Upravljanje MSP

Financiranje poduze a
Pred. Josip Britvi , univ.spec.oec.
17.5.2013.

Financiranje poduze a

Odgovori na bitna pitanja

to zapravo zna i financiranje poduze a? Zato je vano poznavati teorijske spoznaje? Postoji li razlika teorije i prakse? Vanost financijskog menedmenta?

Financijski menedment je presudan za uspjeh svakog posla i svakog trgova kog drutva.
Financijski menedment ima vrlo vanu ulogu u poslovanju svakog poduze a i utje e na svaki vaan aspekt rezultata poslovanja. Temelj financijskog upravljanja je financijska analiza koja prua podlogu za menedersko odlu ivanje.

Potreba za financijskom analizom Financijska analiza daje dva klju na doprinosa upravljanju financijama: 1. procjenjuje povezanost izme u elemenata koji ine financijsku strukturu poduze a, 2. prua kriterije za procjenu poslovnih rezultata poduze a.

Procjena se usredoto uje na imovinu, obveze i vlasni ku glavnicu prezentiranu u bilanci stanja poduze a. Procjena uklju uje sljede a pitanja: -Je li poduze e previe zadueno u odnosu na vlasni ku glavnicu? -Smanjuje li niska razina zaduenja poduze a potencijalnu stopu povrata na vlastiti kapital? U prvom slu aju, poduze e se izlae pove anom riziku od financijskih problema. U drugom slu aju, poduze e zara uje manje nego to bi moglo.

Dobra financijska analiza osigurava kriterije za procjenu rezultata. Premda svako mjerenje uspjenosti po inje uvidom u dobit ili gubitak poduze a, financijsko poslovanje poduze a ne moe se procijeniti samo tom kategorijom. Profit se mora promatrati u kontekstu s vlasni kom glavnicom i s ukupnom imovinom. Taj kontekst prua informaciju o tome koliko efikasno poduze e koristi sredstva koja ima na raspolaganju.

Financijska analiza ne smije se ograni iti samo na poslovanje teku e godine, jer se tako ne moe dobiti realna slika. Potrebno je rezultate uspore ivati s onima ostvarenima u prolim godinama te s usvojenim planovima. Poeljno je usporediti rezultate poslovanja s rezultatima sli nih poduze a iste djelatnosti, odnosno istoga trita.

Financijsko planiranje - uvod

Da bi se osigurala solventnost i profitabilnost poslovanja potrebno je pristupiti predvi anju budu ih financijskih potreba poznatom kao planiranje toka nov anih primitaka i izdataka (cash flow) financijski plan

Financijsko planiranje - uvod

Financijski plan omogu uje: a) Planiranje budu ih nov anih tokova i financijskih izvora b) Uspostavljanje poslovnih standarda za kontrolu teku ih financijskih aktivnosti

Financijsko planiranje - uvod

Nov ana sredstva ine najlikvidniji oblik teku e imovine. U planiranju financijskih potreba i tijekom poslovanja potrebno je izbjegavati zadravanje ve e koli ine novca na ra unima poduze a, jer zadravanjem - stajanjem ne donosi novu vrijednost. Jedan od ciljeva financijskog plana je u uspostavljanju financijskih standarda i limita na osnovi kojih se moe kontrolirati teku e financijsko poslovanje

Financijsko planiranje - uvod

Financijski plan prua adekvatne informacije za kontrolu teku eg poslovanja i dugoro na ulaganja. Potreba ra lanjivanja dugoro nog planskog perioda u vie planskih perioda.

Financijsko planiranje - uvod

Planska projekcija Godinja Polugodinja Kvartalna Mjese na Ho e li mjese ni periodi biti dijeljeni u tjedne to e ovisiti o prirodi posla, brzini obrtaja imovine i visini potrebnih nov anih sredstava.

Financijsko planiranje - uvod

Dugoro ne prognoze se ne iskazuju s previe detalja, dok se kratkoro na predvi anja rade temeljito i detaljno.

Financijsko planiranje i greke

Pogreno planiranje moe krivo usmjeriti dugoro nu financijsku politiku i tako izazvati znatne tete. Zato greku u financijskom planu treba pravovremeno prepoznati, jer svaka pojedina na poslovna odluka moe odrediti poslovnu budu nost poduze a.

Vrste financiranja
Prema roku raspoloivosti izvora Kratkoro no
Do 1 godine Ulaganje u kratkotrajnu imovinu

Srednjoro no
1 d 5 godina

Dugoro no
Preko 5 godina

Vrste financiranja
Prema porijeklu Unutarnji (interni) izvori
Zadrana dobit, rezerve, amortizacija

Vanjski (eksterni) izvori

Emisija katkoro nih i dugoro nih vrijednosnih papira Kreditno zaduenje

Vrste financiranja
Prema vlasnitvu Vlastiti (nero ni) izvori
Dioni ki kapital, partnerski ulozi, kapital vlasnika Ne postoji obveza vra anja

Tu i (ro ni) izvori

Kratkoro ne i dugoro ne obveze Moraju se vratiti u odre enom roku

Na ela financiranja
Na Na Na Na Na ..... elo sigurnosti financiranja elo stabilnosti financiranja elo likvidnosti elo solventnosti elo rentabilnosti

Na elo sigurnosti financiranja

Financirati pothvate kod kojih e se uloeni novac sigurno vratiti Sigurnost poduze a (naplata potraivanja) Sigurnost vjerovnika (dok gubitak ne prije e visinu vlastitog kapitala)

Na elo stabilnosti financiranja

Iz vlastitih izvora financirati redovno poslovanje Iz vlastitih i tu ih izvora financirati razvoj
dugotrajna imovina Koef. stab. financ = --------------------dugoro ni izvori (manji od 1)

Na elo likvidnosti
Likvidnost u irem smislu - sposobnost pretvaranja dijelova imovine iz jednog oblika u drugi Likvidnost u uem smislu- sposobnost nenov ane imovine da se pretvori u novac Imovina prema stupnju likvidnosti 1. stupanj (gotovina u blagajni, potraivanja po vi enju na depozitnim ra unima, vp odmah unov ivi) 2. stupanj (vp unov ivi za 30 dana, potraivanja od kupaca plativa za 30 dana) 3. stupanj (ostala kratkotrajna imovina naplativa preko 30 dana, zalihe) kratkotrajna imovina Koef. likvidnosti = --------------------------kratkoro ni izvori

(min 1, poeljno 2)

Na elo solventnosti
Lat. solvens, solvere = platiti, rijeiti se duga Solventnost sposobnost pla anja svih obveza u roku njihova dospije a
raspoloivi novac Koef. solventnosti = --------------------(1 ili vie od 1) dospjele obveze

Me usobni utjecaj likvidnosti i solventnosti - jedno uvjetuje drugo i utje e jedno na drugo

Na elo rentabilnosti
Fran. rentable = unosan Ostvariti to ve i financijski rezultat sa to manjim ulaganjima
neto dobitak Stopa prinosa na vlastiti kapital = --------------------vlastiti kapital bruto dobitak Stopa prinosa na ukupni kapital = --------------------ukupni kapital

Zlatno bankarsko pravilo

Primjena pravila Odstupanje od pravila
KRATKORO NI IZVORI FINANCIRANJA KRATKOTR. IMOVINA

Posljedica ro ne transformacije : insolventost ili pretjerana solventnost

DUGORO NI IZVORI FINANCIRANJA

DUGOTR. IMOVINA

Zlatno Bilan no Pravilo

Dugoro no financiranje Pravilo u irem smislu

DUGORO NI IZVORI FINANCIRANJA

DUGOTRAJNO VEZANA IMOVINA + STALNA KRATKOTRAJNA IMOVINA

Omjer Vlastitih i Tu ih Izvora Financiranja (Pravilo 1:1)

AKTIVA PASIVA VLASTITI IZVORI IMOVINA (100%) TU I IZVORI (50%) (50%)

Kratkoro no financiranje
Kratkoro no neosigurano financiranje
Trgova ki kredit (dobavlja i) Vremenska razgrani enja (pla e, porezi besplatno i beskamatno financiranje) Kredit s trita novca komercijalni zapisi Bankarski kredit

Kratkoro no osigurano financiranje

Osiguranje = kratk vp, potraivanja od kupaca, zalihe Lombardni krediti Kredit po teku em ra unu

Srednjoro no financiranje
Financiranje srednjoro nim kreditima Financiranje najmom Financiranje franizingom

Dugoro no financiranje
Financiranje emisijom redovnih dionica Financiranje emisijom povlaenih dionica Financiranje emisijom obveznica Opcijsko financiranje Financiranje dugoro nim kreditima

Financiranje dugoro nim kreditima

Prednosti:
Financiranje razvoja dugotrajna imovina Kamate su porezno priznati troak

Nedostaci
Odljev novca kroz troak kamata i obveznost isplate kamate i povrata glavnice Ovisnost o vjerovnicima Smanjenje kreditne sposobnosti korisnika kredita Pove anje tu ih izvora smanjenje solventnosti

Financiranje emisijom redovnih dionica

(common stocks)
Vlasni ki vp (equity securities) predstavljaju vlasni ki udio u temeljnom kapitalu drutva Imatelju osiguravaju sljede a prava:
Pravo na upravljanje Pravo na dobitak Pravo na imovinu (isplatu dijela likvidacijske ili ste ajne mase)

Vlasnici snose najve i rizik poslovanja

Motivi prodaje redovnih dionica:

Temeljni kapital Stuktura kapitala (pove anje stupnja samofinanciranja) Solventnost Profitabilnost

Motivi kupnje redovnih dionica:

Dobitak (dividenda + kapitalni dobitak) Likvidnost (trite kapitala) Ograni ena odgovornost dioni ara Kontinuitet dioni kog drutva (prenosivost dionica i prava vlasnitva) Odvojenost managementa i vlasnitva

Financiranje emisijom povlaenih dionica

prefered stocks, preference shares
Vlasni ki vp Imatelju osiguravaju sljede a prava:
Pravo na dobitak
u unaprijed utvr enom nov anom iznosu ili u % od nominalnog iznosa pravo prvenstva isplate

Pravo na imovinu
prvenstvo kod isplate likvidacijske ili ste ajne mase

Financijsko planiranje i solventnost

Poduze e mora odravati primjerenu razinu operativnih nov anih sredstava. Odravanje i kontrola kontinuiranog toka nov anih sredstava vrlo vana poslovna aktivnost financijskog menedmenta

Odravanje operativnih nov anih sredstava

Budu i da se redovni teku i primici i izdaci nikad ne poklapaju optimalno, potrebno je osigurati stanovitu stalnu rezervu nov anih sredstava koja e osigurati kontinuitet. Visina stalne rezerve nov anih sredstava ovisit e o karakteristikama poduze a i o raznim hitnim nov anim potrebama.

Operativna nov ana sredstva

to se lake i pod povoljnijim uvjetima moe do i do vanjskog kapitala to je manja potreba za redovitim odravanjem stalne rezerve. Specifi ne potrebe poduze a za nov anim sredstvima u pravilu su neizvjesne.

Operativna nov ana sredstva

U odre ivanju operativnih sredstava vano je poslovno iskustvo. Raspoloiva nov ana sredstva trebala bi biti jednaka nov anim izdacima to se u stabilnim uvjetima o ekuju tijekom teku eg mjeseca ili u slijede a dva tjedna.

Operativna nov ana sredstva

Jedna od stalnih zada a financijskog menadmenta jest da odri zadovoljavaju u optimalnu ravnoteu izme u solventnosti i profitabilnosti, imaju i pri tom na umu da bi previe panje jednom moglo bi osujetiti ostvarenje drugih poslovnih ciljeva.

Pravilno upravljanje financijama pove ava profit i smanjuje rizik od financijskih problema.

Sutina financijskog menadmenta jest razumijevanje i usvajanje injenice da upravljanje financijama ne smije ostati periferna menaderska briga. Tako er, menader ne bi trebao zanemarivati poslovne financije dok se ne pojavi kriza. inkoviti menader koristi na ela upravljanja financijama konzistentno, da doprinese ciljevima poduze a.

Procjenjivanje financijskog stanja poduze a

Ra unovodstvena konvencija podrazumijeva da se imovina poduze a financira iz dva izvora

obveza (tu i izvori) i vlastiti izvori.

Obveze prema vjerovnicima predstavljaju prioritetna potraivanja prema imovini poduze a. Ako poduze e propadne, vjerovnici imaju pravo prvenstva od prodaje imovine poduze a. Vlasni ka glavnica predstavlja sekundarno potraivanje na imovinu. U slu aju prestanka rada poduze a, osniva i su iza vjerovnika. Njima pripada samo dio novca od prodaje imovine nakon ispunjenja potraivanja vjerovnika.

Imovina = Obveze + Vlasni ka glavnica

Ukupna imovina poduze a jednaka je zbroju obveza i vlasni ke glavnice. Oba iznosa su u ravnotei. Ova ra unovodstvena jednadba temelj je za izradu bilance poduze a.

HVALA NA PANJI!