TEORIJA ARHITEKTURE

TEORIJA ARHITEKTURE OBJEKT/ TEKST/ KONTEKST shema kolegija - Heterogenost teorije arhitekture kao discipline - Danas: vrste teorije sa zadacima (specipije) Teorija kompozicije, arhitektonski jezik i forme, nov prostorni medij - teorija koja prouava arhitekturu kao autonomnu disciplinu 1. grana teorije koja prouava metode projektiranja, alate arhitekture, jezik arhitekture (stup, ploha, volumen) to rei tim jezikom; to poruiti? - Einsenman 1970 te: Vjebe arh. jezika - Tirani: Teorija kompozicije Prije svega pitanje konteksta i fenomena na koje treba odgovoriti: - Prouavanje odnosa teorije i ireg konteksta, mogunosti

arhitekture je 2. grana teorije (vanije podruje) TEORIJE vs. IRI KONTEKST a) Problemi i fenomeni b) Pitanja (mediji pomau odgovorima) doivljaji iz fenomena primjenjivi i na arhitekturu - Prijenos jezika iz drugih medija u medij arhitekture vaan je zbog loih interpretacija i simplificiranja u jeziku arhitekture Pr. 80 te i 90 te: teorija DEKONSTRUKCIJE bipolarnost dominacije i moi = konstruktivni odnosi mogunost drugog pogleda BINAR: dominantno: potisnuto: Einsenman, Chumi KULTURA ARHITEKTURA TEORIJA PRAKSA FUNKCIJA FORMA

Rezultat: sukobljeni odnosi, dijagonale, osloboeni odnosi FORMALAN GOVOR O TOJ NERAVNOTEI: intelektualno relavantna, ali da li ona intervenira u toj teoriji dekonstruktivizma ili samo reprezentira? Liebeskind, Zaha Hadid

Teorija pobjedljivosti podatnost (heterogenost u prirodi, ali se sve moe ujediniti) FOLDIN (nabor) pr. nabori haljine su svi razliiti, ali ipak objedinjeni bez gubitka identiteta - Teorije kaosa, fraktala itd. U funkciji dinamikog sustava razvoja objanjenja svijeta, a mi to gledamo kao objanjenja strukture u kojoj mi interveniramo Presavijanja/ Nabori/ Valovi kaosa/ Fraktali u arhitekturi Je li sloena zbog izgleda poput dijagrama (generiranje nove forme) ili ima tu neke intervencije? SIMPLIFICIRANJE logika filozofije utjee samo na arhitektonsku formu. PRAKSA POSREDOVANJA pazi da se dobro prevede jezik KONSTRUKTIVNA TEORIJA konstituira nove koncepte

Dijelovi bliski teroiji, ali razliitih ciljeva: - Grana ARHITEKTONKA KRITIKA: ima cilj zato ima egzaktnu teoriju i jezik - Grana POVIJEST ARHITEKTURE: primarno se bavi povijesnim razvojem, formalna je morfoloki i bavi se odnosom arhitekture u drutvenom kontekstu - Grane TEORIJE ARHITEKTURE:

1. PERSPEKTIVNA pravila arhitekture kao zasebne discipline, esto daje recepte i metode 2. MOGUNOSTI ARHITEKTURE arhitektonski objekt u kontekstu 3. KONSTRUKTIVNA 4. META TEORIJA teorija o teoriji (razvoj arhitektonske misli) CILJ teorije MORA biti PRAKSA (obekt) to znai da je svaka teorija samo forme bez konteksta neadekvatna (nema istinskih pitanja) isto kao i ona koja se bavi samo odnosom baziranim na uputama kako napraviti neto nama akta arhitekture ODNOSI objekt/ tekst/ kontekst

ARHITEKTURA I DRUTVENO POVIJESNI KONTEKST Teorija kao praksa posredovanja Pristupi: 1. Neovisna forma i disciplina (autonomna) pogled kad je drugaija formalna, morfoloka, analiza strategije te je arhitekture gotovo

bezvremenska ali s potiskivanjem ireg konteksta i utjecaja drugih disciplina 2. Odnos arhitekture i konteksta (pasivni povijesni determinizam) zamka je ovdje u determinizmu da arhitektura odraava samo izraz oko nje. Npr. reprezentacija i sredstvo vie sile tada teorija podsjea da su i arhitektura i kontekst konstruirani, i da nisu nepromijenjivi i trai aktivnu ulogu arhitekture u tom kontekstu. Time ona negira oba pola (1. i 2.), ali je vano da se oba pola ukljue u razmatranje i time zagovara: 3. Aktivni odnos arhitekture i drutvenog konteksta (poluautonomiju arhitekture) Drugi zadatak teorije je posredovanje odnosno prevoenje jezika - Uspostavljanje adekvatnih odnosa - Prevoenje jezika da se smisleno mogu koristiti u drugom mediju - Transkodiranje Frederic Jameson (teorija produkcija openito) POANTA TEORIJE PRAKSA

GRANE BLISKE TEORIJI (ali razliitih ciljeva) Arhitektonska kritika ima cilj i zato ima egzaktnu teoriju i jezik Povijest arhitekture primarno se bavi povijesnim razvojem, formalna morfoloki i bavi se odnosom u drutvenom kontekstu Grane teorije arhitekture: 1. Perspektivna pravila arhitekture kao zasebene discipline esto daje recepte i metode 2. to moe arhitektura arhitektonsko objekt u kontekstu 3. Konstruktivna 4. Meta teorija (teorija o teoriji) bavi se razvojem arhitektonske misli Cilj teorije mora biti praksa (objekt) to znai da je svaka teorija samo forme bez konteksta neadekvatna (nema istinskih pitanja) isto kao i ona koja se samo bavi uputama kako napraviti neto nema alata arhitekture. Odnosi: OBJEKT/ TEKST/ KONTEKST

ARHITEKTURA I DRUTVENO POVIJESNI KONTEKST Pristupi _1. Neovisna forma i disciplina (autonomna) pogled kad je drugaija formalna, morfoloka analiza strategija te arhitekture Gotovo je bezvremenska, ali ukljuuje potiskivanje ireg konteksta i utjecaj drugih disciplina _2. Odnos arhitekture i konteksta (pasivni povijesni determinizam) Zamka je ovdje DETERMINIZAM: arhitektura odraava samo izraz oko nje Npr: reprezentacija i sredstvo sile tada teorija podsjea da su arhitektura i kontekst konstruirani i da nisu nepromijenjivi te trai aktivnu ulogu arhitekture u tom kontekstu. Time ona negira oba pola (_1. i _2.), ali je vano da se oba pola ukljue u razmatranje pa time zagovara _3. Aktivni odnos

arhitekture i drutva odnosno poluautonomiju arhitekture. kroz arhitekturu se treba dobivati znanje

Zadatak teorije je i posredovanje odnosno prevoenje jezika: - Uspostavljanje adekvatnih odnosa - Prevoenje jezika da se smisleno mogu koristiti u drugom mediju - Transkodiranje Frederic Sameson (teorijska produkcija openito) Poanta teorije je praksa.

Ludwig Mies van der Rohe: stambeni neboder, Berlin, 1922.

Kako je taj neboder reprezentacija trenutka? Vrijeme ind. razvoja (automatizacija znai standardizacija i masovna produkcija) ovdje je vezanje ploa upravo reprezentacija te industrije ili pak s druge strane koristi se svugdje staklo kao moderni materijal. Ali postoji i vea uloga tu nam treba KONTEKST KONTEKST: oronule, sitne kuice pred njima se Mies ne okree ve se njegova ovojnica uvija i radi neobinu igru i izaziva razliite i vrlo neobine doivljaje, uvlai, izvlai i vrtloi ih kao i u kontekstu grada KONTEKST PUTA DA DEFINIRA ZGRADU (projektantska strategija angairana kontekstom) EFEKT: buenje indeferentnih pojedinaca iako on govori o istini kriza nije negirana ve govori o njoj Druga metoda je zamraenje konteksta i odvlaenje od njega.

Georg Grosz a) Litografija (u trenutku nakon rata i b) Velegrad 1916. 1917. metropolis add. a) izraz: rascjepkanost + teme

Georg Simmel modernizam i tok moderniteta

add. b) vrtloenje feomena o kojima se bavio sociolog Georg Simmel koji kae da su reakcije pojedinca prvo IZBEZUMLJENOST gotovo do krika, a nakon toga PORAZ PRED SVIME ili razvoj indiferentnog stava (otupljenje rasuivanja)

objektivni svijet / subjektivna stvarnost

ODNOS ARHITEKTURE I KONTEKSTA P. Behrens: Tvornica turbina AEG, 1909, Berlin Allgemeine Elektronitts Gesellschaft

- 10 ak godina ranije: kontekst modernizacije, - Jaka industrijalizacije elita koja (dobar produkt + dobar dizajn) poduzetnika prihvaa modernizaciju - Ve 1883. osniva se AEG

1907. DEUTSCHE WERKBUND odnos umjetnosti i industrije: P. Behrens: Tvornica turbina AEG solidan, dobar industrijski produkt ali i dobar dizajn dizajn postaje vanim

U AEG u P. Behrens dizajnira lampe, ventilatore ali drutvo ne voli tu naglu industrijalizaciju i modernitet svi ele tradicionalnu obnovu, staru zajednicu nasuprot novom mehanikom i industrijskom drutvu UPORABNA VRIJEDNOST VS TRINA VRIJEDNOST problem u njemakom drutvu Fritz Schuhmacher, Karl Scheffler Primjer umjetnika u slubi AEG a (mali predmeti): P. Behrens sa nizom lampi, a znak razvija preko ideje saa - Zato to propitivanje: nema stanja razmiljanja da je industrijalizacija dobra stvar, njemako drutvo zagovara tradicionalne vrijednosti - Ferdinand Tmies propituje odnose te dvije struje zakljuak je: koliko god predmet banalan bio, taj je produkt plemenit industrijski proizvod nema promiljanja stavrne uloge Teoretiari Werkbunda misle da se umjetnou taj industrijaki proizvod moe oplemeniti i drutvo opet napraviti harmoninim i korektnim 3 koncepta: DUH VREMENA DUH NARODA UMJETNIKA VOLJA A. Riegel: svaka epoha ima svoju slobodnu volju, a ako pripada njoj, radit e u skladu s njom Dominantne vrijednosti: GRKA POLIS ~ HRAM je izraz i simbol vrijednosti SREDNJI VIJEK RELIGIJA i vjera ideja ~ KATEDRALA kao simbol tog vremena RENESANSA IDEJE HUMANIZMA ~ PLAA (arh. arhetip) snaga, sila u drutvu ideja da svako doba ima

MODERNITET

? industrija, kapitalizam

? TVORNICA

- Na pragu spajanja novoga vremena i tadicionalnih vrijednosti koje eli njemako drutvo moe li tvornica poeti komunicirati sa svim tim vrijednostima na koje se eli osloniti? 1909. zadatak AEG a projektirati tvornicu: (1) Treba projektirati simbol tog vremena (2) Tvornica je ogromna, a treba odraavati njemaki centralizam (3) Tvronica TURBINA generator srtuje snaga cijele Njemake Lokacija: krianje dviju vanih ulica Tvornice do tada: neogotike ili neambiciozno izvedene Vizualni atributi AEG a: simetrija, red, teina

monumentalnost, reprezentativnost hramski dojam Behrens jedan od otaca moderne industrijske arhitekture 1901. Dormstadt (vlastita kua) naglaen dizajn u interijeru Kolonija dizajnirana sa centalnom zgradom Josepha Olbrichta Tada razoaran, ali svoje umjetnike sposobnosti stavlja u slubu dominacije snage tog doba 1912. Sankt Petersburg 1. novi materijali: STAKLO i ELIK sa karakteristinom lakoom, tankoom, elstinou, transparentnou Karl Benhardt dodijeljen kao inenjer jer je Behrens slikar

2. kako stilu materijala odati teinu i monumentalnost

Elementi: GLAVNA HALA: reetkasti okvir i zglob u interijeru vidljiva imena, monumentalna otrina SPOREDNA HALA: u slubi ukrute

Vani: 1. Zatvoreni profili teina, solid 2. Izbaaj nosivih elemenata, a staklo unutar (nakoeno) igra svjetla koja doarava teinu 3. Zglob gotovo na postamentu, skulptura (status simbola doba) 4. Staklo tretira tako da se pitamo je li transparentno: a) visoka baza b) simbol novog doba velike povrine bez transparentnosti kao skulptura 5. Staklo kao da nosi jaki pologonalni zabat, a da se uglovi ne bi doimali kao nosivi imaju jake reke Dojam HRAMSKOG PROELJA Je li to mitska interpretaija? DA, ali drugi je izriaj. Razlika od hrama: baza je kontinutirana i nama ulaza - Prava je istina objekt nova fasada dizajn je Benhardta kao i unutranjost

- Behrens daje uljepan privid stvarnosti (utjeha?), dok Mies daje istinu

Karakteristine poruke

ARHITEKTURA I DRUTVENO POVIJESNI KONTEKST Giuseppe Terragni: Casa del fascio, Como, 1932 - 1936. Primjer da gesta nije sluajna, ne samo formalno, ve provjera ime se dobiva novo (nova strategija)

- Casa smislu

del

fascio

angairan je primjer u promoviranja jedne ideologije - Tema apstrakcije - moemo li s njom izraziti se? KONTEKST: uoi 2. Svjetskog rata kada jaa faistika ideologija, sjeverna Italija Terragni modernist, racionalist u slubi faizma! (ono to se smatra liberalnim u svijetu u udnom je spoju s ideologijom faizma) Gotovo nas buni (sada i tada) ideja da modernist radi u slubi faizma.

Teoretiari: B. ZEVI: Teorija enklave L. BENEVOLO M. TAFURI: gleda stvari openitije modernizam ka angamanu postavlja se pitanje moe li to biti modernizam jer su u svojoj biti apstrakcija i forma, a one a priori ne mogu biti angairane. Kae da je arhitektura ispranjana od ideologije I na taj nain pokuava spasiti Terragni a. No, Terragni je mislio ba suprotno jer je vjerovao da modernizam moe pomoi faizmu. Na poetku je faizam mogao privui intelektualce kao posljedica 1. Svjetskog rata (kaos) potreban je reim da to sredi te je taj mladi reim to I napravio, barem se tako inilo. MIAR (Bardi) Racionalistiki pokret nema drugi cilj

PERSICO 1934. to potvruje

Kako taj modernizam moe biti medij prezentacije ideologije? - Slini simptomi u drutvu kao nakon 2. Svjetskog rata - Situacija futurizma i odjeci kontra stanja NOE CHIENTISTI + srednje stanje MODERNISTI MIAR - GRUPPO SETTE ne odbacuju cijelu povijest, ve citiraju povijesne forme i koriste je za razvoj svojih formi (razumljivo kradu forme da bi svi itali iste poruke) G7 / TERRAGNI / MUSSOLINIEV REIM prividan red (slini ciljevi) _Moderna Italija bazirana na tradiciji_ KONZERVATIVCI sumnja da ta ista, racionalna arhitektura moe

predstavljati talijanski faizam PIACENTINI koji tu predstavljaju svoji itkiju, direktniju srhitekturu. Marcello Paicentini daje kritiku: racionalistika je arhitektura nespojiva s retorikim zakljucima faizma.

Modernizam generalno tei apstrakciji, formalizaciji, uporabi novih materijala (elik i staklo) = tabula rasa povijesnih oblika Modernizam je u Italiji specifian: 1936. Italija okupira Etiopiju (izbaena iz Lige Naroda i zabranjen joj je uvoz elika) = zato se okree vlastitoj povijesti i to ideji TALIJANSTVA; MERIDIJANSTVA; ROMANSTVA - Politiki je to specificirano okretanjem na etapu Rimskog carstva koje konotira irenje i vjenost - U gospodarskom smislu primjer je to autarhinosti Italija napokon i proglaava Novo Rimsko carstvo te to prelazi i u arhitekturu: Terragni Casa del Fascio i Danteum. Casa del fascio PROGRAM: administrativni i kulturni centar veza izmeu vrha (vodstva) i obinog puka 1. Svjedoanstvo 2. Opus propagande Terragni iznosi ideju transparencije u kojoj nema niega izmeu naroda i vlasti SITUACIJA: u kompoziciji s postojeom crkvom - Ne primjenjuje staklo i elik iznosi temu okvira kojim rjeava transparentnost dematerijalizacija i poroznost u samoj arhitekturi apstrakcija postaje reperent poklonika

Tema povijesti i modernizma - Prvotno tema palae sa zvonikom, ali se od njega odustaje

- Ostavlja okvir koji se referira na povijesnu traberaciju klasine sintakse stupa i grede Spoj globalne tal. tradicije s lokalnom Specifino: KOMSKI STAMBENI TIP + ulaz i unutarnje dvorite

- Klasino: PALACO TIP ireg raspona od Coma, cijela Italija Sve stambene tradicije Italije spaja u talijanski prakuu kuu svih kua. Zgradu karakterizira: strog zlatni rez u potpunosti matematiki provjeren, pravilnost prije svega kroz konstrukciju, uvueni ulazi i lagano podizanje, unutranji atrij kroz dvije etae na koji se veu uredi i sobe za sastanke, dva studita Isti konstuktivni sistem provuen je i u unutranjosti zgrade, a opet sve je drugaije. Porozna struktura iznimno je konzistantna, ali itav volumen dematerijalizira. Glavna fasada malo je odmaknuta, gotovo kao da je privrena, dodana. Stube su izvedene od blokova travertina, a ne obuene u njega. Ulaz karakterizira kosa ulazna ploha, staklo iznutra se gleda prema crkvi posebnost svjetla. Mogue je elektroniki otvoriti sva vrata: nema prepreke, zgrada je dostupna svima. Stube: podgled: crni mramor, gazita od travertina posebni doivljaj Dizajn stolova, stolaca najnapredniji Reljef: Mario Radicek? apstraktan, ali retorian (sredinji dio reljefa predstavlja lik Mussolinija pozicioniranog u samom centru i sveprisutnog na svim sastancima). Iznad druge etae nalazi se terasa. Osobine zgrade: REPREZENT, STRUKTURALNA SAVRENOST, KRAJNJA

FORMALIZACIJA, NABIJENOST SIMBOLIKOM, KRAJNJE ANGAIRANA (ali ne lijepljenjem plakata ve kroz arhitektonska sredstva i doivljaje) Tafuri ima krivo.

ARHITEKTURA I DRUTVENO POVIJESNI KONTEKST Giuseppe Terragni: projekt Danteuma, Rim, 1938.

Nastavak teme arhitekture (i apstrakcije) retorika Tema REFERENCE (danas) problem INTERTEKSTUALNOSTI I

TRANSKODIRANJA

- 1936. Mussolini i 3. Rimsko Carstvo: zadaa je svih medija komunicirati tu slavu - 1938. ideja velike svjetske izlobe u Rimu demonstracija talijanske povijesti - Fiziki je to manifest arhitektonskog i urbanistikog poretka iz starog u novo Rimsko carstvo 1. LUK mogue teme ili asocijacije vidljivo na plakatu - LIBERA je redizajn tog luka, pomak koji je moderan 2. KOLOSEUM potreban je pandan njemu: Guerini, La Padula, Romano: PALAA (kockasti 1. i 2. TALIJANSKE koloseum pomalo CIVILIZACIJE s lukovima naputanje

(podsjea na grupu Valori Plastici) apstrakcije, vie retorike Ideja novog centra 3. Rimskog Carstva rezultira novim planom prema zapadu, uz Tiber - snana aksa od foruma prema novom centru VIA DELL' IMPERO koja udno sijee povijesni Forum POVIJEST zadatak 1. PROGRAM: - Dante: biblioteka i muzej, ali sa svrhom reprezentirati Dantea kao vrh talijanske knjievnosti (u 12, 13. st. promovira talijansko jedinstvo) - U 19. st. pojavljuje se tek interes za njega kada su ideje jedinstva aktualne POSTAJE RVTVOM kao NOVE GESTE. Tu Terragni dobiva DANTEUMA spomenika Danteu

- Njegov koncept je bio SVETO RIMSKO CARSTVO - Pie na talijanskom i daje si zadau struktuirati novi talijanski jezik i sredstvo identiteta 2. REFERENCE: - Linija: - Ideja: Koloseum (vizura), Maksencijeva bazilika (sustavi organizacije) a) atempostalnosti b) uklapanja u jezgru grada
c) pokuati ispriati Boanstvenu komediju Maksencijeva bazilika: Konstantinova bazilika, najvei stojei monument Rima Koloseum: Danteum je odjek Koloseuma, ali asocijacija na apstraktniji nain, zid od Koloseuma i od Danteuma se oljutio

3. Danteum kroz priu Boanstvene komedije Simbol zida kao arhetipa: komedije direktno inskripcijama iz boanske

Indirektno strukturom komedije u 3 dijela x 33 i uodom, a kod Danteuma zidom od 100 blokova - Prostorno specifina veza sa zidom asocijacija je drevnih zidova, nositelj znaenja u istoi i smislu apstrakcije - I u funkciji ulaza: zajamena priprema te tajnovitost ulaza USKI ULAZ: ni sam ne znam kako sam se tu naao OTVORENO GUSTA UMA: simbol je ivotne izgubljenosti, ali i izgubljenosti u arhitektonskom smislu TEAM STUPA: isti elementarni stup kao arhetip

Put je LABIRINTSKI nesiguran, bez jasnih direkcija 3 TRAKA STEPENITA: 3 kao simbol TAMAN KANAL MALI ULAZ Pakao: 7 platformi i poniranja: obrnut stoac i sputa se strop (bez prozora), stupovi tvore proguivanje 1:3 (spiralno) istilite: kanalom se stie u istilite koje tada jo teoloki nije postojalo. U istilitu je ideja breuljaka te isto kao u paklu 7 platformiali sa otvaranjem neba, svijetla i penjanja platformi Uski kanal, prolaz vodi do Raja koji se sastoji od 36 prozirnih staklenih stupova i otvorenog neba - Zadnji je dio Carstvo, a izlaz je sa strane

Kako Terragni sve dri pod kontrolom? 2 su smijera kontrole: DIJAKRONIJE) b) meusobni odnosi ili tzv SINKRONIJA
- prolaz kroz niz opreka: PAKAO: RAJ: zid stup crno kamen binarne opreke, obgrlio oba pola,

a) temporalni 3 bitne sekvence prolaza (to je smijer

sjetlo staklo

Sve u svrhu poimanja totaliteta ime Terragni daje u konanici DEMATERIJALIZACIJU BINARITET je doveden do razine KULTURA vs PRIRODA

Formalno djelo postaje ANAGIRANIM Komunicira s drugim jezikom jezikom KNJIEVNOSTI Lijep prijevod, i to u dva sloja: 1. Direktno iz knjievnosti u arhitekturu (figurativni predloak) 2. Dublje transkodiranje

SEMANTIKA

Terragi u ahitekturi radi isto to i Dante u jeziku sistematizaciju Semantika (znaenje) i sintaksa (odnosi gramatka) postaju definicijom slojeva u jeziku

1. ZID 2. STUP 3. PLATFORMA

simboli svih zidova, stupova i platformi istoda i simbolinost.

Razina univerzalnosti koja ima 2 nivoa: DENOTATIVNO ope znaenje KONOTATIVNO igra sa sekundarnim znaenjima Pozivanje na Egipat (zid), Grku (stup) i Perziju (platforma) - U biti je logika Rimskog carstva bila obgrliti sve te kulture te tu prepoznajemo ideju carstva kao KRUNE SVIH NJIH SINTAKSA 1. PROPORCIONALNI ODNOSI 2. STRUKTURA KOMEDIJE 1 + 33 + 33 + 33 = 100 1 2 3 1 2 3 1 2 3 - RIMA

Pakao i istilite: ista dimenzija, ponavjanje istog elementa poniranja, teme izdizanja = logika rupa - brijeg

- FORMALNIM SAVRENSTVOM ISPRIANA JE PORUKA Hipostil i raj: jedan iznad drugog, u prvom se javlja osjeaj dezorijentiranost i zbunjenost, a iznad toga nalaze se rjeenja (oslovljavaju isti problem) - SVE JE KRAJNE ANGAIRANO (Tafuri u krivu) Sistem komunikacije referira se na Maksencijevu baziliku

perimetalno

kri

metodom pomaka

definira komunikacije

pr: pomak vila u Garshu vertikalni

Einsenmman: arhitektura ETIDE - Nije razvoj iz funkcije ve ista forma: KUBUS/GRID..., pa post restum funkcija

Le Corbusier i knjiga Vers une Architecture, 1923.

- Skup prethodno publiciranih eseja Towards a new Architecture, 1927 Ka pravoj arhitekturi bolji prijevodjer je imao vie namjera od nove arhitekture Projekt za Ligu Naroda, eneva, 1927. ne dobiva ga, jer biva diskvalificiranim Revolt: CIAM 2 naina sagledavanja: dinamiko: hodanjem kroz kuu i statiko: kroz 5 toaka arhitekture VILLA SAVOYE Na dravnom divljem imanju gradi kuu pristup autom auto je vaan element Le Corbusieru gledanje na kue van usporedbe kue s brodom Rampa s linoleumom na podu i standardizirani rukohvati industrijski element (nimalo dodatno dizajniran i poseban) Element poasnog dvorita: rampa kao ceremonijani ulaz Poveznice s crkvom: BUNAR: element svete vode SKELET: kao u brodovima penjanjem se ostavlja praina i svi problemi - Radi bezvremensku arhitekturu sa sadanjim elementima (ukljuujui i povijesne) Moram se rukovoditi ovim pravilom da svojim linijama, bojama dadem nova znaenja i duboka sjeanja - Potrebno je graditi na kolektivnom jeziku da svi razumijemo - Moderan predmet masovno proizveden kolektivno razumljiv ______________________

- Machine neto??? MAINA ZA STANOVANJE - Sloena struktura (skoro je cirkularna struktura i biblijska komunikacija) pisano pjesniki, ali pisac je svjestan zbivanja Specifino kulturno znaenje koje je definirano u 18. stoljeu u prosvjetiteljstvu kada se openito htjelo promijeniti loe sustave poput bolnica Bolnica maina za ozdravljenje - Javljaju se opasna veze poput izraza da je ena maina za uitak - Rjeenje: nita vie ne slii maini ve je savreno prmiljeno za odreeni cilj Kua tako promiljena za stanovanje da e rijeiti probleme drutva - Poigravanje s novom arhitekturm - Kompleksna struktura u 3 krajnosti 3 posjetnika 1. Oblik 2. Povrina 3. Plan uma oi koje ne vide 1. Brodovi 2. Avioni 3. Automobili Arhitektura 1. Pouka rima 2. Iluzija tlocrta 3. ista kreacija

KRAJ: masovno poraavajue: ARHITEKTURA ILI REVOLUCIJA

1. Arhitekti su zaboravili da je arhitektura igra volumena voena igrom svjetla, a ininjeri su to ponovno otkrili 2. Uporaba automobila i tipolokih hramova sugeriraju razvoj (ako je poznat cilj i proces se pusti da se odvija, dolazi se do savrenog tipa i stila toga doba)

- Ali arhitektura se ne radi samo o tome, ve o emocijama (te se mora uzdii) i strastima: mora se dirnuti srce- esto se tu Corbusier poziva na sv. Petra i Michelangela 1890.-1920.g. problemi tih godina i diskusije (kao i Vila Savoya u svom mediju) ovdje inputi nisu nikad direktni, ve kao ikoniki bljeskovi 3. to arhitekti ne vide? - da se sve radi o volumenu, povijesti, planu - igra volumena pod svijetlom, povrine to trebaju naglasiti, a plan je tu da vodi i kontrolira - igra: mudra, znalaka, tj. tona (uzviena, znalaka i mudra) 1. nije voena sama po sebi 2. kreator je slobodan jer se igra ( strogo umjetnika ?????, Kant: njemaki idealizam) 3. savreno i povezano se kontrolira Diskurs o estetici (Francuska) Diskurs o modernitetu (Njemaka) Austrijski diskurs: A. Loos koji kae: ne treba moderne predmete dizajnirati, ve sluati to moderni svijet treba Njemaka: Deutsche Werkbund (Behrens) Karl Scheffer: koji je realitet suvremenog ivota? Tvornica, treba je uzdii (uzdii i stvarnost) - to radi i Le Corbusier u Vili Savoye: uzima industrijske elemente i uzdie ih - problem kako pomiriti dvije jake struje u njemakom drutvu?

Francuski diskurs (drugaija pozadina)

S. Denis slika je ono to vidimo, nije to kua,... tek skup linija na platnu i nije bitan sadraj ve kompozicija Afera Dreyfuss: Francuska okree desno pita se treba li biti osloboen jer nema dokaza ili pak osuen jer su vaniji vii razlozi Impresionisti do tada nisu poznati, Denis propagira takvu lijevu umjetnost. Cezanne iza toga je ista ideja kubusa, kugle , valjka Aristide Maillol kipar koji te ideje preuzima ideje iste moderne koja je ipak klasina (sugestijom i asocijativnou) - Le Corbusiere radi MIT NA KVADRAT koji je spoj industrijalizma i kantovske nezainteresiranosti prvi teorijski konstrukt Corbusier: funkcionalist? Ili isti umjetnik? koalicija nespojivih elemenata Zakljuak: tako je vrlo brzo izgubljen stil?

Arhitektura ||| umjetnost

Arhitektura ista tvorevina duha je li Le Corbusier funkcionalis ili umjetnik? Arhitektura: - POBUUJE OSJEAJE prizme lom svjetlosti - Iskazuje misao - Indirektna komunikacija - Stvar je kompozicije i sklada umjetniki govor - projektiranje: umjetniko stvaranje ili ne? Ako je: koje imamo zadae i odgovornosti? Arhitektura: nije samo utilitarnost i funkcija - Majer definira odnos izmeu stvari (ivot) i umjetnikog djela (umjetnost) - Johannes Majer: arhitektura= funkcija x ekonominost - do forme se dolazi iz funkcije (nema stvaranja i komponiranja) J. Mayer, Hans Wittmer, Peterschule, Basel, 1925. plakat na kojem stoji kako od funkcije doi do forme Corbusier ga napada da on radi umjetnost ali opet ostaje Majerova distinkcija: samo arhitektura spada u Baukunst & Kunst sferu - Umjetnost graenja

- Arhitektura: arh = prvi, tektos = izgraivati (via sfera od funkcionalizma) Martin Heideger: odnos izmeu 3 stvari: 1. Orue komad grafita....) 2. Umjetniko djelo 3. puka stvar (kamen,

Adolf Loos (paljivo ga itaj - itaj ga s interpretacijom) radikalan poetak (namjerno je polemian, ne itati doslovno, to radi da te potakne na svoje vienje)

kua: SFERA IVOTA slui svrsi uvjetovana odgovara korisniku slui komforu spokojnosti konzervativna

umjetniko djelo: SFERA UMJETNOSTI nevezana svrhom neuvjetovana privatna stvar umjetnika eli otrgnuti ljude iz komforne revolucionarna

ovjek je lokus gdje se dvije stvari poklapaju meutim potrebno je imati ih razdvojene i ne mijeati ih jer u protivnom dolazi do konceptualnog bastarda Ni jedan logiki sustav ne moe objasniti noumenalni svijet Arthur Schoppenhauer SFERA INJENICA Fenomenalni svijet Svijet kao predodba SFERA VRIJEDNOSTI noumenalni svijet svijet kao volja

Kauzalitet i naelo razloga iracionalno slijepa volja

Znanost (predpostavlja sustav) Razum volja

Temelj morala ne moe biti nikakav razum, ve samo volja Razum ljudska sposobnost razmiljanja, operativno sredstvo volje MORALNOST nema racionalno objanjenje

Lav Tolstoj i pitanje smisla ivota i poduavanja moralnih vrednota moralnost se temelji na osjeajima, umjetnosti umjetnost je prema tome slina religiji Ako dobrota ima uzrok, to vie nije dobrota; ako ima posljedicu, nagradu, takoer nije dobrota Znanost ne moe dati odgovor na pitanje ivota 23 prie poduavanje ljudi moralnosti preko umjetnosti prezentiraju temelje ljudskih vrlina i mana to je umjetnost iznimni potencijal, iznimna odgovornost cilj umjetnosti nije da je lijepa, ve da ima svoju drutvenu dunost, a ostalo je sve nemoralna umjetnost Koji je danas zadatak umjetnosti? Pozicija arhitekture? Ludwig Wittgenstein zavrio fiziku, matematiku i strojarstvo: kree kao znanstvenik u ovo podruje Je li pouzdano znanje o svijet mogue i imamo li mi pravi aparat za to. Granice jezika bt e granice znanja. Fritz Mauthner Samo to rijeima moe dohvatiti, moe misliti. Sva filozofija je filozofija jezika.

Wittgenstein: Sva filozofija je filozofija jezika. Ali, sigurno ne u Mauthnerovom smislu. Propovijedati moralno ponaanje je teko; dati mu intelektualno opravdanje je nemogue. Umjetnosti - Kompatibilnost sa stvarnim preduvjetom svijeta zaduuje umjetnost jedinstveno odgovornom ulogom za postojanje i opstojanje tog istog svijeta Pedispozicije umjetnosti 1. Djeluje po principu indirektnog pokazivanja, a ne eksplicitnog definiranja 2. Ne ostvaruje se pomou logikih propozicija, nego iracionalnim, neobjanjivim osjeajima 3. Ne poima se objektivnim umom, nego doivljava dubokom subjektivnom nutrinom 4. Sredstvo doaravanja moralno uzdignutih primjera i pobuivanje istinskih, obvezujuih osjeaja i strahova 5. Jedina istina i ljepota je prava umjetnost 6. Etika i estetika su isto 7. Umjetnost je misija, umjetnost je poslanje Walter Benjamin: arhitektura kao ovjeku najblia umjetnost Arhitektura = prostorni okvir ivota 1/ sam ivot 2/ udomljava taj ivot 3/ trodimenzionalnost arhitekture

Adolf Loos prvenstveni problem trebao bi biti: jasno izraziti trodimenzionalni karakter arhitekture i to na taj nain da korisnicima graevine bude omogueno ivjeti kulturni ivot [tog doba] Gottfried Semper: Istina o arhitekturi? definicija vlastitig stila Istiniti umjetniki stil? (odnosno, istiniti umjetniki jezik) podrazumjeva: sukladnost umjetnike pojavnosti sa svojom vlastitom razvojnom povijesti, te samim preduvijetima i okolnostima svoga nastajanja Ti u umjetnosti nema potpunu slobodu uvijek neke okolnosti vremena utjeu na tebe

Richard Neutra: Loos je znao napraviti najtanju plou kamena a da ne pukne znao je kamen u duu. Karl Kraus kae da se objektivni doivljaj, objektivne injenice mijenjaju subjektivni emocijama feljtoni. Beani su ga oboavali. Kraus je to mrzio protiv iluzije iao je satirom pa su se svi bojali da ne budu cititrani u jegovom asopisu Baklja (Die Fadele) Za Loosa je primjenjena umjetnost isti zloin. Pojam primjenjene umjetnosti smatra neloginim (oksimoron). Primjer: dekoracija i ornamentacija metle ne e je uinii boljom u metenju. Svrha je forma kulture: forma oblikuje predmete. Umjetnost slijedi potpuno drugaiju logiku i treba je odvojiti od svijeta logike to je za Loosa ornament? SVAKA LA ali, bio je protiv uklanjanja postojeih ornamenata

fasada govori u kojem se dobu ivi, ali Loos tomu kae NE dat u model fasade Za Loosa je uloga arhitekture dohvaanje dubine ivota, domiljanje potreba do njihovih najudaljenijih konzekvenci.. Kua ne otkriva nta eksterijerom, sve njeno bogatstvo mora biti u interijeru Pr. A. Loos: Villa Moller, Be, 1928.