You are on page 1of 21

TERMOTEHNIKA I ENERGETIKA

-SEMINARSKI RAD-

ENERGIJA BIOMASE I BIOGASA

www.BesplatniSeminarskiRado i.!om

"

Sadraj:
Sadraj:......................................................................................................................................2 1. Uvod.......................................................................................................................................3 2. Energija Biomase.................................................................................................................. #."." Biomasa i$ dr ne ind%stri&e........................................................................................' #.".# (ol&opri redna )iomasa..............................................................................................' #.".* Ener+etski $asadi........................................................................................................' #."., Biomasa sa -armi .i otin&a........................................................................................./ #.".' Bio+ori a..................................................................................................................../ #."./ Gradski otpad............................................................................................................./ #.# (rimarne te0nolo+i&e o)rade )iomase.............................................................................../ #.#." Me0ani1ka prerada.....................................................................................................2 #.#.# Bio0emiska prerada....................................................................................................3 #.#.* Termi1ko-0emi&ska prerada.......................................................................................4 3. !ori"#enje$ %rednos&i i nedos&a'i energije (iomase.........................................................1) *." (oten!i&ali kori56en&a )iomase % Sr)i&i..........................................................................."# . Biogas...................................................................................................................................1 ,." Nastanak i primena )io+asa............................................................................................", ,.# 7rste )io+asa..................................................................................................................."/ ,.#." Deponi&ski +as.........................................................................................................."/ ,.#.# Bio+as i$ pol&opri rede............................................................................................"2 slika '. toplotne rednosti neki0 pol&opri redni0 k%lt%ra....................................................."3 ,.#.* Bio+as i$ dr eta........................................................................................................"3 ,.#., Bio+as i$ otpadni0 oda..........................................................................................."4 *. +a,-j./a,.............................................................................................................................2) 0. 1i&era&.ra:...........................................................................................................................2)

1. Uvod
O)no l&i i i altemati ni i$ ori ener+i&e8 od ko&i0 s% po&edini sas im no i8 a neki se koriste e6 d%.e remena8 o)%0 ata&% -otonaponske sisteme8 toplotne kolektore8 etropoten!i&al8 odeni poten!i&al8 +eotermalni poten!i&al8 )iomas%8 +ori ne 6eli&e8 itd. Neki od o i0 i$ ora omo+%6a a&% pro-ita)iln% proi$ odn&% elektri1ne ili termo ener+i&e8 dok s% po&edini &o5 % ek % ra$ o&no& -a$i8 pa se n&i0o a komer!i&alna primena tek o1ek%&e. 9a&edni1ka karakteristika s i0 o)no l&i i0 i alterati ni0 te0nolo+i&a karakteri5e relati no isok stepen po1etne in esti!i&e8 ali i n&i0o a kasni&a niska operati na !ena. Sa dr%+e strane8 pra a !ena kon en!ionalni0 elektrana o)i1no ni&e pra ilno i$ra1%nata8 kao ni predsta l&ena na pra ilan na1in. Tre)a napomen%ti da i dal&e posto&e )ro&ne dr.a ne s%) en!i&e $a te0nolo+i&e prerade i kori56en&a na-te8 n%klearne elektrane8 termoelektrane8 kao i prate6e te0nolo+l&e. Med%tim8 kako o)no l&i i i$ ori ener+i&e ima&% $natno ni.% operati n% !en% % pore:en&% sa kon en!ionalnim i$ orima ener+i&e8 %k%pna !ena ener+i&e po ol&ni&a &e na osno % anali$e te0nolo5ki0 !ikl%sa8 a pose)no sa ekolo5ko+ aspekta. Naime8 a.an aspekt o)no l&i i0 i$ ora ener+i&e predsta l&a n&i0o ne$natan %ti!a& na .i otn% sredin%8 te s% sa to+ aspekta mno+i od n&i0 ekonomski konk%rentni kon en!ionalnim te0nolo+i&ama proi$ odn&e ener+&&e. O a& aspekt &e eoma a.an pri ra$matran&% ener+etske sit%a!i&e % Sr)i&i8 +de termoelektrane dominira&% % ener+etsko& proi$ odn&i. ; pore:en&% sa ostalim te0nolo+i&ama proi$ odn&e elektri1ne ener+i&e8 ind%stri&e )a$irane na o)no l&i im i$ orima ener+i&e )ele.e na& e6i pri redni rast % posledn&i0 5est +odina. Nekad pr i i na&stari&i i$ or ener+i&e ko&i s% l&%di koristili8 )iomasa &e danas o)no l&i i i$ or ener+i&e ko&i se 5iroko koristi i ko&i prinosi $a5titi na5e okoline8 kao i +eneralno8 ot aran&% no i0 radni0 mesta i %k%pnom ra$ itk% +rado a8 op5tina i !ele dr.a e.

2. Energija Biomase
Biomasa &e na&stari&i i$ or ener+i&e ko&i &e 1o ek koristio i predsta l&a $a&edni1ki po&am $a )ro&ne8 na&ra$li1iti&e proi$ ode )il&no+ i .i otin&sko+ s eta. Konkretno posto&e ra$li1ite e-ini!i&e )iomase8 ali kao osno na mo.e da se na ede direkti a EU i Veda Evrope: Biomasa &e de-inisana kao )iora$+radi i delo i proi$ oda8 otpada ili ostataka i$ pol&opri rede8 5%mski otpad i otpad srodni0 ind%stri&a kao i )iora$+radi i delo i ind%stri&sko+ i +radsko+ otpada.

2.1 2ode-e (iomase


; $a isnosti od a+re+atno+ stan&a8 )iomasa se mo.e podeliti na< = rst% >)riketirana )imasa8 peletirana )iomasa? Te1n% >)ioetanol8 )iometanol i )iodi$el? Gaso it% >)io+as8 deponi&ski otpad...?. (rema siro ini ko&% koriste $a do)i&an&e odre:en&e )iomase data &e slededa podela< )iomasa i$ dr ne ind%stri&e@ pol&opri redna )iomasa@ ener+etski $asadi@ )iomasa sa -armi .i otin&a@ )io+ori a@ +radski otpad.

2.1.1 Biomasa i3 drvne ind.s&rije Biomas% i$ dr ne ind%stri&e 1ine osta!i i otpad pri re$an&%8 )r%5en&%8 )lan&an&% kao i pri dr%+im rstama o)rade dr eta. Biomas% i$ dr ne ind%stri&e koristimo kao +ori o % kotlo ima i kao siro in% $a proi$ odn&% )riketa. =esto &e otpad ko&i optere6%&e poslo an&e dr ni0 ind%stri&a mno+o &e-tini&e i k alitetni&e +ori o od 5%mske )iomase >osta!i i otpad i$ dr ne ind%stri&e do)i&en kao posledi!a kori56en&a 5%ma >*"A teritori&e Sr)i&e?8 dr eda $a +radi n% i o+re&n% komponent%?8 a tako:e &e daleko opra dan&i&e $a kori56en&e ne+o -osilna +ori a. Osno ne karakteristike pri %potre)i dr ne )iomase kao ener+enta iste s% kao kod s ako+ +ori a< 0emi&ski sasta 8 toplotna mo68 temperat%ra samo$apal&en&a8 temperat%ra sa+ore an&a8 -i$i1ka s o&st a ko&a %ti1% na toplotn% mo6 >npr. +%stina8 la.nost i dr?. Osno na eli1ina $a prora1%n ener+i&e i$ odre:ene koli1ine dr eta &este n&e+o a toplotna rednost >mo6?. Na& e6i %ti!a& na n&% ima la+a > la.nost8 %deo la+e?8 potom 0emi&ski sasta 8 +%stina i $dra ost dr eta. 9a na5e podne)l&e a.no &e %t rditi i rst% dr eta8 radi odre:i an&a n&e+o e toplotne rednosti8 da li &e listopadno ili 1etinarsko8 odnosno t rdo ili meko8 &er &e %deo po&edini0 sasto&aka pri tome ra$li1it8 kao i materi&a ko&a se mo.e koristiti kao +ori o.

2.1.2 2o-jo%rivredna (iomasa (ol&opri redn% )iomas% 1ine osta!i +odi5n&i0 k%lt%ra kao to s%<slama8 k%k%r%$o ina8 oklasak8 sta)l&ike8 l&%ske8 ko5ti!e. 9a Sr)i&% )i pose)no )ila interesantna %potre)a ostataka i otpadaka i$ pol&opri rede % !il&% do)i&an&a ener+i&e8 toplotne a i elektri1ne8 pl%s ako se $na da &e '3A teritori&e pod o)radi im po r5inama. Isk%st a i$ ra$ i&eni0 $eml&a8 % E ropi pose)no Danske8 poka$%&% kako se radi o rednom i$ or% ener+i&e ko&i ne )i tre)ao $anemariti. Sledi primer8 nakon )er)e k%k%r%$a na o)ra:enom $eml&i5t% osta&e k%k%r%$o ina8 sta)l&ika sa li56em. B%d%6i da &e prose1ni odnos $rna i mase '*A prema ,2A8 proi$ila$i kako )iomase ima pri)li.no koliko i $rna. Iako &e neosporno kako se nastala )iomasa mora pr enst eno ra6ati %$eml&%8 prepor%1%&e se $aora an&e *BA'BA te mase8 5to $na1i da $a ener+etsk% primen% osta&e na&man&e *BA. To predsta l&a $na1a&n% koli1in%8 a sa adek atnim tretiran&em te koli1ine )iomase mo+lo )i se p%no %5tedeti 8 &er ako se ta ener+i&a iskoristi $a o+re $imi ili $a s%5en&e pol&opri redni0 k%lt%ra i sl. ;5tedela )i se ener+i&a ko&a se do sad koristila $a t% nam&en%. (ro!enat od *BA iskoristl&i osti )iomase k%k%r%$o ine sa &edne strane se mo.e 1initi mali8 ali $a pol&opri redna podr%1&a kao 5to s% Sem)eri&a8 7o& odina i dr. +de se +odi5n&a proi$ odn&a k%k%r%$a meri % stotinama 0il&ada tona to predsta l&a &ako eliki i$ or ener+i&e. 2.1.3 Energe&s,i 3asadi Bil&ke )o+ate %l&em ili 5e6erom8 % elikim koli1inama >%+l&enik C?8 kao 5to s%< )r$orast%6e dr e6e i kineske trske s +odi5n&im prinosom od "2 tona po 0ektar% e%kalipt%s s prinosom *' tona s% e materi&e po 0ektar% $elene al+e s prinosom od 'B tona po 0ektar% )il&ke )o+at %l&em ili 5e6erom % Sr)i&i se na& e5i prinosi posti.% s topolama8 r)ama i &a)lanima. S o&st a o ak i0 ener+etski $asada s% < kratka oplodn&a8 eliki prinosi. Kori56en&e otpadni0 oda8 +no&i a i talo+a > e+eta!i&ski -ilteri?. I$)e+a an&e i5ko a % pol&opri redno& proi$ odn&i. Na toplotn% mo6 nedr ne )iomase pod&ednako %ti1% %deo la+e i pepela.;deo pepela % nedr nim )il&nim osta!ima mo.e i$nositi i do #BA pa $na1a&no %ti1e na toplotn% mod. Generalno8 s%pstan!e ko&e 1ine pepeo nema&% nikak % ener+etsk% rednost.

'

2.1. Biomasa sa 4armi ivo&inja I$met .i otin&a >anaero)na ra$+radn&a % di+estor%?8 spal&i an&e le5ina >npr.prera:i a1ke -arme?. Ne+de oko ""B tona sta&n&aka >sta&sko :%)ri o? i #'B tona k%k%r%$ne sila.e +odi5n&e &e do ol&no da se do)i&e oko osam miliona kilo atDsati str%&e8 5to &e %5teda oko "/BBB tona li+nita pl%s8 ne osta&e elika koli1ina 5tetno+ pepela. Bio+as &e me5a ina metana CH, >,BA2'A?8 %+l&en dioksida CO# >#'A/BA? i otprilike #A ostali0 +aso a > odonika H#8 s%mporo odonika H#S8 %+l&en monoksida CO?. Bio+as &e oko #BA lak5i od a$d%0a i )e$ mirisa i )o&e. Temperat%ra $apal&en&a m% &e i$meE% /'BBC i 2'BBC8 a +ori 1isto pla im plamenom. N&e+o a kalori&ska rednost &e oko #B MFDNm* i +ori sa oko /BAom e-ikasno56% % kon en!ionalnim )io+asnim pe6ima. Fedan i po k%)ik )io+asa &e ra an sa &ednim k%)ikom prirodno+ +asa8 ko&i % o$imo. Fedan 0ektar k%k%r%$ne sila.e do ol&an &e $a proi$ odn&% "BBBB k%)ika )io+asa8 od ko&e+ nasta&e preko #BBBB kilo atDsati str%&e8 a to &e do ol&no $a oko pet doma6insta a na +odi5n&em ni o%. Ne+de oko 'BBBBB 0ektara ra$ni0 )il&aka dalo )i sna+% oko "BBB MG8 5to &e % sra$meri proi$ odn&e &edne $na1a&ni&e elektrane.

2.1.* Biogoriva Etanol >alko0olno +ori o? nasta&e 0idroli$om molek%la skro)a en$imima % 5e6er% ko&i -ermentira % alko0ol >5e6erna trska8 k%k%r%$8 dr o8 pol&opri redni osta!i ?. 9a proi$ odn&% metanola mo+% se koristiti siro ine s isokim %delom !el%lo$e kao 5to &e dr o i neki osta!i i$ pol&opri rede. Siro ina se na&pri&e kon ert%&e % +aso iti meE% proi$ od i$ ko&e+ se do)i&e metanol. Biodi$el nasta&e esteri-ika!i&om )il&ni0 %l&a s alko0olom >%l&ana repi!a8 s%n!okret8 so&a8 palme?8 kao i i$ otpadni0 %l&a i masti8 pro!esom transestri-ika!i&e %$ pris%st o katali$atora. Mo.e se koristiti ne$a isno ili % me5a ini sadi$elom do)i&enim ra-ina!i&om siro e na-te i to % )ilo kom odnos%. ; $a isnosti od %dela )io+ori a % me5a ini8 )iodi$el se na$i a B"BB >1ist8"BBA )iodi$el?8 B#B >#BA )iodi$el i 3BA -osilni di$el?8 B' >'A )iodi$el i 4'A -oslini di$el?8 itd. ; sr)i&i &e #BB2 potro5eno oko "8,miliona tona di$ela +ori a. (odataka o proi$ odn&i )iodi$ela nema8 a nema ni podataka o potro5n&i )iodi$ela. (ro!en&%&e se da potro5n&a )iodi$ela 1ini man&e od B8'A potro5n&e di$ela % Sr)i&i #BB3. 2.1.0 Grads,i o&%ad Gradski otpad predsta l&a $eleni deo re!iklirano+ k%dno+ otpada8 )iomasa i$ parko a i rto a8 m%l& i$ kolektora otpadni0 oda. Gradski otpad $a0te a elike in esti!i&ske tro5ko e8 ono predsta l&a redno +ori o ko&e sadr.i $na1a&ne kalori1ne rednosti8 pa &e n&e+o o $)rin&a an&e metodom deponiran&a i )iolo5kom ra$+radn&om 5tetno % s akom po+led%. Danas se koriste tri na&$ast%pl&eni&e te0nolo+i&e sa+ore an&a otpada na re5etkama proi$ oEa1a Martin8 7on Roll i KeppelSe+0ers. Te0nolo+i&a sa+ore an&a otpada na re5etkama &e tren%tno na&rasprostran&eni&a te0nolo+i&a $a termi1k% o)rad% otpada8 a koristi se i5e od stotin% +odina. E-ekti % $a5titi .i otne sredine s% i +la ne preprerke8 ali i prednosti te0nolo+i&e $a sa+ore an&e otpada. Spal&i an&em >sa+ore an&em? otpada sman&%&e se $apremina i masa otpada8 %ni5ta a&% se opasne materi&e i$ otpada8 ali ipak8 +aso i nastali o im pro!esom 5tetni s% i mora&% prodi post%pak pre1i56a an&a kako )i se slo)odno p%stili % atmos-er%

2.2 2rimarne &e5no-ogije o(rade (iomase

Osno ni pro)lem % preradi )iomase &e elika la+a8 a nedostatak &e mala ener+etska rednost po &edini!i mase. (rerada )iomase se r5i sa !il&em do)i&an&a % po+odni&e+ o)lika $a transport8 skladi5ten&e i %potre)%.

slika 1. Primarne I sekundarne tehnologije obrade biomase

(rimarne te0nolo+i&e $a o)rad% )iomase s%<

2.2.1 Me5ani/,a %rerada Te0nolo+i&a )riketiran&a H peletriran&a &e post%pak prilikom ko&e+ se %sitn&eni materi&al pod iskom pritiskom pret ara % kompaktn% -orm% elike $apreminske mase8 po+odne $a dal&% manip%la!i&% i kori56en&e. Kona1an proi$ od )riketiran&a na$i a se )riket. (ro!es )riketiran&a primen&%&e se oda no % r%dni!ima %+l&a. Na klipno& presi pres%&e se pra5ina i sitni otpat!i od %+l&a. Re1 I)riJ%etK na en+leskom &e$ik% $na1i !i+la ili opeka. 9)o+ to+a )riket mo.e da )%de % o)lik% opeke >pri$mati1an? ili % o)lik% !ilindri1no+ al&ka. Re1 IpelletK na en+leskom $na1i lopti!a8 k%+li!a ili al&ak. La$e % pro!es% do)i&an&a )riketa s%< %sitn&a an&e siro ine do odreEene +ran%la!i&e s%5en&e siro insko+ materi&ala do odreEene la.nosti transport %sitn&eno+ materi&ala do$iran&e siro ine preso an&e % presama $a )riketiran&e skra6i an&e )riketa na potre)n% d%.in% 0la:en&e i pako an&e +oto i0 )riketa >Kod la.ni0 materi&ala o a pro!ed%ra mo.e )iti dop%n&ena internim skladi5tima i s%5arama ko&e do ode )iomas% na od+o ara&%6% la.nost $a )riketiran&e. (od )io)riketima se podra$%me a proi$ od te0nolo5ko+ post%pka )riketiran&a kompaktna -orma )iomase ko&a ima daleko e6% $apreminsk% mas%8 ne+o 5to &e $apreminska masa materi&ala )iomase od ko+a &e )io)riket napra l&en. Na5im standardom se pod ener+etskim )riketom podra$%me a proi$ od do)i&en post%pkom )riketiran&a li+no!el%lo$no+ materi&ala. Sam post%pak )riketiran&a se sasto&i % sa)i&an&% li+no!el%lo$no+ materi&ala % 5to man&% $apremin% pomod% presa. O)$irom na s o&st a8 ko&a 1ine +la ne nepo+odnosti $a maso ni&% %potre)% )iomasa kao +ori a 1ini se da &e &edno od re5en&a i$rada )io)riketa. Time se posti.e da )iomasa presta&e da )%de a%tonomno +ori o. Mo.e )iti namen&ena 5irem kr%+% korisnika kao to s% domadinst a8 pol&opri redna iman&a8 stakleni!i8 i sl. Sa dr%+e strane8 sam pro!es )riketiran&a ima i odreEene nedostatke8 kao 5to s%< potre)na &e priprema materi&ala na odreEen% la.nost i +ran%la!i&% 2

% i$ esnim sl%1a&e ima s% neop0odni aditi i mora se %la+ati % no % te0nolo+i&% ko&a &e n%.na $a od i&an&e pro!esa neop0odna &e potro5n&a ener+i&e. 2.2.2 Bio5emis,a %rerada Anaero)na di+esti&a >tr%l&en&e8 ra$+radn&a? (osto&e d a osno na tipa anaero)ne di+esti&e > ren&a?< Aero)na di+esti&a >%$ pris%st o kiseonika? proi$ odi %+l&en dioksid8 amoni&ak i ostale +aso e % malim koli1inama8 elik% koli1in% toplote i kona1ni proi$ od ko&i se mo.e %potre)iti kao :%)ri o. Anaero)na di+esti&a >)e$ pris%st a kiseonika? proi$ odi )io+as< metan8 %+l&en dioksid8 ne5to odonika i ostali0 +aso a % tra+o ima8 rlo malo toplote i kona1ni proi$ od >:%)ri o? sa elikom koli1inom a$ota ne+o 5to se proi$ odi pri aero)no& -ermenta!i&i. Tak o E%)ri o sadr.i a$ota % minerali$iranom o)lik% >amoni&ak? ko&e )il&ke mo+% )r.e pre%$eti ne+o or+anski a$ot >pose)no po+odno $a poE%)ri an&e o)radi i0 po r5ina?. Sam pro!es anaero)no+ ren&a se od i&a % tri -a$e8 i to< "? Hidroli$a H % o o& -a$i dola$i do ra$+radn&e eliki0 molek%la na man&e i po1etak ra$ o&a kiselinski0 )akteri&a. #? Kiselinska -a$a H % o o& -a$i se raspada&% molek%li proteina8 masnoda i %+l&eni0 0idrata H na or+anske kiseline8 %+l&endioksid8 odonik8 amoni&ak8 alko0ole i dr. Raspad molek%la i$a$i a&% kiselinske )akteri&e. *? Metanska -a$a H % o o& -a$i nasta l&a se dal&a ra$+radn&a or+anski0 materi&a i inten$i no st aran&e metana i %+l&endioksida >% ne$natno& meri i dr%+i0 +aso a?. 9a %spe5an tok anaero)no+ ren&a >posti$an&e isoko+ stepena ra$+ran&e or+anski0 materi&a? potre)no &e da )%d% isp%n&eni odreEeni te0nolo5ki %slo i< Kr%pno6a i rsta materi&e ko&a se i$la.e -ermenta!i&i Temperat%ra pro!esa Ots%st o kiseonika 7reme tra&an&a pro!esa Otklan&an&e pli a&%6e kore sa po r5ine -ermetisane mase Me5an&e -ermetisane Kiselost >pH rednost? mase K alitet metanski0 )akteri&a (ritisak % s%d% >di+estor%? % ko&em se pro!es -ermenta!i&e od i&a Odnos %+l&enika i a$ota % -ermetisano& masi Odnos s% e or+anske materi&e i ode % -ermetisano& masi Dr%+i spe!i-i1ni %slo i e$ani $a pris%st o ra$li1iti0 materi&a8 anti)iotika i dr. Lermenta!i&a Bioetanol &e alko0ol proi$ eden i$ )iomase iDili )iora$+radi e -rak!i&e otpada8 a koristi se kao )io+ori o. Bioetanol &e odli1na $amena $a )en$in >do #BA %dela % me5a ini sa di$elom )e$ ikak i0 prepra ki na motor% a%tomo)ila?. Siro ine $a proi$ odn&% )ioetanola s%< 5e6er >5e6erna trska8 5e6erna repa?8 skro) >k%k%r%$8 p5eni!a8 sirak8 krompir?8 !el%lo$a >dr o8 pol&opri redni osta!i?. Osno ne -a$e % pro!es% proi$ odn&e etanola s%< -(riprema siro ine -Lermenta!i&a -Destila!i&a etanola

(riprema siro ine &e $apra o 0idroli$a molek%la skro)a en$ima % 5e6er% ko&i mo.e da se -erment%&e. ;o)i1a&na te0nolo+i&a $a proi$ odn&% etanola &e -ermenta!i&a % pe6i s o)i1nim k as!em $a proi$ odn&% 3 do "BAtno+ alko0ola nakon #, do 2# sata -ermenta!i&e.Nakon to+a sledi destila!i&a to+ alko0ola % nekoliko -a$a 1ime se do)i&a 4'Atni etanol.9a proi$ odn&% 1isto+ etanola8 kaka se koristi $a me5an&e s )en$inom8 doda&e se )en$en i nasta l&a destila!i&a pa se do)i&a 4483Atni etanol. 7ode6a $eml&a % proi$ odn&i i primeni etanola $a o$ila &e Bra$il8 % ko&em se s ake +odine proi$ ede i5e od "' mili&ardi litara. Oko "'A )ra$ilski0 o$ila se kre6e na isti etanol8 a oko ,BA koriste #BAtn% smes% s )en$inom. Kao e-ekat to+a ima&% sman&en% $a isnost od % o$a na-te i ot aran&e dodatni0 tr.i5ta doma6im proi$ o:a1ima 5e6era >tro5ko i proi$ odn&e< B8"/ ;SMDl8 "BBBBBB litara etanola *3 radni0 mesta8 a "BBBBBB litara )en$ina B8/ radni0 mesta?. ; SAD% etanol 1ini oko 4A %k%pne +odi5n&e proda&e )en$ina. Transesteri-ika!i&a (ro!es transestri-ika!i&e &e na&1e56e primen&i an post%pak ind%stri&ske sinte$e metilestara masni0 kiselina >MEMK? odnosno )iodi$ela. Biodi$el &e komer!i&alni na$i pod ko&im se metilester >ME?8 )e$ dodatno+ mineralno+ di$elsko+ +ori a8 nala$i na tr.i5t% te1ni0 +ori a i proda&e kra&n&im korisni!ima. Ono &e standardi$o ano8 te1no nemineralno +ori o8 ni&e otro an8 )iora$+radi a $amena $a mineralno +ori o8 a mo.ese proi$ oditi i$ )il&ni0 %l&a8 re!iklirano+ otpadno+ &esti o+ %l&a ili .i otin&ske masti. Transestri-ika!i&a tri+li!erida &e reak!i&a % ko&o& dola$i do 0idroli$e estarski0 +r%pa +li!erida % pris%st % dr%+o+ alko0ola i pono ne reak!i&e estri-ika!i&e % ko&o& sada nasta&e metilestar masni0 kiselina. (ri o o& reak!i&i nasta&e +li!erol kao sporedni proi$ od. Biodi$el mo.e da se proi$ ede od )ilo ko&e rste )il&no+ %l&a >$rno repi!e8 s%n!okreta8 so&e8 palme i sl.? ili )ilo ko&e dr%+e me5a ine o i0 %l&a. (ri proi$ odn&i )iodi$ela posto&e odre:eni $a0te i prema ka alitet% %la$ne siro ine >%l&e?8 ko&i mora&% da se po5t%&%< 7rsta %l&a pro!es sinte$e metilestera -%nkioni5e sa )ilo ko&im tri+li!eridima8 ali s% neke oso)ine estara direktno po e$ane sa rstom %l&a< &odni )ro&8 isko$nost8 odr.i ost i dr. Sadr.a& slo)odni0 masni0 kiselina posto&i pra ilo da K isok sadr.a& slo)odni0 masni0 kiselina $na1i isok% potro5n&% katali$atora >5to &e sk%po? i eliki sadr.a& sap%naK. ; tok% transestri-ika!i&e slo)odne masne kiseline momentalno rea+%&% sa katali$atorom i -ormira&% sap%ne. Kako se o i sap%ni nakon -a$e ra$d a&an&a nala$e % +li!erolsko& -a$i8 )ide potre)no i5e kiseline da ra$d o&i sap%ne na masne kiseline i od%. Kona1no8 i5e katali$atora i i5e kiseline $na1i i5e soli % do)i&enom +li!erol%8 a to opet $na1i %man&en&e k aliteta. Kako )i se i$)e+li o i pro)lemi potre)no &e da se %l&e delimi1no ra-ini5e . Na&)ol&i re$%ltati se posti.% sa ne%tralnim %l&em >ne%trali$a!i&a &e standardan pro!es % ra-ina!i&i )il&ni0 %l&a?8 sa sadr.a&em slo)odni0 masni0 kiselina ispod B8'A. Sadr.a& -os-oraD-os-atida -os-or &e % %l&% pris%tan kao deo kompleksni0 molek%la -os-olipida8 ko&i s% eoma do)ri em%l+atori. 7eliki sadr.a& -os-oraD-os-atida % %l&% %ti1e na +%)itak estra >sman&i&%6i prinos )iodi$ela i ekonomi1nost pro!esa?8 kao i na pad k aliteta masni0 kiselina. (o ol&an ni o -os-ora % %l&% &e od * do ' m+Dk+. Nerast orl&i e materi&e >ne+li!eridni sasto&!i? H sadr.a& o i0 materi&a % %l&% )i tre)ao da )%de 5to man&i. B%d%6i da one ne %1est %&% % pro!es% transestri-ika!i&e8 na kra&% se po&a l&%&% % estarsko& -a$i. Maksimalan do$ ol&ena koli1ina o i0 materi&a %n%tar )iodi$ela ne )i tre)ala da pre:e +rani!% od B83A. 2.2.3 6ermi/,o75emijs,a %rerada ; $a isnosti od rste8 la.nosti i kr%pno6e komada otpadne )iomase ra$lik%&% se te0nolo+i&e n&ene pripreme i sa+ore an&a H odnosno tipo a >konstr%k!i&a? lo.i5ta kotlo a % ko&ima se r5i sa+ore an&e >kotlo i mali08sredn&i0 i eliki0 sna+a?. 9a sa+ore an&e se8 4

%+la nom koriste klasi1ne te0nolo+i&e sa+ore an&a na re5et!i>nepokretno&8 pokretno&8 koso& i stepenasto&?8 sa+ore an&e % let%8 sa+ore an&e % me0%rastom -l%idi$o anom slo&% i !irk%l!ionom -l%di$o anom slo&%. Na&1e5de kori56eni o)li!i +ori a $a o ak a postro&en&a s% dr niotpad!i i$ 5%marst a i dr ne ind%stri&e8 slama i ra$ni pol&opri redni otpad8 kom%nalni i ind%stri&ski otpad ko&i &e )iora$+radi . (rema na1in% neposredne pripreme )iomase $a sa+ore an&e8 ra$lik%&% se< -Te0nolo+i&e kod ko&i0 se r5i neposredno sa+ore an&e )iomase % lo.i5tima klasi1ni0 ili pose)ni0 konstr%k!i&a kotlo a. -Te0nolo+i&e kod ko&i0 se pr o r5i +asi-ika!i&a )iomase % predlo.i5tima i sa+ore an&e +asa % lo.i5tima klasi1ni0 konstr%k!i&a kotlo a $a sa+ore an&e +asno+ +ori a. (rin!ip -%nk!ionisan&a o i0 te0nolo+i&a se $asni a na proi$ odn&i r%6e odene pare $a +re&an&e % ind%stri&skim postro&en&ima i k%6ama ili $a do)i&an&e elektri1ne ener+i&e % malim termolektranama napra l&enim $a kori56en&e )iomase kao +ori a. Na&&ednosta ni&e re5en&e sa+ore an&a )iomase predsta l&a sa+ore an&e kr%pni0 komada )il&ne >)ol&e re6i dr ne? mase ko&a se r5i % kotlo ima klasi1ni0 konstr%k!i&ai re5en&a. To se tako:e odnosi i na sa+ore an&e )riketa )iomase. La$e % tom pro!es% s%< ". 9a+re&a an&e i s%5en&e #. Destila!i&a >ispara an&e? sasto&aka piroli$a *. 7a:en&e sasto&aka >mase? ,. Sa+ore an&e >mase? 1 rsto+ %+l&a.

3. !ori"#enje$ %rednos&i i nedos&a'i energije (iomase


Biomasa &e or+anska materi&a .i otin&sko+ ili )il&no+ porekla ko&a se pomo6% ra$li1iti0 pro!esa pret ara % %potre)l&i % ener+i&%. Ener+i&a )il&no+ porekla predsta l&a8 pro!esom -otosinte$e ak%m%liran% s etlosn% ener+i&% ko&om se s etlost trans-ormisala % 0emi&sk% ener+i&%. ; tok% -otosinte$e )il&ke koriste %+l&en dioksid i$ a$d%0a i ode % !il&% st aran&a %+l&eni0 0idrata8 ko&i predsta l&a&% osno ne +radi ne elemente )iomase. Na o a& na1in se s etlosna odnosno s%n1e a ener+i&a ak%m%lira % 0emi&skim e$ama str%kt%rni0 komponenti )iomase. O a ener+i&e mo.e se eksploatisati na ra$ne na1ine. Sa dr%+e strane8 osno ni i$ or )iomase .i otin&sko+ porekla &e prirodni te1ni sta&n&ak. ;potre)a )iomase ili +ori a i otpadni0 materi&a do)i&eni0 i$ )iomase kao i$ ora ener+i&e $a0te a n&i0o o sa+ore an&e i oslo)a:an&e toplote ko&a pokre6e +eneratore elektri1ne ener+i&e. Ener+i&a ak%m%lirana % )iomasi &e 0emi&ske prirode pa % n&eno& eksploata!i&i nema prekida rada8 kao 5to &e to sl%1a& sa solarnom ili ener+i&om etra. Sa o o+ aspekta8 )iomasa ima i5e karakteristika -osilni0 +ori a ne+o o)no l&i i0 i$ ora8 sa ra$%ml&i im ra$lo+om &er s% -osilna +ori a %st ari -osilni o)lik )iomase. Istori&ski +ledano8 )iomasa &e )ila osno ni i$ or ener+i&e $a 1o e1anst o8 %+la nom % o)lik% dr eta ko&e se koristilo $a +re&an&e i spreman&e 0rane8 dok s% ind%stri&skom re ol%!i&om primat pre%$ela -osilna +ori a. I pored to+a )iomasa danas %1est %&e sa "'A % %k%pno& potro5n&i ener+i&e8 a $na1a&no &e da &e o a& %deo $natno edi % $eml&ama % ra$ o&% ne+o % ind%stri&ali$o anim $eml&ama. Fedan od na&)itni&i0 -aktora ko&iodre:%&% poten!i&aln% %lo+% )iomase % ener+etsko& ind%stri&i8 predsta l&a &aka konk%ren!i&a ko&a posto&i i$me:% rednosti )iomase i $eml&i5ta neop0odno+ $a n&en %$+o&8 5to ni&e sl%1a& sa ostalim o)no l&i im i$ orima. Biomasa mo.e da se koristi kao 0rana8 :%)ri o8 $a proi$ odn&% papirni0 lakana i kao +ori o. =ak i me:% deri atima )iomase posto&i konk%ren!i&a ko&a mo.e da sman&i n&en $na1a& kao poten!i&alno +ori o< sta&n&ak &e a.no :%)ri o8 papir mo.e da se re!iklira8 l&%spi!e "B

pam%ka mo+% da se koriste % na-tnim )%5otinama8 pil&e ina mo.e da se koristi kao $a5titini slo& plodno+ $eml&i5ta8 aotpadne masti i$ restorana kao 0rana $a doma6e .i otin&e. Iako mno+i str%1n&a!i smatra&% da )iomasa mo.e da se %$+a&a iskl&%1i o $a ener+etske potre)e8 n&i0o a d ostr%ka ili i5estr%ka %lo+a se ne mo.e $anemariti %kl&%1%&%di i %lo+% sek%ndarni0 proi$ oda .et e. Osno ni aspekt pri kori6en&% )iomase tre)a da )%de odr.i ost kori56en&a. Odr.i ost kori56en&a pre s e+a podra$%me a da koli1ina )iomase ko&a se koristi $a do)i&an&e ra$ni0 rsta ener+i&e % ek )%de man&a ili &ednaka prirast% koli1ine )iomase. Kada se +o ori o pol&opri rednim k%lt%rama8 odr.i ost kori56en&a )iomase tre)a da podra$%me a plansko i redo no ra6an&e odreEene koli1ine or+anske materi&e )iomase >oko *BA? % $eml&% % id% $aora an&a8&er se time odr.a a ra note.a i posti.e se e6a plodnost $eml&i5ta.(otre)a ra6an&a minerala % tlo $a 5%msk% )iomas% podra$%me a osta l&an&e i$ esne koli1ine materi&e >na&1e5e li56a ili i+li!a ako &e re1 o 1etinarskim 5%mama? % 5%mskom tl%. Tako:e8 odr.i ost kori56en&a 5%mske )iomase podra$%me a d%+oro1na planiran&a % po+led% po5%ml&a an&a i eksploata!i&e 5%mske )iomase. Od s i0 +ori a ko&a s% danas % %potre)i &edino )io+ori o $ado ol&a a kriteri&%m $at oreno+ sistema >)ar % po+led% st aran&a %+l&en dioksida i 1 rsti0 materi&alni0 prod%kata sa+ore an&a?. ;la$ % pro!es sa+ore an&a predsta l&a )iomasa kao +ori o8 i a$d%0 >odnosno kiseonik?. I$la$ i$ n&e+a 1ine< do)i&ena ener+i&a8 pepeo i +aso iti prod%kti sa+ore an&a sa %+l&endioksidom kao +la nim predsta nikom. Ni i )il&ni s et pro!esom -otosinte$e e$%&e ta& %+l&endioksid i %$ pomo6 s%n1e e ener+i&e i$+raE%&e s o&% mas%. = rsti materi&alni ostatak pepeo8 takoEe8 kao E%)ri o %1est %&e % i$+radn&i no e )il&ne mase. Na ta& na1in se r5i re!ikliran&e %+l&en dioksida i 1 rsti0 prod%kata % prirodi tako da se pritom ne remeti posto&eda ra note.a8 a $a sistem se ka.e da &e $at oren. (osto&i mno5t o aspekata sa pri redno+ i ekolo5ko+ stano i5ta ko&i poka$%&% opra danost primene i kori56en&a )iomase kao ener+enta. Ekolo5ki aspekti kori56en&a )iomase< )iora$+radi ost )iomase % tl% &e i$ rsna &er +oto o 4'A materi&e )iomase se ra$+radi $a #3 dana. )io+ori a sadr.e ne$natne koli1ine s%mpora pa % prod%ktima nema s%mpor dioksida >to &e nei$)e.an prod%kt sa+ore an&a -osilni0 +ori a? prilikom sa+ore an&a )iomase do)ia se t$ . 1isti pepeo nema emisi&e %+l&o odonika8 kao nepotp%ni0 prod%kata sa+ore an&a % potp%nosti &e )iomasa o)no l&i i$ or ener+i&e s a ta )iomase e6 posto&i na planeti 9eml&i i ni&e &e potre)no st arati 8 e6 &e tre)a samo planski iskoristiti8 i pomo6i &o& % re+enera!i&i. I$ o i0 ra$lo+a )iomasa8 pored dr%+i0 o)no l&i i0 i$ ora ener+i&e > etra8 ode i solarne ener+i&e?8 do)i&a na $na1a&% kao res%rs $a do)i&an&e O1iste ener+i&eO. (ri redni aspekti kori5e6en&a )iomase< P pre en!i&a ero$i&e P sman&en&e opasnosti od po.ara P $a5tita .i otin&sko+ i )il&no+ s eta i dr%+i0 komponenti n&i0o i0 ra$nolikosti P man&a emisi&a 5tetni0 materi&a i$ +eneratora elektri1ne ener+i&e ko&i koriste )iomas% kao +ori o8 % pore:en&% sa sli1nim te0nolo+i&ama ko&e koriste -osilna +ori a P Red%k!i&a +aso a ko&i proi$ ode e-ekat staklene )a5te P Ot aran&e no i0 radni0 mesta P Ekonomske koristi % r%ralnim sredinama Me:%tim8 i pored mno+i0 prednosti ko&e posed%&e )iomasa kao i$ or ener+i&e % eksploata!i&i )iomase posto&e i odre:ene nepo+odnosti $a primen%. Neka od n&i0 s%< ""

P manip%la!ioni i ekonomski pro)lemi sa sak%pl&an&em8 pako an&em i skladi5ten&em )iomase P periodi1nost nastanka )iomase P mala $apreminska masa i toplotna mo6 )iomase s edena na &edini!% $apremine P ra$%:enost % prostor% P nepo ol&an o)lik i isoka la.nost )iomase P isoke in esti!i&e $a postro&en&a $a prerad%8 priprem%8 sa+ore an&e )iomase8 itd.

3.1 2o&en'ija-i ,ori"#enja (iomase . Sr(iji


Sr)i&a sa po r5inom od 22.,2, km #8 od 1e+a &e 5%mom pokri eno oko #,.BBB km #8 dok &e oko ,'.BBB km# pol&opri redno $eml&i5te8 ima relati no eliki ener+etski poten!i&al % )iomasi. ;k%pni ener+etski poten!i&al ostataka )iomase pro!en&en &e na ""'.BBB TFD+od. od 1e+a 'B.BBB TFD+od. &e poten!i&al 5%mske mase ko&a preostane posle eksploata!i&e 5%ma8 a oko /'.BBB TFD+od. &e ostatak pol&opri redne )iomase. Q%mskom )iomasom &e e6 o)%0 a6ena koli1ina dr eta ko&a se koristi kao o+re >#B.BBBTFD+od.?. Radi pro!ene $na1a&a o o+ ener+etsko+ poten!i&ala mo+% posl%.iti poda!i o proi$ odn&i doma6e+ %+l&a. (rema poda!ima $a #BB/. +odin% proi$ odn&a %+l&a i$ Kol%)arsko+ i Kostola1ko+ )asena )ila &e *,83, miliona tona ili i$ra.eno % ener+etskim &edini!ama oko #,2.BBB TF8 5to &e samo d a p%ta i5e od ener+etsko+ poten!i&ala ostataka )iomase. Fedan od kl&%1ni0 -aktora ko&i $na1a&no %ti1e na -ormiran&e !ene )iomase kao +ori a &e kon!entra!i&a )iomase8 t&. da li &e )iomasa ko&a se koristi $a proi$ odn&% ener+i&e e6 prik%pl&ena $)o+ potre)a osno no+ pro!esa ili &e )iomas% neop0odno prik%pl&ati po teren% samo $a ener+etske potre)e. (otre)no &e na+lasiti da posto&e mesta +de se osta!i )iomase &a l&a&% kao n%sproi$ odi osno no+ proi$ odno+ pro!esa8 5to $na1i da &e !ena ostataka )iomase n%la8 a da se isto remeno kao ener+ent $a do)i&an&e toplote koristi % o$no te1no +ori o ili 1ak elektri1na ener+i&a. (ored par!i&alno+ interesa s ako+ potro5a1a da koristi 5to &e-tini&e +ori o8 posto&i op5ti interes8 ko&i se mo.e odnositi na re+ion8 dr.a % ili +lo)alno. Interes pol&opri redni0 re+iona ili re+iona )o+ati0 5%mom &e da 5to i5e ra$ i&% delatnosti ko&e s% % direktno& ili indirektno& e$i sa pol&opri redom i 5%marst om8 5to podra$%me a kori56en&e ostataka )iomase % ener+etske s r0e8 kako )i se sman&ila potro5n&a % o$ni0 te1ni0 +ori a8 elektri1ne ener+i&e ili %+l&a. Sli1an interes )i morala da ima i dr.a a.Time se radno sposo)no stano ni5t o $adr.a a % seoskim podr%1&ima8 % sla)o nasel&enim re+ionima i ind%stri&ski nedo ol&no ra$ i&enim re+ionima. Kori56en&em )iomase %mesto te1ni0 +ori a $natno se sman&%&e $a+aden&e okoline. Emisi&a s%mpor-dioksida se sman&%&e skoro na n%l%8 dok se emisi&a pepela % poreden&% sa %+l&em sman&%&e $a "B p%ta. ;potre)a )iomase ne doprinosi +lo)alnom $a+re an&%. Bil&ke %$ima&% i isp%5ta&% %+l&en dioksid tokom s o+ rasta. On se isp%sti % atmos-er% kada se )il&ke spale. Dr%+e )il&ke ko&e rast% iskori56a a&% ta& isp%5teni %+l&en dioksid % s om rast%. Dakle8 %potre)om )iomase8 $at ara se kr%+ o1% an&a %+l&en dioksida. ;+l&en dioksid &e +as ko&i8 kad +a ima pre i5e8 mo.e doprineti Oe-ekt% staklene )a5teO i +lo)alnom $a+re an&%.Biomasa &e i o)no l&i i$ or ener+i&e &er )il&ke ko&e st ara&% )iomas% mo+% rasti % ek i$no a. Danas se &o5 % ek otkri a&% no i na1ini %potre)e )iomase- Gla na prednost )iomase % odnos% na -osilna +ori a &e man&a emisi&a 5tetni0 +aso a i otpadni0 oda. Dodatne s% prednosti sk%pl&an&e i iskori56a an&e otpada i ostataka i$ pol&opri rede8 5%marst a i dr ne ind%stri&e8 sman&en&e % o$a ener+enata8 %la+an&e % pol&opri red% i nera$ i&ena podr%1&a i po e6an&e si+%rnosti sna)de an&a ener+i&om. (red i:a se da 6e do sredine #" eka % s et% %deo )iomase % potro5n&i ener+i&e i$nositi i$me:% *BA i ,BA. Q edska &e npr. "443. +od. do)i&ala i$ kori56en&a )iomase "3A ener+i&e8 "#

a Linska "BA. (rema dok%mentima E; pred i:a se da 6e proi$ odn&a ener+i&e i$ )iomase % odnos% na ostale o)no l&i e i$ ore ener+i&e #B"B +od. i$nositi 2*A.

Slika 2. Fabrika a proi vodnju biomase

;kl&%1i ari&em Sr)i&e % e ropske inte+ra!i&e pri0 ati6e se i o)a e$a da s aka $eml&a da s o& doprinos sman&en&% emisi&e %+l&en-dioksida. S ako& $eml&i &e posta l&ena rednost emisi&e %+l&en-dioksida ko&% ne )i tre)alo pre6i8 1ime se primora a&% s e $eml&e da deo ener+i&e do)i&a&% i$ o)no l&i i0 i$ ora ener+i&e8 a to $na1i i &edan deo i$ )iomase. (o e6an&e kori56en&a )iomase % proi$ odn&i ener+i&e mo.e se posti6i &edno remenim akti nostima % i5e o)lasti. Neop0odno &e %sposta iti odnos !ena ener+enata ko&i ne6e da ati prednost % o$nim ener+entima i elektri1no& ener+i&i. (ora.a a&%6e &e da &e posledn&i0 +odina % seoskim doma6inst ima s e $na1a&ni&a %potre)a elektri1ni0 termoak%m%la!ioni0 pe6i &er !ena elektri1ne ener+i&e i kom-or to omo+%6a a&%. 9a&edni1ko an+a.o an&e doma6e pri rede i istra.i a1ki0 instit%!i&a8 kro$ po&edine demonstra!ione pro&ekte8 )ilo )i i$%$etno $na1a&no $a os a&an&e po&edini0 te0nolo+i&a i $nan&a i$ o)lasti ener+etsko+ iskori56en&a )iomase. ; pol&opri redi tre)a st oriti %slo e da pol&opri redna +a$dinst a 5to i5e koriste sopst ene ostatke )iomase $a proi$ odn&% ener+i&e8 odnosno stim%lisati or+ani$o an&e 5to i5e ener+etski ne$a isni&i0 -armi. Na kra&%8 potre)no &e ot oriti pitan&e promene str%kt%re pol&opri redne proi$ odn&e % pro!es% prila+o:a an&a %slo ima E ropske $a&edni!e8 ko&a se mo.e ori&entisati i na proi$ odn&% )r$o rast%6i0 )il&aka po+odni0 $a kori56en&e % proi$ odn&i ener+i&e.

"*

. Biogas
Kada se pri1a o )io+as%8 o)i1no se misli na +as sa elikom koli1inom metana % se)i8 ko&i nasta&e -ermenta!i&om or+anski0 s%sptan!i8 kao 5to s% sta&n&ak8 m%l& i$ otpadni0 oda8 +radski 1 rsti otpad ili )ilo ko&a dr%+a )iora$+radl&i a materi&a8 pri anaero)nim %slo ima. =esto se $a )io+as koriste i na$i i kao 5to s% )arski +as8 deponi&ski +as8 mo1 arski +as i sli1no8 e6 prema mest% nastanka. S aka ari&anta ima ra$li1ite ni oe metana i %+l&endioksida % se)i8 $a&edno sa man&im %delom dr%+i0 +aso a. O a& pro!es posta&e s e pop%larni&i $a tretiran&e or+ansko+ otpada8 &er omo+%6a a prikladan na1in pret aran&a otpada % elektri1n% ener+i&%8 1ime se sman&%&e i koli1ina otpada8 kao i )ro& pato+eni0 s%pstan!i8 ko&e se nala$e % otpad%. Tako:e8 %potre)a )io+asa se o0ra)r%&e8 &er se na ta& na1in do)i&a ener+i&a8 a ne po e6a a se koli1ina %+l&en-dioksida % atmos-eri. Tako:e8 metan sa+ore a $natno 1isti&e % odnos% na %+al&. O)rada )iora$+radi i0 s%pstan!i odi+ra a se % anaero)nom di+estor%8 ko&i mora da )%de do ol&no &ak da i$dr.i po e6ani pritisak8 kao i da o)e$)edi anaero)ne %slo e $a )akteri&e % %n%tra5n&osti. Di+estori se o)i1no +rade % )li$ini i$ ora or+ansko+ inp%ta8 i to na&1e56e nekoliko &edan %$ dr%+i8 kako )i se o)e$)edila konstantna proi$ odn&a )io+asa. ; no i&e reme8 s e &e e6a %potre)a )io+asa do)i&eno+ sa deponi&a i i$ otpadni0 oda. =ak i kada se ne koristi $a do)i&an&e toplotne iDili elektri1ne ener+i&e8 deponi&ski +as se mora propisno odlo.iti i pre1istiti8 &er sadr.i opasne $apal&i e materi&e8 od ko&i0 mno+e st ara&% smo+. Bio+asni di+estori koriste )iora$+radl&i e materi&e8 od ko&i0 se do)i&a&% d a korisna proi$ oda< )io+as i -ermentisano )io:%)ri o r0%nsko+ k aliteta. Bio+as pre1i6en do ni oa 1isto6e $a +aso od na$i a se o)no l&i i prirodni +as i mo+%6e +a &e koristiti % s ako& primeni % ko&o& se ina1e koristi $emni +as. To %kl&%1%&e distri)%!i&% tak o+ +asa p%tem +aso oda8 proi$ odn&% str%&e8 +re&an&e8 $a+re an&e ode i %potre)% % ra$nim te0nolo5kim pro!esima. Kompreso an8 )io+as mo.e da se koristi i kao po+onsko +ori o $a o$ila.

.1 Nas&ana, i %rimena (iogasa


Bio+as &e me5a ina metana i %+l&en-dioksida8 ko&a se do)i&a prilikom ra$+radn&e or+anski0 materi&a pod anaero)nim %slo ima. To &e k alitetno +ori o8 ko&e mo.e da $ameni -osilna +ori a8 a tako:e &e i CO# ne%tralno. ; reme kada re$er e -osilni0 +ori a opada&%8 ener+etski tro5ko i rast%8 a .i otn% sredin% %+ro.a a nepra ilno odla+an&e sme6a8 pronala.en&e re5en&a $a pro)lem )iolo5ko+ otpada i tretman otpadni0 or+anski0 materi&a8 posta&e pitan&e od na& e6e a.nosti. Bio+as &e meta)oli1ki proi$ od )akteri&a ko&e proi$ ode metan8 i ko&e s% %$rok raspadan&%. Osim ods%st a kiseonika8 neop0odni %slo i s% konstantna temperat%ra i pH rednost od /8' do 28'. Raspadan&e &e na&e-ekti ni&e na temperat%ri od "'RC >psi0ro-ilne )akteri&e?8 *'RC >me$o-ilne? i ''RC >termo-ilne?. ; praksi se poka$alo da &e $adr.a an&e od oko "B dana na&e-ekti ni&e $a termo-ilne )akteri&e8 #' do *B $a me$o-ilne i 4B do "#B $a psi0ro-ilne. 7e6ina postro&en&a ko&a danas rade8 rade % me$o-ilnom temperat%rnom ran+%. (o5to se )io+as proi$ odi tamo +de se or+anski materi&al ra$+ra:%&e )e$ a$d%0a8 posto&i 5irok spektar or+anski0 materi&a ko&e s% po+odne $a anaero)n% ra$+radn&%. Neke od ti0 materi&a s%< ",

te1no i 1 rsto sta&sko :%)ri o pose)no prik%pl&an )iol5ki otpad i$ stam)eni0 delo a o)no l&i i materi&ali8 kao 5to s% k%k%r%$na sila.a8 semenke ko&e se ne koriste $a is0ran%8 itd m%l& i$ kanali$a!i&e i masti kori56eni podma$i a1i tra a >npr. % E; neo)ra:ena $eml&a? )ilo5ki otpad i$ klani!a@ pi ara8 destileri&a@ prerade o6a i proi$ odn&e ina@ mlekara@ ind%stri&e !el%lo$e8 5e6erana...

slika !. dijagram pro"esa proi vodnje biogasa

Kao 5to &e prika$ano na di&a+ram%8 or+anski materi&al se pr o sk%pl&a % tank% $a predsk%pl&an&e i me5an&e >sl.* - #?. O a& tank sl%.i $a me5an&e i 0omo+eni$a!i&% ra$li1iti0 -ermenta!ioni0 materi&a. Nakon 1i56en&a na 2BRC8 +de se %ni5ta a&% s e )akteri&e ne+ati ne po pro!es -ermenta!i&e >sl. * - *?8 materi&al se pre)a!%&e % anaero)ni di+estor >sl.* - ,?. ; sl%1a&% prestanka rada postro&en&a >npr. redo an ser is?8 kao i % sl%1a&% e6e proi$ odn&e +asa8 neop0odna &e +asna )akl&a8 ko&a ta& i5ak sa+ore a >sl.* - '?. (re1i56ena )iomasa predsta l&a po1etak anaero)ne ra$+radn&e. Neop0odni %slo &e konstantna temperat%ra i pH rednost /8' do 28'. Bio+as &e +asna me5a ina8 ko&a se sasto&i od /B-2BA metana >CH,? i *B-,BA %+l&endioksida >CO#?. Sa toplotnom redno56% od /8' kG0DNm*8 &edan k%)ni metar )io+asa sadr.i pri)li.no ist% koli1in% ener+i&e kao B8/ litara lo.-%l&a8 ili B8/' Nm* prirodno+ +asa >sl.* - /?. Kako )i se osi+%rao stalni dotok +asa8 ne$a isno od protoka inp%ta8 proi$ edeni )io+as se sk%pl&a % +asnom re$er oar% >sl.* - 2?8 odakle se $atim prosle:%&e % +asni motor >sl.* - 3?. Toplota ko&a se st ara tokom rada motora8 mo.e da se e-ekti no iskoristi preko i$men&i a1a "'

toplote >sl.* - 4?. ;k%pno &e mo+%6e iskoristiti oko 'BA inp%ta kao toplotn% ener+i&% $a potro5a1e8 preko i$men&i a1a toplote i$ +asne sme5e8 %l&a8 ras0ladne ode i i$d% ni0 +aso a. 9a0 al&%&%6i do)rim +ori im karakteristikama )io+asa i optimalno& Fen)a!0ero o& te0nolo+i&i sa+ore an&a8 $a0te ani limiti emisi&a si+%rno se posti.%. Bio+as8 kao o)no l&i i ener+etski i$ or8 proi$ odi i$d% ne +aso e ko&i slo)odno mo+% da se rate % prirodni kr%+. Sto+a se mo.e re6i da &e )io+as CO# ne%tralan >sl.* H "B?. Kori56en&em +eneratora8 me0ani1ka ener+i&a +asno+ motora se pret ara % elektri1n% ener+i&% >sl.* H ""?. Elektri1na e-ikasnost motora GE Fen)a!0er &e oko ,BA. S%)strat mo.e da se koristi kao pol&opri redno :%)ri o >sl.* - "#?.
Kljuni parametri (zapremina biogasa u Nm3 po toni tenog materijala)

o o o o o o o o

Bioloki otpad: 100 200 tpad od !rane: 120 1"0 #ast iz kolektora: $0 1"0 %ori&eno ulje' mast: 1(000 )estilerija: 20 #lena surutka: 2" tpad iz klani*a: 100

Te1ni otpad8 )ale+a< #B H 2B

.2 8rs&e (iogasa
(rema mest% nastanka )io+as se %slo no deli na< Deponi&ski +as Bio+as i$ pol&opri rede Bio+as i$ dr eta Bio+as i$ otpadni0 oda .2.1 9e%onijs,i gas ; ind%stri&skim $eml&ama nasta&e *BB-,BB k+ sme6a +odi5n&e po oso)i. O o sme6e se sk%pl&a i odla.e na )e$)ednim i sanitarnim deponi&ama8 ko&e podra$%me a&% $a5tit% pod$emni0 oda kao i $a5tit% a$d%0a od prl&a o+ i opasno+ deponi&sko+ +asa. (omen%ti deponi&ski +as nasta&e ra$+radn&om or+anski0 s%pstan!i pod %ti!a&em mikroor+ani$ama % anaero)nim %slo ima. ; sredi5t% deponi&e nasta&e nadpritisak8 pa deponi&ski +as prela$i % okolin%. (rose1an sasta deponi&sko+ +asa &e *'-/BA metana8 *2-'BA %+l&en-dioksida i % man&im koli1inama se mo+% na6i %+l&en-monoksid8 a$ot8 odonik-s%l-id8 -l%or8 0lor8 aromati1ni %+l&o odoni!i i dr%+i +aso i % tra+o ima. Na osno % na edeno+ sasta a deponi&sko+ +asa8 mo.e se %o1iti da &e on rlo opasan po 1o eko % okolin%8 kako $a $dra l&e .i i0 or+ani$ama8 tako i po in-rastr%kt%rne o)&ekte % )li$ini deponi&a8 &er &e metan % odre:enim %slo ima rlo eksplo$i an. Metan &e i5e od #B p%ta 5tetni&i po klim% i o$onski omota1 ne+o %+l&endioksid8 5to prakti1no $na1i da " tona metana o5te6%&e o$onski omota1 >e-ekat staklene )a5te? kao #" tona %+l&en dioksida. Da )i se odstranili ne+ati ni %ti!a&i nekontrolisano+ 5iren&a deponi&sko+ +asa8 i$ odi se plansko sak%pl&an&e i prisilno %smera an&e +asa ka mest% sa+ore an&a8 5to tako:e pospe5%&e )r.% sta)ili$a!i&% s e.i0 delo a deponi&e8 sman&%&e $a+a:i an&e otpadni0 oda8 omo+%6a a "/

kori56en&e ener+i&e na deponi&i >+re&an&e8 topla oda8 str%&a?. 9akonska o)a e$a sak%pl&an&a i spal&i an&a deponi&sko+ +asa name6e pra o re5en&e< sa+ore an&e +asa % ener+etske s r0e %$ st aran&e ekonomske do)iti. No im 9akonom o ener+eti!i de-ini5% se po la56eni proi$ o:a1i elektri1ne i toplotne ener+i&e sa pra om na od+o ara&%6e s%) en!i&e i po lasti!e8 a to s% oni proi$ o:a1i ko&i koriste o)no l&i e i$ ore ener+i&e >)io+as8 deponi&ski +as8 etar8 ...? i isto remeno proi$ ode elektri1n% i toplotn% >ras0ladn%? ener+i&% %$ isp%n&a an&e %slo a % po+led% ener+etske e-ikasnosti8 odnosno $a5tite .i otne sredine.

slika #. Primer dobro odr$avane deponije Se+enda< ". Deponi&a #. Gasne sonde *. Ce $a sk%pl&an&e o!edne ode ,. Gasni kolektor '. Kompresor $a isisa an&e +asa /. 7isokotemperat%rna )akl&a 2. Ko+enera!ioni motor 3. Tra-o-stani!a 4. Toplo od

.2.2 Biogas i3 %o-jo%rivrede Ener+etski poten!i&al )iomase na -armama se odred%&e prema )ro&% t$ . uslovnih grla stoke. ;slo no +rlo >;G? predsta l&a .i otin&% >ili i5e n&i0?8 te.ine 'BB k+ .i e a+e8 OSM &e organska suva materija8 a H(K - hemijska potreba kiseonika.

"2

slika %. toplotne vrednosti nekih poljoprivrednih kultura

Toplotna mo! )io+asa $a isi od sadr.a&a metana i $a prose!an sadr.a& od /'A metana i$nosi H%T/8,kG0DNm*. Koriste!i GE Fen)a!0er +asne motore8 mo+%!e &e % prakti!nom po+on% proi$ oditi i$ " Nm* )io+asa #8' kG0 elektri!ne i *8* kG0 toplotne ener+i&e.

.2.3 Biogas i3 drve&a Gasi-ika!i&a dr eno+ otpada mo.e da re5i rlo $na5a&an ekolo5ki pro)lem kontamina!i&e tla8 odotoko a i a$d%0a8 ko&i nasta&e na mest% odla+an&a otpada i$ pilana8 dr oprera:i a1ke ind%stri&e8 ind%stri&e papira8 5%msko+ i pol&opri redno+ 1 rsto+ otpada. Gasi-ika!i&a dr eno+ otpada8 %$ re5a an&e ekolo5ko+ pro)lema8 ima $na1a&n% ekonomsk% karakteristik%8 &er omo+%6a a iskori56en&e ener+etsko+ poten!i&ala sadr.ano+ % otpadnom dr et% $a kom)ino an% proi$ odn&% elektri1ne i toplotne ener+i&e. Na o a& na1in8 ener+etski poten!i&al staro+ i otpadno+ dr eta se mo.e plasirati potro5a1ima ko&i s% %dal&eni od deponi&a dr eno+ otpada8 tako 5to se +as transport%&e do potro5a1a ener+i&e ili se elektri1na ener+i&a plasira % elektro-distri)%!ion% mre.% i tako dola$i do potro5a1a >ind%stri&a8 nasel&ena mesta8 t%risti1ki !entri?. I$ s ako+ kilo+rama s% e mase mo+%6e &e proi$ oditi oko # Nm* +asa ener+etske rednosti od "8/ do #8, kG0DNm*. (ripreml&ena dr ena masa se %)a!%&e % reaktor +de se "3

od i&a&% pro!esi s%5en&a8 termi1ko+ ra$la+an&a8 red%k!i&e8 oksida!i&e i +asi-ika!i&e. Re$%ltat pro!esa &e ra$+radn&a d%+i0 or+anski0 molek%la CHmOn i st aran&e molek%la C8 CO8 CO#8 H# i CH,. Gaso ita -a$a nap%5ta reaktor8 a 1 rsta materi&a >5l&aka8 pepeo8 %+al&? % $a isnosti od sasta a8 koristi se kao sek%ndarna siro ina. Nastali +as se priprema >0la:en&e8 %klan&an&e konden$ata8 tera i 1a:i8 -iltriran&e? la+er%&e ili odi direktno do ko+enera!iono+ postro&en&a8 +de se proi$ ode elektri1na i toplotna ener+i&a. (roi$ edena ener+i&a se koristi $a interne potre)e ili se plasira % ED mre.%8 odnosno dal&inski sistem +re&an&a. .2. Biogas i3 o&%adni5 voda Na %reda&ima $a pre!i5!a an&e otpadni0 oda sa anaero)nom sta)ili$a!i&om m%l&a nasta&e )io+as8 ko&i predsta l&a rlo interesantan i$ or ener+i&e. E-ikasnost prod%k!i&e )io+asa o)e$)ed%&e se odr.a an&em temperat%re >oko *'oC?8 pH rednosti8 me5an&em i odstran&i an&em kiseonika i toksi!ni0 materi&a. ; anaero)nim reaktorima >di+estor? nasta&e )io+as kao me5a ina +ori i0 i ne+ori i0 +aso a prose!no+ sasta a >% $apreminskim A?< metan ''-2'A8 %+l&en-dioksid #'-,'A8 i ostali0 +aso a8 kao 5to s% odonik8 kiseonik8 %+l&enmonoksid8 a$ot8 odonik-s%l-id8 amoni&ak i odena para.

slika &. 'ehani am a pre(i)*avanje otpadnih voda

"4

*. +a,-j./a,
Sr)i&a +odi5n&e na % o$ k alitetni0 ener+enata i pokri6e tro5ko a proi$ odn&e -inalne ener+i&e i$ doma6i0 ener+etski0 res%rsa mora da i$d o&i preko d e mili&arde e ra. 9a no a! ko&i se od a&a $a % o$ ener+enata >oko mili&ard% e ra? mo+%6e &e napra iti s e pred i:ene male mini 0idroelektrane8 ili mo+%6e etren&a1e8 posta iti solarne kolektore8 i iskoristi poten!i&ale )iomase i +eotermalni0 i$ ora % Sr)i&i . (ro+ramima8 plano ima ali i operati nim merama8 e6ina $emal&a s eta &e $a !il& do #B#B. +odine8 posta ila d%pliran&e i tripliran&e proi$ odn&e elektri1ne ener+i&e i$ o i0 i$ ora8 %$ stalan rast i$d a&an&a $a istra.i an&e i ra$ o&. Koliko +od da s% skepti!i )ili $a)rin%ti $)o+ isine tro5ko a proi$ odn&e ener+i&e i$ o i0 i$ ora8 danas kada &e !ena )arela s e i5a8 tom ose6an&% nema mesta. (ored ener+etski0 i ekolo5ki0 prednosti8 omo+%6a a&% pri redni rast i ot aran&e no i0 radni0 mesta. Samo % ind%stri&i etra Nema1ke +odi5n&i po ra6a& &e )io oko ' mili&ardi e ra i ot oreno &e preko ,B 0il&ada radni0 mesta % period% od "44B do #BB". +odine. O)no l&i i i$ ori ener+i&e predsta l&a&% &edan od na1ina da se o a& pro)lem pre a$i:e. Karakteri5e i0 odr.i i ra$ o& i ekolo5ki s% pri0 atl&i i. Me:%tim eliki pro)lem s% &o5 % ek $na1a&ne in esti!i&e % pore:en&% sa kon en!ionalnim i$ orima ener+i&e8 5to mno+e in estitore % start% od ra6a od %la+an&a. Kako )i se o a& pro)lem na pra i na1in re+%lisao potre)no &e na ni o% dr.a e doneti $akonsk% re+%lati % ko&a 6e &asno de-inisati stat%s proi$ o:a1a ener+i&e i$ o)no l&i i0 i$ ora. (otre)no &e %$eti mno+e -aktore % o)$ir ko&i 6e kao kra&n&i re$%ltat imati od+o ara&%6% !en% na tr.i5t%. In esti!i&e % $elen% ener+i&% mo+% )iti do)ro re5en&e s o)$irom na n&i0o .i otni ek i s e e6% potre)% da se sa1% a .i otna sredina. Be$ o)ira na s e8 no e in esti!i&e s% po.en&ne % s im dr.a ama &%+oisto1ne E rope8 5to 6e na d%+e sta$e sman&iti !en% elektri1ne ener+i&e od 1e+a 6e na kra&% na& e6% korist imati potro5a1i.

0. 1i&era&.ra:
U"V O--i!e -or O--i!ial (%)li!ations o- t0e E%ropean Comm%nities8 #BBB. Biomass< An Ener+W Reso%r!e -or t0e E%ropean ;nion. U#V E%ropean Commission >#BBB? Green (aper< Towards a E%ropean strate+W -or t0e se!%ritW o- ener+W s%pplW8 COM>#BBB?. U*V Berndes8 G.8 Hoo+wi&k8 M. and Broek8 R. an den >#BB*? T0e !ontri)%tion o- )iomass in t0e -%t%re +lo)al ener+W s%pplW<a re iew o- "2 st%dies8 Biomass and Bioener+W. #B

U,V Reit08 F.H.8 Gi&--els8 R.H.8 Barten8 H.< Biomet0ane X )io-0Wdro+en@ stat%s and perspe!ti es o- )iolo+i!al met0ane and 0Wdro+en prod%!tion8 #BB*. ". #. *. ,. '. /. 2. 3. 4. www.+oo+le.rs www.sr.wikipedia.or+ www.)alkanener+W.!om www.o%r-ener+W.!om www.ees.et-.)+.a!.W% www.+alileos!ienti-i!.!om www.eko-or%m.or+.W% www.planeta.or+.W% www.s!i.!o.W%

www.BesplatniSeminarskiRado i.!om

#"

You might also like