke s treine biljaka svake godine kako biste odrali proizvodnju. PROBLEMI Obino nema problema. Mogu da je napadnu biljne vai, ali njih sperite pomou creva. Berba Artioka razvija nekoliko velikih glavica od jula do septembra. Berite ih kad postanu jedre, ali dok su jo mekane i skupljenih listova. Jedite ih dok su svee. Uklanjanjem sporednih pupoljaka poveaete centralnu glavicu. Kuvajte celu glavicu i konzumirajte i mesnato dno cvetne loe. Pre nego to pojedete srce glavice, skinite vlaknastu opnu. ioka Helianthus tuberosus ASTERACEAE Nepogodna za male bate, ova viegodinja biljka (uspeva u zonama 29) prua dobro skrovite pticama i vodozemcima, zauzima prostor brojnim korovskim biljkama i leti titi od vetra. Obino ima lepe cvetove nalik suncokretu. Jestivi delovi su kvrgave gomolje koje rastu u zemljitu. OD SAENJA DO BERBE 1620 nedelja RAZLIITE SORTE Gomolje su glatke ili kvrgave, ukaste ili crvene. MESTO Sunano ili delimino senovito. Izbegavajte zemljite sa malo vlage. OBRADA ZEMLJITA Pre saenja dodajte srednje hranljivo ubrivo. ubrivo visoke hranljivosti daje vee krtole. IDEALNA pH VREDNOST 67,5 Sejanje

Posadite gomolje na dubinu od 15 cm u februaru ili martu. Rastojanje REDOVI 30 cm x 1 m KUICE 45 cm Mere nege Poduprite ih koiima i icom, ili pojedinanim tapovima u vetrovitim predelima. Radi dodatne potpore poetkom leta nagrnite 410 cm zemlje oko korena. Zalivanje za vreme sue i uklanjanje cvetnih pupoljaka poveae rod. Kad lie pouti krajem leta isecite stabljiku na 15 cm visine. PROBLEMI Obino nema problema. Ponekad mogu da je napadnu puevi golai i larve skoibuba. Berba Kad se izvade, krtole ne mogu da stoje dugo, pa ih je stoga najbolje vaditi po potrebi, poto lie biljke pouti. Ako je potrebno, neke krtole ponovo zasadite za sledeu godinu. Ako hoete da oistite parcelu, izvadite sve krtole. Rukola Eruca vesicaria BRASSICACEAE Usev koji brzo raste i ima pikantne salataste listove koji mogu da se uberu ve 3 nedelje posle sejanja. Cvetovi su takoe jestivi. Zahvalna je kao meuusev i dobro uspeva u posudama. Rukola takoe moe da se gaji cele godine. Rano i kasno sejanje moe se obaviti u zatienom prostoru, u plasteniku ili u stakleniku. Voli zemljite koje zadrava vlagu i delimian zaklon od sunca. Na lakom zemljitu dodajte ubrivo niske hranljivosti. Redovno je sejte direktno u zemlju od februara do juna i od kraja avgusta do oktobra. Biljke posejane usred leta esto prorastu. Da biste dobili mlade izdanke posejte ih u iroke redove. Ukoliko elite vee lie, napravite rastojanje 15 x 15 cm. Berite ili secite listove po potrebi. Zalivajte za vreme sunog perioda. Buva je esto problem, ali rukola moe da se gaji ispod mree ili u zatienom prostoru. Poto spada u kupusnjae, rukola je podlona kupusnoj kili i mora se ukljuiti u plodored. pargla Asparagus officinalis LILIACEAE Viegodinji usev koji se lako gaji kad se primi. Daje rod gurmanski ukusnih izdanaka od aprila do juna. Rod je relativno mali u odnosu na potreban prostor za gajenje, ali jedna leja moe da daje rod i do 20 godina. Veoma je vano da se sve viegodinje korovske biljke uklone pre sejanja. OD SEJANJA DO BERBE 23 godine RAZLIITE SORTE Biljke su ili enske ili muke. Tradicionalne sorte daju i jedne i druge. Sorte hibrida F1 daju samo muke biljke tanjih izdanaka, koji raaju u veem broju i u duem vremenskom periodu od enskih. Za enske izdanke kae se da su soniji. Veina izdanaka je zelena, ali postoji i sorta s ljubiastim izdancima.

Izbor sorti Artioka grin gloub; imperijal star; violeto pupoljci imaju ljubiaste vrhove. ioka dvorf sanrej nia sorta, ima cvet koji lii na cvet suncokreta; fuso sa glatkim krtolama. pargla meri vaington; purpurna strast ima ljubiaste izdanke. Muke sorte su: dersi deneral F1; dersi najt F1.

ARTIOKA MESTO Moe da se gaji na razliitim vrstama ne preterano plodnog zemljita. Najbitnije je da bude dovoljno vlage i da biljka pusti duboko korenje. Ako je pH vrednost ispod 6 dodajte kre. Biljka moe da poraste do 90 cm i stoga izbegavajte vetrovita mesta. OBRADA ZEMLJITA Dobro prekopajte zemljite i uklonite sav korov. Na zimu pre saenja dodajte poboljiva zemljita srednje hranljivosti. IDEALNA pH VREDNOST 6,57,5 Sejanje Moe da se proizvodi iz semena. Da biste skratili proces proizvodnje kupite godinu dana stare mladice, poznatije kao izbojci. U ZATIENOM PROSTORU Seme hibrida F1 je skupo i stoga je preporuljivo da se gaji u zatienom prostoru. Posejte seme u velike plitice (9 cm) ili saksije u februaru. Odravajte temperaturu na 1316C sve dok biljke ne dostignu visinu 1015 cm. Polako prilagoavajte biljke spoljanjim uslovima i presadite ih u junu. NA OTVORENOM Od marta do aprila sejte u pripremljeni rasadnik seme biljaka koje e se opraivati prirodnim putem. Seme treba da se seje na dubinu od 2,5 cm u redove, na rastojanju od 45 cm. Prilikom proreivanja ostavite rastojanje od 15 cm. Za presaivanje jednogodinjih mladica izaberite najbolje biljke i presadite ih na prolee. MINIMALNA TEMPERATURA NA KOJOJ SEME KLIJA 10C Saenje SADNICE GAJENE U ELIJAMA Presadite ih poetkom leta na dubinu od 10 cm RASAD STAR GODINU DANA Sadite najkasnije krajem marta ili poetkom aprila. Iskopajte rov dubine 25 cm i irine 30 cm i na dnu du sredine nagomilajte zemljite. Kad postavite rasad na sredinu treba da bude na dubini od 10 cm. Paljivo rairite osetljivo korenje i potom polako popunite rov zemljom do izbojaka. Dok biljke rastu nastavite da popunjavate rov zemljom tako da stabljika uvek bude 810 cm iznad zemljita. Rastojanje REDOVI pargla koja se gaji u pojedinanim redovima moe due da se proizvodi jer je potrebno vie vremena da se zemljite popuni. Rastojanje izmeu biljaka treba da bude 3040 cm x 2 m. LEJE pargla se tradicionalno gaji u lejama od po tri reda s razmakom od 30 cm izmeu biljaka i redova i 1,3 m izmeu leja. Mere nege

Prve godine redovno zalivajte da bi se biljke primile. Ako je prolee hladno, zatitite mlade izdanke pokrivaem za redove. Leti nekada treba podupreti dobro izrasle biljke. Plevljenje je najvanije kad se viegodinji korov rairi skoro ga je nemogue suzbiti. Kad niknu ponici malirajte poboljivaem zemljita srednje ili niske hranljivosti (niske hranljivosti ako je zemljite plodno) kako biste suzbili korov i nahranili zelene delove biljke. Ako je potrebno, runo uklonite korov; ne okopavajte parglu jer korenje nije duboko. Lie koje je blizu povrine zemljita odsecite na jesen kad pouti. Crioceris asparagi moe da prezimi u korenju i stoga je vano da se brzo ukloni. PROBLEMI Crioceris asparagi, puevi golai, plesan fuzarijum. Berba U poetku umereno secite izdanke dok se ne formiraju izbojci. Hibridne sorte koje se sade kao mladice ili presauju iz elija mogu pomalo da se seku u drugoj godini. U treoj godini imaete berbu do 6 nedelja, a posle toga do 8, ako biljke normalno rastu. pargla moe da se see kad izdanci dostignu visinu od 15 cm. Izdanke secite na dubini 2,55 cm ispod povrine zemljita. Sve izdanke posecite za vreme trajanja berbe da biste imali stalan prinos. parglu je najbolje jesti odmah posle branja. U friideru moe da se uva najvie 34 dana. Povrtarski zvezdan Lotus tetragonolobus PAPILIONACEAE Atraktivna srednjeotporna jednogodinja biljka koja ima male, jestive, lepezaste mahune. Zahvaljujui svom jarkozelenom liu i grimiznim cvetovima moe da se gaji i samo zbog izgleda. Prija joj lako, plodno zemljite, otvorena osunana parcela i, za razliku od ostalih mahunarki, uspeva na toplom, suvom zemljitu. Moe da se gaji u posudama. Ako je zemljite poboljano za prethodne useve, nije potrebna dodatna obrada. U suprotnom, dodajte poboljiva zemljita niske ili srednje hranljivosti, u zavisnosti od kvaliteta zemljita. Posejte seme u zatienom prostoru u maju i junu, u korita ili elije; seme je potrebno jedva da se prekrije zemljitem. Prilagodite biljke spoljanjim uslovima i presadite ih 6 nedelja posle sejanja. Na otvorenom posejte seme od sredine aprila do kraja maja na dubini od 2 cm, ili u redove na jednakom rastojanju od 10 do 15 cm, ili u kuice na jednakom rastojanju od 20 cm. Mahune e biti meke ako ponete da zalivate im biljke procvetaju. Berba poinje 810 nedelja posle setve. Kad dostignu duinu od 23 cm ponite redovno da berete mahune; brzo e postati vlaknaste i tvrde. Najlake se beru predvee, kad se spusti lie. Bob Vicia faba PAPILIONACEAE Bob je otporan usev kojem prijaju hladni uslovi. Moe se sejati na jesen (u zatienom prostoru) ili na prolee za berbu sredinom leta. pargla: etvorogodinji rtveni usev Ako imate dovoljno slobodnog zemljita, naroito s mnogo korova, i ako ne elite deo povrtnjaka da veete za jednu biljku deset i vie godina ovo je korisna tehnika. Kad se ovaj sistem razradi, pargla moe da se ukljui u normalan plodored, a ekanje na berbu e se znatno skratiti.

1. GODINA pripremite leju i sejte u grupama od po nekoliko semenki na rastojanju od 10 x 25 cm. Suzbijajte korov dok biljke rastu i na jesen posecite paprat. 2. GODINA Pripremite drugu leju i posejte seme. Isecite nekoliko najdebljih izdanaka (ne vie od jednog na svakih 45 cm u redu) iz prve leje. 3. GODINA Posejte seme u treu leju. Isecite oko jedne treine izdanaka, birajui najdeblje, iz prve leje i nekoliko iz druge. 4. GODINA Posejte seme u etvrtu leju. Isecite sve izdanke iz prve leje, koja potom moe da se izrilja i koristi za drugi usev; secite izdanke iz druge i tree leje kao i prethodni put. Izbor sorti Bob akvadule klaudija; brod vindzor; slatka loren

You might also like