SOCIOLOGIJA: 01 Sociologija je znanost koja prouava drutva i naine na koje ta drutva oblikuju ponaanje, vjerovanja i identitet ljudi.

02 Drutveno djelovanje djelovanje orijentirano s obzirom na djelovanje drugih ljudi, radi utemeljenja strukture drutva, a time reda i poretka. 03 Drutvena stru tura ureen skup odnosa meu ljudima u drutvu. Sastoji se od: PO O!"#" i $ O%", &'$()*+,-. %'$P" i O'%",-/"0-#", te -,S)-)$0-#". 0! "i ro i #a ro sociologija su osnovne podijele so1iologije. 2akroso1iologija prouava velike drutvene sustave 3preko 4unk1ionalistikog i kon4liktnog pristupa5, dok mikroso1iologija prouava ljudske meuljudske odnose u malim sustavima 3preko interak1ionalistikog pristupa5. Ovisne su jedna od drugoj. 0$ Sociolo a %itanja: &injeni'na pitanja koja se odnose na injeni1e u so1iolokim pro1esima i pojavama 3naje6e radi statistike5 (o#%arativna pitanja radi usporedbe, da bi smo neke drutvene pojave mogli poop6iti7generalizirati i svrstati u kategorije )a*vojna pitanja koja slu8e za odreivanje opsega i smjera drutvenih promijena +eorijs a slu8e za objanjenje empirijski dobivenih injeni1a 0, +eorijs e %ers%e tive op6enita stajalita o drutvu. 'azliite perspektive predstavljaju razliite naine razumjevanja drutva, ali nijedna perspektiva ne mo8e dati potpunu istinu o njemu 3ali se mogu kombinirati5. ,ajpoznatije su 4unk1ionalistika, kon4liktna i interak1ionalistika perspektiva. 0- .un cionalisti' i %ristu% promatra drutvo kao sustav dobro usklaenih elemenata, pri emu svaki element 3pojedina15 ima svoju 4unk1iju. Oni vjeruju: to bolje drutvu, to bolje pojedin1u i obratno. )emelji se na: redu, miru, poretku, stabilnosti, usklaenosti i suglasnosti 0/ (on0li tni %ristu% promatra drutvo kao oblik sukoba, zbog domina1ije manjine nad ve6inom. Sukobe gledaju kao izvor drutvenih promjena. 01 Intera cionalisti' i %ristu% prouava meudjelovanje izmeu pojedina1a. )emelji se na injeni1i da drutvo stvaraju i mjenjaju pojedin1i interak1iom 3meudjelovanjem5. )o je glavni pristup mikroso1iologije.

10 (ultura 1jelokupno drutveno nasljee neke skupine ljudi. Sastoji se od tri skupa jedinstvenosti74enomena: a5 proizvoda, orua, tehnologije b5 obraza1a ponaanja 15 zajednikih vrijednosti, vjerovanja, pravila 11 2na'aj e ulture: 9 )emelji se na simbolima 3simboli su mehanizam spremanja i prenoenja in4orma1ija5 9 ,auena je 3kultura se prenosi5 9 /ajednika je 3pojedni1i se prilagoavaju kulturi5 9 $smjerena je irenju 3komulativna je5 9 ,eprestano se mijenja 12 )a*li a i*#e3u si#4ola i *na a znak je 4iksan, te ima isto znaenje u svakoj kulturi, dok su simboli za svaku kulturu jedinstveni 3esto isti simboli u dvije kulture imaju razliito znaenje5. 13 Je*i kulture. je sredstvo kojim predstavljamo svijet oko sebe. On je najbitnija komponenta

1! 5or#e su pre1izna pravila o ponaanju u razliitim situa1ijama, jedinstvena u svakoj kulturi. &ijele se na: :O ;<"=S, 2O'+S, /";O,+ 3detaljnije u knjizi5. 1$ 6rijednosti su apstraktne ideje o tome to je ispravno. Slu8e kao mjerilo za dobro7loe, lijepo7ru8no, itd. . /a razliku od normi, ne iznose direktno to je prihvatljivo7neprihvatljivo ponaanje. #edinstvene su u svakoj kulturi. 1, (ulturne univer*alije su organizirani i trajni obras1i drutvenog 8ivota prisutni u svim drutvima. One su: jezik, glazba, ples, umjetnost, prehrambeni tabui, pogrebni obredi, prava vlasnitva, vjerski obiaji ... 1- 7tnocentri*a# je prosudba tue kulture prema standardima nae 3proizlazi iz pretpostavke da je na nain 8ivota jedini normalan i ispravan5. (ulturni relativi*a# je promatranje dijela kulture sa stajalita te kulture 3on ne pita je li neka znaajka moralna ili ne, nego kakvu ulogu ima u 8ivotu drutva5. 1/ Su4 ultura je skup normi, vrijednosti i obraza1a ponaanja to razlikuje grupu ljudi od ostalih lanova drutva 3to je varija1ija unutar dominantne kulture5. (ontra ulturu ine norme, vrijednosti i stil 8ivota u potpunom raskoraku7proturjenu sa dominantnom kulturom. ;ontrakulturene grupe odba1uju mnoge standarde ire kulture. 11 Socijali*acija je slo8en pro1es uenja kojim interak1ijom sa svojom drutvenom okolinom usvajamo znanja, stavove, vrijednosti i ponaanja prijeko potrebna za sudjelovanje u 8ivotu drutva. 20 Drutvena uloga je niz normi, odnosno kulturno de4iniranih prava i obveza kojima je obvezan pojedina1 na odreenom so1ijalnom polo8aju. Ja* idealne i 4iljs e druvene uloge je razlika izmeu onoga to bi ljudi trebali initi i izmeu onoga to ljudi ine. )o malo odstupanje od idealne uloge se ne uzima kao neuspjeh. 21 5a%etosti i %ro4le#i ljudi u i*vravanju nji8ovi8 uloga mogu biti uzrokovani slabim intelektualnim sposobnostima, pshihikim problemima, odbijanjem pojedin1a da se prilagodi, a problemi koje sama uloga stavlja pred izvoaa jest nejasno ili nedovoljno de4inirana uloga. Primjer on0li t uloge je trgova1 koji prodaje robu nekome iz obitelji, tad ne 8eli zaraivatina raun svoje obitelji, a kao trgova1 njegov je posao izvui odreenu zaradu iz posla.

22 +i%ovi socijali*acije su 9)I"A)5A koja se ostvaruje u prvim godinama 8ivota, a sastoji se od uenja govora, razvoja misaonih sposobnosti> S7(:5DA)5A koja zapoinje u kasnijem djetinjstvu kad se interak1ijom sa drugim osobama usvajaju detaljnija znanja o ulogama van obitelji> A5+ICI9A+I65A koja je usmjerena na budu6e uloge nekog pojedin1a> )A26OJ5A so1. u kojoj se pojedina1 prilagoava okolnostima nove 8ivotne uloge> O;)5:+A so1. u kojoj dje1a ue svoje roditelje znaajkama kulture 3zbog brzine drutvenih promjena5> )7SOCIJALI2ACIJA potpuno uenje novih obraza1a ponaanja zbog promjene uloge 3bolni1e, vojska, osobe koje za 8ivota postanu invalidi5. 23 &i#4enici <agensi= socijali*acije su: obitelj, kola, grupa vrnjaka, masovni mediji, grupe kojima se pridru8imo za 8ivota 3religijske organiza1ije, drutveni pokreti, ...5. 2! Socijalna norme. ontrola je skup sredstava kojima se nastoji osigurati da ve6ina lanova potuje

2$ San cija je svaka reak1ija drugih na ponaanje pojedin1a ili grupe koja za 1ilj ima osiguranje potivanja normi. &ijele se na %o*itivne 3nagrada za kon4ornost5, negativne 3kazna za ponaanje koje odstupa od normi5, 0or#alne 3kad imamo odreeno tijelo koje odreuje usklaenost ponaanja s normama5, ne0or#alne 3manje organiziranije i spontanije sank1ije5. 2, Devijantnost je ponaanje koje iznad prihvatljive mjere odstupa od normi to ih ve6ina lanova skupine ili drutva prihva6a. .un cije devijantnosti su: promicanje drutvene konformnosti 3slu8i zadr8avanju ve6ine u okviru pravila ponaanja5, uvrivanje drutvenih normi 3npr. protivljenje progonu vjeti1a u srednjem vijeku5, samoosnaenje grupa 3zajedniki neprijatelj 3devijant5 potie skupne osje6aje i uvr6uje grupnu solidarnost5, kataliziranje promjene 3osporavanje zakona ili norme koja je neispravna, tj. poti1anje promjene5. 2- Ano#ija oznaava teku prilagodljivost ljudi tijekom brzih so1ijalnih promjena 3nove norme su nejasne ili nedovoljno odreene5. ?esto dolazi do devijantnog ponaanja. 2/ "ertonova ti%ologija na'ina 3kojima se pokuava posti6i kulturno prihva6en 1ilj kulturno prihva6enim ili ne prihva6enim sredstvima5: Konformnost 3ljudi prihva6aju i kulturno de4inirane 1iljeve i institu1ionalizirana sredstva5, Inovacija 3drutveno prihva6anje 1iljeva, ali naputanje dozvoljenih sredstava5, Ritualizam 3naputanje ili zanemarivanje 1iljeva, ali ostajenje pri drutveno prihva6enim sredstvima5, Povlaenje 3odba1ivanje i prihva6ene 1iljeve i odobrena sredstava, te ih zamjenjuju novim normama5. 21 Si#4oli' i intera cioni*a# je interpretiranje 4izikih podra8aja 3zvukova, slika, ...5 u simbole kojima pridru8ujemo znaenje, te se ponaamo na osnovi toga 3npr. na osnovi izgleda i kakvo6e koulje mo8emo mnogo zakljuiti o drutvenom polo8aju njezina vlasnika5. +8o#asov teore#: @"ko ljudi de4iniraju situa1iju kao realnu, ona je realna u svojim posljedi1amaA 3upozorava nas da ljudi ne reagiraju samo na objektivne znaajke neke situa1ije, nego i na znaenje koje situa1ija ima za njih5. 30 Dra#atur i %ristu% konstruiranje nede4iniranih situa1ija simbolikom komunika1ijom 3promatranje drutvenog 8ivota kao kazalita u kojem smo svi istovremeno i glum1i i publika5. 31 7tno#etodologija je prouavanje naina i postupaka 3metoda5 koje obini ljudi u svakodnevnom 8ivotu koriste da bi dali smisao onome to drugi ine ili ka8u. 32 +eorija socijalne ra*#jene opisuje na odnos s drugim ljudima preko trokova, nagrada i pro4ita 3pro4it je nagrade minus trokovi5. 'azmjenjuju se materijalna 3nova1, darovi ...5 i drutvena dobra 3osje6aji, sigurnost, in4orma1ije5. (to vie pojedni1i nude, ve6a je potra8nja za njihovim drutvom.

33 (ole tivno %onaanje spontano i nestrukturirano ponaanje ve6eg broja ljudi koje odstupa od prihva6enih normi. 'azlika u odnosu na drutvene grupe: 9 Ograniena socijalna interakcija. ?lanovi grupe su u izravnoj, uestaloj i dugotrajnoj interak1iji, a kod kolektivnog ponaanja imamo samo ogranienu i privremenu interak1iju 9 ejasne socijalne granice. ,ema de4iniranih lanova kao kod grupa. 9 !la"e i nekonvencionalne norme. %rupe imaju vrstu strukturu i norme, dok kod kolektivnog ponaanja nema strukture, a ponekad se uspostavljaju nekonven1ionalne norme. 3! Glasine su neprovjerene in4orma1ije koje se prenose ne4ormalno 3@od usta do ustaA5. Slu8e stvaranju de4ini1ije nejasne stvranosti. "oda je iroko prihva6anje neke novosti u nekoj s4eri 8ivota 3umjetnosti, govoru, arhitekturi, ...5. 3$ 9o#a#a> #asovna 8isterija i %ani a su obli1i kolektivnog ponaanja s moguim ozbiljnijim drutvenim posljedi1ama 3ira1ionalno ponaanje povezano s neutemeljenim vjerovanjima, glasinama i strahovima5. 3, Go#ila je privremeno okupljanje ve6eg broja ljudi koji imaju zajedniko sredite pozornosti i utjeu jedni na druge. Po .erbertu Blumeru razlikujemo: 9 Slu'ajnu go#ilu traje najkra6e i najmanje je organizirana. ,jeni lanovi dolaze i odlaze pridaju6i samo trenutnu pozornost zbivanjima koja su potakla na stvaranje gomile 3npr. sviranje ulinog glazbenika5. 9 (onvencionalnu go#ilu okuplja se planirano i regularno 3npr. publika u kazalitu, ljudi okupljeni na predavanju, ...5. 9 7 s%resivna go#ila okuplja se zbog 8elje za uzbuenjem ili u8itkom sudionika 3npr. 3ro1k5 kon1erti5. 9 A tivna go#ila pozornost sudionika usmjerena je na tono odreen 1ilj. ,jihovo ponaanje esto poprima agresivne i ruilake znaajke 3tad se gomila pretvara u rulju5. 3- 2na'aj e go#ile: 9 Sugesti4ilnost pojedina1 je u gomili podlo8niji utje1aju nego u redovnom drutvu, i spremniji je ponaati se mimo drutveno prihva6enih normi. 9 Deindividuali*acija pojedina1 u gomili esto gubi osje6aj osobnog indentiteta i odgovornosti, pa ini stvari koje ne bi inio da je okru8en poznani1ima. 9 Osje?aj neranjivosti @sudioni1iA gomile esto stjeu dojam da su mo6ni i nepobjedivi, pa su skloniji nasilju, vandalizmu, kraama i slinom. 3/ Siste#i drutvene strati0i acije: 9 )o%stvo sistem ekstremne nejednakosti u kojem pojedina1 doslovno posjeduje druge ljude. 'obovi su znali biti bez ikakvih prava ili su imali polo8aj 3nepla6enog5 sluge 3iznimke su antika %rka i 'imsko 0arstvo5. 9 (aste kao pojam oznaava sna8nu segrega1iju 3odvojenje5 dviju ili vie etnikih ili rasnih grupa. $ -ndiji je usko povezan sa hinduistikim vjerovanjem u reinkarna1iju 3pojedin1i koji ne potuju rituale i du8nosti svoje kaste zauzet 6e u sljede6oj reinkarna1iji ni8i polo8aj 3kastu5. /a 8ivota se ne mo8e prelaziti iz kaste u kastu, a interak1ija izmeu kasta je minimalna. 9 Stale@i uglavnom nastaju tamo gdje postoji aristokra1ija plemenita podrijetla. Stale8i su zakonski odreeni, ali ne postoje tako vrste grani1e meu stale8ima kao meu kastama. )ijekom 8ivota je mogu6 prelazak iz stale8a u stale8. 9 (lase su velike skupine ljudi koji imaju sline ekonomske resurse, to sna8no utjee na njihov nain 8ivota. ,e postoje 4ormalne grani1e izmeu klasa, i pripadnost klasi je barem djelomi1e individualno postignuta. 31 .un cionalisti' e teorije strati0i acije ljudi na drutveno va8nim polo8ajima 3medi1ina, pravo, ...5 dobivaju odreene nagrade 3polo8aj u drutvu, nova1, ...5, a to ostalim ljudima slu8i kao motiva1ija da izdr8e dugotrajno kolovanje i da ta mjesta ne ostanu prazna.

!0 "arAova teorija strati0i acije strati4ika1ija proizlazi iz stalne borbe za oskudne resurse meu pojedin1ima i grupama. ;apitalisti 3vlasni1i nad sredstvima za proizvodnju5 izrabljuju radnike, jer radni1i proizvode vie nego to nadni1om dobiju zauzvrat. 2arCov osnovni model je zasnovan na dvije meusobno suprotstavljene grupe vlasnika i nevlasnika. !1 Di#en*ije strati0i acije %o "aAu Be4eru <tri drutvena %oret a=: 9 7 ono#s i %oreda odnosi se na nain raspodjele ekonomski dobara i usluga u drutvu 3to odreuje nejednakost skupina, koje <eber naziva klasama5. 9 Socijalni %oreda odnosi se na nain raspodjele so1ijalnog potovanja, ugleda, poasti i priznanja u drutvu 3drutveni presti85. 'azlike u statusu ovise o subjektivnim vrednovanjima drutvenih razlika. 9 9oliti' i %oreda odnosi se na nain raspodjele politike mo6i u drutvu. !2 +konomska mo6 pojedin1a jedna je od uzronih komponenata koje odreuju @ivotne anse tog pojedin1a 3nejednakosti u 8ivotnim ansama su u ve6oj ili manjoj mjeri uvjetovane razlikama u vlasnitvu i tr8inom polo8aju5. &ruga uzrona komponenta je statusna situacija ljudi razliitih skupina imaju razliiti stil 8ivota, a presti8 koji se u zajedni1i daje odreenom stilu 8ivota osnova je za razliite 8ivotne anse. !3 Socijalna %o retljivost 3pomi1anje grupa ili pojedina1a izmeu razliitih so1ioekonomskih polo8aja5. 9 6erti alna #o4ilnost pove6anje ili smanjenje bogatstva, presti8a ili mo6i neke grupe ili pojedin1a 9 Cori*ontalna <lateralna= #o4ilnost kretanje u prostoru 3selidba u drugi grad ili regiju, ili migra1ija u inozemstvo5. !! "o? je vjerojatnost da 6e pojedina1 ili grupa uspjeti nametnuti i provesti svoju volju, ak i usprkos otpora drugih. 6last je vjerojatnost da 6e se odreene osobe pokoriti naredbi odreenog sadr8aja. Razlika izmeu mo6i i vlasti jest u tome to vlast pretpostavlja odreen stupanj pokoravanja i pristanka, dok se mo6 mo8e zasnivati na pukoj prisili. !$ +ri ti%a legiti#ne vlasti %o Be4eru: 9 +radicionalna prihva6a se jer je @oduvijek takoA. egitimnost se temelji na svetosti prastarih obiaja i nepisanim pravilima. 9 (ari*#ats a temelji se na vjerovanju podanika u iznimne i nadnaravne osobine voe 3karizma bo8ji dar5. 9 )acionalnoDlegalna temelji se na pravilima i pro1edurama koje odreuju prava i obveze podanika i osoba na vlasti. !, Dr@ava je skup drutvenih organiza1ija i institu1ija koji na odreenom teritoriju posjeduju monopol primjene sile. /naajke: 9 9oliti' i a%arat vlasti E institu1ije poput parlamenta ili kongresa, te inovnike javne uprave. 9 Suverenitet E vlast na odreenom teritoriju. !- De#o racija je vladavina naroda 3od naroda i za narod5. &va tipa demokra1ije: 9 9redstavni' a de#o racija odluke donose samo predstavni1i izabrani za tu svrhu. 9 I*ravna <dire tna= de#o racija odluke donose svi oni koji su za njih direktno zainteresirani. !/ Drutvene i ulturalne %ret%ostav e de#o racije su: razina ekonomskog razvitka, kontrola dr8avne mo6i, nepostojanje temeljnih razdora, doputenje kritike, pristup in4orma1ijama, podjela vlasti. !1 (ara teristi e totalitari*#e %o Carlu .riedric8u:

9 9 9 9

+otalitaristi' a ideologija koja uspostavlja univerzalne 1iljeve koje trebaju svi prihvatiti. Jedna stran a koja se poziva na tu ideologiju, a njeni lanovi su na vrhu drutva. +ajna %olicija koja pronalazi i ka8njava neprijatelje re8ima. 9ot%una ontrola nad ekonomijom, sredstvima masovnog priop6avanja i vojskom.

$0 +eorije elite: 9 6F 9aretova: smatra da iznimno sposo"ni ljudi ine drutvenu elitu. $ politi1i elitu dijeli na vladajuu i nevladajuu 3znanstveni1i, sportai, ...5. S vremenom opadaju sposobnosti pripadnika vladaju6e elite, pa dolazi do smjene vlasti @1irkula1ije elitaA. 9 GF "oscina: superiornost elita proizlazi iz njihove organiziranosti, pa zbog toga imaju mnogo ve6e izglede vladati 3politika klasa5. 9 BF "illsova: smatra da je elita 3S"&9a5 sastavljena od tri dijela: ekonomskog, politikog i vojnog, a oni su povezani zajednikim interesima. $1 5eo#ar sisti' e teorije #o?i: problemi politike vlasti su problemi ekonomske vlasti, zato dr8ava titi kapitaliste 3tj. one koji imaju najve6u ekonomsku mo65. &r8ava ima samo @relativnu autonomijuA 3zakoni o zapoljavanju, zatita okolia, ...5 naspram kapitalistike klase. $2 9luralisti' e teorije #o?iF Postoji mnotvo interesnih grupa koje svojim razliitim zahtjevima utjeu na vlast, ograniavaju6i tako potpuni utje1aj bilo koje grupe ili klase na politiki 8ivot. Svaki punopravni graanin drutva ima neku koliinu mo6i, a ako se udru8i sa istomiljeni1ima, ta mo6 tada ima svoju politiku te8inu. $3 9oliti' e stran e <%artije= su organiza1ije usmjerene na osvajanje legitimne kontrole nad dr8avnom vlasti izborima. Svaka stranka promie interese 3ekonomske, klasne, religijske, rasne, ...5 odreene drutvene skupine u politikom 8ivotu.