Professional Documents
Culture Documents
nim sustavom za grijanje, uz pomo solarne energije, ne oslobaa se ugljini dioksid. Sve navedene odlike stambene jedinice govore o moguem podizanju razine kvalitete ivotnoga prostora, a primjena novih tehnologija o unapreivanju prirodnoga i socijalno-ekonomskoga okruenja u irem smislu. Soltag je energetski optimizirani dom koji ivi, die i poboljava kvalitetu ivota. To je dom koji se moe nazvati zdravim organizmom jer lovi ovjekov ritam 24 sata na
tojee graevine idealan i za nove zgrade, na primjer terasaste stambene jedinice, pojedine stambene prostore u gradovima, ali i za brodove kue na vodi. Soltag je prototip koji je razvijen i proizveden za prikazivanje i demonstraciju te ilustrira viziju buduih zgrada kao samoodrivih. Demokua u mjerilu 1:1 napravljena je u Danskoj tako da posjetitelji mogu sami iskusiti osobnosti kue. Soltag odgovara izazovu nulte potronje energije, tj. upotrebom solarne energije i poveanom upotrebom 401
Zanimljivosti gije koja se proizvodi s pomou prirodne sklonosti prozora da se ugriju i solarnim ploama koje osiguravaju toplu vodu za kuu i podno grijanje. Solarne elije proizvode elektrinu energiju koja pokree pumpe i ventilatore. vrst ventilacijski ureaj s ugraenom rekuperacijom (vraanjem) topline i mehaniki ventilator prenose toplinu iz potroenoga, zagrijanoga zraka do novoga svjeeg zraka koji se uzima izvana. Devedeset posto topline se prerauje. Strateki postavljenim dobro izoliranim prozorima, 350 mm izolacije u zidovima i 400 mm u krovu te konstrukcija koja je zrakonepropusna, bez hladnih mostova, zadravaju toplinu unutar prostora. Solarne elije od 3,5 m2 proizvode dovoljno elektrine energije za rad pumpi za sustav solarnih ploa, sustav podnog grijanja, ventilatore za pumpe za grijanje i sustav obnavljanja topline (rekuperaciju). Elektrina se energija u kui kontrolira mreom mjeraa koji crpe struju u dom kada Sunce nije u mogunosti opskrbljivati nunom energijom. Sustav solarnih elija povezan je s uobiajenom elektrinom mreom. U razdobljima slabe suneve svjetlosti, struja se crpi iz uobiajenih zaliha elektrine energije. Dodatnih 14 m2 solarnih elija moe proizvesti dovoljno elektrine energije da se pokrije cjelokupna potronja energi-
solarnih elija moe se postii potronja energije od 0 kWh/m2 za grijanje. Bit projekta je u balansiranju izmeu upijanja energije, kapaciteta izolacije i izmjene zraka. Kua je energetska stanica koju odlikuje funkcionalnost i zdrava klima unutar
prostora. Energetski sustav visoke tehnologije dobro je projektiran i uklopljen unutar kue. Dom radi sam i nezavisan je u odnosu na vanjske sustave grijanja. Nezavisna proizvodnja i odravanje grijanja postignuti su iskoritavanjem solarne ener-
402
GRAEVINAR 61 (2009) 4
Naslov rubrike je koju potroe pumpe i ventilatori zimi. To dovodi godinji balans energije na nulu. Meutim, svakodnevna potronja elektrine energije od kuanskih ureaja, osvjetljenja itd. opskrbljuje se iz vanjske elektrine mree. Krov posjeduje nov sustav zranoga grijanja koji radi u kombinaciji s pumpom za zrano grijanje. Zrak se crpi iz prostora izmeu vanjskih krovnih ploa i slojeva ispod i zagrijeva se ispod povrinskog sloja krova koji je napravljen od pocinanih materijala sa solarnim elijama. Kao nusproizvod ovaj dotok zraka rashlauje donje strane solarnih ploa i odrava im proizvodnju na optimumu. Jedan element sadri glavne instalacije i kuhinju, kupaonicu, hodnik i spavau sobu. Drugi se sastoji od blagovaonice i dnevnog boravka s otvorenim prostorom u potkrovlju. Sjeverno proelje ima vanjsku galeriju koja omoguava najlagodniji prilaz,a na jugu je balkon. optimizirani su sukladno novom nacrtu zgrade. Velike staklene povrine doputaju optimalno dnevno osvjetljenje, ali su i izazov to se tie energije. Stoga se upotrebljavaju skupovi energijski efikasnih materijala koji odgovaraju odnosu stakla i izolacijskih povrina.
Krovna je konstrukcija elini okvir s drvenim prstenastim gredama. Kuhinja i instalacijski zid ponaaju se kao pregrada s ugraenim pojedinanim elementima. Ostakljena povrina kue je 28 posto ukupne podne povrine, to je iznad standardnog postotka za normalno ostakljene povrine. Postav i broj krovnih prozora i otvora za vrata
Visoko postavljeni krovni prozori doputaju ulaz velike koliine dnevne svjetlosti. Kosa povrina omoguava dvostruko vie svjetlosti od vertikalnoga proelja tako da su kose krovne povrine idealni izvor svjetlosti. Krovni su prozori uklopljeni u krovnu konstrukciju. Najvee prozorske povrine u kui gledaju na jug. Ovi juno okrenuti 403
Zanimljivosti krovni prozori su standardni proizvodi koji osiguravaju velik prolaz suneve svjetlosti. Upotrijebljeni prozori putaju energiju u kuu, ali i ograniavaju gubitak topline. Prema sjeveru, gdje je pasivna suneva toplina ograniena, krovni su prozori dobro izolirani i postavljeni tako da unose svjetlost i zadravaju toplinu. Nisko postavlje ni krovni prozori koji su okrenuti na sjever izmeu troslojnoga stakla imaju plemeniti plin (npr. argon). Stambena jedinica ima kuni kontrolni ureaj kojim se prozori (proputanje svjetla, topline, zraka, temperature u prostoru) mogu regulirati bilo daljinskim upravljaem bilo raunalnim programom. Prozori imaju vanjsku zatitu od sunca. Soltag prikazuje pravce i smisao multidisciplinarnog razvitka. Funkcije graenja e dopunjavati jedna drugu i proizvoditi nove kombinacije visoke inteligencije, potpune snage i kvalitete. Iskoritavajui Sunce, svjetlost i zrak stvorit e se zdrave kue koje su same sebi dovoljne, a ujedno su bez CO2. T. Vrani
IZVOR: www.buildmagazin.com
404
GRAEVINAR 61 (2009) 4