RAYLEIGHOVO STRUJANJE

Rayleighovo strujanje je jednodimenzijsko neviskozno stacionarno strujanje u cijevima konstantnog poprenog presjeka uz znaajnu izmjenu topline. Ovakav model strujanja bit e primjenjiv za proraune strujanja u relativno kratkim kanalima koji su intenzivno hlaeni ili grijani. Osnovne jednadbe Rayleighova strujanja slijede iz tablice za opi sluaj jednodimenzijskog strujanja, uz pretpostavku dA/A=0 i dx/De=0, koje se temeljem reene tablice mogu napisati u obliku:

dN 1 + N dQ = , odakle je pT N 1 N mc

dQ 1 N dN = pT 1 + N N mc

(1)

Sve su veliine u strujanju zavisne od koliine izmijenjene topline, a s pomou izraza (1) se mogu prikazati funkcijom Machova broja, kao to slijedi
dv 1 dQ 1 dN = = pT 1 + N N v 1 N mc dc 1 N dQ 1 N dN = = pT 2 (1 + N ) N c 2 (1 N ) mc dT 1 N dQ 1 N dN = = pT 1 + N N T 1 N mc d 1 dQ 1 dN = = pT 1 N mc 1+ N N dp N dQ N dN = = pT p 1 N mc 1+ N N N (1 N ) dp0 N dQ dN = = T p0 N 1 mc 1 N p N (1 + N ) 2 1 + 2 1 + 2 2 dT0 1 dQ 1 N dN = = pT N T0 1 + 1 N mc 1 1+ N (1 + N ) 2 2 ds dQ 1 N dN = = pT 1 + N N c p mc (2) (3) (4) (5) (6) (7)

(8)

(9)

Iz formula (8) i (9) se zakljuuje da totalna temperatura i entropija plina rastu pri dovoenju > 0 ), a opadaju pri hlaenju. Totalni tlak se mijenja upravo topline, odnosno grijanju ( dQ suprotno, pri grijanju opada, a pri hlaenju raste. U formulama za sve ostale veliine (osim brzine zvuka i temperature) koeficijenti u nazivniku imaju izraz (1-N), te e predznak promjene tih veliina zavisiti i od Machova broja i od predznaka izmjene topline. Tako bi brzina u podzvunom strujanju pri grijanju rasla, a pri hlaenju opadala, dok bi u nadzvunom strujanju pri grijanju opadala, a pri hlaenju rasla. Predznaci promjene gustoe i tlaka suprotni su predznaku promjene brzine. U formuli (4) za promjenu temperature koeficijent uz lan s

1 N 1 , a bit e pozitivan za N < ili N>1. Prema tome pri grijanju 1 N 1 plina temperatura e mu rasti, osim u podruju Machova broja < M < 1 , kada e temperatura
izmjenom topline je oblika

pri grijanju opadati. injenicu da pri grijanju plina njegova temperatura opada lako se objanjava uvidom u energijsku jednadbu iz koje je jasno da pri strujanju plina dolazi do pretvorbe unutarnje energije u kinetiku ili obratno. U situaciji kada temperatura plina pri dovoenju topline opada brzina pretvorbe unutarnje energije u kinetiku je vea od brzine dovoenja topline, te do porasta brzine dolazi na raun dovoenja topline, a dijelom i na raun smanjenja unutarnje energije plina. Pri hlaenju plina temperatura e mu opadati osim u istom podruju 1 < M < 1 ), kada e pri hlaenju temperatura plina rasti. Iz reenoga je jasno Machova broja (

da e temperatura imati maksimum, bilo pri grijanju bilo pri hlaenju, na Machovom broju 1 M= , jer npr. pri grijanju do tog Machovog broja temperatura raste, nakon ega poinje

padati. Radne formule Integriranjem izraza (2) do (9) izmeu dva presjeka cijevi, od kojih je jedan kritini presjek (N=1) dolazi se do sljedeih formula: Iz (2)/(3)

v = kr = vkr
T = Tkr

(1 + ) N
1+ N
2

(10)

Iz (4)

(1 + ) N 2 (1 + N )

(11)

Iz (6)

p 1+ = 1+ N pkr -1 p0kr 1+ N 1+ = p0 1 + 1 2 1 + N 2

(12)

Iz (7)

(13)

Iz (8)

T0 = T0kr

(1 + ) N 2 (1 + N )
2

-1 2 1+ N 2 +1

(14)

Iz (9)

s skr +1 1+ N ln = ln ( N ) cp 1+

(15)