5o-ll:ruJji

q :i- r-E *l

i]

_!t1 cSqquE_ EVROPSJ<OJ ZAJEDi.JTCI

:,

fi

t DC V

RA

pNE

Ei.t AGE

lla podruiju Evropske Zajecinlce (EZ) kt ajen sedandesetih godina najrzeii udio strane raCne snaqe zapolljavale su, ito je i logidno, Cvi..je na.]-.reie zenl je clanice: Francuska i 5R iJjenaika. lreko tri i poi rrilijuna stranih rad.nika reiistri::ano )e L979. godine u ovin zenljana. To je tada dini-o oko 30? ul<upne strane racine snage u EZ-i. Unutar Zajed:rice najveir- "izvoznil(" raclne snage bila je Italija. Oko 310.000 ta,Lijanskih v'rnjskrh nlgrJ.nata ralito je ia evropshon tr.iiitu rada, 7C? od cvog broja u drugin zenfjana EZ-e. Italija nije. nedjutin, biia jedini "izvoznik". Ako se lrska :llgracija u t"reliku Britaniju snatra posebnin povijesnin slu5ajen, Jtalrja nredstavlja jedlnr-r zer:rlju u sklopu Zajednice icoja je "snecijalizirana" i<ao univerzalnj- izvoznik ljudskog :ada. Sve Col< se Gr-ka nije ny-idruiila EZ*i, "unutarnja" ni;::acija u Zajednicr bila ie u nnogin pogledina istovjetna s :alijanskon vanjskon nigraci 1on, Danas, ned-jutin, nigracija izredju zenalja EZ*e clnl raznjerno nalen segnent radne nii'rac i je u Evro!.i, "Unutarnla" nigracija na podrudju Zajednice nije uvijek iinila nanji Cio transevropske nigracije. Pedesetih goclina, kad je udrulivanje zairadncevronskih zenalja podelo, upravo re nrfraciJa rznedju zer.,alja tadainjeg ZET-a unanjila tenzl;: na triiil-u rada lrancuske, SR Njernadke i zenalja Beneluksa. . neposrednoi vezj s tine talijanski nigracijski odljev dosei:tuo je vrh.unac iznedju f96C. i 1964. i zatin je postepeno c:adao. I(ad su 1958" gcdine uvedene rr,jere o slobodnon kreta::,u radne snage unu.bar ZajeCnice, talijanski nigracijski od],ev bio je vei stablliziran. U oCnosu na prethodne god.t-ne, ;ociinji odljev talijanskrh raCnika gotovo je reduciian na :::jiu. stoDe ncvratka su rasle a nigracijska bilanca Italije s riozenstvor*r iznosila 'ie +36 000 u razdoblju iznedju 1968. -- :-979. Jedrio od zaista zanir:rljivih "proturjebja,' nigracije il:rjiajj EZ-e :rr--.l,s t_avL ja 6injenica da je slobodna nigracija '.::,.rtar zajednice uspostavljena kad su godiJnji 1<ontingenti ::c'-'th nig::anata loi:i ieklon i z zenaL ja i:lanica podeli opadati. ovc, naravno, nije osobl-to kontradihtorno, vei je od::z iinjenice da je nal-o koja evropska zenlja htjela izqrubi:: adni nis Lt:ati vnu kcntroiu nad nigracijon. U 5R Njenadkoj :az':io se nodel "gostujuieg r:adnika" (gaslarbeiter) kao kon:{:3tni obli.k ::eguliran ja strane r:rigraci- je. KaC je trebalo, icei;eljene su radne i boraviine dozvole stranin radn.icina u iz:azu "gostop::instva", kad bi se snanjile rnoguinosti zapo5l; a..'an ja slranaca u nacionaLnoj "goste " bi se noglo '::f,.iti kuii. ?odvr:qnutr reiinu lrivredi, raC.nih i boraviinih dozvola, s::ali bi ::adnici igrali uloou rrsiqurnosnoq ventila" koji bi r:ronio usk.a grla na. triiSl:u l:ada u vrijene visoke konjunktu:e l "aosorbj-rao" nezanoslenost za vrijene krize. Izraleno

je takodjer niSljenje da se Francuska koristila ilegalno zaposlenin stranin radnicina na slidan nadin. Djelonidna tolerancija ilegalnih nigranata osiqurava "sl<rivenu" varijabfu u ponudi radne snage na koju se nole d.jelovati prena potrebl trenutne konjunkture (Legalizacija i1i deporBezdesetih godina/ paralelno s redukcijon ponude nigracijske radne snage iz Italije, pronaCjeni su novi izvorj- radne snage u Crugin J<rajevina sredozennog bazena. Ilrancuska je uveliko lcoristila radnike rtigrante iz njenih bivlih afribkih kolonija (naro6ito iz AILj-ra), a isto tako tz Spanjolske i ?ortugala. U istodnoil cli jelu SredozenLja, Gri3ka, Turska i Jugoslavija postaLe su zenlje enigracije u odnosu na SR Njemadku. lJijedna oC ovlh zenalja nije pripadala Ez-i. zbog toga je do51o do sklapan3a ditavih mrela bifaterafnih sporazuna izvan okvira skupnih odredaba- Sajednice. U situaciji koja je vrlo desto nalikova1a na "triiEte" zenlje izvoznice radne snage prihvatile su uvjete u kojina su zenlje uvoza odredile kvantun i kvalitetu pojedinih r,iigraci jskih kontingenata, dok su se zernlje lzvaza Sesto morale zadovoljiti s noguinostina neke pasivne adninistrativne kontrole nad odljevom. Sve u svenu, unatob svirn faktorina koji su povezivali, i joi povezuju I zera' Lje -lanice EZ-e, problenatika nigracije raCne snage i politika zapoiljavanja stranaca na31e su se izvan skupnog okvira Zajednice; svaka je inigracijska zenlja uvozila stranu radnu snaqu u skfadu sa vlastj-tirn (pojedinadnin) potrebana i ra zvo j nir.r planovina. JoE jedna bitna kontradikcija radne niqracije u EZ-i p:r:edstavl ja pojava koju noieno nazvati "povratnin" efekton p::ivilegija u uvjetirna kapitalistidke proizvodnje. slobodna nigracija Criavljana zemalja 6lanica Ez-e na podrudju Zajednice, kao i pravno-admini strativna zabrana bilo koje diskriminacije u zapoBljavanju tih ljudi, d^rri je su znaiajne privilegije. S druge strane. u kontekstu bilateraln.ih sporazuna aktivno regrutirana radna snaga Lz lzv. "treiih zenalja" vei je unaprijed uskladjena u pogledu kvantitete i kvafitete s efektivnorc potraXnjon. Poslodavci su svjesni ne sano da se ponuda radne snage iz "LreciLh ze* naIja" brie i adekvatnije prilagocljuje porastu potraZnje, vei da se ta radna snaga noie reducirati za vrijene recesije ponoiu nehanizana sistena radnih i boravilnih dozvola' Dinanika ponude sasvin je podvrgnuta dinanici potr:ainje' xao posljedica toga, rnigranti rz zajednice naifaze na konkurenciju radne snage iz "treiih zenalja". Dakle, ial<o je todno da vladine politike rnogu stinulirati prvenstvo privilegiranih nigranata, sprennost da poslodavci to isto udine p::edstavl j a stvarnu "privilegiju". Tokon sedne decenije inigracijske zernlje zapadne Evrope brzo su nijenj a1e svoje prethodne politil<e u vezi s uvozon strane radne snage. Godina 1973. nije bila sano godina

_ 421
podet].,a dugcrc-n= rL-..r:j
_t

r e ; r-r to j i. u iC.uio j qcdini zenl je dlanice EZ-e, i qctor./c-. sve ostai-o inigr:acijske zenlje na l<ontinentu/ za"cvorj ie su lranice ;:titrantina iz "treiih zenal ja'r " lJesprerrrosl da se vla-stite granice i dal je ostave olvorene niqrantilia, 'liaci sve ostale z-^nlje zat-:araiu svoje, p::ouzroij-i;r _ie jedncCuirru t eakci ju u zanaclnoj Evro.lri.

sB.rije!g!!e
t{alo je sunn;e danas da je za vrijene visoke J<onjunJ<ture Sezdesetih qodina ,JVoz strane ra-dne snafie o.L1:,Lonio ozbil jne nestaiice ::aclne snage u orivred-r SR ! jeJ Ldal<e, Iznedju 1961, i I966, godine potrainja za rajnon snaoon rezultirala je u oivaranju 34,0 00,J noi:ih ::a-dnih njesta" U isto vriSene cienograf ski proces starenja povukao je 425 000 dorrai iit radnika s tr-:ista fada i nezar:oslenost, koja reflektira stanje unutrainj !h rezer.zi raclne snage, pala je na 1spoc1 l?. Da ni je doilo do godi5n ject .rrriljeva 150 000 radnika iz anozenstva, sve veia tenzija na tr:Iiltu rada posr;je!i1a bi infLaciju nadnica te usporila t::lst nacionalnog prcizvoda i il duien razdoblju snanj ila r:ealna prinanj a" S ctruqe sirane, hrol radnih rjesla snanjio se za 300 000 za vri tene l:ecesi je 1967. Jodine. S.rno u toj godini 300 000 str:inih raLr,nika csta]c je bez zanoslenja i nanus* tilo Sn lJ jena-ku " P,a d-j. nasovncg 1)ov::atka nezaposlenih stranaca ukupna stora nezapos Lenostj. u SP. Njer:ladkoj ostala je na prih-/atl j i,,rtsj t azin,i od 2, it. Oaito je prisutnost r:adnika rxiqranaLa onoguiiJ,a baiansii:an je ponude i pot::alnje na triritu ;:ada koje je zaStitlio donaie radnike ocl neqativnih efekata ekononsl<lh cik lusa. lskustvo koje je potvrC,iLo korisnost strane radne snage prethodi 1o je nascvno j regt:utaci j j st-.ran j,h radnika Lt razdoblju ubrzanog priv!'ednog tasta izned;u 1968. i -1973" godine" l{igranti iz "tre..-.h zenal ja", l:cji su se naj}.ro1je uklapali u nodel "gostujuieql radnika", reqrutirani su u veLikon broju, Godine I970. tc?ulacija jugoslavenskth radnika u SR lljenadkoj pl:erasla je populaciju taL,l-ianskih radnika a Lg7Z. gocline Turcl sri se na51i na vrhu Dopisa stranib rac'Lnika. l4asovna regrutacrja pr:veiai;r .ie ukupan bro; stranrh radnika na 2 600 000 o.o i 973. qcclrnr: 5to ie t;_rC.a preclstavL jalo 10,8? akLtvne populacile SR l.Ijei::La8ke. Trend pcliasta zaustavio se te iste gocine. Pi:i,,rredrri poi:e:eiajr zboq energetske hrize djeloval! sli na potpunu ol:ristarru regt:uLaciie stranih radnika u ruirru (sepler.iJr.t u) 1973 " godine. Inak, na<1la repatrijacija, Dralizrakovana pronjenon konjunkture, nije biljeiena kao u 1957. goilini. Od r973. do 1974. godine fond strane radne snage snJnten je za sano 7?. Slidna redukcija kac i 1957. godine dol:i.,'ena ie u ::azdoblju od sed.an godina. U trenui.l.:u obustave regrutacije nekoliko vainj-h ponis1i zaokupljale si; njenadke stvar:ioce inigracijske nolitil<e. Prvo,, broj str.ltaca postao jr-. prer,,elik i kao tal<a\,' sve je vide p::edstavLjalo pol rr:rdito ;;rbanje" Drlitqo, zbocr dugotrajne neelaslibnosti rorrr,ld,e l:adne sna je {usn::kos poniad.j ivanju i proiirenlu 1rcpulacr je ..r raLi,noj dobr sazriie',,anjen qe-

-422nel:acija rodjenrh poslije rata) strancl su se bvrsto utaborili u onin granana privrede gdje se rad obavlja u teSkin uvjetlna (rudarstvo, rad u Zeljezarnana' gradj evinars tvo ) ' u nonotonoj atnosferi nasovne proizvodnje potr:o3nrh dobara (tekstiL' automobilska industrija) ili u neatraktivnir:l granana usluinog sektora (ugostileljstvo, gradska 6isto6a-) ' ireie, bez obzila na stvarne ekononske potrebe iavno nnijenje noie se okrenuti protiv stranih radnika u i:azdobljima nrivredne krize i tine Lzazvat-L Jire drutstvene repel:kusiji, detvrto, njenadki je zakon dao nekin strancina' koji dule borave i rade u zenljir pravo na radne i bora\7i3ne dozvole s neogranidenin rokon vrijednosti ' ova dinjenica i tendencija da se 6lanovi ni$rantskih obitel.ji doseLjavalu u SR lljenabku pokazuje na pojavu t::ajnijeg naseljarranja jeclnog Cijela populacije "gostujuiih radnika". Razdoblje od 1973. do kraja desetljeia noZe se or;isati kao razdoblje tralenja alternativa modelu "gostujuieg radnika", Rije6 "integracija" koristi se pri opisivanju idealncg rjebenja. U lipnju (junu) 1973. godine savezni ninistar za rad" i socijalna pitanja dao je ovu izjavu: "od' vitalne je vaZnoslj. da se interes za zapoSJ-javanjen strane radne snaqe r 5to se neie snanjiti ni ubuduie" uskladi s potrebor.r stvarne integracije stranih radnil<a, lle snije se bozvoliti da ovi radnici postanu marginalna grupa u njenadkor,l clru5tvu. Drustvene potrebe noraju zauzinati prvo irjesto ispred ekononskih interesa " . "Integ::aci-ja" je bila zani3ljena kao neSto novo l razLibito od jednostavne "asinilacije" ' lotonji izraz evoci;:ao je loie kcnotacije prisilne gernanizaclje. Trebalo je str:ance inteqrirati (uklopiti ) u njena6ko druitvo' dati ln inforrlaci je o pravu na radne i boraviSne dozvole neograni6enog roka, lrebalo je govoriti o dulnostina, ali isto lako piuiati noguinosti za spajanje razclvojenih obitelji u cilju naseljavanja u 5R Njenadkoj. Govorilo se o brizi za rtarlrnalnin ;,,ololajen radnik.a nigranata u zernlji prijena. S druge strane, inlegracija oznadava kra3 daljnjeg ::asia slranog stavnovniStva, Analizirani su troikovi koje strani raCniclodredjene su !rani"nameiu" donaCen stanovniitvu. lJaclalje'je Trebafo el.inlnirati trevestanovniitva' ce rasLa stranoq pcdrubjrna a gradskin u nel<rsi u st.ranaca liku koncentracij uvieta posjedovanje adekvatnih st.ranci su moral-i dokazati svojrh pozvatl dLanove su nogLi sto stanovanja prije nego n;enadkoq nastava Intenzivna lezicbitelji da irn se pridmZe. ka i kulture za nigrante i njihovu djecu s:natrala se "'r1o dozvovainon, a u vezi s tine izdavanje trajnih boraviSnih pojeCije o stupnju realizirane "integracije" la ovisilo nog niqranta. Do 1976. godine savezna vLaCa, pokrajinske vlade i osu tali "dru5tveni partneri" koji utjedu na zapoSljavanje joi uvikoje todaka saietih Sest su SR NjenaSkoj fornirali prena inipolitlku qlediSte i sluibeno lek karakteriziraju j qrac i i :

t-

- 423 _ 1) SR iijenaaka nije zenlja inigracile, ) liastavit ie se obustava reljfruLaci je strane

u SR t\ jenadkoj Sliriulirat ie se dobrovoljni po\"zratak stranaca Treba Cozvolit.i. sLra.nin radnicina i njihovin obitellrna u SR lljena-koj d-a vode "integriran', iirrr:l i da ostvare stabilan druSlveni 1 pravni s tatus , 6) Treba posvetiti nainju d,rugo_1 generaciji stranaca koja raste u SR lljenadkoj. Spajanle obitelii uklapa se u ovu shenu buduii da predstavlja na6in "integriianja" stranaca u ::equlai:an iivot druitva ir:riqraci j e. Povezano s inehanIzr:rina ostvarfvanja ovoq 3esto6lanoq paketa do51o je do valnljih transfornaclja strukture nigrantske popuiacije" S a.n izraz '!nigraci ja radne snage" postao je preuzak u odnosu na novonastalu sltuaciju u SR lljenadiroj, Od I973. do 1980. god.ine broi st::anih radnika pao je od 2 600 000 na 2 100 000 dok je ukupna strana populacija nar:asla. od 4 000 000 na 4 500 000. St.::ana tropulacija postala je u pogledu d.obnog i spolnog sastava izbalans iran r j a.

3) 4) 5)

Stranj- radnici i daije ie osiati zaposleni

ltao:le Snane

Pitanje druge generacije postalo je sporna todka iznedju SR iijenaake i zenaLja porijekla nigranata u oogledu prava o "starateljstvu". Istraifvanja i analize profeslonalnog i akadenskog nanredovanja ukazuju na velike noguinosti da ovi niaclj- nigranti naslijede oosl-ove svojih roditelja na irokretniri trakana, u -aljezarnar.a i gostaonicana zajedno s negativnln statuson koji pi:ati ove poslove. Napori poduzeti za intenzivnu nastavu njena6kog jezika nisu vidjeni s ar:io kao neki neharrizan rntegracije vei isto tako l<ao oblik trT.g\,lst idl.e ;si.-1j ldci_e kojr ie J!rozrti r kuLturni identi tet nladih nioranata. ltecatlvno gledano, d_ruga generacila r.rogla bi osiquLati kontj,nuitet "gastarbajterskih" poslova bez da prenosr u bud.uinost inozennl kulturni ut jecaj . Opienito redeno, priiprerrljen 1e iirck rzbor obrazovnih prograna s naglaskon na strudno usavr5avanje koje usnjerava stranu djecu 6in p::r je prena traiiitu radne snage. S pravne strane bilo je govora o noguinostina "optiranja', za njenabko drlavljanstvo nakon navrienih IB godina i to pomoiu dopisnice u kojoj djeca nlgranata izraiavaju svoju Ielju da posLanu lJrjencr. U odnosu na prvu gc-neraciju (radnike nigrante) politika integracije nanje je eksplicitna. God"ine I980. generalni tajnik njernadkog crvenog krlfa dao je stijedeiu izjavu koja ne sano da b::ka "integraciju" s "as.ir:,iLaci jon" vei odraiava odite ksenofobijske csjefaje: "Bilo bi panetno da se i u politici prlana str.ancina prave razlike. Tntegracija, odnosno asirrilacija Colazj. ,.i obziT samo za nacionalne

- 424 grupe od koj-ih se zbog historijskog iskustva snije pretpostaviti da ie ih njenadko stanovniStvo prihvatiti. fo bez surmje znadi: treba razniSljati o repatrijactji nalveieg

naturaliz:-rali".1 Reducirana migracija radne snage zbog obusf-ave reqrutacije stranaca 1973" godine stabilizirala je stranu populaclju p::lje nego Bto bi inade bio studaj. Ipak ostaje precl nana dinjenica da 4 500 000 stranaca iivi u zemlj i koja je stvorena na temelju pretpostavljene honogenosti jezika i kult,ure. Za raz]-ikrr od nekih prekonorskih zenalja. SR tijer,radka se nije mogla proglasiti "nacrjorn naciia',. Kontradikcija stvarnosti je jasna. SR Njemadka je postala zenlja u kojoj iive inigranti (privreneno i1i trajno] a koja oCblja naziv inigraci j ske zenlje,
{ta_Lijq

dijela stranih radnika evropskih perifernih oblasti, odnosno izvanevropskih zenalja. Cilj svih pokuiaja repatrijacije trebalo bi da budu, po oravilu, svi raCnici koji nisu porijeklor: iz sredilnje Evrope, a koji se do sada nisu

Buduii da SF. Njemadka nije r:logla prihvatiti naziv 'rrxigracijske zenlje, usprkos prisulnosti ir:rigranata, ta k on t radiktornos t jade se osjeia u Italiji, koja_ ina stol;etnu traCici,ju enigracijske zemlje, S obziron na tu tr.adlciju $otovo sve rasprave o poloiaju ItaLije u nedjunarodnoj nlgraciji usredoto6ene su na pr.oblenatiku ponud.e radne snage" Shodno tome pravni izraz "iniclrant.', korlstio se u veiini sludajeva za "migrante povratnike", Javno nnijenje snat::alo je da je Italija sironaina zer.r,lja i. da ie njenc stanovnidtvo neprestano traziti rad u inozenslvu. Krajen sedandesetih qodlna, r,nedjutin, nov1ne i znanstvena istrai.ivanja prvi put su spor,renuli prrsutnost stranrh radnika u zenlji. Prenda su neki pronatradr gledali ovu pojavu kao proturjedje, d.rugi su radije prrivatili tuna8enje da je imigracija radne snage u ltaliju odraz strukturalnih pronjena u lalj-janskon Cruitvu. U svakor.r sluda;u neito je mijenjalo dugogodj-5nju talijansku rnigracrjsku perspektivu. Sludaj talijanske nigracijsl<e perspekLive predstav1ja saiet i aktualan prinjer utjecaja i.ndustrljalizacrje na radnu rnigraciju. Preduvjeti za ir.riqraciju u ovu zenlju razVijali su se u r:azdoblju poslijeratne ekspanzije koja se ponekad naziva priv-rednlm dudom. Etapa talijanskcg priv.rednog duda, kao i razdoblje paralelne pojave u SR lij;na8koj, podel-a je za vri jerne poslijeratne izgradnje i obnove zenlje i zavriila se podetkon 6ezdesetih godina. Godine 1949. L 1954. riogu se snatrati krajnjin datunina.
1

Die zett, 21,xr

1980,

_ 425

doitod_ak rastao je 6? qo_ diinje, indusrriiska srofra ,";a; ir;;;ira j;-'s,i* i"g"ji!: nje investicije iznosile- su 24? frr"lo -,lu.ion a lnog clohotka. U nogleclina ekononsl<o dudo ovisrlo je o Tl"CiT nudi--r,a$1e snase koja je spredavar. i"iirtJi"; obilnoi oo_ ;;;i";iufi_ ca. Itriski tro3kovi za iad.,"rl pou;Cali su k;;;r;;;=r,.gu nost talijanskog izvoza te stiniliiali prrljev inozennos l(apitala. Ilecljutim, prenda su nlski li"Cr.";i-r.r;;il;,;;"_ gu povoljno djelovali na rast talijanske industrije , raz._ na nadnica poticala-je enrgraciju iatr;anskih radnika nrena razvi j eni j im zernt j a'... upr.u6 r"d;t;-;-';.ai"i.i"''Jr.5i5._ skog duda, kad ie er,iigraciji ruanit " .-'Jo=egra srzo j vrhunac, pojavile su se prve nestaiice .adne snige u nekin qrana_na ,o tafijanske nrivrede. .tadnice su nos t._..;" ;r;;.'.ao-jisnanjllo nig,racijski odtjev . ntir."iiirrlo oo."r.iiu to_ kove radnika iz inozenstva, rpak. ;;t;k"= ja6e snanjenon nigra* ' cijskon odljevu, manja nes taii ,;;;;-'snage je i ostala dalje prisutna. No sana dinjeni"u-J"--i. "" ftalija clostiqla. raznjerno visok stupanT razi.-jeno=ti i"oar.ro"o-;"-;;;:';u_ diteransk"e zenlje upuiivala 3. ,og"enost otklanjanja nestaSice radne snage ponoiu" inigr;; "u i;; stranih radnika. ItoZda bisno nogli zanisfiti situaciju u }:ojoj Iivotni stanCard. u zenlji porijekla jri,rlre. sve veii novi broi r',ligranata povratnika I LrnL pr6g;;;r;;; ef inini ra evenru_ alne deficite radne snage. Ipak, niti ie se sv1 radnici vratiti, a niti ie se povratnici vratiti istin p;=i;;i;" koje su ostavili. ovo proizlazi iz posiavl,,e d.a ;rgr".ij'" predstavlja prekid s proiloiiu i pot'r"9,u za sve veirn bo_ ljitkorn. t4igranti koJi su nanustiit nlkrrafificirane, teI_ ke i1i lode piaiene pos 1o r-e zJiLovofSlti pov.ratkon . u prija5nja zaninanja. lladalje, ""e" =. J"o""i", se jade osjeia da. " se izbjegnu razli6iti ctruatveno_nearraktlvni :I:fl=gk nos.Lovi, prinjera radi,_ noida ie neki po 1j opi:ivreJ"ir. ".ii_ ii. na ::ad u prinarni sektor Sn fti."..J;.; il.i Francu.ske _ nakon povratka otvorit ie radi je"nu:.i'-,rf u"titi usluinorn sektoru, ukolrko 3. piif."pi" dovotlno posao u uited.a ra_ don u inozenstvu. iel ja je"cta';" na ;;;..r;;l< nej<i nadin pi:orloci jon na l jestvicr'arue i.,"r,og prestiia. l:f:l:ll, dosratak" uiteda r.lo:e biti faktor: u produljeij; a.;;;;; lJe_ ;r La. utjecar i na cct:ku-Cu-=J"t.*1no raseti u ze_ :lg:.:::I, lr.'Jr !crcld. b trr:te u vezl dlni se d-a no\/ratni-6ka nigracija ne nole rijeiiti sve nestair.n ,uJr,"'"nuq" ,_,, trii5tu ra_ da enigracij skih zenalj a. U teoretskon smislu denografski razvaj nogao je po_ voljno utjecati na potrainj" r; ;;;;;,"-Jruqo* Generacije rodlene u poslljeratnor. raraoblj" ",il"ii:il su i ullzil. ,, ,uJ,l"-aoJ: "i";t;;-;;;._ litetg sazrijevale tijekon !ez_ desetih qodina. S .orp:lgT ; i ;lJridarda, nedjutin, rasfe su i iivotne anbicije nladih ""t"og] p""li:.rutne cr,eneraci_ je bile su bolje obrazovane od svojih .;;it;;;"'r".lil3ilsu u povoljnijoj d::uitvenoj atnosfer:i. t{anji i. p""i"!"f.-

U ovon razdoblju, bt:uio nac.ionalni

-426a" zaninanja. Ukoliko su foronenoqudivale Crudtveno-ekononsku pronociju. uvrjek je postojala noguinost enigracije. t<asni je, kad ie novdana ponoi nezaposlenina narasla u funkciii rasta tlacionalnog d.ohotka, alternativa da se uonie ne radi posLala je noguia i za neke dak i atraktivna-- ltnogi nlacli, nedjutin, nastavljali su razdoblje forrnalnog 6brazovanja u nadi da ie s vremenon naiii na lellenu profesiju. SveudiliSta su postala druEtvena "parkira1i3la". Sve je ovo stvoriLo j- razvijalo situaciju neefasti8ne ponude radne snage koja je pospjebila dolazak prvih skupina stranlh radnika ' Ponenuti faktori prisutni su i u kontekstu talijanskog dualizna Sjever-Jug' UnutaLnja nigracija prena sjeveriin pokrajinana (u smjeru industrijskog "trokuta" sastavljenog od triju po1<rajina: Lonbardija, ?aennote i i,igurijai, paralelna u stanoviton snislu s vanjskon nigracijon, slvorila je deficit radne snaqe ponajprije u iradicionalnoj privredi Juga" Denoqrafski razvoi, tj ' dugogodiSnji visotl natalitet.- nlje popravio stanje na triiiniitrl raaa-zbog neelastidne ponude. Iiao poslledica togajanprena srcih radnika poljoprivrednih gracija tuniikih Jtoi provinciji Trapanr. prir,iijeiena od strane sLulbenih orgin"t tek l-958, qohitt", oznadila je novu fazu u nigracijodazivajuii se potrainji, strani sk6j povijestr lt;lije' raani-ci u311 "u na lalijansko triilte rada i nalli zaposlenje u poljoprivredi, u dornaiinstvina, uqostiteljstvu.i u inaustllji.- oo rg76' godine broj TuniSana u provinciji Trapani iznosio je 5 000, ti. 5? aktivnog stanovniltva. ovo-g kraja - neki su izvori spor.rinjati broj od 15 000 kraj ern" sedande se tih qod.ina' Cijeni se da 20 000 Jugoslavena iadi u rudnicirla, tvornicana, u gradjevinarstvu i u nekin granama usluinog sektora u pokrajini Friuli - Venezia ci,rtia. oko 100 000 fiLipinskih i s or.la.i ij anskih Zena radi Ipak u dornaiinstvlma bogatih obitelji kao kuina prlponoi' pri' opienito rebeno, strana su radnici u5l-.! u taLijansku viedu bez da ih je druir-vo prljena primjetilo " Prena jednom lstra:ivanju i-z 197B' godine, ukupan kretao se iznedju broj stranih radnika u artavoj italiji qodlna. To je tada 290 000 i 4l-0 000 kra3 er,r sedandesetih predstavljaLo 2-32 ukupnog aktivnog.stanovnlstva' Poprs ovih radnika bio je popr'ili6no dug' u zenalja porijekla -Spanjolska, Portugal , Gt6ka, Jugoslavija- i Turuvropi: ska.- Izvan nvrope: Tunis, l{aroko, Egipat, Sonalija' Etiopija, Filipini, Kapoverdski i Sej 5e1ski otoci i Pakistan' j ne noir"6itrr ovi-h zer,raljl proZivl j avala je tebke razvo prinjeiemente. Ipak, u Bpani-of stoi, PortugaLu i Gr6koj na je ta-kodjer sve veia prisutnost stranih radnika' Sluibeni poclaci o in:-graciji stranaca u Italiju vrlo su osl'-udni. Vr16 naLo stranaca prijedje sfuibene procedure pri ulasku u zenlju, 5to rezultira u statistidkom potcjeml-adih ielio prihvai-iii

nalne obrazovi-re kvaiifikacije

"niU

- 1)1 *
n ji-van ju njih.va Ll.lleji.i na t:ir-trr r:aCJ. Vl-ad.ine st.ltistike obuhvaiaju l:ek jeeiri,: iref inu i ii -ak aetvrtinu svj-h stranih radnika. ,lL:c.all jtcrzf oq za ovu po j avu pyolzlazL iz 5ams "spslsjali zar.)i j--" ltaiije nd s:tranL izvoza raCne snage te u neadel:vatnol )zraCt pra\/nog sustava za nrihvat inigranata" Recular:it,-: pi:oceci'rr:e u i zriavan jr: radnih j- boravi6nih dozvol:i vrlo sr-i kcnp.! 1ci.i:ane r zahtl;evaju r:odna3anja noib.r rrnrsLdrstvira rada, unutradnjih i vanjskih poslova, kao i lokainr:L ureiiLna za zapo*7.j avanle . tJ taznin instancijana s1,ra-ncrra ooirj*kion iz zenaija_ rzvan EZ-e daje se p.ra\,',-r na raC sano akc nena p t:oiilkandidata i li noguieg .r'otllkandidata ko- t je ctriavl,janin Italije i1i neke druge zenl je EZ-e " Ova j r;ostui::ak je oteia.n buduii da su "prikriVene". drudtveno il\/letovan-- {s1aba elastidnost donaie ponuCe racr,ne snage j pot rebe za s1:trancm radnorn snaqon "nevid-ljive" na adntnistlaiivnoj -razrnl " Stranac obidno skr:ati brrokral:ki "puti' ! I)ri jedje qranicu s tu.::istidkom v,rzon i ponudi svoje ::adne sposobncsti konJ<retnor,L posiodavcu" Ovakvo rjeiavanje r;ord.rjskog -vor.a birokracije dovodi sirance ,:lI rektno u polc;iaj ri.eclalnosri, Ilegalncst-, medjutrn, noie brti, "od kortstr', kada onoguiuje stLanor:i radnil.,u da i:o.ii*^ konkur.ira dcnaioi radnoj snaz:i. Ovo je joi jedarr pr:ii:x-r-era r''po\.rratno.l" ef ekla privj legrranog z:lloSila.,rania u uv:tetrma pl:tvatnog vlasniitva nad sredstvrma :;rcr zvccin-je, Tali janski su no-clodavci zapoil j aval i sii-an.--e "ne cino" c1a br r zbjeclLt razna d.avanja za njihlovo sccj'jainc osil-ui:an-ie i si. Sluibeni organi teiko nogrr kon rro I r ratf c,,'r.r p,,a j 3\ir.; zbog '"rlsokog s Lupnj a decen tra l.lzaci je t-.r- 1 r r ansl;+,.rr'',:<,Je . Decentra lizt rana nroi zvodnj a uvje l o\ra I a "le snaian pc irasl raznih obltka ilegalnog zapoiljar;anja u Itairj:. rrrotek i 'h goiina, Do I977 . godine cljenr se da oko 4 000 000 i jucir radr punrn rad.nin vreri,enon i11 sano djeL,:rid;:c "na crnc' " " Li takvon ajr.b t jentu lahc je strancu pfod-r j. jrt.1 na lri j iie ra-da. Za razlrku od dor:raiah radn1ka ko;:r. obar'1ja;u ne).:u d,re.la|.nost ,'na crno,' iieqaLno zanr:slen:, stLancl 5.,rr.r-a j i; posiodarrcina noquinost da odriarraii.r rrisk+ rraCnl.e uz sl;ll.nr prrjet;:;u cler:ortaci'" je. Sve vei.r 5;oi:r-ainla za si"r:rilonl rarll'on sna!crj rzv.l.adr st"rance iz nar,l,r])a1r'tb <ir;:rta 1;::.r.ri:cc1e r poso_leiu je njrhov prodcr u konk u;:'r. r: t n.i. je rr.1*.1.atncii- L. S tin na utlu odekuje se da ie ava] F-i'end \tt-rzai:i pravnc regrriiran je poloZaja radnrka nrqraanata Ll I tal i 1r ko-,ie ce Lmatr <ac cr_l j otklanjan3e tlzroka negatrvrrrh t::r-qll+i:irca lleryainosti,

Izvori:

rj o pc) j.ticr rntegracrje. ni g-ranata u SR Njenadkol i .ilrancuskoj, Raspra.,.e o nigracij ana, sv. 54, 1a'-"reb r ro31 Guarna Salveno, I claudestini, fl ponte, XI/XI1 Firenze, \974. Karxn*o-rer, Peter, Svi luppo del, capital.e ed enigrazione .rn Buropar La Gerralia FeCe r.,iIe, l{iiano, 1976.
Dokunerj

-428l4aillat,
Denis Socijalne i ekonoinske posfjedice ' recesija i1i kri-za za tadnLekonornskih ke nigrante, P-asprave o nigracijana, Sv. 30 , Za<1reb 1976.
L975.

' Pinot Fran9oise' Strani radnici u klasnoj borbi, Rasprave o nigracijama, Sv. !6' Zagreb,
Proces integracije stranaca u zenljana Zapadne
nviope
1979,

Rasprave o nigracijana, sv' 67, ' zagreb, 1980. Reyneri, Emilio, La catena nigratoria, Bologna, Un secolo

di enigrazione italiana: I376-1976, (ured. Gianfausto P'osoli)' Rona, 1978'

Eni

1 I{erlak

NEKr-

LFIII_gliE ! r- q oF]qyA]lJE ]4,1 ! qt l,evAllr] Elt ucovoRNrll oRGAlIr ZACTJA -UDRgZENO-G -RAD.A T PRTJEDp RoB

L9

r za-llqIloJqglENqE

ltrezaposlenost je jedan od ozbiljnih problema. s.kojin se suodava o, ! zalo se njezinu rjeEavanju nora priir puno odqovornije i sveobuhvatnije. njeBavanje ovog problena

tr5fa traliti u druitvenon i u privatnorn sektoru privrede' Kako su rnoguinosti zapoSljavanja u druitvenon sek'Loru prili8no iscriljene zbog trenutnih poteEkoia u kojina se nafazL, lo se sve viBe norarno okretati privatnon sektoru' to jest, osobnorn rad.u, sred.stvirna u vlasniBtvu gradjana i naloj Postojeie noguinosti za zapo5ljavanje nezaposlefriv::edi. 'rlih o orto". sektoru dosia su velike i treba ih iskorisl-iti ' Jedna od tih noguinosti, koja bi nog1a puno viSe pridonijeti zapoiljavanji nezaposlenih, jest i osniva-nje ugovornih organizacij a udrulenoq rada. rako ugovorne o::ganizacije udruienog rada i povratni* cj-r.ra i ostalim nezaposlenin rad.nicina u zenl j i pruia ju ve-. Iike ianse i noguinosti za udruiivanje rada i sredstarra' dto potvr:djuipak su one uglivnom nedcvoljno iskoriStene, je od' donoiienja jL slijedeii iokazatelji. u Jugoslaviji 130 ugovornih orgaosnovano pa sada do godin" \slA. 7up,je " 2 500 radnizaposleno kojina u lada nizacija udr,lZenog SR Hrvalrada udruienog organiza-cija ka. Po broju ugov6rnih je Zaod donolenja je Hrvatskoj SR U na 6etoi nrjestu" ska