You are on page 1of 72

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK (Uredniki proieni tekst, Narodne novine broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) I. TEMELJNE ODREDBE 1. Opa odredba lanak 1. Ovim se Pravilnikom podrobnije razrauje provedba Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i nain izvjeivanja o doprinosima za obvezna osiguranja prema Zakonu o doprinosima. 2. Porezni obveznik 2.1. Pojam poreznog obveznika lanak 2. (1) Porezni obveznik jest fizika osoba iz lanka 2. Zakona koja ostvaruje dohodak. (2) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistjeu iz dohotka to ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za raun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeene imovine, moe podnijeti njegovu godinju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvruje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritjee iz naslijeenih izvora dohotka, te se predujam poreza na dohodak nasljedniku utvruje po istom izvoru dohotka koji se utvrivao ostavitelju. (3) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaa po odbitku, obvezu obrauna, obustave i uplate predujma poreza, obrauna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvjea i evidencija imaju isplatitelji primitaka (pravne i fizike osobe) i stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz lanka 45. stavak 7. Zakona te izravno od fizikih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona. Predujam poreza koji se plaa po odbitku stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz lanka 45. stavka 7. Zakona te izravno od fizikih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona, uplauju u roku od osam dana od dana naplate primitka. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ako porezni obveznik rezident sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni po osnovi primitka ostvarenog iz ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaa u inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali je obvezan u tom sluaju podnijeti godinju poreznu prijavu prema lanku 39. stavku 2. Zakona osim ako Republika Hrvatska sukladno ugovoru nema pravo oporezivanja tog primitka. (5) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. ovoga lanka, isplatitelj ili sam porezni obveznik obvezan je pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o obustavi plaanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, a osobito o: opim podacima o isplatitelju i/ili poreznom obvezniku (OIB, adresa sjedita, odnosno prebivalita/uobiajenog boravita), dravi u ili iz koje se primitak ostvaruje, izvoru primitka, razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i ostalim podacima, s pozivom na ugovor temeljem kojeg se isti oslobaa obveze plaanja predujmova u tuzemstvu i to po svakom poreznom obvezniku, u roku od 8 dana od dana isplate odnosno naplate tog primitka. (6) Neovisno o poreznom osloboenju i podnesenoj pisanoj izjavi iz stavka 5. ovoga lanka, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, na zahtjev Porezne uprave obvezan je dostaviti isprave kojima se dokazuje pravo na porezno osloboenje iz stavka 4. ovoga lanka. (7) Mogunost poreznog osloboenja prema stavcima 4. do 7. ovoga lanka primjenjuje se i na primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca, te na primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu. (8) Obveznik poreza na dohodak moe istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako obavlja djelatnost koja podlijee oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom sluaju obveze plaanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj. 2.2. Rezident i nerezident lanak 3. (1) Porezni obveznik jest rezident prema lanku 3. Zakona. (2) Porezni obveznik jest nerezident prema lanku 4. Zakona. (3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godinja porezna prijava na nain propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. 3. Oporezivi dohodak lanak 4. (1) U skladu s lankom 5. stavkom 1. Zakona, dohotkom koji se oporezuje prema izvoru smatra se: 1. dohodak od nesamostalnog rada, 2. dohodak od samostalne djelatnosti, 3. dohodak od imovine i imovinskih prava,

1 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

4. dohodak od kapitala, 5. dohodak od osiguranja, 6. drugi dohodak. (2) Rezidentima se oporezuje ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (naelo svjetskog dohotka), a nerezidentima dohodak ostvaren u tuzemstvu (naelo tuzemnog dohotka). (3) Pri utvrivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i viestranih meudravnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona. II. UTVRIVANJE GODINJE POREZNE OSNOVICE lanak 5. (1) Osnovica poreza na dohodak jest ukupni iznos dohotka prema svim izvorima dohotka iz lanka 5. Zakona i to: 1. dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 13. Zakona, 2. dohodak od samostalne djelatnosti iz lanaka 17. do 24. Zakona umanjen za: 2.1. iznos plaa novozaposlenih osoba iz lanka 56. stavka 1. Zakona, 2.2. iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnika zanimanja prema posebnim propisima, 2.3. iznos izdataka za istraivanje i razvoj iz lanka 57. stavka 1. Zakona, 2.4. preneseni gubitak iz lanka 35. Zakona, nakon umanjenja iz toaka 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga stavka, koji je ostvaren po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona, 3. dohodak od imovine i imovinskih prava iz lanka 27. Zakona, 4. dohodak od kapitala iz lanka 30. Zakona, 5. dohodak od osiguranja iz lanka 31. Zakona, 6. drugi dohodak iz lanka 32. Zakona, umanjen za osobni odbitak iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona. (2) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se za rezidenta prema naelu svjetskog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona. Djelatnost koja u inozemstvu podlijee porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podlijee u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne moe se zahtijevati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit. (3) Pri utvrivanju osnovice poreza na dohodak rezidenta, naelo svjetskog dohotka primjenjuje se i na gubitak nastao obavljanjem samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvruje na nain propisan za samostalnu djelatnost prema lancima 19. do 24. Zakona, to znai da se inozemni gubitak po osnovi samostalne djelatnosti moe odbiti od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti. Odbijanje nije mogue za gubitak iz inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrivao po propisima o oporezivanju dobiti. (4) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se za nerezidenta prema naelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz lanka 36. stavka 1., 11. i 12. Zakona odnosno umanjen za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za plaene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka za darovanja dana u tuzemstvu na nain i pod uvjetima propisanima Zakonom. (5) Pri utvrivanju osnovice poreza na dohodak nerezidenta naelo tuzemnog dohotka vrijedi i za gubitak, to znai da se od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona ili djelatnosti koja se oporezuje na nain propisan za samostalne djelatnosti prema lanku 19. do 24. Zakona moe odbiti samo tuzemni gubitak od samostalne djelatnosti od koje se dohodak utvruje na temelju poslovnih knjiga. (6) U osnovicu poreza na dohodak, prema stavku 1. ovoga lanka, ne ukljuuje se drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa u skladu s lankom 33. Zakona i dohodak koji se paualno oporezuje u skladu s lankom 44. Zakona. (7) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se za fizike osobe koje su rezidenti drava lanica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i koji u Republici Hrvatskoj ostvare dohodak prema lanku 5. Zakona koji ini najmanje 90% njihovog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju, a koji je izuzet ili osloboen oporezivanja u dravi lanici iji je rezident, prema naelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji takva fizika osoba ostvari u tuzemstvu, umanjenog za osobni odbitak iz lanka 36. Zakona. III. OP A NAELA UTVRIVANJA DOHOTKA 1. Primici koji se ne smatraju dohotkom lanak 6. (1) Dohotkom se ne smatraju primici iz lanka 9. Zakona. (2) Prema lanku 9. stavku 1. toki 6. Zakona, nagrade koje isplauju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako su propisane statutom tih jedinica odnosno opim aktima tih jedinica donesenima na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i ako su sredstva za te namjene planirana u proraunima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. (3) Nasljedstva iz lanka 9. stavka 2. toke 2.3. Zakona, a u svezi sa stavkom 4. toga lanka, ne smatraju se primicima iz kojih se utvruje dohodak ako se isplauju iz neoporezivih izvora dohotka, iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno ako je za ivota ostavitelja iz navedenih primitaka plaen porez na dohodak. (4) Primici iz lanka 9. stavka 2. i 3. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz lanka 5. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. Primici iz lanka 9. stavka 2. toka 2.1. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz lanka 5. Zakona i ako se ne isplauju po posebnim propisima. Primici iz lanka 9. stavka 2. toke 2.1.5. Zakona

2 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplauje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvruje dohodak od nesamostalnog rada prema lanku 13. Zakona. (5) Darovi iz lanka 9. stavka 2. toke 2.3. Zakona ne smatraju se primicima od kojih se utvruje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizike osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom. (6) U skladu s lankom 9. stavkom 1. tokom 7. Zakona, dohodak se ne utvruje po osnovi primitaka koje fizike osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizikih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu. Od tih primitaka ne utvruje se dohodak pod uvjetima: da zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, niti na teret sredstava fizike osobe, da su novana sredstva (darovanja) isplaena na iroraun fizike osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te da davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu koritenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvrenoj doznaci na iroraun primatelja, raune za izvrene zdravstvene usluge i drugo). Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utroena za zdravstvene potrebe primatelja, neutroena novana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja osobito sadri slijedee podatke: nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, nain isplate (na iroraun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima), iznos koji se daruje. (7) Porez na dohodak ne plaa se na manjkove na imovini iz lanka 7. stavka 1. toke 5. Zakona o porezu na dobit iznad visine utvrene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtnike komore, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skuptina trgovakog drutva, a zbog nepostojanja objektivne mogunosti utvrivanja osobne odgovornosti radnika, lana drutva ili druge fizike osobe. 2. Primici na koje se ne plaa porez na dohodak lanak 7. (1) Primici na koje se ne plaa porez na dohodak jesu primici iz lanka 10. Zakona. (2) U skladu s lankom 10. tokom 3. Zakona, porez na dohodak ne plaa se na novanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprijeenosti za rad isplaenu na teret sredstava obveznih osiguranja i to osobito: novana naknada nezaposlenima isplaena na teret Hrvatskog zavoda za zapoljavanje sukladno posebnom propisu (novana naknada nezaposlenima koja se isplauje u mjesenim anuitetima, novana naknada koja se na zahtjev nezaposlene osobe isplauje u jednokratnom iznosu radi zapoljavanja, samozapoljavanja ili volontiranja, novana pomo i naknada trokova za vrijeme obrazovanja, jednokratna novana pomo i naknada putnih i selidbenih trokova, novana pomo polaznicima strunog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa), naknada plae zbog privremene sprijeenosti za rad isplaena na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Dravnog prorauna i centara za socijalnu skrb, novana pomo isplaena na teret Hrvatskog zavoda za zapoljavanje osobama osiguranim na produeno mirovinsko osiguranje za stalne sezonske poslove, sukladno posebnom propisu. (3) Prema lanku 10. toki 6. Zakona, porez na dohodak ne plaa se na primitke uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga isplaene po posebnim propisima do propisanog iznosa. Ako ukupni primici za rad uenika ili studenta na redovnom kolovanju preko uenikih i studentskih udruga umanjeni za naknadu za posredovanje u korist posrednika, ne prelaze propisani iznos iz lanka 45. stavka 1. toke 2. ovoga Pravilnika, navedeni primici ne podlijeu obvezi utvrivanja dohotka i obraunu i uplati predujma poreza na dohodak. (4) Porez na dohodak ne plaa se, u skladu s lankom 10. tokom 7. Zakona, na naknade tete zbog posljedica nesree na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada odreena u jednokratnom iznosu. Naknada koja je odreena u jednokratnom iznosu i isplauje se u obrocima, zbog nemogunosti jednokratne isplate, a najvie do dvanaest (12) obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u iduem poreznom razdoblju nakon to je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaa porez na dohodak. Ako je naknada tete odreena u jednokratnom iznosu, a isplauje se u vie od dvanaest (12) obroka, razlika naknade tete iznad dvanaest (12) obroka smatra se primitkom od kojeg se utvruje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka. Navedeno se odnosi i ako se naknada tete odreena u jednokratnom iznosu isplauje u najvie do dvanaest (12) obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i iduega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Ako je naknada tete odreena u iznosu koji e se isplaivati u tono utvrenim obrocima za ogranieno ili neogranieno razdoblje (primjerice mjeseno), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaa porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada tete u tono utvrenim obrocima isplauje na temelju prijanjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvruje dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 13. Zakona. Odredbe ovoga stavka primjenjuju se i na nagodbe sklopljene sa nadlenim dravnim odvjetnitvom u postupcima za mirno rjeenje spora i na nagodbe postignute u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju. (5) U skladu s lankom 10. tokom 11. Zakona, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz lanka 13. stavka 2. toaka 1., 2., 5., 13. i 14. te stavka 12. ovoga Pravilnika isplaene po osnovi slubenih putovanja fizikim osobama koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona odnosno primitke od kojih se utvruje drugi dohodak iz lanka 32. Zakona. Primici po osnovi naknada za slubena putovanja odnose se na slubena putovanja za potrebe tih organizacija. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, oporezivim primicima ne smatraju se naknade za slubena putovanja po osnovi prijevoza i noenja iz lanka 13. stavka 2. toke 1. i 2. ovoga Pravilnika koje isplatitelji neprofitne organizacije isplauju fizikim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da rauni o obavljenim uslugama prijevoza i noenja glase na isplatitelja neprofitnu organizaciju.

3 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

(7) Porez na dohodak ne plaa se na stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim kolama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa iz lanka 45. stavka 1. toke 3. ovoga Pravilnika. Ako stipendiju ueniku ili studentu u poreznom razdoblju isplauju dva ili vie isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvruje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U tom sluaju uenik ili student iji ukupan iznos isplaenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako uenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja. (8) Stipendije studenata za redovno kolovanje na viim i visokim kolama i fakultetima za koje su sredstva planirana u dravnom proraunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplauju, odnosno dodjeljuju iz prorauna Europske unije, ureene posebnim meunarodnim sporazumima i to studentima za redovno kolovanje na visokim uilitima smatraju se primitkom na koji se ne plaa porez na dohodak, a prema lanku 10. toki 13. Zakona. Isplata stipendije po toj osnovi ne iskljuuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz lanka 10. toke 12. Zakona i stavka 7. ovog lanka, a uz propisane uvjete. (9) Sportske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplauju sportaima za njihovo sportsko usavravanje smatraju se, prema lanku 10. toki 14. Zakona, primitkom na koji se ne plaa porez na dohodak do propisanog iznosa iz lanka 45. stavka 1. toke 4. ovoga Pravilnika. Sportske stipendije i stipendije iz lanka 10. toaka 12. i 13. Zakona i stavaka 7. i 8. ovoga lanka meusobno se ne iskljuuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako sportske stipendije sportau u poreznom razdoblju isplauju dva ili vie isplatitelja, neoporezivi iznos sportske stipendije utvruje se od ukupnog iznosa sportskih stipendija svih isplatitelja. U tom sluaju porezni obveznik sporta obvezan je postupiti na nain iz stavka 7. ovoga lanka. (10) Porez na dohodak ne plaa se na sindikalne socijalne pomoi koje se isplauju iz sredstava sindikalne lanarine lanovima sindikata, prema lanku 10. toki 15. Zakona. U smislu lanka 10. toke 15. Zakona i ovoga Pravilnika, socijalnim pomoima smatraju se osobito: pomoi za podmirenje osnovnih ivotnih potreba socijalno ugroenih, nemonih i drugih osoba, svladavanje i ublaavanje tekoa u svezi s boleu ili smru lana obitelji te druge pomoi za socijalne namjene. (11) Porez na dohodak ne plaa se na nagrade za sportska ostvarenja sportaa i naknade sportaima amaterima prema posebnim propisima, u skladu s lankom 10. tokom 16. Zakona, a do propisanih iznosa iz lanka 45. stavka 1. toaka 5. i 6. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za sportska ostvarenja sportaa i naknade sportaima amaterima isplauju u poreznom razdoblju dva ili vie isplatitelja, neoporezivi iznos nagrada odnosno naknada utvruje se od ukupnog iznosa nagrada odnosno naknada svih isplatitelja. U tom sluaju porezni obveznik sporta obvezan je postupiti na nain iz stavka 7. ovoga lanka. (12) Porez na dohodak ne plaa se na premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac na svoj teret uplauje u korist radnika, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji ureuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godinje, prema lanku 10. toki 17. Zakona. Ako poslodavac u tijeku jednog mjeseca poreznog razdoblja uplauje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist radnika za vie mjeseci tog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo uplatiti do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji je premija trebala biti uplaena. Ako poslodavac uplauje premije osiguranja u korist radnika jednom godinje, iste moe neoporezivo jednokratno uplatiti do visine 6.000,00 kuna. Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o uplaenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika i Poreznoj upravi dostavljati propisani obrazac prema lanku 42. stavcima 9. i 10. ovoga Pravilnika. (13) Porez na dohodak ne plaa se, u skladu s lankom 10. tokom 20. Zakona, na ukupni iznos primitaka koji se kao bespovratna sredstva fizikim osobama isplauju, odnosno dodjeljuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj, izravno ili putem posrednika, za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i strunog usavravanja za pokrie izdataka prijevoznih trokova, prehrane i smjetaja, te za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizike osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, zavrno izvjee, raun i drugo). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti primici utvruju tijela akreditirana u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj putem kojih se isplauju ti primici, na temelju propisa ili sporazuma s Europskom komisijom te na temelju izvrenih analiza kojima se utvruje visina tih primitaka. (14) Primici iz stavka 5., 6. i 13. ovoga lanka te iz lanka 13. stavka 2. toaka 1., 2., 5., 13. i 14. i stavka 12. ovoga Pravilnika koji se odnose na izdatke za prijevozne trokove, prehranu i smjetaj, meusobno se iskljuuju. 3. Primici i izdaci, naelo blagajne lanak 8. (1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaeni kad porezni obveznik njima moe raspolagati. (2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novanom vrijednou izvreni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga lanka. Smatra se da je dolo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima vie ne moe raspolagati. (3) Primici i izdaci od poslovnih dogaaja utvruju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (naelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu ve u drugim dobrima, treba ih utvrivati na nain propisan za primitke i izdatke u novcu. (4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik duan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preraunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke vaeem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne moe tono utvrditi, preraunavanje na srednji teaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u sluaju poreznog razdoblja kraeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim zavrava to krae porezno razdoblje. (5) Nenovani primici utvruju se prema trinoj vrijednosti. Trina se vrijednost odreuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobiajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvaene sve

4 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

okolnosti koje utjeu na cijenu. (6) Nenovani izdaci utvruju se prema cijenama nabave ili cijenama kotanja. (7) Nastanak ili dospijee potraivanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se jo primitkom. Potraivanja postaju primitkom u trenutku naplate. (8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraivanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraivanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraivanja utvruje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraivanja. Po osnovi potraivanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka, zbog steaja ili likvidacije dunika, ne utvruje se primitak. Ako se porezni obveznik odrekne potraivanja za naknadu iz koje se predujam poreza plaa po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizike ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obraunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na nain propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. (9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaenom i kada je za naplatu primljen ek. Ako se plaa mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaa kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na iroraun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajui ugovori ili druge isprave). (10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio. (11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaanja tih obveza. (12) Ako porezni obveznik doznauje sredstva sa svoga bankovnog rauna, tada izdatak nastaje u trenutku kada banka izvri primljeni nalog za plaanje. Pri plaanju ekom izdatak nastaje u trenutku predaje eka. Pri plaanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaanjem sa irorauna. (13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporuenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine. (14) Primicima se ne smatraju povoljnije mogunosti kupnje roba i usluga, ukljuivo i prigodni primitak dodatne robe ili usluge, te drugi slini primici koji su dostupni svim fizikim osobama pod jednakim uvjetima i ako nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz lanka 5. Zakona. 4. Pripisivanje primitaka i izdataka lanak 9. (1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stjee onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uloene imovine i/ili kapitala i/ili uplaenih premija ivotnog osiguranja s obiljejem tednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom. (2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga lanka. (3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe lanka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika. (4) Za priznavanje ugovora izmeu lanova obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedee: 1. valjani pravni posao, 2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem inidbe i protuinidbe i 3. mogunost usporeivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadraju i provedbi s onim to je uobiajeno izmeu osobno nepovezanih stranaka. IV. UTVRIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA 1. Dohodak od nesamostalnog rada lanak 10. Dohodak od nesamostalnog rada utvruje se kao razlika izmeu primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz primitka. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi prema lancima 11. do 15. ovoga Pravilnika, a nastalim izdacima svi odljevi prema lanku 18. ovoga Pravilnika. 2. Primici po osnovi nesamostalnog rada 2.1. Plaa lanak 11. (1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaom) smatraju se: 1. svi priljevi koji radniku u novcu ili u naravi pritjeu na temelju rada po osnovi radnog odnosa, a prema lanku 14. stavku 1. toki 1. i lanku 14. stavku 3. Zakona. Plaom se smatraju i svi priljevi u novcu ili naravi koji fizikoj osobi pritjeu po osnovi prijanjeg radnog odnosa, bez obzira na sadanji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako se radi o plai za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i moebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (boinica, nagrada i to za godinu, sukladno lanku 13. ovoga Pravilnika, neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos odnosno raskinut ugovor o radu). Plaom po osnovi prijanjeg radnog odnosa smatraju se i povoljnije kamate pri odobravanju kredita iz lanka 14. stavka 3. Zakona, ako je kredit uz povoljnije kamate ugovoren i iskoriten za vrijeme radnog odnosa. Odredbe ove toke na odgovarajui se nain primjenjuju i na isplate primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plae) iz toaka 2. do 5. ovoga stavka, 2. poduzetnika plaa koja ulazi u rashod pri utvrivanju poreza na dobit iz lanka 14. stavka 1. toke 2. Zakona,

5 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

3. primici (plaa) fizikih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna drutva za potrebe obavljanja djelatnosti tuzemnog poslodavca (lanak 14. stavak 1. toka 3. Zakona). Izaslanim radnicima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna drutva smatraju se fizike osobe koje su zaposlene u radnom odnosu kod inozemnog poslodavca, 4. primici (plaa) lanova predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave koji im se isplauju na temelju posebnih propisa kojima se ureuju prava na plau i po toj osnovi su osigurani (lanak 14. stavak 1. toka 4. Zakona), 5. naknada plae koju prema posebnom propisu isplauje nadleno ministarstvo osobama koje pruaju njegu i pomo hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine (lanak 14. stavak 1. toka 5. Zakona), 6. premije osiguranja koje poslodavci plaaju za svoje radnike po osnovi ivotnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja i osiguranja njihove imovine u ukupnom iznosu te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad iznosa propisanih lankom 10. tokom 17. Zakona i lankom 7. stavkom 12. ovoga Pravilnika, a sukladno lanku 14. stavku 1. toki 1. podtoki 1.4. Zakona. (2) Primicima od nesamostalnog rada (plaom) smatraju se i isplate naknada radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. i lanka 14. stavka 3. Zakona po osnovi: 1. godinjeg i tjednog odmora, 2. dopusta, 3. dravnih blagdana i neradnih dana utvrenih zakonom, 4. slobodnih dana, 5. ostalih slobodnih dana utvrenih posebnim ugovorom ili odlukom poslodavca ili isplatitelja primitka od nesamostalnog rada (plae), 6. posebnih primitaka za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena, kao to su primici za prekovremeni rad, za noni rad, za rad nedjeljom, za deurstvo, za pripravnost i slino, 7. primitaka koje poslodavac i isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plae) isplauje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. i lanka 14. stavka 3. Zakona iz svojih sredstava i na svoj teret kao naknadu u sluaju sprijeenosti za rad zbog bolesti i povreda, 8. svih drugih primitaka prema lancima 13. i 15. ovoga Pravilnika. (3) Primici od nesamostalnog rada (plaa) jesu svi primici koje poslodavac odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plae) u novcu ili u naravi isplauje ili daje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. i lanka 14. stavka 3. Zakona po osnovi obavljenog rada prema stavcima 1. i 2. ovoga lanka, neovisno o tome pod kojim su nazivom ili drugim ugovornim odnosom ugovoreni i isplaeni. (4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga lanka, primicima od nesamostalnog rada (plaom) ne smatraju se primici po osnovi autorskih naknada koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplauju svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke (plau) iz lanka 14. stavka 1. i lanka 14. stavka 3. Zakona, pod uvjetom da se autorske naknade isplauju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih izmeu poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plae) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji ureuju autorska i srodna prava. (5) Autorske naknade isplaene prema stavku 4. ovoga lanka smatraju se drugim dohotkom prema lanku 32. stavku 1. Zakona. (6) Ako poslodavci/ isplatitelji primitka (plae) isplauju autorske naknade svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada prema lanku 14. stavku 1. Zakona i stavcima 1. do 3. ovoga lanka, za autorska djela utvrena ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureuje rad i radni odnos, proizlaze iz ugovorenog opisa rada radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz lanka 14. stavka 1. Zakona kod poslodavca/isplatitelja primitka (plae) odnosno autorsko djelo radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. stavka 1. Zakona stvara radom u radnom odnosu izvravajui svoje obveze ili po uputama svoga poslodavca, isplaene autorske naknade smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaom) prema lanku 14. Zakona. (7) Plaom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema lanku 14. stavku 1. i lanku 14. stavku 3. Zakona i prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga lanka, koji se isplauju nasljednicima po osnovi rada njihovih ostavitelja. (8) Plaom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema lanku 14. stavku 1. i lanku 14. stavku 3. Zakona i prema stavku 1. do 4. i 6. ovoga lanka koji se za rad po osnovi radnog odnosa isplauju fizikim osobama zaposlenim u diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu strane drave, u meunarodnoj organizaciji, predstavnitvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet. (9) Plaom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema lanku 14. stavku 1. i lanku 14. stavku 3. Zakona te prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga lanka, poreznih obveznika rezidenata koji te primitke po osnovi radnog odnosa ostvare izravno iz inozemstva. (10) Plaom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema lanku 14. stavcima 1. i 3. Zakona, koje fizike osobe rezidenti ostvare kao lanovi posade po osnovi rada na brodu u meunarodnoj plovidbi u skladu s posebnim zakonom. lanom posade broda u meunarodnoj plovidbi smatra se, u skladu s posebnim zakonom, zapovjednik i druga fizika osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu u meunarodnoj plovidbi i upisana u popis posade broda. 2.2. Mirovina lanak 12. (1) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se: 1. mirovine ostvarene na temelju prijanjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje koje isplauju zakonom utvrene ustanove mirovinskog osiguranja i mirovinska osiguravajua drutva na temelju prijanjih uplata obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje, 2. mirovine koje isplauju osiguravatelji (mirovinska osiguravajua drutva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijanjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile osloboene oporezivanja,

6 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

3. mirovinske rente koje isplauju osiguravatelji (mirovinska osiguravajua drutva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijanjih uplata poslodavca u vrijeme umirovljenja radnika, ako su te uplate bile osloboene oporezivanja, 4. mirovine koje se isplauju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima fizikim osobama koji su plaali porez na dobit i drugim fizikim osobama na temelju prijanjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod, 5. obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina iz lanka 9. stavka 1. toke 5. Zakona i lanka 53. stavka 2. Zakona, 6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu i to one koje odgovaraju mirovinama iz toaka 1. do 5. ovoga stavka. (2) Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizike osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, umirovljenikom se ne smatra fizika osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrene ustanove mirovinskog osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili poetka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga osiguravajueg drutva na temelju prijanjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje i/ili isplate od mirovinskoga osiguravajueg drutva i drugih isplatitelja na temelju prijanjih premija osiguranja za dokup mirovine. (4) Mirovinama rezidenata ostvarenima u inozemstvu iz stavka 1. toke 6. ovoga lanka smatraju se i mirovine koje isplauju osiguravatelji (mirovinska osiguravajua drutva i drugi isplatitelji) na temelju prijanjih uplata premija (doprinosa) koje su poreznom obvezniku umanjivale dohodak od nesamostalnog rada ako se u zemlji izvora te mirovine ne primjenjuje sustav obveznog mirovinskog osiguranja. 3. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici lanak 13. (1) U skladu s odredbama lanka 14. stavka 1. toke 1. podtoke 1.2. Zakona primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. ovoga lanka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavcima 2. i 3. ovoga lanka smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaenom iznosu. (2) U skladu s odredbama lanka 10. toke 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi to ih poslodavci isplauju svojim radnicima, i to: 1. naknade prijevoznih trokova na slubenom putovanju u visini stvarnih izdataka, 2. naknade trokova noenja na slubenom putovanju u visini stvarnih izdataka, 3. naknade trokova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesene odnosno pojedinane prijevozne karte. Ako na odreenom podruju odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada trokova prijevoza na posao i s posla utvruje se u visini cijene prijevoza koja je utvrena na priblino jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz, 4. naknade trokova prijevoza na posao i s posla meumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesene odnosno pojedinane karte. Ako radnik mora sa stanice meumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvruju se u visini trokova mjesnog i meumjesnoga javnoga prijevoza, 5. naknade za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe do 2,00 kune po prijeenom kilometru, 6. potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kuna godinje, 7. potpore za sluaj smrti radnika do 7.500,00 kuna, osim potpora iz lanka 9. stavka 2. toke 2.8. Zakona koje poslodavci isplauju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezivim primicima u ukupnom iznosu, 8. potpore u sluaju smrti lana ue obitelji radnika (branog druga, roditelja, roditelja branog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) do 3.000,00 kuna, 9. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dueg od 90 dana do 2.500,00 kuna godinje. Razdoblje bolovanja due od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu, 10. dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekue godine navrilo 15 godina starosti) do 600,00 kuna godinje, 11. prigodne nagrade do 2.500,00 kuna godinje (boinica, naknada za godinji odmor i sl.), 12. nagrade radnicima za navrenih: 12.1. 10 godina radnog staa do 1.500,00 kuna 12.2. 15 godina radnog staa do 2.000,00 kuna 12.3. 20 godina radnog staa do 2.500,00 kuna 12.4. 25 godina radnog staa do 3.000,00 kuna 12.5. 30 godina radnog staa do 3.500,00 kuna 12.6. 35 godina radnog staa do 4.000,00 kuna 12.7. 40 godina i svakih narednih 5 godina radnog staa do 5.000,00 kuna, 13. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za slubeno putovanje koje traje vie od 12 sati dnevno. Za slubena putovanja u zemlji koja traju vie od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna, 14. dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrenim propisima o izdacima za slubena putovanja za korisnike dravnog prorauna, 15. terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokria trokova prehrane i drugih trokova radnika na terenu u zemlji, osim trokova smjetaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika, 16. terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokria trokova prehrane i drugih trokova radnika na terenu u inozemstvu, osim trokova smjetaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika, 17. pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno, 18. pomorski dodatak na brodovima meunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno, 19. naknade za odvojeni ivot od obitelji do 1.600,00 kuna mjeseno,

7 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

20. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna, 21. otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu, do visine 6.400,00 kuna za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kuna za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeu ili dijelu poduzea koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena odredba se na odgovarajui nain primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe, 22. potpore za novoroene do visine jedne proraunske jedinice prema posebnom propisu. (3) Dnevnice za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu isplauju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivalita/uobiajenog boravita radnika koji se upuuje na slubeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalite ili uobiajeno boravite), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za slubeno putovanje odreenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokrie izdataka prehrane, pia i prijevoza u mjestu u koje je radnik upuen na slubeno putovanje. (4) Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplauje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivalita ili uobiajenog boravita radi poslova koje obavlja izvan sjedita poslodavca ili sjedita izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedita poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita radnika, pri emu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak moe se pod ovim uvjetima isplatiti i u sluaju kada ne postoji potreba za noenjem radnika na terenu. (5) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. toke 16. ovoga lanka odnosi se na radnike upuene odnosno rasporeene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj. Pravo na terenski dodatak u inozemstvu radnik ima pod uvjetima propisanim u stavku 4. ovoga lanka. (6) Pomorski dodatak iz stavka 2. toke 17. ovoga lanka primjenjuje se za: 1. pomorce lanove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s posebnim propisima, 2. pomorce lanove posade brodova koji plove na brodovima u meunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz izmeu hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora, 3. ribare lanove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima. (7) Pomorski dodatak iz stavka 2. toke 18. ovoga lanka primjenjuje se za pomorce lanove posade brodova koji plove u meunarodnoj plovidbi, bez obzira na dravnu pripadnost broda, a na temelju obrauna pomorskog dodatka koji prilau uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u meunarodnoj plovidbi je, u skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske u stranu luku i obrnuto ili izmeu stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih drava radi pruanja usluga vezanih uz djelatnosti na puini kao to su istraivanje i iskoritavanje energenata i slino. (8) Naknada za odvojeni ivot od obitelji isplauje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedita poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada razliito od mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita tog radnika. Obitelji se smatra brani drug, djeca, posvojenik, pastorak i tienik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik. (9) U skladu s lankom 10. tokom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. toaka 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga lanka koje tuzemni isplatitelj isplauje fizikim osobama iz lanka 14. stavka 1. toke 3. Zakona izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca. (10) U skladu s lankom 10. tokom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga lanka koje se isplauju lanovima predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti te jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave iz lanka 14. stavka 1. toke 4. Zakona. (11) U skladu s lankom 10. tokom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga lanka koje se isplauju prema lanku 14. stavku 1. toki 5. Zakona osobama koje pruaju njegu i pomo hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine. (12) U skladu s lankom 10. tokom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se ni dnevnice za slubena putovanja per diem u ukupnom iznosu, koje se radnicima isplauju iz prorauna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. lanak 14. (1) Isplate iz lanka 13. ovoga Pravilnika priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (rauna, obrauna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog). (2) Izdaci za slubena putovanja iz lanka 13. ovoga Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih trokova, naknade koritenja privatnog automobila u slubene svrhe, trokovi noenja i drugo) obraunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloenih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadri osobito slijedee podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upuuje na slubeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, poetno i zavrno stanje brojila kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlatene osobe, peat, obraun trokova, likvidaciju obrauna te izvjee s puta. Uz putni nalog obvezno se prilau isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: rauni za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, rauni za smjetaj i drugo. (3) Naknade iz lanka 13. stavka 2. toaka 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. i stavka 12. ovoga Pravilnika meusobno se iskljuuju. Iskljuuje se pravo na neoporezivi iznos dnevne naknade za odvojeni ivot, ako su za te dane tijekom mjeseca isplaene dnevnice, terenski ili pomorski dodaci. Iznos dnevne naknade za odvojeni ivot jest neoporezivi mjeseni iznos naknade za odvojeni ivot podijeljen s brojem ukupnih dana u mjesecu u kojem se naknada isplauje.

8 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

4. Primici po osnovi nesamostalnog rada u naravi 4.1. Ope odredbe lanak 15. (1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s lankom 14. stavkom 3. Zakona smatraju se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze: 1. koritenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaa, odmaralita i kua za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae omoguuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona, 2. koritenje kredita uz kamate ispod stope od 3% godinje, 3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelominu naknadu, te raznim darovima i ugoenjima. Ugoenjima se smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae omoguuje radniku i drugim osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona u vidu konzumacije jela, pia, smjetaja, rekreacije i slino. Ugoenjima u smislu ovoga Pravilnika ne smatraju se ugoenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o tim izdacima navede naziv poduzetnika iji su predstavnici ugoeni, 4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, ukljuujui i primitke po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima, 5. svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novanih isplata i doznaka. (2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka ne smatraju se krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili subvencioniraju iz prorauna, bez obzira pod kojim uvjetima su odobreni. (3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga lanka smatraju se slubenici i namjetenici u tijelima dravne uprave, u tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u preteitom dijelu osiguravaju u proraunima. (4) Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u skladu s lankom 14. stavkom 3. Zakona, smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini iz lanka 7. stavka 1. toke 5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvruje dohodak od kapitala iz lanka 30. stavka 2. Zakona. Utvreni manjak uvean za obraunani porez na dodanu vrijednost smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaom) i pripisuje se radniku koji je ovlaten donijeti odluku o tereenju odgovorne osobe, a to nije uinio. 4.2. Utvrivanje vrijednosti primitaka u naravi lanak 16. (1) Vrijednost primitaka iz lanka 15. ovoga Pravilnika utvruje se prema trinoj vrijednosti tih primitaka koja je vaea u mjestu davanja (s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost). (2) Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaanje naknade koja je nia od trine, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku izmeu trine cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada. (3) Vrijednost primitaka iz lanka 15. ovoga Pravilnika utvruje se na sljedei nain: 1. pri koritenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova primitak ini iznos zakupnine ili najamnine prema trinim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze, 2. pri koritenju stambenih zgrada i stanova primitak je iznos stanarine prema trinim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze, 3. pri koritenju odmaralita i kua za odmor primitak je trina vrijednost smjetaja, prehrane i drugih usluga, 4. pri koritenju garaa primitak je iznos zakupnine prema trinim cijenama u mjestu u kojem se garaa nalazi, 5. pri koritenju prijevoznih sredstava primitak je iznos u visini od l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjeseno (uveano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20 % od mjesene rate za operativni leasing (uveano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg koritenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se moe utvrivati i prema opsegu stvarnog koritenja: 5.1. ako se prijevozna sredstva daju na koritenje u privatne svrhe, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae obvezan je donijeti odluku o nainu i uvjetima tog koritenja, kao i nainu utvrivanja plae radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona po toj osnovi, 5.2. ako se plaa po osnovi koritenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvruje prema opsegu stvarnog koritenja, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae obvezan je voditi evidenciju o prijeenoj kilometrai i vremenu koritenja u privatne svrhe, a nain voenja te evidencije utvruje odlukom iz toke 5.1. ovoga stavka, 5.3. ako se ne vodi evidencija iz toke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od koritenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvruje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjeseno odnosno u visini 20 % iznosa mjesene rate za operativni leasing, 5.4. ako vie radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae osnovicu utvruje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjeseno odnosno u visini 20 % iznosa mjesene rate za operativni leasing, odgovarajui iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi, 5.5. primitak po osnovi koritenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvruje se prema stvarnom opsegu koritenja na slijedei nain:

9 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

5.5.1. za cestovna motorna vozila na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeena kilometraa u privatne svrhe pomnoi s 2,00 kune po prijeenom kilometru, 5.5.2. za plovila na iznos dobiven umnokom broja sati koritenja i trine cijene sata koritenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano, 5.5.3. za sredstva zranog prometa na iznos koji se dobije umnokom broja sati koritenja i trine cijene sata koritenja u mjestu registracije. 6. pri koritenju kredita uz kamate ispod stope 3% godinje na razliku izmeu kamata obraunanih primjenom stope kamate od 3% godinje i ugovorenih niih kamata, 7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slino ija je pojedinana vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona godinje na vrijednost iste ili sline vrste stvari odnosno usluge prema trnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi, 8. pri ugoenjima na vrijednost ugoenja prema trinim cijenama u mjestu ugoenja, 9. pri davanju dionica, ukljuujui i dodjelu vlastitih dionica koje ne kotiraju na burzi ili ureenim javnim tritima na nominalnu vrijednost dionica ili na trinu vrijednost dionica ako je vea od nominalne. Razlika u cijeni izmeu prodajne odnosno nominalne i trine cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plae prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona jest primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada, 10. pri opcijskoj kupnji dionica primitak od nesamostalnog rada je razlika izmeu trine vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrene cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plae prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona, ako je trina vrijednost via u trenutku realizacije prava iz opcije. Realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica drutva od strane vlasnika opcije (radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz lanka 14. Zakona) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica drutva na treu osobu, 11. pri dodjeli vlastitih dionica koje kotiraju na burzi ili ureenim javnim tritima primitak se utvruje u visini trine vrijednosti ili razlike izmeu trine vrijednosti dodijeljenih dionica i plaene naknade, ako se dionice stjeu uz djelominu naknadu. (4) Radi obraunavanja i plaanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obraunavanju i plaanju predujma poreza na dohodak trina vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi uveava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. (5) Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP iz lanka 65. ovoga Pravilnika i Obrazac JOPPD iz lanka 76. ovoga Pravilnika te druge propisane evidencije. 5. Primici koji se ne smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada lanak 17. (1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici iz lanka 15. Zakona. (2) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici radnika za obrazovanje i izobrazbu iz lanka 15. stavka 1. toke 5. Zakona, a u skladu s lankom 25. stavkom 1. tokom 2. podtokama 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga Pravilnika. (3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi zatezne kamate isplaene po osnovi plae ili mirovine koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae i mirovine iz lanka 14. Zakona isplauje radniku i fizikim osobama te umirovljenicima po sudskoj presudi. Kamate koje se isplauju po osnovi plae ili mirovine isplaene sa zakanjenjem, bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada prema lanku 14. Zakona i lanku 11. ovoga Pravilnika u ukupnom iznosu. 6. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada lanak 18. (1) Izdaci po osnovi nesamostalnog rada jesu izdaci iz lanka 16. Zakona. (2) Izdacima iz lanka 16. Zakona koji, pri utvrivanju dohotka od nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog rada (plau) fizikih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna drutva, prema lanku 14. stavku 1. toki 3. Zakona, smatraju se i doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plae) plaeni u dravama iz kojih su te fizike osobe izaslane na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim dravama Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju. (3) Iznimno od lanka 16. Zakona i stavka 1. ovoga lanka izdacima koji se oduzimaju od primitaka po osnovi nesamostalnog rada smatraju se doprinosi za obvezna osiguranja, koje su tijekom poreznog razdoblja na temelju rjeenja Porezne uprave uplatile fizike osobe rezidenti u svojstvu lanova posade broda u meunarodnoj plovidbi, a u iznosu i na nain propisan posebnim propisima, osim doprinosa za koje je odobrena otplata duga u obrocima prema posebnom propisu. V. UTVRIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI 1. Dohodak od samostalne djelatnosti lanak 19. (1) Dohodak od samostalne djelatnosti utvruje se od obavljanja sljedeih djelatnosti: 1. obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti obrtnike djelatnosti (lanak 18. stavak 1. Zakona), 2. slobodnih zanimanja (lanak 18. stavak 2. Zakona), 3. poljoprivrede i umarstva (lanak 18. stavak 3. Zakona). (2) Dohodak od samostalne djelatnosti utvruje se i od djelatnosti od kojih se, obvezno ili na vlastiti zahtjev poreznog obveznika prema lanku 29. stavcima 1. i 2. i lanku 32. stavku 6. Zakona, dohodak utvruje na nain propisan za samostalne

10 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona. 2. Samostalne djelatnosti 2.1. Obrtnike djelatnosti lanak 20. (1) Obrtnikim djelatnostima iz lanka 18. stavka 1. toke 1. Zakona smatraju se djelatnosti u smislu lanka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti. (2) Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se djelatnosti koje se obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadleno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika. 2.2. Djelatnosti slobodnih zanimanja lanak 21. Djelatnostima slobodnih zanimanja iz lanka 18. stavka 2. Zakona smatraju se profesionalne djelatnosti fizikih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji ureuju obvezna osiguranja odnosno djelatnosti fizikih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. 2.3. Djelatnost poljoprivrede i umarstva lanak 22. (1) Prema lanku 18. stavku 3. Zakona, djelatnost poljoprivrede i umarstva obuhvaa koritenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u nepreraenom stanju. (2) Fizike osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i umarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost i ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godinji primitak vei od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na nain i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. (3) Uvjeti iz stavka 2. ovoga lanka ne moraju biti kumulativno ispunjeni odnosno fizika osoba je obveznik poreza na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i umarstva ako je ispunjen jedan uvjet ili sva tri uvjeta. 3. Utvrivanje dohotka od samostalne djelatnosti 3.1. Temelji utvrivanja lanak 23. U skladu s lankom 19. stavkom 1. Zakona, dohodak od samostalnih djelatnosti iz lanka 18. Zakona i lanka 19. ovoga Pravilnika jest razlika izmeu poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. 3.2. Primici po osnovi samostalne djelatnosti lanak 24. (1) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu lanka 23. ovoga Pravilnika smatraju se: 1. sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i drugo) to ih porezni obveznik primi obavljanjem samostalne djelatnosti i djelatnosti koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, 2. iznosi dravnih pomoi, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, 3. izuzimanja, osim izuzimanja u novcu, 4. primici od otuenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti), 5. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpie dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine, 6. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u sluaju prodaje (otuenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, 7. naplaene zatezne kamate na potraivanja iz poslovnih odnosa, 8. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti. (2) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti umjetnika iz lanka 18. stavka 2. toke 4. Zakona, koji dohodak od te djelatnosti utvruju na nain propisan za samostalne djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona, ne smatraju se, sukladno lanku 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva, iznosi primljeni od pravnih i fizikih osoba do 20.000,00 kuna godinje za obavljanje te djelatnosti, pod uvjetom da o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo). (3) Poslovnim primitkom osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz lanka 18. stavka 2. toke 4. Zakona, ne smatra se iznos u visini 25% ostvarenoga umjetnikoga autorskog honorara, a prema lanku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetnikog i kulturnog stvaralatva. 3.3. Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti

11 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

lanak 25. (1) Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu lanka 23. ovoga Pravilnika, smatraju se: 1. sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i ouvanja poslovnih primitaka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, 2. izdaci za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika. Dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona, prema lanku 56. stavku 6. Zakona moe se dodatno umanjiti za iznos dravne potpore za naukovanje za obrtnika zanimanja te za iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima, a time se umanjuje i porezna osnovica u godinjem obraunu po podnesenoj godinjoj poreznoj prijavi. Izdacima za kolovanje i struno usavravanje iz lanka 15. stavka 1. toke 5. Zakonasmatraju se iznosi naknada za: 2.1. obrazovanje na osnovnim, srednjim, viim, visokim kolama, fakultetima, poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata i to plaeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za teajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu plaene pravnim i fizikim osobama ovlatenim odnosno registriranim za obavljanje tih djelatnosti, 2.2. izdaci za nabavu knjiga, udbenika, prirunika, skripata i druge literature u papirnatom ili elektronikom obliku, 2.3. ako se obrazovanje i izobrazba obavljaju izvan mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita radnika, izdacima za obrazovanje i izobrazbu smatraju se i trokovi prijevoza prigodom upuivanja na i povratka sa obrazovanja i izobrazbe i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i trokovi smjetaja do visine stvarnih izdataka, a u sluajevima seminara i savjetovanja dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim lankom 13. stavkom 2. tokama 13. i 14. ovoga Pravilnika. 3. otpis dugotrajne imovine. Iznimno od lanka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika, izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvruju se primjenom naela blagajne, ve se ti izdaci rasporeuju kroz vijek trajanja potroive odnosno istroive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Kod nepotroive dugotrajne imovine (zemljita) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuenja ili izuzimanja. Kod dugotrajne imovine smatra se da je dolo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih dogaaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglaena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je tetu utvrdilo mjerodavno tijelo, teta od ratnih dogaanja utvrena od strane mjerodavnih tijela, kraa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oteenja odbijaju se u trenutku plaanja, 4. sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu, 5. izdaci istraivanja i razvoja iz lanka 57. stavka 4. Zakona, koji se mogu pripisati konkretnom projektu istraivanja i razvoja, pod uvjetom da porezni obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za odreeni istraivako-razvojni projekt kao to su godinji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize i istraivanja te uredna dokumentacija o svim izdacima projekta (ugovori, rauni i ostala obraunska-dokumentacija i dokazi o plaanju). Izdaci istraivanja i razvoja dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona, a time i poreznu osnovicu u godinjem obraunu po podnesenoj poreznoj prijavi. Izdacima za istraivanje i razvoj koji dodatno umanjuju dohodak od samostalne djelatnosti ne smatraju se izdaci po osnovama iz lanka 57. stavka 3. Zakona, 6. izdaci u svezi s otuenjem ili likvidacijom djelatnosti, 7. u sluaju prodaje (otuenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema lanku 20. stavku 3. Zakona ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke prema lanku 21. stavku 2. Zakona ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrena na kraju mjeseca otuenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne imovine knjigovodstvena vrijednost se izraunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom, 8. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona za njih osobno, u visini i na nain propisan lankom 13. ovoga Pravilnika, a prema lanku 10. toki 10. Zakona, 9. isplate nagrada uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja, isplate uenicima i studentima na ime stipendije za vrijeme redovnog kolovanja na srednjim, viim i visokim kolama te fakultetima, u visini i na nain propisan lankom 45. ovoga Pravilnika, 10. plaene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Izdacima se smatraju, osim plaenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita, 11. izdacima se ne smatraju plaene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaenih javnih davanja (poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i drugo). (2) Kao poslovni izdaci iz stavka 1. ovoga lanka mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Izmeu izdataka i primitaka mora postojati meuzavisnost, to znai da se uinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (poveanje) tekuih ili buduih primitaka. Pri utvrivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroka materijala i energije i sl.) vodei pri tome rauna o nainu rada i posebnosti djelatnosti. (3) Za utvrivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (proizvodne i uslune djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potroni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pia i koliine pia i napitaka koje su sami proizveli ili potroili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka (naziv dobavljaa, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka (broj internog dokumenta specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjienje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka moraju sadravati podatke o koliini i vrijednosti utroenoga reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka te koliinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugraen reprodukcijski i potroni materijal. (4) Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka knjie se najkasnije u roku od mjesec dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potroni materijal, pia i napitke moe obavljati knjienje i na temelju specifikacija o mjesenoj uporabi reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka te mjesenoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugraen reprodukcijski i potroni materijal. (5) Kod samostalnih djelatnosti iz lanka 18. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona, koje se, sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s odreenom opremom,

12 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

izdaci u svezi s koritenjem toga prostora i opreme (tekue odravanje, izdaci za utroenu energiju i ostale komunalne usluge) ine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na koriteni poslovni prostor i opremu. (6) Ako porezni obveznik moe samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru, u poslovne izdatke moe uraunati samo izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti. (7) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona odnosno dohodak utvruju na nain propisan za samostalnu djelatnost prema lancima 19. do 24. Zakona, a imali su izdatke s osnove premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaenih u korist radnika i/ili sebe osobno iz lanka 21. stavka 11. Zakona, imaju pravo iskazati u poslovnim knjigama i izdatke po toj osnovi uz uvjete propisane lankom 7. stavkom 12. ovoga Pravilnika. 3.4. Izuzimanja i ulaganja 3.4.1. Izuzimanja lanak 26. (1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domainstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti. (2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga lanka ne smatraju se izuzimanja za privatne potrebe lanova trgovakih drutava te izuzimanja fizikih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvruju dobit i plaaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema lanku 30. Zakona. (3) Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, koritenja drugih dobara i usluga. (4) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utjeu na dohodak od samostalne djelatnosti. (5) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj trinoj vrijednosti. (6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrene aktom nadlene komore. 3.4.2. Ulaganja lanak 27. (1) Ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potjeu od obavljanja djelatnosti i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvri. (2) Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava. (3) Ulaganja u obliku financijske imovine ne utjeu na dohodak od samostalne djelatnosti. (4) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj trinoj vrijednosti. 3.4.3. Utvrivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganja lanak 28. (1) Usporedivom trinom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postii na tritu. Za izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu trinu vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga lanka. (2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine mjerodavni su trokovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odluujue su cijene onoga trita na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi ulagao. Ako se trokovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu trinu nabavnu vrijednost treba procijeniti. (3) Ako se usporediva trina vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu posluiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili uloena dobra. Ako su cijene istih ili slinih dobara porasle ili pale, te injenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa. (4) Ako se trina cijena dobara koja nisu nova, ve rabljena, ne moe ili ne moe pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, u procjeni se vrijednosti polazi od trine cijene za nova dobra, pri tome se uzima u obzir potroenost izuzetog ili uloenog dobra. Ako dobro ima ogranieni vijek trajanja, njegova vrijednost moe se umanjiti s obzirom na okolnost da mu istjee ili je ve istekao vijek trajanja. 3.5. Dugotrajna imovina lanak 29. (1) Stvari i prava koja slue za stjecanje dohotka ija pojedinana nabavna vrijednost ili trokovi proizvodnje premauju 3.500,00 kuna te ako im je vijek trajanja dui od godinu dana, prema lanku 24. stavku 1. Zakona, u trenutku nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine ukljuuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u raunu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za graenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdaci nastali u postupku dovoenja sredstva u radno stanje. (2) Dugotrajna imovina moe biti potroiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotroiva (zemljite) i istroiva (kupljeni patenti, plaena vrijednost poduzea goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako slue za obavljanje djelatnosti (npr. u sluaju vlastite izgradnje skladita ili instaliranja stroja). (3) Popis dugotrajne imovine slui za utvrivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. (4) Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona u poslovne se izdatke ne priznaje otpis (amortizacija) dugotrajne imovine koja slui za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Izdatak

13 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. 3.6. Utvrivanje dohotka u sluaju nastavka ili prestanka poslovanja i prelaska s utvrivanja dobiti na utvrivanje dohotka 3.6.1. Utvrivanje dohotka u sluaju nastavka poslovanja lanak 30. (1) Za porezno razdoblje iza kojeg slijedi nastavak poslovanja dohodak se utvruje prema lancima od 19. do 24. Zakona i lancima 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika. (2) O nastavku poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) radi se i u sluaju prodaje ili predaje (otuenja) cijele gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da sljednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, koliinama i vrijednostima, te zalihe, trabine i obveze koje se odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Predaja cijele gospodarstvene cjeline obvezuje sljednika da nekretnine prema popisu dugotrajne imovine upie u zemljine knjige, a motorna vozila prenese u vlasnitvo. (3) Samo otuenje djelatnosti iz stavka 2. ovoga lanka, ne utjee na oporezivanje dohotka kod otuitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih priuva kod stjecatelja. (4) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka otuitelj i stjecatelj utvruju svaki svoj dohodak za odgovarajue razdoblje krae od poreznog razdoblja (otuitelj do kraja mjeseca u kojemu je otuenje izvreno, a stjecatelj od poetka idueg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je otuenje izvreno). 3.6.2. Utvrivanje dohotka u sluaju prestanka poslovanja lanak 31. (1) Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se ne postupi prema lanku 30. stavku 2. ovoga Pravilnika. U tom je sluaju otuitelj u poreznom razdoblju u kojemu je djelatnost otuena obvezan iskazati u poslovnim knjigama kao: 1. poslovne primitke: 1.1. cijenu koju je platio stjecatelj, 1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obveza) prema dobavljaima za preuzetu robu i usluge, 1.3. trinu vrijednost predmeta dugotrajne imovine, poluproizvoda, proizvoda i robe koje stjecatelj nije preuzeo, odnosno izuzimanja otuitelja prilikom otuenja; 2. poslovne izdatke: 2.1. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj, 2.2. trabine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraivanja za dugotrajnu imovinu, robu i usluge, 2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku njezina stavljanja stjecatelju na raspolaganje i 2.4. druge izdatke u svezi s otuenjem. (2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se dohodak i od otuenja ili prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se poslovanje ne nastavlja. Za dijelove djelatnosti koja nastavlja poslovanje, dohodak se utvruje prema lanku 30. ovoga Pravilnika. (3) U sluaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnika, porezni obveznik obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvrena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedee: 1. poslovne primitke: 1.1. usporedivu trinu vrijednost dugotrajne imovine, 1.2. usporedivu trinu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog, 1.3. nenaplaene trabine od kupaca; 2. poslovne izdatke: 2.1. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije, 2.2. neplaene obveze dobavljaima i druge neplaene obveze u svezi s djelatnou, 2.3. druge izdatke u svezi s likvidacijom. (4) Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i izdatke na nain iz stavka 3. ovoga lanka i za porezno razdoblje iza kojega je preao na utvrivanje paualnog poreza u skladu s lankom 44. Zakona. (5) Poduzetnik-stjecatelj u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao: 1. poslovne primitke obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge, 2. poslovne izdatke: 2.1. vrijednost preuzetih zaliha, 2.2. trabine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu, 2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem. (6) Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga lanka iskazuju se prema vrijednostima utvrenima prilikom prodaje ili prijenosa. (7) Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 5. ovoga lanka unosi u Popis dugotrajne imovine utvruje se kako slijedi: cijena stjecanja + preuzeti dugovi svih vrsta preuzeto stanje gotovine u blagajni vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava preuzete trabine svih vrsta. (8) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrenu na nain iz stavka 7. ovoga lanka treba rasporediti na pojedinane stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzea (goodwill) i posebno otpisuje.

14 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

(9) Odredbe ovoga lanka i lanka 30. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se, na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvruje dohodak od samostalne djelatnosti. 3.6.3. Utvrivanje dohotka u sluaju prelaska s utvrivanja dobiti na utvrivanje dohotka lanak 32. (1) Pri prijelazu s utvrivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se odreene pozicije iz bilance dobiti, kao: 1. poslovni primici: 1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga, 1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge, 1.3. obveze za obraunane, a neisplaene plae, 1.4. pasivna vremenska razgranienja, 1.5. dugorona rezerviranja, 1.6. obveze po osnovi poreza, osim poreza na dodanu vrijednost; 2. poslovni izdaci: 2.1. zalihe, 2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge, 2.3. trabine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga, 2.4. aktivna vremenska razgranienja, 2.5. potraivanja za vie plaeni porez na promet. (2) Ispravci iz stavka 1. ovoga lanka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima. 3.7. Poslovne knjige 3.7.1. Temeljne knjige lanak 33. (1) Prema odredbama lanka 23. stavka 1. Zakona porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona duni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaa iz lanka 18. stavka 2. toke 4. Zakona, koji su po osnovi tih djelatnosti odabrali oporezivanje u skladu s lancima 32. i 48. Zakona, ne utvruju dohodak na temelju poslovnih knjiga. (3) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga lanka jesu Knjiga primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa i Evidencija o trabinama i obvezama. 3.7.2. Knjiga primitaka i izdataka lanak 34. (1) Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju. (2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opi podaci o poreznom obvezniku, i to: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj graana odnosno osobni identifikacijski broj graana nositelja zajednike djelatnosti, adresa. (3) U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima, kako slijedi: 1. redni broj (stupac 1), 2. nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka, upisuje se crtica (stupac 2), 3. broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvrena knjienja (stupac 3), 4. opis isprava (rauni od do, izvaci irorauna, preslike potvrdnica iz naplatnih ureaja, popisi ekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima, obrauni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4), 5. iznos primitaka u gotovini i ekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ek nije naplativ, obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka (stupac 5), 6. iznos primitaka preko irorauna (stupac 6), 7. iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima i drugih primitaka utvrenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7), 8. porez na dodanu vrijednost sadran u primicima naplaenim naknadama te primljenim dobrima i uslugama (stupac 8), 9. ukupni primici zbroj iznosa iz stupaca 5, 6 i 7 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9), 10. iznos izdataka u gotovu novcu (stupac 10), 11. iznos izdataka izvrenih putem irorauna (stupac 11), 12. iznos ostalih izdataka u naravi, uslugama, ulaganjima i drugih izdataka utvrenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12), 13. porez na dodanu vrijednost sadran u izdacima plaenim naknadama i danim dobrima i uslugama (stupac 13), 14. izdaci iz lanka 22. stavka 1. toaka 1. i 5. Zakona na koje se plaa porez na dodanu vrijednost (stupac 14), 15. ukupni porezno dopustivi izdaci zbroj iznosa iz stupaca 10, 11 i 12 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost sadran u izdacima iz stupca 13 i umanjen za izdatke iz lanka 22. stavka 1. toaka 1. i 5. Zakona iz stupca 14 (stupac 15). (4) Porezni obveznik duan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu. (5) Iznimno od stavaka 1. i 3. toaka 2. i 5. i stavka 4. ovoga lanka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode evidencije o dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu u stupac 5 Knjige

15 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

primitaka i izdataka gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za cijelo obraunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni mjesec. (6) U stupce 5, 6 i 7 Knjige primitaka i izdataka unose se podaci o ukupnim primicima s naplaenim porezom na dodanu vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i 12 unose podaci o ukupnim izdacima, ukljuujui i izdatke iz lanka 22. stavka 1. toaka 1. i 5. Zakona, s plaenim porezom na dodanu vrijednost. Izdaci iz lanka 22. stavka 1. toaka 2., 3. i 4. Zakona ne mogu se iskazivati u Knjizi primitaka i izdataka. (7) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost. (8) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i broj registriranih samostalnih djelatnosti. (9) Za zajedniku djelatnost (supoduzetnitvo) vodi se jedna Knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika. (10) Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Utvrenim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka, u sluaju otuenja ili likvidacije, odnosno prelaska s utvrivanja dobiti na utvrivanje dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema lancima 31. i 32. ovoga Pravilnika. Radi utvrivanja ukupnih godinjih poslovnih izdataka, ovako utvrenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine prema Zakonu o porezu na dobit i lanku 25. stavku 1. toki 3. ovoga Pravilnika. 3.7.3. Popis dugotrajne imovine lanak 35. (1) Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na poetku obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuenja ili likvidacije djelatnosti. (2) U Popis dugotrajne imovine unose se opi podaci o poreznom obvezniku iz lanka 34. stavak 2. ovoga Pravilnika te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi: 1. redni broj svake pojedinano nabavljene ili uloene stvari ili prava. Za stvari ili prava koje se prenose iz prologodinjeg popisa redni se brojevi unose prema novome upisu (stupac 1), 2. naziv stvari ili prava (stupac 2), 3. dan, mjesec i godina nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave (stupac 3), 4. nabavna vrijednost ili trokovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u sluaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se procijenjena (trina) vrijednost. U tom sluaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvrena procjena (stupac 4), 5. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 9 Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4 (stupac 5), 6. vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno Zakonu o porezu na dobit (stupac 6), 7. stopa amortizacije stvari ili prava do najvie propisane Zakonom o porezu na dobit (stupac 7), 8. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava koja se izraunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoi sa stopom amortizacije iz stupca 7 i podijeli sa 100 (stupac 8), 8.1. za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuena) tijekom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih Zakonom o porezu na dobit, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci koritenja tih stvari ili prava, a izraunava se na ovaj nain: (iznos iz stupca 4 x stopa iz stupca 7 x broj mjeseci koritenja)_______________________________________________ 12 8.2. mjeseci koritenja iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi mjesec koritenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stavljeno u upotrebu. Kao zadnji mjesec koritenja uzima se mjesec u kojem je dolo do otuenja ili unitenja, 9. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca u sluaju otuenja i unitenja, koja se izraunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5 oduzme iznos otpisa iz stupca 8 (stupac 9). (3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zakljuuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zakljuna stanja iz stupaca 4 i 9 prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao poetna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za iduu godinu. 3.7.4. Knjiga prometa lanak 36. (1) Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije poetka iduega radnog dana, upisuju primici naplaeni u gotovu novcu i ekovima. (2) Porezni obveznici nisu obvezni voditi Knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanima drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici ostvaruju. (3) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje na malo ili pruaju usluge graanima u vie prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo. (4) U Knjigu prometa unose se opi podaci o poreznom obvezniku iz lanka 34. stavka 2. ovoga Pravilnika, podaci o poslovnoj jedinici te sljedei podaci: 1. redni broj (stupac 1), 2. nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka (stupac 2), 3. broj temeljnice (stupac 3),

16 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

4. opis isprava o primicima u gotovini u skladu s odredbama lanka 34. stavka 3. toke 4. ovoga Pravilnika (stupac 4), 5. iznos naplaen u gotovini (stupac 5), 6. iznos naplaen u ekovima (stupac 6) i 7. ukupno zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6 (stupac 7). (5) Iznos iz stupca 7 Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka. (6) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u vie poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose u rokovima propisanima u stavku 1. ovoga lanka. (7) Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima. 3.7.5. Evidencija o trabinama i obvezama lanak 37. (1) Porezni obveznici obvezni su voditi Evidenciju o trabinama i obvezama, odnosno o svim ispostavljenim i primljenim raunima, osim onih naplaenih ili plaenih na nain koji ima obiljeja gotovinskog plaanja. (2) Evidencija o trabinama i obvezama sadrava najmanje podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljaa, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog rauna i zaraunatom iznosu, nadnevku plaanja/naplate te plaenom odnosno naplaenom iznosu. (3) Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i izlaznih rauna prema propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na nain da upisuju podatke o primljenim i izdanim raunima, nisu obvezni osiguravati podatke o trabinama i obvezama iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka. Porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih rauna prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode prema plaenim odnosno naplaenim raunima, obvezni su voditi i Evidenciju o trabinama i obvezama. 3.7.6. Voenje knjiga i knjigovodstvene isprave lanak 38. (1) Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje). (2) Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave i podruju Grada Vukovara, a i izvan tih podruja, a koriste olakice iz lanka 55. Zakona, obvezni su, radi pravilnog utvrivanja dohotka, u poslovnim knjigama i evidencijama na odgovarajui nain osigurati podatke o ostvarivanju dohotka na tim podrujima. (3) Obrasci Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI), Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI), Knjiga prometa (Obrazac KPR) i Evidencija o trabinama i obvezama (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika. (4) Prema lanku 23. stavku 4. Zakona, za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati raun. (5) Raunom iz stavka 4. ovoga lanka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih ureaja te svaka isprava koja sadri podatke iz stavka 7. ovoga lanka. (6) Obveznici poreza na dodanu vrijednost izdaju raune na obrascima iji su oblik i sadraj ureeni propisima o porezu na dodanu vrijednost i propisima o fiskalizaciji. (7) Rauni iz stavaka 4. i 5. ovoga lanka koje izdaju obveznici poreza na dohodak, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, obvezno sadre najmanje podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajednike djelatnosti a osobito ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivalita ili uobiajenog boravita), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja rauna, broj rauna, naziv robe ili usluge, jedininu cijenu i ukupni iznos rauna te ostale podatke prema propisima o fiskalizaciji, a ispostavljaju se najmanje u dva primjerka jedan se uruuje kupcu, a drugi slui izdavatelju kao isprava za knjienje u poslovnim knjigama. (8) Iznimno od lanka 23. stavka 4. Zakona i stavka 4. ovoga lanka obveznici poreza na dohodak nisu obvezni izdati raun pod uvjetima propisanim posebnim propisima. 3.8. Promjena naina oporezivanja lanak 39. (1) Porezni obveznik iz lanka 18. ovoga Zakona moe na vlastiti zahtjev plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava uvjete za prelazak na utvrivanje dobiti propisane Zakonom o porezu na dobit. (2) Prema lanku 19. stavku 4. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaa iz lanka 18. stavka 2. toke 4. Zakona, mogu utvrivati dohodak i plaati predujam poreza na dohodak po osnovi te djelatnosti u skladu s lancima 32. i 48. Zakona odnosno mogu promijeniti nain utvrivanja dohotka i plaanja predujma poreza na dohodak. (3) Prema lanku 44. Zakona, poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. stavka 1. toke 1. i stavka 3. Zakona, a nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, te po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruju ukupni godinji primitak vei od 65% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak moe se utvrivati i u paualnom iznosu. (4) Pisani zahtjev za promjenom naina utvrivanja dohotka odnosno prijavu u registar poreznih obveznika porezni obveznik obvezan je podnijeti nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalitu/uobiajenom boravitu u roku od osam (8) dana od dana poetka ostvarivanja primitaka odnosno poetka obavljanja djelatnosti ili do kraja tekue godine za iduu godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. VI. UTVRIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

17 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

lanak 40. (1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od davanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnina u svojem vlasnitvu i/ili suvlasnitvu, bez obzira na njihovu veliinu, koliinu i/ili broj, od vremenski ogranienog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasnitva, drugih imovinskih prava te od otuenja nekretnina i imovinskih prava. Dohotkom od imovine smatra se i davanje u podzakup ili podnajam nekretnina i pokretnina. (2) Prema lanku 27. stavku 3. Zakona, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvruje prema lancima 19. do 24. Zakona odnosno na temelju poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvruje se u paualnom iznosu prema lanku 44. Zakona i Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koje e se paualno oporezivati, o visini paualnog poreza i nainu plaanja paualnog poreza. (3) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine davanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu, moe na vlastiti zahtjev utvrivati dohodak u skladu s odredbama lanaka 19. do 24. Zakona, i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. U tom je sluaju obvezan, prije poetka godine u kojoj prelazi na utvrivanje dohotka od imovine na nain propisan za samostalne djelatnosti nadlenoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu (zahtjev) za upis u registar obveznika poreza na dohodak odnosno Obrazac RPO iz lanka 91. ovoga Pravilnika. (4) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnina i obveznik je poreza na dodanu vrijednost, dohodak obvezno utvruje u skladu s odredbama lanaka 19. do 24. Zakona i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. Ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost po osnovi koje je u sustavu poreza na dodanu vrijednost i dohodak od te djelatnosti utvruje na nain propisan za samostalnu djelatnost na temelju poslovnih knjiga prema lancima 19. do 24. Zakona, obvezan je i dohodak od imovine koju daje u najam ili zakup utvrivati na temelju poslovnih knjiga odnosno na nain propisan za samostalnu djelatnost. (5) Imovinskim pravima smatraju se autorska prava, prava industrijskog vlasnitva i druga imovinska prava, prema posebnim propisima i ovom Pravilniku. (6) Autorskim pravima prema stavku 5. ovoga lanka smatraju se prava prema propisima kojima se ureuju autorska i srodna prava. (7) Pravima industrijskog vlasnitva smatraju se meu ostalim: pravo na iskoritavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnoloki postupak, poslovni adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 6. ovoga lanka ustupaju drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra dohotkom od samostalnih djelatnosti prema lanku 18. Zakona, a ne dohotkom od imovinskih prava. (8) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi sljednici (nasljednici ili stjecatelji) ako steena imovinska prava iz stavka 5. ovoga lanka ustupaju uz naknadu na odreeni rok. Ogranieno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako ugovorom rok prestanka koritenja prava nije utvren. Ne radi se o dohotku od imovinskih prava u sluaju ako autori ustupaju pravo na vlastita autorska djela, ve se po toj osnovi utvruje dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. stavka 2. Zakona odnosno drugi dohodak prema lanku 32. Zakona. (9) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak od otuenja nekretnina prema lanku 27. stavcima 5. do 9. Zakona. Pri utvrivanju dohotka danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora, odnosno u sluaju izgradnje u vlastitoj reiji dan kada je izgraena nekretnina osposobljena za upotrebu. (10) Ako je nekretnina steena darovanjem i otuena u roku tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuitelju se utvruje dohodak od imovine i imovinskih prava na nain iz stavka 9. ovoga lanka. U sluaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane pravnog prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost ini trina vrijednost u trenutku nabave. (11) Dohotkom od imovine i imovinskih prava iz lanka 27. stavka 7. Zakona smatra se otuenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) vie od tri nekretnine iste vrste ili vie od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlauju temeljem posebnog zakona te osim ako se otuuju zemljita ija je pojedinana povrina (povrina svake pojedinane estice) do 250 m, a ukupna povrina svih otuenih zemljinih estica pojedinane povrine do 250 m ne prelazi 1000 m. Ako je na otuenje nekretnina ili imovinskih prava ranije plaen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava sukladno lanku 27. stavku 5. Zakona i stavku 9. ovoga lanka, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka prema lanku 27. stavku 7. Zakona, ranije plaeni porez na dohodak od imovine uzet e se u obzir pri utvrivanju poreza na dohodak od otuenja nekretnina ili imovinskih prava prema lanku 27. stavku 7. Zakona. Dohodak se utvruje za sve otuene nekretnine iste vrste odnosno za sva otuena imovinska prava iste vrste. Dohotkom od imovine i imovinskih prava ne smatra se dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih prava steenih nasljedstvom. (12) Nekretnine (zemljita i graevine) iz stavka 11. ovoga lanka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovim obiljejima i namjenama i to: 1. kod zemljita istovrsnim nekretninama smatraju se: poljoprivredna zemljita, ili graevinska zemljita, ili umska zemljita ili druga zemljita, 2. kod graevina istovrsnim nekretninama smatraju se: stambene zgrade (stan, kua, apartman i sl.), ili poslovne zgrade, ili druge zgrade, ili dijelovi zgrada (garae ili spremita i sl.). (13) Dohodak od otuenja nekretnina ili imovinskih prava iz stavka 11. ovoga lanka utvruje se kao razlika izmeu ukupnog iznosa ostvarenih primitaka utvrenih prema trinoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se otuuju u razdoblju od

18 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

pet godina i njihove nabavne vrijednosti uveane za rast proizvoakih cijena industrijskih proizvoda te za trokove ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave. U sluaju otuenja nekretnine izgraene u vlastitoj reiji, nabavnu vrijednost ini stvarni izdatak, odnosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji, a ako nema isprava o nabavi, nabavna vrijednost utvruje se procjenom, te se usklauje sa rastom proizvoakih cijena od trenutka kad je nastao izdatak do trenutka kada je ostvaren primitak po osnovi otuenja te nekretnine. Ako se otuuje samo jedan stan, jedan poslovni prostor ili drugi dio nekretnine, tada se u izdatke priznaje samo razmjerni dio ukupnih trokova izgradnje nekretnine. (14) Imovinska prava iz stavka 11. ovoga lanka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovim obiljejima i namjenama i to autorska prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, prava industrijskog vlasnitva kojima se smatraju pravo na iskoritavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnoloki postupak, poslovni adresari i drugo. (15) Dohodak od imovinskih prava utvruje se kao razlika izmeu ostvarenih primitaka i stvarno nastalih izdataka, ali se izdaci, prema lanku 27. stavku 4. Zakona tijekom poreznog razdoblja ne mogu odbijati, ve se uzimaju u obzir tek pri utvrivanju godinjeg poreza na dohodak od imovinskih prava, ako po toj osnovi porezni obveznik podnese godinju poreznu prijavu. VII. UTVRIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA lanak 41. (1) Dohodak od kapitala utvruje se kao primitak po osnovi kamata, udjela u dobiti lanova uprave trgovakih drutava ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, izuzimanja imovine i koritenja usluga od strane lanova trgovakih drutava za privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) na teret dobiti tekueg razdoblja. Dohotkom od kapitala smatraju se i izuzimanja lanova trgovakih drutava po osnovi manjkova na imovini iz lanka 7. stavka 1. toke 5. Zakona o porezu na dobit za koje se ne tereti odgovorna osoba, ako su ovlateni donijeti takvu odluku sukladno lanku 6. stavku 7. ovoga Pravilnika. (2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se i sve vrijednosti koje fizika osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema lanku 18. Zakona, po kojoj osnovi utvruje dobit i plaa porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za svoje osobne potrebe. (3) Primici po osnovi izuzimanja iz stavaka 1. i 3. ovoga lanka utvruju se u skladu s lankom 26. stavkom 5. ovoga Pravilnika, pri emu se izuzimanjima smatraju i izuzimanja u novcu. (4) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se i trokovi uporabe dobara u vlasnitvu ili najmu drutva i drugih povlastica koje se odnose na privatni ivot dioniara ili lana drutva. (5) Skrivenim isplatama dobiti iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se osobito: 1. davanje odreenih koristi dioniaru ili lanu drutva uz naknadu niu od trine, ukljuujui i povoljniju kamatu, 2. plaanje vee naknade dioniaru ili lanu drutva za dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga ili uinaka odnosno koristi koje je dioniar ili lan drutva dao drutvu, 3. davanje dobara ili usluga dioniaru ili lanu drutva u vrijednosti veoj od vrijednosti dobara, usluga ili uinaka odnosno koristi koje je dioniar ili lan drutva dao drutvu, 4. omoguavanje dioniaru ili lanu drutva drugih koristi za koje nema pravne osnove. (6) Dohotkom od kapitala prema lanku 30. stavku 11. Zakona smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iznad 12.000,00 kuna godinje. Neoporezivi dio do 12.000,00 kuna godinje priznaje se u godinjem obraunu poreza na dohodak temeljem podnesene godinje porezne prijave. (7) Dohodak od kapitala ne utvruje se po osnovi primitaka iz stavka 6. ovoga lanka, ako su ti primici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radnikog dioniarstva, uz slijedee uvjete: fizike osobe su te dionice temeljem kojih se isplauje dividenda, stekle prema posebnoj odluci uprave drutva ili Vlade Republike Hrvatske putem Fonda za privatizaciju u procesu pretvorbe ili privatizacije, o prodaji ili dodjeli dionica radnicima, dionice su radnicima prodane, odnosno dodijeljene mimo ureenih financijskih trita, prema posebnom programu i planu koji omoguuje svim radnicima da postanu imatelji dionica drutva u kojem rade, fizika osoba kojoj se isplauje dividenda (izravno od strane izdavatelja dionica ili posredstvom posebnog ESOP fonda ili drutva koje dri dionice i upravlja njima u ime i za raun radnika drutva izdavatelja) u radnom je odnosu sa isplatiteljem dividende. (8) Stavak 7. ovoga lanka primjenjuje se i u sluaju da novi radnik drutva izdavatelja dionica kupi dionice iz trezora ESOP fonda ili drutva, te i ako radnici poveaju svoj udio u ESOP fondu ili drutvu u odnosu na prvotni upis. (9) Pravo na neoporezivu isplatu dokazuje se vjerodostojnim ispravama, a osobito: planom restrukturiranja drutva, odlukom o prodaji dionica radnicima, ugovorom o kupoprodaji dionica izmeu drutva izdavatelja dionica i radnika, odnosno posebnog ESOP fonda ili drutva koji dri dionice i upravlja njima u ime i za raun radnika drutva izdavatelja, ugovorom o radu izmeu isplatitelja dividende i radnika, ugovorom izmeu ESOP fonda ili drutva i radnika isplatitelja dividende i drugo. (10) Stavak 7. ovoga lanka ne primjenjuje se za dividende isplaene poreznim obveznicima koji su dionice temeljem kojih je dividenda isplaena stekli redovnim putem, trgovanjem na ureenom financijskom tritu. (11) Dohodak od kapitala se sukladno lanku 30. stavku 13. Zakona ne utvruje po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, ako su dividende i ti udjeli iskoriteni za uveanje temeljnog kapitala drutva, te se na odgovarajui nain primjenjuju uvjeti iz lanka 12.a stavaka 2., 7. i 8. Pravilnika o porezu na dobit. Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, te naknadno doe do smanjenja temeljnog kapitala isplatom lanovima drutva, iz navedenih e se isplata utvrditi dohodak iz stavka 6. ovoga lanka. Isto se primjenjuje i u sluaju promjene strukture vlasnitva te se obveza prenosi na novog imatelja dionice ili udjela. (12) Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja sukladno lanku 30. stavku 14. Zakona smatra se i isplaeni predujam udjela u dobiti ako se istekom tog razdoblja za koji je predujam isplaen, a najkasnije u roku za podnoenje prijave poreza na dobit utvrdi da ostvarena dobit nije dostatna za pokrie takvog predujma, odnosno dohotkom se smatra razlika izmeu isplaenog predujma i ostvarene dobiti. Dohodak se utvruje danom podnoenja prijave poreza na dobit, a sukladno rokovima propisanim Zakonom o porezu na dobit. (13) Predujmovi dividendi i udjela u dobiti isplaeni nakon isteka poreznog razdoblja sukladno posebnim propisima, za potrebe

19 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

ovog Pravilnika smatraju se primicima od dividendi i udjela u dobiti, a do iznosa ostvarene dobiti. (14) Primici od kapitala iz stavka 1. ovoga lanka koji su ostvareni u pravima, stvarima i uslugama koje imaju novanu vrijednost, smatraju se primicima u naravi i pri obraunavanju i plaanju predujma poreza na dohodak vrijednost primitka u naravi (koji ukljuuje i moebitni porez na dodanu vrijednost) uveava se za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. VIII. UTVRIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA lanak 42. (1) Primicima po osnovi osiguranja smatraju se iznosi isplaeni od osiguravatelja, a do visine premija ivotnog osiguranja s obiljejem tednje uplaenih tijekom razdoblja osiguranja, koje su bile porezno priznati izdatak. Primicima po osnovi osiguranja smatraju se i iznosi isplaeni od mirovinskoga osiguravajueg drutva, a do visine uplaene premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, koja je u razdoblju osiguranja bila porezno priznati izdatak odnosno koja je bila osloboena od plaanja poreza na dohodak sukladno lanku 10. toki 17. Zakona. Pripisana dobit odnosno prinos i poticajna sredstva po posebnim propisima ne smatraju se primitkom. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka pri otkupu polica ivotnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, odnosno prestanku osiguranja, primicima od premija osiguranja smatra se iznos isplaene svote, ako je manji od uplaenih premija osiguranja. (3) Uplaene premije osiguranja po kojima se utvruje primitak odnosno dohodak iskazuju se s valutnom klauzulom. (4) Dohodak od osiguranja utvruje se u visini ostvarenih primitaka prema stavku 1. ovoga lanka, bez mogunosti umanjenja porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja za izdatke i za osobni odbitak poreznog obveznika prema lanku 36. odnosno lanku 54. Zakona. Dohodak od osiguranja moe se umanjiti za osobni odbitak u skladu s lankom 36. odnosno 54. Zakona, u godinjem obraunu poreza na dohodak po podnesenoj godinjoj poreznoj prijavi, ako osobni odbitak nije umanjio dohodak ostvaren po drugim osnovama u tom razdoblju. (5) Dohodak od osiguranja utvruje se u trenutku isplate i istodobno s isplatom osigurane svote (jednokratno ili u duljem razdoblju isplate). Pri tome se uplaene premije osiguranja od kojih se utvruje primitak preraunavaju u kunsku vrijednost primjenom srednjeg teaja Hrvatske narodne banke na dan isplate toga dohotka. (6) Dohodak od osiguranja utvruje osiguravatelj koji je isplatitelj osigurane svote, na nain propisan odredbama stavaka 1. do 5. ovoga lanka. (7) Drutva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezna su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile osloboene od plaanja poreza na dohodak sukladno lanku 10. toki 17. Zakona u kunama i deviznoj protuvrijednosti na dan uplate, po svakom lanu fonda posebno te o iznosu tih premija. (8) Za potrebe voenja evidencije iz stavka 7. ovoga lanka podatke o uplaenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u poreznom razdoblju, koje su bile osloboene od plaanja poreza na dohodak prema lanku 10. toki 17. Zakona, o visini tih premija i svakom lanu fonda, dostavlja drutvima za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima elektronikim putem Porezna uprava, a na temelju podataka dobivenih od poslodavaca i isplatitelja primitaka (plae) odnosno poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona prema stavku 9. ovoga lanka. (9) Poslodavci i isplatitelji primitka (plae) te porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona, koji su uplaivali premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika, odnosno sebe osobno ako dohodak ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a koje su bile osloboene od plaanja poreza na dohodak prema lanku 10. toki 17. Zakona i lanku 7. stavku 12. ovoga Pravilnika, obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljae idue godine, Poreznoj upravi dostaviti podatke o tim premijama, na propisanom obrascu. (10) Obrazac iz stavka 9. ovoga lanka sadri podatke o podnositelju izvjea, podatke o imenu i prezimenu, adresi i osobnom identifikacijskom broju radnika-lana fonda, nazivu i osobnom identifikacijskom broju drutva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, broju i nadnevku ugovora, iznosu ugovorene premije, iznosu u poreznom razdoblju uplaene premije i iznosu uplaene premije koja je u tom poreznom razdoblju bila osloboena od plaanja poreza na dohodak. (11) Obrazac iz stavka 9. ovoga lanka sastavni je dio ovoga Pravilnika. IX. UTVRIVANJE DRUGOG DOHOTKA 1. Temelji utvrivanja lanak 43. Prema lanku 32. stavku 1. Zakona drugi dohodak utvruje se kao razlika izmeu svakog pojedinanog primitka prema lanku 32. stavku 2. odnosno 3. Zakona i lancima 44. i 45. ovoga Pravilnika, umanjenog za propisane izdatke iz lanka 32. stavaka 4. i 5. Zakona i lanka 46. ovoga Pravilnika. 2. Primici po osnovi kojih se utvruje drugi dohodak lanak 44. (1) Primicima po osnovi kojih se utvruje drugi dohodak osobito se smatraju primici iz lanka 32. stavka 3. Zakona. (2) Primicima od kojih se utvruje drugi dohodak smatraju se primici lanova predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ako se radi o primicima koji se za rad u tim tijelima i jedinicama ne isplauju na temelju posebnih propisa kojima se ureuju prava na plau i po osnovi kojih su ti lanovi osigurani. (3) Od primitaka po osnovi rada lanova skuptina i nadzornih odbora trgovakih drutava, upravnih odbora, upravnih vijea i drugih njima odgovarajuih tijela drugih pravnih osoba, lanova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, utvruje se drugi dohodak prema lanku 32. stavku 3. toki 1. Zakona. (4) Primici po osnovi djelatnosti novinara, umjetnika i sportaa smatraju se primicima od kojih se utvruje drugi dohodak pod uvjetima:

20 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

1. da se ne radi o primicima od kojih se, prema izboru poreznog obveznika novinara, umjetnika, sportaa, utvruje dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. stavka 2. toke 4. Zakona sukladno lanku 19. stavku 4. Zakona, 2. da porezni obveznik primitke po osnovi tih djelatnosti ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu u kojem sluaju se ti primici smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaom) od kojih se utvruje dohodak od nesamostalnog rada prema lanku 13. Zakona. (5) Sportaem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatra se fizika osoba koja se priprema i sudjeluje u sportskim natjecanjima, a moe bitis sporta amater ili sporta profesionalac sukladno posebnom propisu. Drugim osobama u sportu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizike osobe koje sudjeluju u sustavu natjecanja i sportskim priredbama i to: sportski treneri, sportski suci, sportski delegati, sportski povjerenici te druge strune osobe i slubene osobe prema posebnim propisima. (6) Primici po osnovi djelatnosti trgovakih putnika, agenata, akvizitera, sportskih sudaca i delegata i drugih osoba u sportu prema stavku 5. ovoga lanka, tumaa, prevoditelja, turistikih djelatnika, konzultanata, sudskih vjetaka te drugih slinih djelatnosti, smatraju se primicima od kojih se utvruje drugi dohodak pod uvjetima da porezni obveznici primitke od tih djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno isplatiteljem primitaka (plae) iz lanka 14. Zakona, u kojem sluaju se smatraju primicima od nesamostalnog rada od kojih se utvruje dohodak od nesamostalnog rada prema lanku 13. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od kojih se utvruje dohodak od samostalne djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona. (7) Primici u naravi iz lanka 32. stavka 3. toke 5. Zakona odnosno primici iz lanka 15. ovoga Pravilnika koje davatelji daju fizikim osobama koje nisu njihovi radnici u radnom odnosu odnosno osobe koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvruje drugi dohodak. Vrijednost primitaka u naravi utvruje se prema lanku 16. ovoga Pravilnika. (8) Primici uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz lanka 10. toke 6. Zakona, iznad propisanog iznosa iz lanka 45. stavka 1. toke 2. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike vie isplaenog iznosa, primitkom od kojeg se utvruje drugi dohodak. Ako uenik ili student na redovnom kolovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko uenikih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinani ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, vei od propisanog iznosa iz lanka 45. stavka 1. toke 2. ovoga Pravilnika, na razliku primitka iznad propisanog iznosa utvruje se drugi dohodak. (9) Isplatitelj primitka za rad uenika ili studenta na redovnom kolovanju prema posebnim propisima iz stavka 8. ovoga lanka, obvezan je u svojim evidencijama osigurati podatke o primicima koje isplauje uenicima i studentima te pratiti iznos primitka kojeg je uenik ili student ostvario prije sljedee isplate, a u svrhu utvrivanja iznosa primitka veeg od propisanog iznosa iz lanka 45. stavka 1. toke 2. ovoga Pravilnika, na koji se, prema odredbama Zakona, plaa predujam poreza na dohodak. Ako je porezni obveznik (uenik ili student na redovnom kolovanju) ostvario primitke po osnovi rada preko dvije ili vie uenikih i studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi. (10) Sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju sportaima za njihovo sportsko usavravanje iz lanka 10. toke 14. Zakona, iznad propisanog iznosa iz lanka 45. stavka 1. toke 4. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike vie isplaenog iznosa, primitkom od kojeg se utvruje drugi dohodak. (11) Sportskim stipendijama iz stavka 10. ovoga lanka smatraju se: a) olimpijske stipendije koje primaju sportai koji su ispunili odgovarajuu normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje pripadajua meunarodna sportska asocijacija odreenog sporta za odreenu disciplinu koja je uvrtena u program Olimpijskih igara, b) stipendije kategoriziranih sportaa prema Pravilniku o kategorizaciji sportaa kojeg u skladu s odredbama Zakona o sportu donosi Hrvatski olimpijski odbor, a koje isplauju Hrvatski olimpijski odbor, upanijske i gradske sportske zajednice te sportski klubovi. (12) Nagrade za sportska ostvarenja prema posebnim propisima iz lanka 10. toke 16. Zakona, iznad propisanog iznosa iz lanka 45. stavka 1. toke 5. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike vie isplaenog iznosa, primitkom od kojeg se utvruje drugi dohodak. (13) Nagradama za sportska ostvarenja iz stavka 12. ovoga lanka smatraju se nagrade odreene prema Pravilniku o kategorizaciji sportaa i Pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadleno ministarstvo na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, a koje isplauju Hrvatski olimpijski odbor, sportski savezi na razini gradova i upanija odnosno nacionalni sportski savezi te sportske zajednice u gradovima i upanijama i sportski klubovi. (14) Naknade iz lanka 10. toke 16. Zakona, koje se isplauju sportaima amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanog iznosa iz lanka 45. stavka 1. toke 6. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike vie isplaenog iznosa, primitkom od kojeg se utvruje drugi dohodak. (15) Primici nerezidenata za obavljanje umjetnike, artistike, zabavne, sportske, knjievne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se utvruje drugi dohodak. (16) Primici po osnovi slubenih putovanja iz lanka 13. stavka 2. tokama 1., 2., 5., 13., i 14. i stavka 12. ovoga Pravilnika, ako se ne isplauju prema lanku 10. toki 11. Zakona i lanku 7. stavcima 5., 6. i 13. ovoga Pravilnika ili nisu primici od kojih se utvruje dohodak od nesamostalnog rada u skladu s lankom 13. Zakona ili dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 19. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvruje drugi dohodak. (17) Primicima po osnovi kojih se utvruje drugi dohodak smatraju se i primici od djelatnosti koje porezni obveznik ostvari od fizike osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost prema lanku 18. Zakona odnosno djelatnost od koje se dohodak utvruje na nain propisan za samostalnu djelatnost prema lancima 19. do 24. Zakona. (18) Primici koje ostvaruju radnici tuzemnog drutva dodjelom vlastitih dionica povezanog drutva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim drutvom u tuzemstvu ili u inozemstvu, smatraju se primitkom u naravi po osnovi kojega se utvruje drugi dohodak.

21 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

(19) Primici iz lanka 41. ovoga Pravilnika s obiljejima skrivenih isplata dobiti, odnosno izuzimanja, koje ostvaruju fizike osobe koje nisu dioniari ili lanovi drutva ili radnici ili fizike osobe koje su obveznici poreza na dobit, smatraju se primicima od kojih se utvruje drugi dohodak. Ako se navedeni primici ostvaruju u stvarima, pravima ili uslugama smatraju se primicima u naravi. (20) Ostali posebno nenavedeni primici koje fizikim osobama isplauju ili daju pravne i fizike osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici koji se ne smatraju dohotkom iz lanka 9. Zakona, nisu primici na koje se ne plaa porez na dohodak iz lanaka 10. i 11. Zakona i ne smatraju se primicima odreenim po osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona, samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona, imovine i imovinskih prava iz lanka 27. Zakona, kapitala iz lanka 30. Zakona i osiguranja iz lanka 31. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvruje drugi dohodak. 3. Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada lanak 45. (1) Oporezivim primicima fizikih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz lanka 32. Zakona i lanka 44. ovoga Pravilnika, ne smatraju se iznosi to ih isplauju isplatitelji i to: 1. nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja iz lanka 10. toke 4. Zakona, do visine 1.600,00 kuna mjeseno, 2. primici po posebnim propisima uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga iz lanka 10. toke 6. Zakona, do visine 50.000,00 kuna godinje, 3. stipendije iz lanka 10. toke 12. Zakona, uenicima i studentima za redovno kolovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, viim i visokim kolama te fakultetima do visine 1.600,00 kuna mjeseno. Iznimno, oporezivim se primicima ne smatraju stipendije studenata na sveuilitima u tuzemstvu i inozemstvu do visine 4.000,00 kuna mjeseno, koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignua u znanju i u ocjenama na sveuilitima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natjeajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. Poreznom obvezniku studentu, moe se priznati neoporezivi dio stipendije do visine 4.000,00 kuna mjeseno po osnovi samo jedne dodijeljene stipendije. Porezno priznati neoporezivi dio stipendije u visini do 4.000,00 kuna mjeseno i porezno priznati neoporezivi dio stipendije u visini do 1.600,00 kuna mjeseno, meusobno se iskljuuju, 4. sportske stipendije prema lanku 10. toki 14. Zakona, koje se prema posebnim propisima isplauju sportaima za njihovo sportsko usavravanje ukupno do 1.600,00 kuna mjeseno, 5. nagrade za sportska ostvarenja iz lanka 10. toke 16. Zakona, prema posebnim propisima do 20.000,00 kuna godinje, 6. naknade iz lanka 10. toke 16. Zakona, koje se isplauju sportaima amaterima prema posebnim propisima, do visine 1.600,00 kuna mjeseno, 7. stipendije iz lanka 10. toke 18. Zakona za redovno kolovanje na visokim uilitima u tuzemstvu i inozemstvu, a koje slue za pokrie stvarnih trokova kolovanja (kolarina, prijevoza, smjetaja, obveznog zdravstvenog osiguranja za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu prema posebnim propisima, prehrane, knjiga i ostalo), koje se dodjeljuju studentima koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natjeajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. (2) Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplauju nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka ili stipendije iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka ili sportske stipendije iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka ili naknade sportaima iz stavka 1. toke 6. ovoga lanka za vie mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, sportska stipendija ili naknada trebala biti isplaena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaenim primicima i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplauju kod dva ili vie isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja. (3) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz lanka 13. stavka 2. toaka 1., 2., 3., 4., 5., 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. i stavka 12. ovoga Pravilnika to ih isplatitelji isplauju osobama koje se nakon zavrenog kolovanja nalaze na obveznom praktinom radu, na dobrovoljnoj praksi ili na strunom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa. (4) Isplatitelji stipendija iz lanka 10. toke 18. Zakona obvezni su voditi evidenciju o dodijeljenim stipendijama iz stavka 1. toke 7. ovoga lanka za pojedinu akademsku godinu, koja sadri podatke o isplatitelju stipendije, primatelju stipendije te trokovima koji su pokriveni stipendijom, a osobito: naziv, osobni identifikacijski broj i adresa sjedita isplatitelja stipendije, ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresa prebivalita/uobiajenog boravita primatelja stipendije, naziv i adresa visokog uilita koji primatelj stipendije pohaa, iznos stipendije, vrsta trokova koji se pokrivaju stipendijom te iznos istih, posebno za svaku vrstu troka, neiskoriteni iznos stipendije. Pravo na neoporezivu isplatu stipendije isplatitelji dokazuju vjerodostojnim ispravama (potvrdama o uplati kolarine i smjetaja, raunima za prijevozne trokove, potvrdama o upisu na visoko uilite, potvrdama o statusu redovnog studenta i drugim ispravama). Iznos stipendije koji nije iskoriten za pokrie stvarnih trokova kolovanja smatra se oporezivim primitkom od kojeg se utvruje drugi dohodak. (5) Isplatitelji stipendija iz lanka 10. toke 18. Zakona obvezni su voditi evidencije iz stavka 4. ovoga lanka na Obrascu ST Evidencija o isplaenim stipendijama za akademsku godinu ______, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Obrazac ST dostavlja se Poreznoj upravi na njezin zahtjev. Osim podataka iz Obrasca ST isplatitelji stipendija su obvezni osigurati i podatke o adresi primatelja stipendije tijekom kolovanja, godini upisa, razdoblju za koje se stipendija dodjeljuje te broju i nadnevku odluke temeljem koje se dodjeljuje stipendija, nadnevku isplate stipendije i druge podatke. 4. Izdaci pri utvrivanju drugog dohotka

22 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

lanak 46. 1) Izdacima koji se priznaju pri utvrivanju drugog dohotka iz lanka 32. stavka 1. Zakona smatraju se uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima. (2) Pri utvrivanju drugog dohotka iz lanka 32. stavka 1. Zakona izdaci se, prije izdataka iz stavka 1. ovoga lanka, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizikim osobama (u izdatke u visini 30 % ukljueni su i doprinosi za obvezna osiguranja koji se plaaju prema rjeenju Porezne uprave) po osnovi 1. autorskih naknada isplaenih prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i srodna prava ukljuujui i naknade za isporueno umjetniko djelo osobama koje obavljaju umjetniku i kulturnu djelatnost, 2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i sportaa koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaaju prema rjeenju, 3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetnike, artistike, zabavne, sportske, knjievne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama. (3) Izdaci iz stavka 2. toaka 1., 2. i 3. ovoga lanka meusobno se iskljuuju. Izdaci iz stavka 2. toaka 2. i 3. ovoga lanka priznaju se po osnovi primitka ostvarenih od obavljanja djelatnosti sportaa, umjetnika i novinara odnosno primitaka nerezidenata za obavljanje umjetnike, artistike, zabavne, sportske, knjievne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijom i televizijom te zabavnim priredbama. (4) Za priznavanje izdataka iz stavka 2. toke 1. ovoga lanka, isplatitelji primitaka obvezni su posjedovati vjerodostojne isprave (ugovore o autorskom djelu i drugo) na nain i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom. (5) U skladu s lankom 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva, fizikim osobama koje ostvaruju autorske naknade za umjetniko djelo, priznaje se 25 % neoporezivog dijela od ostvarene naknade za umjetniko djelo. Neoporezivi dio autorske naknade za umjetniko djelo priznaje se u visini 25 % i osobama koje obavljaju umjetniku djelatnost prema stavku 2. toki 2. ovoga lanka i prema lanku 18. stavku 2. toki 4. Zakona. Umjetniko djelo odreuje se potvrdom nadlene strukovne umjetnike udruge ili ovlatene agencije da se radi o umjetnikom djelu. Podatke o strukovnim umjetnikim udrugama i ovlatenim agencijama daje Ministarstvo kulture. (6) Ako sportsku stipendiju i nagradu za sportska ostvarenja iz lanka 44. stavka 10., 11. i 12. ovoga Pravilnika ostvaruje porezni obveznik sporta koji je po osnovi profesionalne djelatnosti sportaa osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaa prema rjeenju, te po osnovi ostvarenih primitaka od te djelatnosti utvruje drugi dohodak i predujam poreza na dohodak plaa po odbitku, prema lanku 32. stavku 5. toki 2. Zakona, ima pravo na 30% porezno priznatog izdatka odnosno iznos isplaene sportske stipendije i/ili nagrade za sportsko ostvarenje, iznad propisanog iznosa, umanjuje se za 30% izdataka. 5. Promjena naina utvrivanja drugog dohotka lanak 47. (1) Porezni obveznik koji obavljanjem djelatnosti ostvaruje primitke od kojih se utvruje drugi dohodak, moe na vlastiti zahtjev, prema lanku 32. stavku 6. Zakona, po osnovi tih primitaka utvrivati dohodak na nain propisan lancima 19. do 24. Zakona, pod uvjetom da podnese prijavu u registar poreznih obveznika iz lanka 91. ovoga Pravilnika. (2) Pisani zahtjev za promjenom naina utvrivanja dohotka odnosno prijavu u registar poreznih obveznika iz stavka 1. ovoga lanka porezni obveznik obvezan je podnijeti nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalitu/uobiajenom boravitu u roku od osam (8) dana od dana poetka ostvarivanja primitaka odnosno poetka obavljanja djelatnosti ili do kraja tekue godine za iduu godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. X. UTVRIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIKE DJELATNOSTI 1. Temelji utvrivanja lanak 48. (1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od imovine i imovinskih prava moe zajedno ostvarivati i vie osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici, u nastavku teksta: supoduzetnici). (2) Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji zajedniki ostvaruje vie osoba oporezuje se prema odredbama lanka 34. Zakona. (3) Ako vie osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajednike djelatnosti. (4) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajednike djelatnosti, a nositelj zajednike djelatnosti obvezan je o tome izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadlenu prema njegovu prebivalitu ili uobiajenom boravitu pri poetku obavljanja zajednike djelatnosti. (5) Dohodak od zajednike samostalne djelatnosti, odnosno zajednike imovine i imovinskih prava utvruje se kao jedinstveni dohodak i rasporeuje na supoduzetnike. Svaki supoduzetnik obvezno u svoju poreznu prijavu mora unijeti utvreni udio u dohotku od zajednike djelatnosti koji se utvruje na nain propisan lancima 19. do 24. Zakona. (6) Zajedniki dohodak iz stavka 5. ovoga lanka i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike utvruje se rjeenjem. (7) Rjeenje o utvrenom zajednikom dohotku koje se donosi na temelju podnesene prijave dohotka od zajednike djelatnosti dostavlja se nositelju zajednike djelatnosti. O utvrenom zajednikom dohotku i njegovoj raspodjeli nositelj zajednike djelatnosti obavjetava ostale supoduzetnike. 2. Zajedniki dohodak lanak 49. (1) Dohodak od zajednike samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona utvruje se u skladu s lancima 19. do 24. Zakona. (2) Dohodak od zajednike imovine i imovinskih prava utvruje se u skladu s lankom 27. stavcima 1. do 5. Zakona odnosno u sluaju iz lanka 40. stavka 4. ovoga Pravilnika u skladu s lancima 19. do 24. Zakona. (3) Ako iznajmljivanje i davanje u zakup zajednike nekretnine odnosno imovine podlijee porezu na dodanu vrijednost,

23 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

zajedniki dohodak od imovine i imovinskih prava utvruje se u skladu s lancima 19. do 24. Zakona. (4) U skladu s odredbama lanka 29. stavak 3. Zakona, porezni obveznici koji iznajmljuju ili daju u zakup nekretnine i pokretnine i dohodak od imovine utvruju na nain propisan za samostalnu djelatnost prema lancima 19. do 24. Zakona, mogu se opredijeliti i za plaanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak odnosno obvezni su plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit. U sluaju suvlasnitva zahtjev za plaanje poreza na dobit moraju podnijeti svi suvlasnici zajedniki. (5) Pri utvrivanju dohotka od zajednike djelatnosti i zajednike imovine i imovinskih prava, odnosi izmeu supoduzetnika i zajednike djelatnosti ureuju se prema odredbama stavaka 6., 7. i 8. ovoga lanka. (6) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajednikoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanima za dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, ve primljena naknada poveava njegov udio u dohotku od zajednike djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajednikoj djelatnosti poveavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajednike djelatnosti. (7) Ako supoduzetnik daje uz naknadu (zakupninu, najamninu i slino) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajednike djelatnosti, a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajednike djelatnosti, primljena naknada poveava njegov dohodak od samostalne djelatnosti. (8) Gospodarsko dobro iz stavka 7. ovoga lanka dio je dugotrajne imovine iz lanka 24. Zakona, na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o suvlasnitvu supoduzetnika. XI. POREZNI GUBITAK lanak 50. (1) Porezni gubitak moe se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz lanka 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvruje na nain propisan za samostalne djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona (lanak 35. stavak 1. Zakona). (2) Prema lanku 35. stavku 2. Zakona, porezni gubitak moe se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvren odnosno, sukladno stavku 1. ovoga lanka, samo od dohotka od samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvruje na nain propisan za samostalne djelatnosti prema lanku 19. do 24. Zakona. (3) Gubitak se moe prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno, ako se radi o istom poreznom obvezniku. (4) Gubitak koji se moe prenijeti utvruje se rjeenjem i u sljedee se porezno razdoblje moe prenijeti samo u iznosu utvrenom u rjeenju. Ako gubici nastaju vie poreznih razdoblja uzastopno, nadoknaivanje (odbijanje) od dohotka u iduim poreznim razdobljima obavlja se redoslijedom njihovog nastanka. (5) Preneseni gubitak iz proteklih poreznih razdoblja odbija se nakon dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaa novozaposlenih osoba iz lanka 56. stavka 1. Zakona, za iznos dravne potpore za naukovanje za obrtnika zanimanja te za iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima i za iznos izdataka za istraivanje i razvoj iz lanka 57. stavka 1. Zakona, a prije osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili 54. Zakona. (6) Po osnovi dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaa novozaposlenih osoba iz lanka 56. stavka 1. Zakona, za iznos dravne potpore za naukovanje za obrtnika zanimanja te za iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima i za iznos izdataka za istraivanje i razvoj iz lanka 57. stavka 1. Zakona, moe se utvrditi gubitak odnosno po toj osnovi moe se poveati gubitak nastao u tekuem poreznom razdoblju. XII. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA 1. Temeljne odredbe lanak 51. (1) Prema lanku 36. stavku 1. Zakona, osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 2.200,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvruje porez. Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine iz lanka 9. stavka 1. toke 5. i lanka 53. stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu tednju i/ili mirovinu na temelju prijanjih uplata poslodavaca za dokup dijela mirovine te mirovinsku rentu na temelju prijanjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje se u visini mirovine i mirovinske rente, najmanje 2.200,00 kuna, a najvie do 3.400,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Umirovljenicima se smatraju fizike osobe iz lanka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika. (2) Osobni odbitak rezidenta, ukljuivo i umirovljenika, iz stavka 1. ovoga lanka, po osnovi uzdravanja lanova ue obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti uzdravanih lanova ue obitelji i/ili djece izraunava se od osnovice 2.200,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvruje porez, primjenom faktora propisanih lankom 36. stavkom 2. Zakona. (3) Dio osobnog odbitka za dana darovanja iz lanka 36. stavka 12. Zakona, priznaje se u godinjem obraunu poreza na dohodak po podnesenoj godinjoj poreznoj prijavi, a nakon osobnog odbitka iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona i/ili lanka 54. Zakona. 2. Utvrivanje osobnog odbitka lanak 52. (1) Rezidentu se osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka iz lanka 36. Zakona na godinjoj razini utvruje kao zbroj: 1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 1. Zakona i/ili osnovnog osobnog odbitka iz lanka 54. stavka 1. Zakona, po mjesecima koritenja,

24 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdravanja lanova ue obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti lanova njegove ue obitelji i/ili djece iz lanka 36. stavka 2. Zakona i/ili lanka 54. stavaka 2. i 3. Zakona, 3. dijela osobnog odbitka po osnovi iznosa plaenih za obvezno zdravstveno osiguranje, ako porezni obveznik nije drukije osiguran, a prema lanku 36. stavku 10. Zakona, 4. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz lanka 36. stavka 12. Zakona. (2) Nerezidentu se osobni odbitak iz lanka 36. Zakona na godinjoj razini utvruje kao zbroj: 1. osnovnog osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 1. Zakona, 2. dijela osobnog odbitka za plaene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu iz lanka 36. stavka 11. Zakona, 3. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz lanka 36. stavka 12. Zakona. (3) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka priznaje u godinjem obraunu poreza na dohodak po podnesenoj godinjoj poreznoj prijavi na temelju priloenih vjerodostojnih isprava i/ili podataka iz porezne kartice Obrasca PK iz lanka 46. Zakona. (4) Rezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 45. Zakona i lanka 61. ovoga Pravilnika, priznaje osobni odbitak iz lanka 36. Zakona utvren kao zbroj: 1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 1. Zakona, 2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdravanja lanova ue obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti lanova njegove ue obitelji i/ili djece iz lanka 36. stavka 2. Zakona. (5) Nerezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 45. Zakona i lanka 61. ovoga Pravilnika, priznaje osnovni osobni odbitak iz lanka 36. stavka 1. Zakona. (6) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 4. i 5. ovoga lanka priznaje u poreznom razdoblju na temelju podataka iz porezne kartice Obrasca PK iz lanka 46. Zakona i lanka 67. ovoga Pravilnika. (7) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, fizika osoba koja je rezident drave lanice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema lanku 5. Zakona, moe u godinjem obraunu poreza na dohodak na temelju podnesene godinje porezne prijave koristiti i osobni odbitak iz lanka 36. stavka 2. Zakona, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokae da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj ini najmanje 90% njezina ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili osloboen oporezivanja u dravi lanici iji je rezident. 3. Dio osobnog odbitka za uzdravanje lanova ue obitelji i djece lanak 53. (1) Uzdravanim lanovima ue obitelji i uzdravanom djecom, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizike osobe iji oporezivi primici iz lanka 5. Zakona, primici na koje se ne plaa porez na dohodak iz lanka 10. Zakona i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom (lanak 9. Zakona), ne prelaze 11.000,00 kuna na godinjoj razini. (2) U skladu s lankom 36. stavkom 5. Zakona, pri utvrivanju prava na osobni odbitak za uzdravane lanove ue obitelji i djecu odnosno pri utvrivanju iznosa od 11.000,00 kuna godinje, ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novoroene, odnosno opremu novoroenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja. (3) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdravani lan ue obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema lanku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga lanka u iznosu veem od 11.000,00 kuna godinje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak, obvezan je podnijeti godinju poreznu prijavu. U tom sluaju, porezni obveznik nema pravo u godinjoj poreznoj prijavi koristiti osobni odbitak za te uzdravane lanove ue obitelji i djecu, a uzdravani lan ue obitelji i/ili dijete koji je ostvario oporezive primitke od kojih se prema lanku 5. Zakona utvruje dohodak, moe, u skladu sa lancima 39. i 40. Zakona, podnijeti godinju poreznu prijavu i koristiti osobni odbitak iz lanka 36. Zakona. (4) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdravani lan ue obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema lanku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga lanka, u godinjem iznosu 11.000,00 kuna ili manjem, godinju poreznu prijavu za to porezno razdoblje, u skladu s lancima 39. i 40. Zakona, mogu podnijeti: 1. porezni obveznik uzdravatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz lanka 5. Zakona i koristiti osobni odbitak za te uzdravane lanove ue obitelji i/ili djecu, i 2. porezni obveznik uzdravani lan ue obitelji i/ili dijete po osnovi ostvarenog dohotka iz lanka 5. Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz lanka 36. Zakona. (5) Uzdravanim lanovima ue obitelji i djecom smatraju se fizike osobe iz lanka 36. stavka 7. Zakona. Djetetom iz lanka 36. stavka 7. Zakona smatra se dijete koje roditelji, pooimi, pomajke uzdravaju, kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako ivi zajedno sa skrbnikom. U tom sluaju bioloki roditelji ne mogu koristiti taj osobni odbitak. Osobni odbitak za brane drugove moe se koristiti samo u branoj zajednici. (6) Djetetom prema lanku 36. stavku 7. Zakona smatra se i dijete nakon zavretka redovnog kolovanja do prvog zapoljavanja ako je prijavljeno Hrvatskom zavodu za zapoljavanje. Prvim zapoljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na odreeno ili neodreeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, pod uvjetima iz lanka 36. stavka 4. Zakona dijete se smatra uzdravanim lanom ue obitelji i porezni obveznik za uzdravanog lana ue obitelji ima pravo na osobni odbitak prema lanku 36. stavku 2. toki 1. Zakona. Porezni obveznik moe koristiti dio osobnog odbitka za dijete iz lanka 36. stavka 2. toke 2. Zakona ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo redovno kolovanje ili ako dijete u tijeku redovnog kolovanja u poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove, pod uvjetima iz lanka 36. stavka 4. Zakona. (7) Rezident moe koristiti osobni odbitak za uzdravane lanove ue obitelji i/ili djecu iz lanka 36. stavka 7. Zakona koji ive u inozemstvu. U tom sluaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za koritenje tog dijela osobnog odbitka prema lanku 36. stavku 4. Zakona, odnosno predoiti o tome isprave koje je izdalo nadleno tijelo u inozemstvu prema lanku 89. stavku 2. ovoga Pravilnika. Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od est (6) mjeseci, rezident je obvezan priloiti svojoj godinjoj

25 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

poreznoj prijavi odnosno ako godinju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije do kraja veljae tekue za prethodnu godinu nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalitu/uobiajenom boravitu koja izdaje poreznu karticu Obrazac PK, ako za te lanove ue obitelji koristi osobni odbitak pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. (8) Rezident iz stavka 7. ovoga lanka obvezan je svaku promjenu u svezi sa uzdravanim lanovima ue obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utjee na visinu osobnog odbitka prijaviti nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalitu/uobiajenom boravitu prema lanku 46. stavku 3. Zakona i izmijeniti poreznu karticu Obrazac PK, a neovisno o odredbama stavka 7. ovoga lanka. (9) Nerezidenti ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdravane lanove ue obitelji i/ili djecu, bez obzira na to ive li ti lanovi ue obitelji u tuzemstvu ili u inozemstvu. 4. Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti lanak 54. (1) Rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 2. toke 4. Zakona u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za sebe osobno, svakog uzdravanog lana ue obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rjeenjem, na temelju posebnih propisa, utvrena invalidnost ili tjelesno oteenje po jednoj osnovi 100 % i/ili koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oteenja imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na tuu pomo i njegu. (2) Prema stavku 1. ovoga lanka, uveanje osobnog odbitka priznaje se ukupno u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka ako je rezidentu, uzdravanom lanu njegove ue obitelji odnosno djetetu rjeenjem na temelju posebnih propisa, utvrena invalidnost ili tjelesno oteenje po jednoj osnovi 100% i koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oteenja ima odnosno imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na tuu pomo i njegu. (3) Pravo na uveanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oteenja iz lanka 36. stavka 2. toaka 3. ili 4. Zakona moe se priznati djetetu ili poreznom obvezniku koji uzdrava dijete i na temelju vjerodostojnih isprava nadlenih tijela prema posebnim propisima kojima se utvruje potpuna (100%-tna) ili djelomina invalidnost ili tjelesno oteenje djeteta. 5. Raspodjela osobnog odbitka lanak 55. (1) U skladu s lankom 36. stavkom 6. Zakona, ako oba brana druga ostvaruju dohodak i uzdravaju lanove ue obitelji, osobni odbitak za uzdravane lanove ue obitelji u naelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugaiju raspodjelu. Ovom mogunou mogu se koristiti i druge osobe koje nisu brani drugovi, ako istodobno zajedniki uzdravaju jednog lana ili vie lanova svoje ue obitelji. (2) Dio osobnog odbitka za uzdravane lanove ue obitelji i/ili djecu moe se preraspodijeliti po godinjoj poreznoj prijavi. U tom sluaju, osobe koje ele podijeliti osobni odbitak za uzdravane lanove ue obitelji, svojim godinjim poreznim prijavama obvezno prilau izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka, te o imenima i prezimenima i osobnom identifikacijskom broju osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima su osobni odbitak podijelile. (3) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga lanka, ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdravane lanove ue obitelji i uzdravanu djecu, a jedan od uzdravatelja trai preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom sluaju raspodjelu osobnog odbitka izvrit e Porezna uprava na nain: 1. ako se trai preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja za oba porezna obveznika izvrit e izmjene poreznih kartica Obrazaca PK, te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plae) i mirovine, 2. ako se trai preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godinjim poreznim prijavama po podnesenim godinjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvrit e raspodjelu osobnog odbitka. 6. Osobni odbitak poreznih obveznika na potpomognutim podrujima i podruju Grada Vukovara lanak 56. (1) Osobni odbitak rezidenta koji ima prebivalite i boravi na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i podruju Grada Vukovara utvrenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, kao i dio osobnog odbitka za uzdravane lanove ue obitelji i/ili djecu koji imaju prebivalite i borave na tim podrujima utvruje se u skladu s lankom 54. Zakona. Rezident umirovljenik koji ima prebivalite i boravi na podruju potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave i podruju Grada Vukovara i ostvaruje mirovinu koja je via od iznosa osobnog odbitka iz lanka 54. stavka 1. Zakona, moe koristiti osobni odbitak do visine mirovine, a najvie do 3.400,00 kuna mjeseno. (2) Osobni odbitak rezidenta po osnovi uzdravanja lanova ue obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti za sebe osobno i/ili invalidnosti uzdravanih lanova ue obitelji i/ili djece koji imaju prebivalite i borave na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave i podruju Grada Vukovara, izraunava se od osnovice iz lanka 54. stavka 1. Zakona, za svaki mjesec poreznog razdoblja, primjenom faktora propisanih lankom 36. stavkom 2. Zakona. (3) Uveani osobni odbitak iz lanka 54. Zakona rezident moe koristiti u godinjem obraunu poreza na dohodak po podnesenoj godinjoj poreznoj prijavi, a u tijeku poreznog razdoblja pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada moe koristiti osobni odbitak iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. (4) Ako rezident ima vie prebivalita na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave i podruju Grada Vukovara, mjerodavno je prebivalite obitelji (lanak 38. stavci 1. i 2. Opeg poreznog zakona). (5) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalite (stan) i boravi na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave i podruju Grada Vukovara, a porezni obveznik ima prebivalite (stan u vlasnitvu ili posjedu) i boravi na podruju izvan tih podruja, porezni obveznik ima pravo na uveani osobni odbitak prema lanku 54. stavku 2. i/ili lanku

26 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

54. stavku 3. Zakona samo za uzdravane lanove ue obitelji koji borave i imaju prebivalite na tom podruju. (6) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalite (stan) i boravi na podrujima izvan potpomognutih podruja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti i izvan podruja Grada Vukovara, a porezni obveznik ima prebivalite (stan) i boravi na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu i podruju Grada Vukovara, porezni obveznik ima pravo na uveani osobni odbitak prema lanku 54. stavku 1. i/ili lanku 54. stavku 3. Zakona, za vlastito uzdravanje. U tom sluaju osobni odbitak za uzdravanje lanova ue obitelji koristi od osnovice iz lanka 36. stavak 1. Zakona. (7) Porezni obveznik moe podatke koji utjeu na pravo koritenja osobnog odbitka iz lanka 54. Zakona, na temelju vjerodostojnih isprava upisati u poreznu karticu Obrazac PK ako ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada, neovisno to pravo na uveani osobni odbitak moe koristiti u godinjem obraunu poreza na dohodak po podnesenoj godinjoj poreznoj prijavi. (8) Ako porezni obveznik iz stavka 7. ovoga lanka podnese godinju poreznu prijavu, a u tijeku poreznog razdoblja nije dolo do promjena koje utjeu na visinu osobnog odbitka upisanog u poreznoj kartici Obrascu PK, porezni obveznik nije obvezan uz godinju poreznu prijavu priloiti vjerodostojne isprave kojima dokazuje pravo na osobni odbitak. (9) U sluaju iz stavka 8. ovoga lanka, Porezna uprava moe od poreznog obveznika zatraiti isprave kojima se dokazuje pravo na osobni odbitak, neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici Obrascu PK. lanak 57. (Brisan.) lanak 58. (Brisan.) lanak 59. (Brisan.) lanak 60. (Brisan.) XIII. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK 1. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada 1.1. Utvrivanje i plaanje predujma poreza lanak 61. (1) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obraunava se od tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaenog primitka po osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona i lanaka 11., 12. i 15. ovoga Pravilnika umanjenog za obraunane i uplaene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima, a prema lanku 16. Zakona i lanku 18. ovoga Pravilnika te za neoporezivi dio dohotka osobni odbitak iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. Obraunani predujam poreza isplatitelj ili sam porezni obveznik obustavlja i uplauje istodobno sa isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, iz primitka od nesamostalnog rada ostvarenog u naravi iz lanka 14. stavka 3. Zakona i lanka 15. ovoga Pravilnika, predujam poreza se plaa najkasnije posljednjeg radnog dana u mjesecu u kojemu je primitak ostvaren. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je obraunani i obustavljen predujam poreza i prirez iz mirovina uplatiti najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec. (4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obraunava se po stopi od 12% od mjesene porezne osnovice do visine jednostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku mjesene porezne osnovice izmeu jednostrukog i etverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka i po stopi od 40% na razliku mjesene porezne osnovice iznad etverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 1. Zakona. (5) Osobni odbitak pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se na temelju porezne kartice prema lanku 46. stavku 1. Zakona. Osobni odbitak moe se tijekom godine pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja primitka (plae) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz lanka 14. Zakona. Radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz lanka 14. Zakona kod drugih poslodavaca/isplatitelja primitka (plae) i mirovine osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci/isplatitelji primitka (plae) i mirovine duni su obraunati porez ne uzimajui u obzir osobni odbitak. (6) Osobni odbitak utvruje se od osnovnog osobnog odbitka u iznosu 2.200,00 kuna mjeseno, primjenom faktora 1,00 za radnika odnosno osobu koja ostvaruje primitke iz lanka 14. stavka 1. Zakona, a za uzdravane lanove ue obitelji i djecu radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz lanka 14. stavka 1. Zakona primjenom faktora osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 2. Zakona. (7) Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine iz lanka 9. stavka 1. toke 5. i lanka 53. stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu tednju i/ili mirovinu na temelju prijanjih uplata poslodavaca za dokup dijela mirovine te mirovinsku rentu na temelju prijanjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje se u visini mirovine, najmanje 2.200,00, a najvie 3.400,00 kuna mjeseno. Osobni

27 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

odbitak umirovljenika po osnovi uzdravanja lanova ue obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti, utvruje se od osnovnog osobnog odbitka 1.800,00 kuna mjeseno, primjenom faktora osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 2. Zakona. (8) Osobni odbitak radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz lanka 14. Zakona koji imaju prebivalite i borave na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti i u Gradu Vukovaru i/ili za uzdravane lanove njihove obitelji i djecu koji na tim podrujima imaju prebivalite i borave, pri utvrivanju i plaanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada u tijeku poreznog razdoblja prema stavku 1. ovoga lanka, priznaje se u visini osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 1. i 2. Zakona. (9) Predujam poreza obraunava se kumulativno (osim za mirovine koje isplauje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i isplatitelji inozemnih mirovina iz sustava socijalnog osiguranjana nain iz lanka 45. stavka 3. Zakona), pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca primjenom poreznih stopa iz lanka 45. stavka 5. Zakona i stavka 4. ovoga lanka. (10) Iznimno od lanka 45. stavka 2. Zakona i stavka 9. ovoga lanka, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi primitka (plae) iz lanka 14. stavka 1. Zakona, ostvarenog u proteklim poreznim razdobljima, a koji se isplauje po sudskoj presudi prema lanku 433.a Zakona o parninom postupku, nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj sa nadlenim dravnim odvjetnitvom u postupcima za mirno rjeenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, obraunava, obustavlja i uplauje isplatitelj primitka prema propisima koji su vaili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, pod uvjetom da utueni iznos primitka (plae) odnosno iznos primitka utvren nagodbom sadri iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Ako se isplata provede u ovrnom postupku na nain da je poreznom obvezniku isplaen ukupan primitak, porezni obveznik obvezan je uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. (11) Kod dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva, a ne posredno preko tuzemnog poslodavca/isplatitelja primitka (plae, odnosno mirovine), prema lanku 45. stavku 8. i 9. Zakona i lanku 11. stavku 9. i lanku 12. stavku 1. toki 6. ovoga Pravilnika, porezni obveznici imaju obveze poslodavca/isplatitelja primitka (plae, odnosno mirovine), glede obrauna i uplate predujma poreza, odnosno obvezni su obraunati predujam poreza prema stavku 4. ovoga lanka i uplatiti ga na propisane raune u roku osam (8) dana od dana primitka plae. Na isti nain, prema lanku 45. stavku 7. Zakona i lanku 11. stavku 8. ovoga Pravilnika, predujam poreza obraunavaju i uplauju i porezni obveznici zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavnitvima stranih drava i meunarodnim organizacijama, predstavnitvima ili organizacijama koje na teritoriju Republike Hrvatske imaju diplomatski imunitet, osim ako diplomatsko ili konzularno predstavnitvo strane drave, meunarodna organizacija ili predstavnitvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, na vlastiti zahtjev, preuzme obvezu obraunavanja, obustavljanja i plaanja predujmova poreza na dohodak sukladno lanku 45. stavku 8. Zakona. (12) Fizike osobe iz stavka 11. ovoga lanka koje imaju obveze poslodavca odnosno isplatitelja plae, odnosno mirovine u smislu obrauna i uplate predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza, imaju obvezu podnoenja propisanog izvjea iz lanka 76. ovoga Pravilnika. Iznimno, ako fizika osoba ostvaruje mirovinu iz lanka 12. stavka 1. toke 6. ovoga Pravilnika u iznosu do 3.400,00 kuna mjeseno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona, nema obvezu podnoenja propisanog izvjea o isplaenoj mirovini, a niti joj se izdaje rjeenje iz stavka 20. ovoga lanka, pod uvjetom da se kod te fizike osobe nalazi porezna kartica (ili preslika porezne kartice sukladno stavku 18. ovoga lanka ako je dio osobnog odbitka koji fizika osoba moe koristiti pri obraunu predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine vei ili jednak iznosu te mirovine) temeljem koje ima pravo na osobni odbitak i da je prijavi u registar poreznih obveznika Obrazac RPO iz lanka 91. ovoga Pravilnika priloila vjerodostojne isprave (rjeenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod za raun na koji je izvrena uplata mirovine i drugo). (13) Predujam poreza na dohodak iz naknada, potpora i nagrada koje se isplauju iznad iznosa iz lanka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika obraunava se od primitka kojeg ini razlika izmeu isplaenog i propisanog neoporezivog iznosa na nain propisan lankom 45. Zakona i stavkom 1. i 4. ovoga lanka. (14) Predujam poreza na dohodak iz primitka od nesamostalnog rada ostvarenog u naravi iz lanaka 15. i 16. ovoga Pravilnika obraunava se od trine vrijednosti odnosno vrijednosti tih primitaka s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost uveanim za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. (15) Predujam poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i mirovina koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata utvruje se na nain propisan odredbama lanka 45. Zakona i stavka 1. do 4. i stavka 9. ovoga lanka. Obraunani predujam poreza poslodavac ili isplatitelj primitka (plae) i mirovine umanjuje za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. (16) Iznimno od lanka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga lanka, a u skladu s posebnim zakonom, poslodavac tijekom poreznog razdoblja nema obvezu obrauna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plae) koju isplauje za rad lanovima posade broda u meunarodnoj plovidbi koji su rezidenti. Poslodavac nema ni obvezu sastavljanja i podnoenja izvjea koja su propisana lancima 65. i 76. ovoga Pravilnika. (17) Iznimno od lanka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga lanka, obvezu obrauna i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koje tijekom poreznog razdoblja ostvare radom na brodu u meunarodnoj plovidbi te sastavljanja i podnoenja izvjea koja su propisana lancima 65. i 76. ovoga Pravilnika, nemaju ni lanovi posade broda u meunarodnoj plovidbi koji su rezidenti, a u skladu sa odredbama posebnog zakona. (18) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, prema zahtjevu poreznog obveznika koji ostvaruje primitke iz lanka 14. stavka 2. Zakona i lanka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika kod dva ili vie isplatitelja istodobno u ukupnom iznosu do 3.400,00 kuna mjeseno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona koji se poreznom obvezniku priznaje na temelju porezne kartice prema lanku 46. stavku 1. Zakona, isplatitelji tih primitaka kod kojih se ne nalazi porezna kartica mogu takoer pri obraunu predujma poreza na dohodak u tijeku poreznog razdoblja dohodak umanjiti za neiskoriteni dio osobnog odbitka iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. Porezni obveznik moe poeti koristiti neiskoriteni dio osobnog odbitka od slijedee isplate nakon to svakom isplatitelju dostavi presliku porezne kartice te potvrdu o iznosu isplaene mirovine u tom ili prethodnom razdoblju od strane isplatitelja kod kojeg se nalazi porezna kartica i ostalih isplatitelja. Ako je jedan od isplatitelja mirovine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, isti e osobni odbitak obraunavati temeljem porezne kartice poreznog obveznika koju elektronikim putem dostavlja Porezna uprava, a porezni obveznik e ostalim isplatiteljima mirovine

28 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

dostaviti presliku porezne kartice koju e zatraiti od nadlene ispostave Porezne uprave prema svom prebivalitu ili uobiajenom boravitu. (19) Porezni obveznik iz stavka 18. ovoga lanka, nije obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu sukladno lanku 39. stavku 1. Zakona, za ostvarene primitke iz lanka 14. stavka 2. Zakona i lanka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika kod dva ili vie isplatitelja istodobno, uz uvjet da u poreznom razdoblju ne ostvari ukupni godinji primitak po osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. stavka 2. Zakona u iznosu veem od iznosa osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 1. i 2. Zakona na koji ima pravo temeljem porezne kartice i da pored mirovine iz lanka 14. stavka 2. Zakona ne ostvaruje druge primitke od nesamostalnog rada iz lanka 14. stavka 1. i 3. Zakona. (20) Iznimno od lanka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga lanka, porezni obveznici koji ostvaruju mirovinu u, odnosno iz inozemstva, a koja je odreena u jednakim mjesenim iznosima, od jednog ili vie isplatitelja, mogu na vlastiti zahtjev predujam poreza na dohodak plaati prema rjeenju Porezne uprave. U tom sluaju nisu obvezni podnositi izvjee o isplaenoj mirovini. (21) Pisani zahtjev iz stavka 20. ovoga lanka porezni obveznik obvezan je podnijeti nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalitu/uobiajenom boravitu u roku od osam (8) dana od dana poetka ostvarivanja primitaka ili do kraja tekue godine za iduu godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. Iznimno, u opravdanim sluajevima zahtjev se moe podnijeti i tijekom poreznog razdoblja. Uz pisani zahtjev porezni obveznici su obvezni priloiti vjerodostojne isprave temeljem kojih e se utvrditi porezna obveza (rjeenje o mirovini ili druga potvrda kojom se dokazuje pravo na isplatu mirovine i iznos mirovine, bankovni izvadak za raun na koji se mirovina isplauje i to za posljednja tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, odnosno za mjesec isplate ako se zahtjev podnosi u roku od osam dana od poetka ostvarivanja primitka i drugo). (22) Porezna uprava utvruje mjesene predujmove poreza na dohodak iz stavka 20. ovoga lanka za porezno razdoblje, prema iskazanom mjesenom primitku sukladno vjerodostojnim ispravama koje dostavi porezni obveznik, te se na odgovarajui nain primjenjuju stavci 4., 5., 7., 8. i 9. ovoga lanka. Rjeenje o utvrenom mjesenom predujmu vrijedi do donoenja novog rjeenja sukladno stavku 24. ovoga lanka. (23) Predujam poreza na dohodak iz stavka 20. ovoga lanka porezni obveznik plaa mjeseno do posljednjeg dana u mjesecu za tekui mjesec. Iznimno, ako je utvreni mjeseni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak do 100,00 kuna, predujam poreza na dohodak plaa se tromjeseno, do posljednjeg dana svakog tromjeseja u iznosu koji je umnoak broja mjeseci tromjeseja za koje je obveza utvrena i utvrenog mjesenog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. (24) Porezni obveznici iz stavka 20. ovoga lanka koji predujam poreza na dohodak plaaju prema rjeenju, obvezni su nadlenoj ispostavi Porezne uprave prijaviti svaku promjenu podataka koja utjee na oporezivanje (promjenu iznosa isplaene mirovine, osim ako to nije posljedica promjene teaja, promjenu prebivalita poreznog obveznika i sl.). Porezna uprava e sukladno tome donijeti novo rjeenje. (25) Ako se primici iz stavka 20. ovoga lanka ostvaruju u stranoj valuti (izravno ili neizravno), Porezna uprava e ih kod izrauna predujma preraunati u kunsku vrijednost prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke vaeem na dan izdavanja rjeenja. Ako se po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) utvrdi da je u tom poreznom razdoblju prosjeni srednji teaj Hrvatske narodne banke bio vei ili manji od 2% u odnosu na onaj po kojem je obraunat predujam poreza na dohodak po poreznom rjeenju, Porezna uprava e do kraja sijenja donijeti novo rjeenje o utvrenim mjesenim predujmovima i razliku poreza za povrat ili za uplatu za prethodno porezno razdoblje. Razliku poreza za uplatu porezni obveznik obvezan je platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave rjeenja. (26) Pisani zahtjev iz stavka 20. ovoga lanka podnosi se na Obrascu M Zahtjev za plaanje predujma poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u inozemstvu prema rjeenju Porezne uprave, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. (27) Pri podnoenju porezne prijave porezni obveznici e primitke od nesamostalnog rada ostvarene izravno u stranoj valuti iskazati sukladno lanku 8. stavku 4. ovoga Pravilnika, a u protivnom prema teaju koji je pri konverziji primijenila banka putem koje je izvrena isplata primitka. 1.2. Obveze poslodavca i isplatitelja primitka (plae) i mirovine 1.2.1. Obveze u svezi s obustavom i uplatom poreza lanak 62. (1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plae) i mirovine odnosno sam porezni obveznik prema lanku 11. stavcima 8. i 9. i lanka 12. stavka 1. toke 6. ovoga Pravilnika, obvezan je obraunati, obustaviti i na propisani uplatni raun uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na nain iz lanka 61. ovoga Pravilnika i stavaka 2. i 3. ovoga lanka. (2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplauje se prema opini/gradu prebivalita ili uobiajenog boravita poreznog obveznika. (3) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalite ni uobiajeno boravite, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplauje se prema sjeditu poslodavca/isplatitelja primitka (plae) i mirovine. (4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplauje se u rokovima propisanim lankom 61. ovoga Pravilnika, zbirno za sve primatelje s prebivalitem ili uobiajenim boravitem na istoj opini/gradu, na OIB isplatitelja primitka, a Porezna uprava e zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvjea iz lanka 76. ovoga Pravilnika. Porezni obveznik za primitke iz lanka 11. stavka 8. i 9. i lanka 12. stavka 1. toke 6. ovoga Pravilnika uplauje predujam poreza na dohodak na svoj OIB. 1.2.2. Obveze izvjeivanja lanak 63. (Brisan.)

29 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

lanak 63.a (Brisan.) lanak 63.b (Brisan.) lanak 63.c (Brisan.) 1.2.2.1. Sadraj, nain popunjavanja i voenja Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada Obrazac DNR lanak 64. (1) Poslodavci i isplatitelji plae i mirovine obvezni su voditi Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke iz lanka 14. Zakona, za svaku kalendarsku godinu. U Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unose se sve injenice bitne za obraun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada. (2) Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada jest evidencija u koju se kronolokim slijedom unose podaci o svim isplatama po osnovi nesamostalnog rada i obustavljenim i uplaenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plae, o porezu i prirezu porezu na dohodak, kako slijedi: 1. nadnevak isplate primitaka (stupac 1), 2. iznos primitaka od nesamostalnog rada (stupac 2), 3. iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plae radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona (stupac 3), 4. iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje iz plae radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona (stupac 4), 5. iznos iskoritenog osobnog odbitka (stupac 5), 6. porezna osnovica (stupac 6), 7. iznos obraunanog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 7), 8. nadnevak uplate doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza (stupac 8), 9. iznos uplaenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plae (stupac 9), 10. iznos uplaenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje iz plae (stupac 10), 11. iznos uplaenog poreza na dohodak i prireza (stupac 11), 12. iznos neto isplate (stupac 12). (3) Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplauju viekratno tijekom mjeseca u Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku petnaest (15) dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesenog podatka u Obrazac IP. (4) Na kraju kalendarske godine i/ili u sluaju kada radnik i osoba koja ostvaruje primitke iz lanka 14. Zakona tijekom godine kod poslodavca i isplatitelja plae i mirovine trajno prestane ostvarivati primitke po osnovi nesamostalnog rada, poslodavac i isplatitelj plae i mirovine je obvezan zakljuiti Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada. (5) Poslodavac i isplatitelj plae i mirovine moe Obrazac Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada po obliku i sadraju prilagoditi svojim potrebama, s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga lanka. (6) Poslodavac i isplatitelj plae i mirovine nije obvezan voditi poseban obrazac Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada kao posebnu analitiku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama osigurava sve podatke propisane u stavcima 1. i 2. ovoga lanka. (7) Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada s propisanim obveznim podacima Obrazac DNR, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 1.2.2.2. Sadraj, nain popunjavanja i rokovi dostavljanja Izvjea o plai, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu Obrazac IP lanak 65. (1) Izvjee o plai, mirovini, doprinosima, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak jest evidencija u koju se kronolokim slijedom unose podaci o mjesenim iznosima isplaenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, uplaenih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plae prema posebnim propisima te uplaenog predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke iz lanka 14. Zakona tijekom kalendarske godine. (2) U skladu sa lankom 45. stavkom 1. Zakona, poslodavci i isplatitelji plae i mirovine popunjavaju Izvjee iz stavka 1. ovoga lanka na temelju podataka iz Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada iz lanka 64. ovoga Pravilnika ili analitike evidencije plaa te drugih isprava (isplatnih lista, knjige blagajne, izvatka irorauna, naloga za uplatu odnosno isplatu i slino). Podaci se u Izvjee o plai, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ____ godini Obrazac IP unose najkasnije u roku 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaeni primici po osnovi nesamostalnog rada. (3) Obrazac IP sadri podatke o: 1. poslodavcu, isplatitelju primitka odnosno plae i mirovine iz lanka 14. Zakona (pod I.), 2. radniku, umirovljeniku i osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona (pod II.), 3. isplaenim plaama i mirovinama, uplaenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plae, uplaenom porezu i prirezu (pod III.) uz posebnu oznaku identifikator, i to: 3.1. identifikator 1 za poslodavce, isplatitelje plae i mirovine kojima su radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona dostavili poreznu karticu Obrazac PK (ili je za umirovljenike podatke iz Obrasca PK dostavila isplatitelju mirovine Porezna uprava) po osnovi kojih ostvaruju pravo na osobni odbitak pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema lanku 46. stavcima 1. i 2. Zakona, 3.2. identifikator 2 za poslodavce, isplatitelje plae i mirovine kojima radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz

30 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

lanka 14. Zakona nisu dostavili poreznu karticu Obrazac PK i pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada ne mogu koristiti osobni odbitak iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona, 3.3. identifikator 3 za podatke o isplaenim plaama i mirovinama, uplaenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plae i mirovine, uplaenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak za protekla porezna razdoblja prije tekueg poreznog razdoblja, prema godinama i to u sluaju iz lanka 45. stavka 3. toke 2. Zakona i lanka 61. stavka 10. ovoga Pravilnika, 3.4. identifikator 4 za isplatitelje mirovine kojima su porezni obveznici iz lanka 61. stavka 18. ovoga Pravilnika dostavili presliku porezne kartice Obrazac PK i pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada mogu koristiti neiskoriteni dio osobnog odbitka iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. (4) Pod tokom I. Obrasca IP unose se opi podaci o poslodavcu, isplatitelju plae i mirovine: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj graana i adresa sjedita/prebivalita ili uobiajenog boravita (mjesto, ulica i kuni broj). (5) Pod tokom II. Obrasca IP unose se podaci o radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke iz lanka 14. Zakona: ime i prezime, adresa prebivalita ili uobiajenog boravita, osobni identifikacijski broj graana, (6) Pod tokom III. Obrasca IP unose se sljedei podaci: 1. mjesec u kojemu je isplaena plaa i mirovina, bez obzira za koje je razdoblje isplaena, osim u sluaju iz lanka 45. stavka 3. toke 2. Zakona i lanka 61. stavka 10. ovoga Pravilnika (stupac 1) te mjeseni podaci o: 2. ifra opine/grada prebivalita ili uobiajenog boravita (stupac 2) 3. iznosu isplaene plae i mirovine (stupac 3), 4. uplaenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plae (stupac 4), 5. iznosu dohotka (stupac 5), 6. iznosu ukupnog osobnog odbitka prema lanku 36. stavku 1. i/ili 2. Zakona, a najvie do visine dohotka (stupac 6), 7. poreznoj osnovici (stupac 7), 8. iznosu uplaenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 8), 9. iznosu neto isplate (stupac 9). (7) Ako mjeseni primitak od nesamostalnog rada pojedinog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona nakon odbitka doprinosa za obvezna osiguranja iz plae nije dovoljan za pokrie ukupnog odnosno dijela mjesenog osobnog odbitka, u stupac 6 pod tokom III. upisuje se odgovarajui iznos osobnog odbitka koji se iz dohotka moe pokriti, a u stupce 7 i 8 upisuje se oznaka 0,00. (8) Podaci o plaama i mirovinama istodobno ostvareni kod drugih poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plae i mirovine iz lanka 14. Zakona ili kod poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plae i mirovine iz lanka 14. Zakona kojima radnici, umirovljenici i druge osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada nisu predali Obrazac PK, iskazuju se na Obrascu IP, bez popunjavanja stupca 6. Isplatitelji mirovine iz lanka 61. stavka 18. ovoga Pravilnika kojima porezni obveznici dostave presliku porezne kartice, u Obrazac IP upisuju identifikator 4, a u stupac 6 upisuju preostali neiskoriteni osobni odbitak prema lanku 36. stavcima 1. i 2. Zakona, a najvie do visine dohotka. (9) U Obrazac IP unose se podaci za cijelu godinu ili dio godine u kojem je bilo isplata. Ako dohodak nije redovito mjeseno isplaivan, u odgovarajue se retke obrazaca za pojedini mjesec upisuju oznake 0,00. Unesene podatke u Obrazac IP poslodavac, isplatitelj primitka odnosno plae i mirovine ovjerava peatom i potpisom. (10) U Obrazac IP ne unose se podaci o uplaenim obveznim doprinosima iz plae prema posebnim propisima, ako u pojedinom mjesecu poreznog razdoblja plaa nije isplaena. Ti podaci iskazuju se u mjesecu isplate toga primitka. (11) U Obrazac IP iz stavka 2. ovoga lanka podaci se unose putem raunala, strojno, odnosno runo tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati; ako se pogrijei, pogreku treba precrtati vodoravnom crtom, uz peat i potpis odgovorne osobe. (12) Obrazac IP poslodavac i isplatitelj plae i mirovine je obvezan dati radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona, za potrebe sastavljanja godinje porezne prijave, najkasnije do 31. sijenja tekue za prethodnu godinu. (13) Izvjee o plai, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini Obrazac IP, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 1.2.2.3. Potvrda o isplaenim primicima od nesamostalnog rada lana posade broda u meunarodnoj plovidbi lanak 65.a (1) Za isplaene primitke u poreznom razdoblju po osnovi rada na brodu u meunarodnoj plovidbi tuzemni poslodavac je obvezan lanu posade broda dostaviti potvrdu. (2) Tuzemni poslodavac obvezan je potvrdu o isplaenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga lanka dostaviti lanu posade broda u meunarodnoj plovidbi i Poreznoj upravi najkasnije do 31. sijenja tekue za prethodnu godinu. (3) Potvrda o isplaenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga lanka treba osobito sadravati sljedee podatke: 1. podaci o poslodavcu (naziv/ime i prezime, adresa sjedita, prebivalita/ uobiajenog boravita, osobni identifikacijski broj/ osobni identifikacijski broj graana), 2. podaci o lanu posade broda u meunarodnoj plovidbi koji je rezident (ime i prezime, adresa prebivalita /uobiajenog boravita, osobni identifikacijski broj graana), 3. podatak o poreznom razdoblju (kalendarskoj godini), 4. podatak o ukupno, u poreznom razdoblju, isplaenim primicima po osnovi rada na brodu u meunarodnoj plovidbi koji ukljuuju i pomorski dodatak, 5. nadnevak izdavanja potvrde, 6. peat i potpis odgovorne osobe. 1.3. Porezna kartica Obrazac PK 1.3.1. Ope odredbe

31 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

lanak 66. (1) lankom 46. Zakona propisano je voenje porezne kartice. Na temelju podataka iz porezne kartice poslodavac i isplatitelj plae i mirovine utvruje neoporezivi dio dohotka osobni odbitak iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona svakog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plau) i mirovinu iz lanka 14. Zakona, a i druge podatke potrebne za pravilno utvrivanje i usmjeravanje obraunanog predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak. (2) Poreznu karticu Obrazac PK izdaje besplatno nadlena ispostava Porezne uprave prema prebivalitu ili uobiajenom boravitu radnika i osobe koja ostvaruje plau iz lanka 14. Zakona kad radnik i osoba koja ostvaruje plau iz lanka 14. Zakona prvi put poinje raditi i prati ga trajno u razdoblju dok ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utjeu na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) moe upisati samo ispostava Porezne uprave nadlena prema mjestu prebivalita ili uobiajenog boravita radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona. (3) Radnik i osoba koja ostvaruje plau i mirovinu iz lanka 14. Zakona treba od nadlene ispostave Porezne uprave zatraiti Obrazac PK i predati ga svom poslodavcu ili isplatitelju plae i mirovine, osim umirovljenika za koje podatke iz Obrasca PK pri umirovljenju poreznog obveznika dostavlja Porezna uprava elektronikim putem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Porezna uprava u iznimnim sluajevima, moe podatke iz Obrasca PK dostavljati elektronikim putem i poslodavcima ili isplatiteljima plae i mirovine s vie od 100 radnika, umirovljenika i osoba koje ostvaruju primitke (plau) iz lanka 14. Zakona. Svaku promjenu koja utjee na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) radnik, umirovljenik i osoba koje ostvaruju primitke (plau) iz lanka 14. Zakona treba prijaviti nadlenoj ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgovarajue isprave u roku trideset (30) dana od dana nastanka promjene. Ako radnik, umirovljenik i osoba koje ostvaruju primitke (plau) iz lanka 14. Zakona promijeni opinu prebivalita ili uobiajenog boravita, tu je promjenu duan prijaviti ispostavi Porezne uprave nadlenoj prema novom prebivalitu ili uobiajenom boravitu, a koja e to upisati u Obrazac PK. O promjeni opine prebivalita ili uobiajenog boravita duan je izvijestiti i sve poslodavce ili isplatitelje primitka (plae) i mirovine kod kojih ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada prije isplate prvog sljedeeg primitka, a najkasnije u roku sljedeih trideset (30) dana. (4) Poslodavac i isplatitelj plae i mirovine treba uvati Obrazac PK i na temelju podataka iz tog Obrasca obraunavati osobni odbitak svakog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona te obraunati porez na dohodak uplaivati prema mjestu prebivalita ili uobiajenog boravita koje je upisano u njihovu poreznu karticu. Poslodavac i isplatitelj plae obvezan je Obrazac PK dati radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona pri raskidu radnog odnosa radi predaje novom poslodavcu i isplatitelju primitka (plae), a obvezan je radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona dati i privremeno zbog predoenja nadlenoj ispostavi Porezne uprave radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. U sluaju raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog poslodavca ili isplatitelja plae, poslodavac i isplatitelj plae za svoje potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, zadrava presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK koji je uruio radniku i osobi koja ostvaruje primitke iz lanka 14. Zakona. (5) U sluaju otuenja, gubitka, unitenja ili drugog naina nestanka Obrasca PK, nadlena ispostava Porezne uprave prema prebivalitu ili uobiajenom boravitu radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona izdaje novi s oznakom DUPLIKAT. (6) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona moe imati samo jedan Obrazac PK. (7) Porezni obveznik koji mirovinu ostvaruje od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i drugog isplatitelja u inozemstvu i osobni odbitak eli koristiti pri obraunu predujma poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u inozemstvu, poreznu karticu zatrait e od nadlene ispostave Porezne uprave do 20. u mjesecu za obraun pri isplatama u iduem mjesecu. Isto se odnosi i na porezne obveznike iz lanka 61. stavka 18. ovoga Pravilnika koji mirovinu ostvaruju od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a koji e presliku porezne kartice dostaviti ostalim isplatiteljima mirovine. (8) Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada Obrazac PK, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 1.3.2. Sadraj i popunjavanje porezne kartice Obrasca PK lanak 67. (1) Porezna kartica Obrazac PK sadri podatke o izdavatelju kartice, osobnom identifikacijskom broju i to za poreznog obveznika kojemu se porezna kartica izdaje, a i osobnom broju umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine, ope podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine, osim korisnika obiteljske mirovine iz lanka 9. stavka 1. toke 5. i lanka 53. stavka 1. Zakona (pod I.) te podatke za osobni odbitak, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i podatke o prebivalitu i boravku na podrujima za koje su propisane olakice, i to poreznog obveznika i/ili uzdravanih lanova njegove ue obitelji (pod II.). (2) Podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine u Obrascu PK pod I. popunjava nadlena ispostava Porezne uprave, na temelju isprava koje ispostavljaju nadlena tijela drave, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenanih i slino). (3) Podatke za osobni odbitak poreznog obveznika iz lanka 36. stavka 1. i 2. Zakona u Obrascu PK pod II.1. i II.2. popunjava nadlena ispostava Porezne uprave na temelju isprava kao to su izvatci i potvrde iz matice roenih, vjenanih i umrlih, potvrda o usvojenju djeteta i skrbnitvu, rjeenja suda o plaanju alimentacije za biveg branog druga, potvrda nadlenog tijela za zapoljavanje, rjeenje o utvrenom invaliditetu, potvrda o kolovanju na kolama i fakultetima, potvrde o prebivalitu ili uobiajenom boravitu te svih drugih isprava koje potvruju injenice u svezi s koritenjem osobnog odbitka. (4) U Obrazac PK pod II.1. unose se sljedei podaci o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona odnosno umirovljeniku: 1. oznaka osobnog odbitka radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona kao A. odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine kao B. (stupac 1), 2. oznaka invalidnosti radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika

32 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

obiteljske mirovine kao I (dio osobnog odbitka za invalidnost iz lanka 36. stavka 2. toke 3. Zakona) ili I*(dio osobnog odbitka za invalidnost iz lanka 36. stavka 2. toke 4. Zakona), odnosno oznaka statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kao V ili V* za invalidnost prema lanku 36. stavku 2. toki 3. ili 4. Zakona (stupac 2), 3. postotak invalidnosti hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (stupac 3), 4. oznaka za prebivalite i boravak radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave i podruju Grada Vukovara, i to: za potpomognuta podruja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i za podruje Grada Vukovara utvrenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kao P.1. i potpomognuta podruja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kao P.2. (stupac 4), 5. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u stupce od 1 do 4 (stupac 5). (5) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utjeu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika, a i drugih promjena koje utjeu na pravilno utvrivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. (6) U Obrazac PK pod II.3. unose se sljedei podaci o uzdravanim lanovima ue obitelji radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine: 1. ime i prezime uzdravanog lana ue obitelji i uzdravanog djeteta (stupac 2), 2. oznaka srodstva, i to za suprunika kao S, drugog uzdravanog lana ue obitelji kao U, prvo dijete kao D.1., drugo dijete kao D.2., tree dijete kao D.3......... (stupac 3), 3. osobni identifikacijski broj graana ili osobni identifikacijski broj za uzdravanog lana ue obitelji i uzdravano dijete (stupac 4), 4. podatak o invalidnosti uzdravanog lana ue obitelji i uzdravane djece kao I ili I* (stupac 5), 5. oznaka za prebivalite i boravak uzdravanog lana ue obitelji i uzdravanog djeteta na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave i podruju Grada Vukovara: za potpomognuta podruja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i za podruje Grada Vukovara utvrenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kao P.1. i potpomognuta podruja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kao P.2. (stupac 6), 6. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u odgovarajue stupce (stupac 7), 7. ime i prezime osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdravanog lana ue obitelji iz odgovarajueg retka (stupac 8), 8. osobni identifikacijski broj graana ili osobni identifikacijski broj osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdravanog lana ue obitelji i uzdravano dijete (stupac 9), 9. postotak osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 2. Zakona koji pripada osobi s kojom porezni obveznik taj osobni odbitak dijeli (stupac 10). (7) Obrazac PK ovjerava peatom i potpisom odgovorne osobe nadlena ispostava Porezne uprave. (8) Ako porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak za odreeno uzdravano dijete u stupac 2 obrasca PK upisuje se odreena oznaka toga djeteta, a u stupce 8, 9 i 10 podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime i OIB) koji taj osobni odbitak koristi i pripadajui postotak osobnog odbitka (kao 100%). (9) Prilikom utvrivanja mogunosti koritenja osobnog odbitka Porezna uprava provjerava da li se odbici za uzdravanu djecu i druge lanove ue obitelji poreznog obveznika ve koriste i u kojem dijelu se koriste od branog druga ili drugih lanova ue obitelji. 1.4. Promjene obustavljenog poreza na dohodak lanak 68. (1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plae) i mirovine je obvezan pri iduim isplatama vratiti radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona vie obustavljeni i uplaeni porez ili je obvezan manje plaeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i uplatiti, a u sljedeim sluajevima: 1. ako mu radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona predoi poreznu karticu (Obrazac PK) s promjenama faktora osobnog odbitka ili promjenama adrese prebivalita ili uobiajenog boravita koje nisu bile poznate u trenutku prijanjih isplata, 2. ako utvrdi da porez nije obraunavao na Zakonom i ovim Pravilnikom propisani nain, 3. u svim ostalim sluajevima kada je porezno optereenje u poreznom razdoblju bilo razliito te je na temelju godinjeg obrauna radnik i druga fizika osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz lanka 14. stavaka 1. i 3. Zakona ostvarila razliku za povrat preplaenog poreza ili za uplatu manje uplaenog poreza zbog ravnomjernoga godinjeg oporezivanja, ako su ispunjeni uvjeti iz lanka 38. stavka 2. Zakona. (2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plae) i mirovine vie nije u mogunosti naknadno obustaviti manje plaeni porez na dohodak, obvezan je o toj injenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadlenu prema mjestu prebivalita ili uobiajenog boravita poreznog obveznika. (3) Ako iznos primitka za isplatu nije dovoljan za uplatu poreza i prireza, radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona je obvezan poslodavcu i isplatitelj primitka (plae) i mirovine uplatiti iznos koji nedostaje ili e poslodavac i isplatitelj primitka (plae) i mirovine taj iznos obustaviti od iduih isplata. Navedeno ne utjee na obvezu uplate poreza od strane poslodavca i isplatitelja primitka (plae) i mirovine. (4) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plae) i mirovine u iduoj isplati ne moe iz obraunanog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih radnika, umirovljenika i osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona s podruja jedne opine podmiriti prethodno vie plaeni porez na plae, moe pisanim putem zahtijevati povrat vie plaenog poreza i prireza. Zahtjev za povrat podnosi se putem ispostave Porezne uprave nadlene za poslodavca i isplatitelj primitka (plae) i mirovine.

33 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

(5) Poslodavac i isplatitelj primitka (plae) i mirovine obvezan je, prema lanku 38. Zakona, u sluaju ako primici od nesamostalnog rada (plae odnosno mirovine) tijekom godine nisu redovito mjeseno isplaivani, sastaviti godinji obraun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje radnike/osobe koje ostvaruju primitke (plau) iz lanka 14. Zakona i umirovljenike, pod uvjetima: 1. da su radnici i fizike osobe ostvarivale navedene primitke kod poslodavca, isplatitelja primitka (plae) i mirovine u cijelom poreznom razdoblju odnosno da su u cijelom poreznom razdoblju bile zaposlene i radile kod poslodavca/isplatitelja primitka (plae) ili ostvarivale mirovinu kod isplatitelja mirovine, i 2. ako osobe iz toke 1. ovoga stavka u poreznom razdoblju nisu mijenjale prebivalite/uobiajeno boravite izmeu gradova i opina koje su propisale plaanje prireza porezu na dohodak.Poslodavac i isplatitelj primitka obvezan je sastaviti godinji obraun poreza na dohodak i za radnike i druge fizike osobe koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. i 3. Zakona kojima je za pojedine mjesece poreznog razdoblja isplaena naknada plae na teret sredstava obveznih osiguranja, odnosno u svim ostalim sluajevima kada je porezno optereenje u poreznom razdoblju bilo razliito te je na temelju godinjeg obrauna radnik i druga fizika osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz lanka 14. stavaka 1. i 3. Zakona ostvarila razliku za povrat preplaenog poreza ili za uplatu manje uplaenog poreza zbog ravnomjernoga godinjeg oporezivanja, ako su ispunjeni uvjeti iz lanka 38. stavka 2. Zakona. (6) Godinji obraun poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavka 5. ovoga lanka poslodavac, isplatitelj primitka (plae) i mirovine obvezan je sastaviti za svoje radnike i osobe koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona, radi moebitnog iskoritenja osobnog odbitka iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona, a prema Kartici poreza na dohodak od nesamostalnog rada Obrascu PK poreznog obveznika. (7) Ako je poslodavac i isplatitelj primitka (plae) i mirovine u poreznom razdoblju primitke (plau ili mirovinu) isplaivao mjeseno redovito, ali pojedini radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke (plau) iz lanka 14. Zakona nisu iskoristili dio osobnog odbitka, moe, pod uvjetima iz stavka 5. toke 1. i 2. ovoga lanka, sastaviti godinji obraun poreza na dohodak od nesamostalnog rada. (8) Godinji porez na dohodak od nesamostalnog rada iz stavka 5. ovoga lanka obraunava se od porezne osnovice godinjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini uplaene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, Zakona i za osobni odbitak iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona na godinjoj razini. 1.5. Obveze radnika, osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona i umirovljenika glede plaanja poreza lanak 69. (1) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona je dunik poreza na dohodak. Poslodavac i isplatitelj primitka (plae) i mirovine je solidarni dunik u postupku obraunavanja i plaanja poreza na plau i mirovinu (lanak 27. Opeg poreznog zakona). (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona nije dunik poreza na dohodak za porez iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koji je poslodavac i isplatitelj primitka (plae) obraunao i obustavio, ali ga nije uplatio, a naknadno je nad poslodavcem i isplatiteljem primitka (plae) otvoren postupak steaja ili sanacije ili je zakljuen ugovor o nagodbi prema Zakonu o naplati dospjelih nenaplaenih poreza, carina, doprinosa i dravnih jamstava. (3) U sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona moe, pod propisanim uvjetima i na temelju podnesene godinje porezne prijave, zahtijevati povrat obraunanog i obustavljenog poreza na dohodak. 1.6. Odgovornost poslodavca i isplatitelja primitka (plae) i mirovine u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada lanak 70. (1) Ako nadlena ispostava Porezne uprave na temelju dostavljenog izvjea utvrdi da doprinosi za obvezna osiguranja i porez nije pravilno obraunan i uplaen, o tome e obavijestiti poslodavca i isplatitelja primitka (plae) i mirovine, a po potrebi dostaviti mu i pisanu obavijest s obrazloenjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva izvri ispravak obrauna i uplatu manje plaenog doprinosa za obvezna osiguranja i poreza na dohodak od nesamostalnog rada. (2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plae) i mirovine sam ili na pisanu obavijest Porezne uprave otkloni utvrene nepravilnosti pri obraunu i uplati doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju izvjea, obvezan je nadlenoj ispostavi Porezne uprave, u roku tri dana od izvrenog ispravka, dostaviti novo (ispravljeno) izvjee. (3) Poslodavac i isplatitelj primitka (plae) i mirovine nije odgovoran za uplatu poreza na dohodak iz dohotka od nesamostalnog rada, ako zbog netonih ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivalita ili uobiajenog boravita, koje je na obrascu PK upisala nadlena ispostava Porezne uprave, obrauna i uplati manji porez ili porez pogreno usmjeri. Poslodavac i isplatitelj primitka (plae) i mirovine obvezan je izvijestiti radnika, umirovljenika ili osobu koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona o moebitno, prema vlastitim saznanjima ili iz okolnosti, uoenim netonim podacima iskazanim u njihovim Obrascima PK te zatraiti da ih radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona, putem nadlene ispostave Porezne uprave, izmijeni. U navedenom sluaju, ako radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona ne dostavi poslodavcu, isplatitelju plae i mirovine pravilno izmijenjeni Obrazac PK, o uoenim netonim podacima poslodavac, isplatitelj plae i mirovine pisanim putem izvijestiti e nadlenu ispostavu Porezne uprave prema prebivalitu/uobiajenom boravitu poreznog obveznika. 2. Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti lanak 71. (1) U skladu s lankom 47. stavkom 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvruje u skladu s lancima 19. do 24. Zakona, plaa se prema rjeenju ispostave Porezne

34 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

uprave nadlene prema mjestu prebivalita ili uobiajenog boravita poreznog obveznika. (2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga lanka porezni obveznik plaa mjeseno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. (3) Porezni obveznik koji poinje obavljati samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona, u skladu s lankom 47. stavkom 4. Zakona, ne plaa predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti do podnoenja prve godinje porezne prijave odnosno do izdavanja rjeenja o plaanju predujma poreza na dohodak. Podnoenjem godinje porezne prijave utvruje se porezna obveza za porezno razdoblje u kojem je porezni obveznik poeo obavljati djelatnost odnosno utvrivati dohodak na nain propisan za samostalnu djelatnost. (4) Porezni obveznik iz stavka 3. ovoga lanka poinje plaati predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti od mjeseca u kojem je rjeenje o plaanju predujma izdano, na nain iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka. Rjeenje se izdaje najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je godinja porezna prijava podnesena. (5) Rjeenje o plaanju predujma poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga lanka donosi se i ako Porezna uprava, prema lanku 47. stavku 3. Zakona, udovolji zahtjevu poreznog obveznika da promijeni visinu utvrenog predujma. Porezni obveznik koji zahtijeva da mu se umanji utvreni predujam obvezan je sastaviti obraun koji sadri sve bitne podatke iz godinje porezne prijave koji se odnose na proteklo razdoblje tekue godine i taj obraun priloiti zahtjevu za izmjenu predujma. Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog obveznika, donosi rjeenje kojim se odbija podneseni zahtjev. (6) Rjeenje o plaanju predujma poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga lanka donosi se i ako porezni obveznik ne podnese godinju poreznu prijavu za proteklu godinu, ukljuivo i porezni obveznik iz stavka 3. ovoga lanka ili ako ne iskae ili netono iskae podatke o dohotku. U tom se sluaju procjenjuje dohodak i na temelju procijenjenog dohotka utvruje mjeseni predujam poreza prema lanku 47. stavku 6. Zakona. 3. Predujam poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava lanak 72. (1) U skladu s lankom 50. stavkom 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina, osim na dohodak ostvaren iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova iz lanka 44. stavka 2. Zakona, plaa se prema rjeenju ispostave Porezne uprave nadlene prema prebivalitu ili uobiajenom boravitu poreznog obveznika. (2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga lanka porezni obveznik plaa mjeseno do posljednjeg dana u mjesecu za tekui mjesec. (3) Predujam poreza na dohodak od imovine iz stavka 1. ovoga lanka, porezni obveznik plaa od osnovice koju ini zakupnina ili najamnina umanjena za 30% porezno priznatih izdataka, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona. (4) Predujam poreza na dohodak od imovine ostvaren izravno ili neizravno od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se nalaze u inozemstvu, porezni obveznik rezident plaa na nain iz stavka 2. i 3. ovoga lanka. Na isti nain plaaju predujam poreza na dohodak od imovine nerezidenti na dohodak od imovine ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se nalaze u tuzemstvu, ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost u skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. (5) Prema lanku 50. stavku 2. Zakona, predujam poreza na dohodak od imovinskih prava iz lanka 27. stavka 1. Zakona, obraunavaju, obustavljaju i uplauju isplatitelji primitka kao predujam poreza po odbitku istodobno sa isplatom primitka na svoj OIB prema opini/gradu prebivalita ili uobiajenog boravita poreznog obveznika, i to od ukupne naknade primjenom stope od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona. Porezna uprava e zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvjea iz lanka 76. ovoga Pravilnika. (6) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava iz stavka 5. ovoga lanka ostvarenih izravno iz inozemstva, obraunava i uplauje stjecatelj primitka od imovinskih prava u roku od osam (8) dana od dana isplate primitka koji mu isplauju inozemni isplatitelji na svoj OIB. (7) U skladu s lankom 50. stavkom 3. i 4. Zakona, predujam poreza na dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih prava porezni obveznik plaa po rjeenju Porezne uprave jednokratno na pojedinano odnosno ukupno ostvareni dohodak, i to u roku od petnaest (15) dana od dana primitka rjeenja o utvrenom predujmu poreza na dohodak. (8) Predujam poreza na dohodak iz stavka 7. ovoga lanka, utvruje se od porezne osnovice iz lanka 27. stavka 5. i 7. Zakona po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona. 4. Predujam poreza na dohodak od kapitala lanak 73. (1) Prema lanku 51. stavku 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine i koritenja usluga iz lanka 30. stavka 1. i 2. Zakona, obraunavaju, obustavljaju i uplauju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona. (2) Prema lanku 51. stavku 2. Zakona, predujam poreza na dohodak od kamata iz lanka 30. stavka 1. i 3. Zakona, obraunavaju, obustavljaju i uplauju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, predujam poreza na dohodak od kapitala obraunava i uplauje stjecatelj primitka od kamata na temelju izravnog kreditiranja izmeu fizikih osoba iz lanka 30. stavka 1. i 3. Zakona i lanka 51. stavka 2. Zakona, od ukupnog primitka, na svoj OIB, primjenom stope od 40%, bez prava na osobni odbitak iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona. 4) Prema lanku 51. stavku 3. Zakona, predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz lanka 30. stavka 1. i 4. Zakona obraunavaju, obustavljaju i uplauju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili

35 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

lanka 54. Zakona. (5) Prema lanku 51. stavku 4. Zakona, predujam poreza na dohodak po osnovi dividendi i udjela u dobiti, obraunavaju, obustavljaju i uplauju isplatitelji od ukupnog primitka po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (prema naelu blagajne), istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona i neoporezivog dijela primitka iz lanka 10. toke 19. Zakona. (6) Dividende i udjeli u dobiti koji se ne isplauju u novcu, sukladno posebnom propisu, smatraju se primicima u naravi, a predujam poreza na dohodak utvruje se i plaa od osnovice koju ini trina vrijednost primitka (s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost), odnosno vrijednost utvrena prema lanku 16. ovoga Pravilnika, uveana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na nain iz stavka 5. ovoga lanka. (7) Ako porezni obveznik dividende i udjele u dobiti iz stavka 5. ovoga lanka, ostvari izravno iz inozemstva, obvezan je obraunati predujam poreza na dohodak na nain iz stavka 5. ovoga lanka i uplatiti ga na propisani nain u roku od osam (8) dana od dana ostvarivanja primitka na svoj OIB. (8) Predujam poreza iz stavka 5., 6. i 7. ovoga lanka obraunava se iz ukupnog primitka, a porezni obveznik moe pravo na neoporezivi iznos do 12.000,00 kuna godinje iz lanka 10. toke 19. Zakona, iskoristiti pri godinjem obraunu poreza temeljem podnesene godinje porezne prijave. U tom sluaju obvezan je sukladno lanku 40. stavku 3. Zakona iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju. (9) Predujam dividendi i udjela u dobiti prema lanku 51. stavku 5. Zakona oporezuje se pri isplati na nain propisan stavcima 5. do 8. ovoga lanka. (10) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz lanka 30. stavka 14. Zakona obraunava sa od iznosa primitka isplaenog poreznom obvezniku od kojeg se utvruje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja sukladno lanku 41. stavku 12. ovoga Pravilnika, uveanom za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Iz tako utvrenog primitka isplatitelji obraunavaju, obustavljaju i uplauju predujam poreza na dohodak prema stavku 1. ovoga lanka i to do trenutka podnoenja prijave poreza na dobit. (11) Ako je porezni obveznik iz stavka 10. ovoga lanka podnio godinju poreznu prijavu za razdoblje za koje je predujam iz stavka 9. ovoga lanka uplaen, obvezan je podnijeti ispravak godinje porezne prijave najkasnije do trenutka podnoenja prijave poreza na dobit, odnosno traiti obnovu postupka, ako je ve doneseno porezno rjeenje, u roku propisanom posebnim propisom. Ako nije podnio godinju poreznu prijavu, tada e se predujam poreza na dohodak, koji je uplaen sukladno stavku 9. ovoga lanka na razliku primitka od kojeg se utvruje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, uzeti u obzir pri obraunu poreza na dohodak po osnovi izuzimanja. (12) Isplatitelj primitka iz stavka 10. ovoga lanka obvezan je nadlenoj ispostavi Porezne uprave podnijeti ispravak propisanog izvjea i zahtjev za preknjienje preplaenog predujma poreza na dohodak iz stavka 9. ovoga lanka na raun za uplatu predujma poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, a poreznom obvezniku ispravak potvrde iz lanka 79. ovoga Pravilnika. (13) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1., 2., 4., 5., 6. i 10. ovoga lanka uplauje se u propisanim rokovima na OIB isplatitelja primitka, zbirno za sve porezne obveznike s prebivalitem ili uobiajenim boravitem na istoj opini/gradu, a Porezna uprava e zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvjea iz lanka 76. ovoga Pravilnika. (14) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, ako je odluka o isplati dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu donesena, u skladu s posebnim propisima, prije 1. oujka 2012., a isti nisu isplaeni do toga dana, pri isplati te dividende i udjela u dobiti primijenit e se propisi koji su bili na snazi na dan kada je ta odluka donesena, to isplatitelj dokazuje vjerodostojnim ispravama. 5. Predujam poreza na dohodak od osiguranja lanak 74. (1) Prema lanku 52. Zakona, predujam poreza na dohodak od osiguranja obraunavaju, obustavljaju i uplauju isplatitelji primitka, istodobno s isplatom, na svoj OIB prema opini/gradu prebivalita ili uobiajenog boravita poreznog obveznika, kao porez po odbitku, bez obzira na to obavljaju li isplatu osiguraniku ili korisniku osiguranja. Porezna uprava e zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvjea iz lanka 76. ovoga Pravilnika. (2) Predujam poreza na dohodak od osiguranja plaa se od osnovice primitka u visini uplaenih porezno priznatih premija osiguranja odnosno u visini premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile osloboene od plaanja poreza na dohodak sukladno lanku 10. toki 17. Zakona odnosno, u visini isplaene svote ako je manja od uplaenih premija osiguranja prema lanku 42. ovoga Pravilnika, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili 54. ovoga Zakona. 6. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka lanak 75. (1) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka, prema lanku 48. stavku 1. Zakona, plaa se na pojedinano ostvareni dohodak iz lanka 32. stavka 1. Zakona i lanka 43. ovoga Pravilnika kao porez po odbitku, po stopi od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona. (2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka u naravi iz lanka 32. stavka 3. toke 5. Zakona i lanka 44. stavka 7. ovoga Pravilnika, utvruje se i plaa od osnovice koju ini trina vrijednost primitka (s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost) uveana za moebitne doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima i uveana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na nain iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga iz lanka 44. stavka 8. ovoga Pravilnika, utvruje se i plaa od osnovice koju ini iznos primitka iznad propisanog iznosa od 50.000,00 kuna godinje umanjen za izdatke uplaenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka od kojeg se utvruje drugi dohodak, a prema posebnim propisima, na nain iz stavka 1. ovoga lanka.

36 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

(4) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi autorske naknade za umjetniko djelo, prema lanku 32. stavku 5. toki 1. Zakona i lanku 46. stavcima 4. i 5. ovoga Pravilnika, utvruje se i plaa, na nain iz stavka 1. ovoga lanka, od osnovice koju ini autorska naknada umanjena za 25 % neoporezivog dijela naknade i 30 % porezno priznatog izdatka odnosno primitak se umanjuje za ukupno 55 %. (5) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga lanka, obraunavaju, obustavljaju i uplauju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom na svoj OIB prema opini/gradu prebivalita ili uobiajenog boravita poreznog obveznika, a Porezna uprava e zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvjea iz lanka 76. ovoga Pravilnika. Isplatitelji obraunavaju, obustavljaju i uplauju predujam poreza na dohodak prilikom svake isplate i istodobno s isplatom i u sluaju dohotka koji nerezidenti ostvare u tuzemstvu obavljanjem djelatnosti iz lanka 18. stavka 2. Zakona. U sluaju da isplatitelj autorske naknade iz lanka 32. stavka 5. toke 1. Zakona pri obraunu i uplati predujma poreza na dohodak nije uzeo u obzir izdatke na koje je porezni obveznik, u skladu s Zakonom i posebnim propisom, imao pravo, moe od iduih isplata autorskih naknada u tijeku tekueg poreznog razdoblja obaviti ispravak vie obustavljenog i uplaenog poreza ili manje plaenog poreza pri plaanju predujma poreza na dohodak po toj osnovi. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz lanka 44. stavka 17. ovoga Pravilnika, obraunava i uplauje stjecatelj primitka u roku od osam (8) dana od dana naplate primitka na svoj OIB. (7) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga lanka obraunava i uplauje porezni obveznik stjecatelj primitka u roku od osam (8) dana, kao porez po odbitku, na svoj OIB, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja. Inozemni dohodak preraunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg teaja Hrvatske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren. (8) Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema lanku 33. Zakona obraunava, obustavlja i uplauje Porezna uprava nadlena prema mjestu prebivalita ili uobiajenog boravita poreznog obveznika, kao porez po odbitku i to iz iznosa vraenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o doprinosima, po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona. 7. Sadraj, nain popunjavanja i rokovi dostavljanja Izvjea o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja Obrazac JOPPD lanak 76. (1) U skladu s lankom 31. stavkom 4., lankom 46. stavcima 4. i 5., lankom 48. stavkom 4., lankom 50. stavkom 6., lankom 51. stavkom 7. i lankom 60. stavkom 5. Zakona, izvjee o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, dostavljaju isplatitelji primitaka i/ili sami porezni obveznici i/ili ostali obveznici sukladno posebnim propisima za: 1. primitke od kojih se utvruje dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona, 2. primitke od kojih se utvruje dohodak od imovinskih prava iz lanka 27. Zakona, 3. primitke od kojih se utvruje dohodak od kapitala iz lanka 30. Zakona, 4. primitke od kojih se utvruje dohodak od osiguranja iz lanka 31. Zakona, 5. primitke od kojih se utvruje drugi dohodak iz lanka 32. Zakona, 6. primitke koji se ne smatraju dohotkom iz lanka 9. Zakona, primitke na koje se ne plaa porez na dohodak iz lanka 10. Zakona i lanka 15. stavka 2. i 3. Zakona, primitke koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije te na koje se ne plaa predujam poreza na dohodak prema lanku 2. stavcima 4. do 7. ovoga Pravilnika i primitke fizikih osoba po osnovi izravnih plaanja u poljoprivredi sukladno posebnim propisima a po osnovi kojih se ne utvruje dohodak sukladno lanku 18. stavku 3. Zakona, te obveznici obraunavanja doprinosa koji, sukladno Zakonu o doprinosima, imaju obvezu Poreznoj upravi dostavljati izvjea o vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obraunani, razdoblju na koje se obveza odnosi, osiguranicima koji koriste odreena prava iz osiguranja prema posebnim propisima i o drugim podacima. (2) Obvezu podnoenja izvjea iz stavka 1. ovoga lanka imaju i tuzemni isplatitelji primitaka iz stavka 1. ovoga lanka kada te primitke isplauju nerezidentima i/ili izaslanim radnicima, neovisno o tome da li sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska ima pravo oporezivanja tog primitka ili ne, te poslodavci za svoje radnike za vrijeme koritenja prava iz osiguranja sukladno lanku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima. (3) Iznimno od stavka 1. toke 6. ovoga lanka izvjee iz stavka 1. ovoga lanka ne podnose isplatitelji, odnosno sami porezni obveznici za: 1. primitke koje fizike osobe ostvaruju po osnovi darovanja fizikih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona, a za zdravstvene potrebe iz lanka 9. stavka 1. toke 7. Zakona, 2. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz lanka 9. stavka 2. toke 2.1. podtoke 2.1.5. Zakona, 3. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog ratnih dogaaja iz lanka 9. stavka 2. toke 2.2. Zakona, 4. nasljedstva i darove iz lanka 9. stavka 2. toke 2.3. Zakona, 5. primitke od otuenja osobne imovine iz lanka 9. stavka 2. toke 2.4. Zakona, 6. odtete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnou iz lanka 9. stavka 2. toke 2.5. Zakona, 7. primitke ostvarene na nagradnim natjeajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogunost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreu prema posebnom zakonu iz lanka 9. stavka 2. toke 2.6. Zakona, 8. pomorski dodatak na brodovima meunarodne plovidbe iz lanka 10. toke 9. Zakona i lanka 13. stavka 2. toke 18. ovoga Pravilnika, 9. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz lanka 10. toke 17. Zakona, 10. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu koje bi bile oporezive porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije, te za mirovine iz inozemstva ako je ukupni iznos primitaka od nesamostalnog rada ostvaren u iznosu manjem od iznosa osobnog odbitka sukladno lanku 61. stavku 12. ovoga Pravilnika i za mirovine iz

37 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

inozemstva po osnovi kojih se predujam poreza na dohodak plaa po rjeenju Porezne uprave sukladno lanku 61. stavku 20. ovoga Pravilnika. Porezna uprava moe zatraiti dostavu podataka o primicima pod tokama 1. do 10. ovoga stavka te o ostalim primicima, 11. potpore lanovima sindikata povodom blagdana od strane sindikata iz sredstava sindikalne lanarine u novcu ili naravi, te pomoi lanovima sindikata kod podmirenja trokova organizacije sindikalnih sportskih igara iz sredstava sindikalne lanarine koje sindikati organiziraju jednom godinje za svoje lanove, 12. primitke od kamata na kunsku i deviznu tednju, na pologe (po vienju i oroene) na iroraunu, tekuem i deviznom raunu koji su ostvareni od banaka, tedionica i tedno-kreditnih zadruga, iz lanka 9. stavka 1. toke 1. Zakona, 13. primitke od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom, iz lanka 9. stavka 1. toke 2. Zakona. (4) Isplatitelji primitaka, obveznici obraunavanja i plaanja doprinosa i/ili sami porezni obveznici izvjee iz stavka 1. ovoga lanka podnose Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili na dan nastanka obveze obrauna i uplate doprinosa ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada se ti doprinosi obvezno obraunavaju i uplauju sukladno posebnim propisima, ili najkasnije slijedei dan, a podaci se iskazuju po pojedinom poreznom obvezniku odnosno fizikoj osobi. Na isti nain obvezni su postupiti i isplatitelji dividendi na koje se ne plaa porez na dohodak prema lanku 30. stavku 12. i 13. Zakona te isplatitelji za podatke o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje koja je naplaena zbog nepravovremene uplate dospjele obveze. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka za dohodak ostvaren izravno iz inozemstva, od organizacija iz lanka 45. stavka 7. Zakona te izravno od fizikih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona, porezni obveznici podnose Poreznoj upravi u roku od 8 dana od dana naplate primitka. (6) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka isplatitelji primitaka podnose Poreznoj upravi do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren, odnosno isplaen ili najkasnije slijedei dan, za: 1. primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. stavka 3. Zakona i lanka 15. ovoga Pravilnika, te po osnovi drugog dohotka iz lanka 32. stavka 3. toke 5. Zakona i lanka 44. stavka 7. ovoga Pravilnika, 2. mirovine koje isplauje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz lanka 45. stavka 3. Zakona i lanka 61. stavka 3. ovoga Pravilnika, 3. primitke od kojih se utvruje drugi dohodak koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi sukladno Zakonu o poticanju zapoljavanja. (7) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka isplatitelji neoporezivih primitaka iz stavka 1. toke 6. ovoga lanka podnose Poreznoj upravi najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren, odnosno isplaen u prethodnom mjesecu, te se podnosi zbirno izvjee za sve isplate u tijeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, odnosno fizikoj osobi, osim ako ti primici nisu iskazani pojedinano na izvjeu na dan isplate. Primici isplaeni za slubena putovanja za svrhe kojih je isplaen predujam iskazuju se na izvjeu iz stavka 1. ovoga lanka prema konanom obraunu tih primitaka. Na isti nain obvezni su postupiti i poslodavci za svoje radnike za vrijeme koritenja prava iz osiguranja sukladno lanku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima. (8) Iznimno od stavaka 4. i 7. ovoga lanka, izvjee iz stavka 1. ovoga lanka isplatitelji primitaka od osiguranja stvari, odgovornosti, ivota i imovine iz lanka 9. stavka 3. Zakona, podnose Poreznoj upravi zbirno godinje izvjee za sve isplate (a koje se ne smatraju odtetom iz lanka 9. stavka 2. toke 2.5. Zakona, odnosno naknadom tete) u tijeku poreznog razdoblja, po istoj osnovi, po pojedinoj fizikoj osobi i to najkasnije do kraja veljae tekue godine za prethodnu godinu. (9) Primicima iz stavka 8. ovoga lanka, za potrebe izvjeivanja, smatraju se primici po osnovi osiguranja (osigurane svote), pripisane dobiti po odreenoj polici i svi ostali primici koji su vezani uz policu osiguranja, a koje osiguravatelj isplauje osiguranoj osobi odnosno drugoj osobi (nasljednicima ili treoj osobi ukoliko je tako ugovoreno policom osiguranja) po dospijeu ili prekidu police ili po nastupu osiguranog sluaja. (10) Podaci o primicima iz stavka 3. toaka 12. i 13. ovoga lanka dostavljaju se i za rezidente Republike Hrvatske i rezidente zemalja izvan Europske unije, na nain, prema vrstama i u roku kako je to propisano glavom IX. Opeg poreznog zakona, u ukupnom iznosu na godinjoj razini po pojedinoj fizikoj osobi. lanak 76.a (Brisan.) lanak 76.b (Brisan.) lanak 76.c (Brisan.) lanak 77. (1) Izvjee o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan______ iz lanka 76. ovoga Pravilnika podnosi se na Obrascu JOPPD i sadri podatke o: 1. svim fizikim osobama koje su tijekom izvjetajnog razdoblja (dan, mjesec, godina) ostvarile primitke iz lanka 76. stavka 1. ovoga Pravilnika, o visini primitaka te o obraunanom i uplaenom porezu na dohodak, prirezu poreza na dohodak, doprinosima za obvezna osiguranja i druge podatke, 2. svim fizikim osobama za koje su tijekom izvjetajnog razdoblja (dan, mjesec, godina) utvrene osnovice za obraun doprinosa, koje su koristile odreena prava iz osiguranja prema posebnim propisima, podatke o iznosu doprinosa i druge podatke. (2) Stranica A Obrasca JOPPD sadri sljedee podatke:

38 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

1. Oznaka izvjea upisuje se oznaka izvjea u obliku GG001 do GG365(366), a sastoji se od kombinacije oznake zadnje dvije znamenke godine i rednog broja dana u godini na koji je izvrena isplata primitka ili na koji su obraunani i uplaeni doprinosi sukladno lanku 76. stavku 4. ovoga Pravilnika, odnosno na koji je podnesen Obrazac JOPPD sukladno lanku 76. stavcima 5., 6. (s tim da ako se Obrazac JOPPD podnosi nakon posljednjeg dana u mjesecu isplate, upisuje se oznaka za posljednji dan u mjesecu isplate) i 7. ovoga Pravilnika. Svaki dan u godini ima svoju oznaku te se oznaka izvjea ne moe ponavljati (pod I)., 2. Vrsta izvjea upisuje se oznaka 1 kada se podnosi prvo (izvorno) izvjee, oznaka 2 kada se podnosi ispravak ve podnesenog izvjea koje je zaprimljeno od nadlene ispostave Porezne uprave, te oznaka 3 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvornom izvjeu. Oznaka 1 pod vrstom izvjea moe se upisati samo jednom za istu oznaku izvjea, istog podnositelja izvjea i istog obveznika plaanja (pod II.), 3. Podaci o podnositelju izvjea i to: naziv/ime i prezime, adresa, adresa elektronike pote, OIB i oznaka podnositelja iz Priloga 1. Podnositelj izvjea. Podnositelj izvjea je isplatitelj primitka i/ili obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa, odnosno nositelj osiguranja i/ili sam porezni obveznik iz lanka 76. stavka 5. ovoga Pravilnika, osim za podnositelje pod oznakom 6, 7, 8, 9 ili 10 iz Priloga 1. Podnositelj izvjea, za koje je podnositelj izvjea obveznik obraunavanja primitka i/ili obveznih doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima, odnosno platni agent sukladno ugovoru sa isplatiteljem dividende (pod III.1.), 4. Podaci o obvezniku plaanja i to: naziv, adresa, adresa elektronike pote, OIB. Podatak o obvezniku plaanja unosi se samo za podnositelje izvjea pod oznakom 6, 7, 8, 9 ili 10 iz Priloga 1. Podnositelj izvjea, za ostale podnositelje podatak o obvezniku plaanja istovjetan je podacima o podnositelju izvjea pod III.1. te se ova polja ne popunjavaju (pod III.2.), 5. Podaci o broju fizikih osoba za koje se podnosi izvjee (pod IV.1.), 6. Podaci o broju redaka na popisu pojedinanih obrauna sa stranice B Obrasca JOPPD (pod IV.2.), 7. Podaci o ukupnom iznosu obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (pod V.) i to: 7.1. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada-zbroj redaka pod 1.1. i pod 1.2. sa stranice A Obrasca JOPPD (pod 1.), 7.2. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaa)-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0039, 0201, 5403 (pod 1.1.), 7.3. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (mirovina)-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0101-0119, 0121 (pod 1.2.), 7.4. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 1001-1009 (pod 2.), 7.5. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 2001-2009 (pod 3.), 7.6. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 3001-3009 (pod 4.), 7.7. Ukupan iznos obraunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvruje drugi dohodak-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 4001-4009, 5501 (pod 5.), 8. Podaci o ukupnom iznosu obraunanog doprinosa (pod VI.) i to: 8.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (pod VI.1.): 8.1.1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0003, 0005-0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 1.), 8.1.2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi drugog dohotka-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 4002 (pod 2.), 8.1.3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi poduzetnike plae-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 3.), 8.1.4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplauje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401-5403, 5608 (pod 4.), 8.1.5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u odreenim okolnostima-zbroj stupca 12.1 sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5302, 5501, 5604, 5606, 5607 (pod 5.), 8.1.6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem-zbroj stupca 12.6. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 6.), 8.2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje (pod VI.2.): 8.2.1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0003, 0005-0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 1.), 8.2.2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje po osnovi drugog dohotka-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 4002 (pod 2.).

39 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

8.2.3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje po osnovi poduzetnike plae-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 3.), 8.2.4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje za osiguranike za koje se doprinos uplauje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5101-5103, 5201-5299, 5301, 5401-5403, 5608 (pod 4.), 8.2.5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje za sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem-zbroj stupca 12.7. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 5.), 8.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje (pod VI.3.): 8.3.1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001, 0005, 0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 1.), 8.3.2. Ukupan iznos doprinosa za zatitu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001, 0005, 0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 2.), 8.3.3. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetnike plae-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 3.), 8.3.4. Ukupan iznos doprinosa za zatitu zdravlja na radu po osnovi poduzetnike plae-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 4.), 8.3.5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 4002 (pod 5.), 8.3.6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu-zbroj stupca 12.8. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0039, 5001-5009 i 5402 (pod 6.), 8.3.7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za obveznike po osnovi korisnika mirovina-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0101-0119 (pod 7.), 8.3.8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranike za koje se doprinos uplauje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5601, 5602, 5603, 5605, 5608 (pod 8.), 8.3.9. Ukupan iznos doprinosa za zatitu zdravlja na radu za osiguranike za koje se doprinos uplauje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5608 (pod 9.), 8.3.10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zatitu zdravlja na radu za osobe osigurane u odreenim okolnostima-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5302, 5501, 5604, 5606, 5607 (pod 10.), 8.4. Doprinos za zapoljavanje (pod VI.4.): 8.4.1. Ukupan iznos doprinosa za zapoljavanje-zbroj stupca 12.5. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 1.), 8.4.2. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapoljavanje osoba s invaliditetom-zbroj stupca 12.9. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 2.), 9. Podaci o ukupnom iznosu isplaenih neoporezivih primitaka-zbroj stupca 15.2. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VII.), 10. Podaci o naplaenoj kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje koja je nastala zbog nepravovremene uplate dospjele obveze-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom 5721 iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa (pod VIII.). (3) Stranica B Obrasca JOPPD sadri slijedee podatke: 1. OIB podnositelja izvjea, a u sluaju da su na stranici A za podnositelja izvjea upisane oznake 6, 7, 8, 9 ili 10 iz Priloga 1. Podnositelj izvjea tada se upisuje OIB obveznika plaanja (pod I.), 2. Oznaka izvjea-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod I. (pod II.), 3. Vrsta izvjea-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod II. (pod III.) 4. Redni broj stranice koji se sastoji od broja trenutne stranice i ukupnog broja stranica (__/__) (pod IV.), 5. Redni broj (pod 1.), 6. ifra opine/grada prebivalita, odnosno uobiajenog boravita. Za osobe koje nemaju prebivalite, odnosno uobiajeno boravite u Republici Hrvatskoj upisuju se prve dvije znamenke 99 te oznaka drave rezidentnosti prema popisu koji se objavljuje na internet stranici Porezne uprave Republike Hrvatske (pod 2.), 7. ifra opine/grada rada unosi se za sljedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0004, 0008, 0009, 0021-0029, 0031-0039, 5701-5799 te za stjecatelje neoporezivih primitaka iz lanka 13. stavka 2. i 12. ovoga Pravilnika to ih poslodavci isplauju svojim radnicima. Za ostale skupine stjecatelja primitka/osiguranika i stjecatelja neoporezivih primitaka/primitaka koji ne podlijeu obvezi poreza na dohodak upisuje se 00000 (pod 3.), 8. OIB stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 4.), 9. Ime i prezime stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 5.), 10. Oznaka stjecatelja primitka, odnosno osiguranika upisuju se oznake iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, ili se upisuje oznaka 0000 kada se isplauje neoporezivi primitak po osnovi kojeg se ne utvruje obveza doprinosa za obvezna osiguranja, osim kod iskazivanja prava, odnosno isplate neoporezivog primitka po osnovi toga prava kada se upisuje oznaka koritenja prava, a koju poslodavac prikazuje samo ukoliko takvo pravo utjee na ukupan fond radnih sati u jednom mjesecu osiguranja (pod 6.1.), 11. Oznaka primitka/obveze doprinosa upisuju se oznake iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa, ili se upisuje oznaka 0000 kada se isplauje neoporezivi primitak koji ne podlijee obvezi doprinosa za obvezna osiguranja i/ili kada izvjee o koritenju

40 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno osoba koja je obveznik doprinosa, te obveznik obraunavanja i obveznik plaanja doprinosa sukladno lanku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima (pod 6.2.), 12. Obveza dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja s poveanim trajanjem (pod 7.1.) upisuje se: 0 ukoliko podnositelj po osnovi isplaenog primitka/obraunane naknade ili osnovice za obraun doprinosa nema obvezu obrauna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja s poveanim trajanjem, 1 ukoliko podnositelj po osnovi isplaenog primitka/osnovice za obraun doprinosa ima obvezu obrauna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja s poveanim trajanjem kada se 12 mjeseci rauna kao 14 mjeseci, 2 ukoliko podnositelj po osnovi isplaenog primitka/osnovice za obraun doprinosa ima obvezu obrauna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja s poveanim trajanjem kada se 12 mjeseci rauna kao 15 mjeseci, 3 ukoliko podnositelj po osnovi isplaenog primitka/osnovice za obraun doprinosa ima obvezu obrauna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja s poveanim trajanjem kada se 12 mjeseci rauna kao 16 mjeseci, 4 ukoliko podnositelj po osnovi isplaenog primitka/osnovice za obraun doprinosa ima obvezu obrauna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja s poveanim trajanjem kada se 12 mjeseci rauna kao 18 mjeseci, 13. Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom (pod 7.2.) upisuje se: 0 ukoliko podnositelj nije obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom, 1 ukoliko je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,1% 2 ukoliko je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,2%, 14. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u obveznom osiguranju po istoj osnovi (pod 8.) upisuje se: 0 ukoliko po osnovi isplaenog primitka/obraunane naknade ili osnovice za obraun doprinosa ne postoji obveza prethodnog obveznog osiguranja ili utvrivanja prava po toj osnovi, 1 ukoliko je to prvi mjesec obveznog osiguranja/koritenja prava po osnovi za koju je izvren obraun, 2 ukoliko je to zadnji mjesec obveznog osiguranja/koritenja prava po osnovi za koju je izvren obraun, 3 ukoliko su to ostali mjeseci unutar obveznog osiguranja/koritenja prava po osnovi za koju je izvren obraun, 4 ukoliko obvezno osiguranje/koritenje prava po osnovi za koju je izvren obraun poinje i zavrava unutar jednog (izvjetajnog) mjeseca, 5 ukoliko je obveza doprinosa nastala nakon prestanka obveznog osiguranja i ne odnosi se na odreeni mjesec proveden u tom osiguranju. Oznake od 1 do 5 unose se za sve skupine stjecatelja primitka/osiguranika za koje se pod razdoblje za koje se obraunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za koje se primitak isplauje (pod 10.1. i 10.2.) upisuje mjesec dana ili krae od mjesec dana, odnosno vie od mjesec dana ako se isplauju zaostale plae i mirovine, te za ostale primitke od nesamostalnog rada iz lanka 22. stavka 3. Zakona o doprinosima, 15. Oznaka punog, nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena (pod 9.) upisuje se: 0 ukoliko ne postoji radno vrijeme, 1 ukoliko je osiguranik prijavljen na puno radno vrijeme, 2 ukoliko je osiguranik prijavljen na nepuno radno vrijeme, 3 za osobe koje rade s polovicom punog radnog vremena. Oznake od 1 do 3 unose se za sljedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019; 0021-0029; 0031-0039; 5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika, 16. Broj sati rada (pod 10.) upisuje se broj obraunanih sati rada za isplatu plae, za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019, 0021-0029, 0031-0039, 5701-5799, a kada izvjee o koritenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno osoba koja je obveznik doprinosa, te obveznik obraunavanja i obveznik plaanja doprinosa sukladno lanku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima upisuje se broj obraunanih sati rada za vrijeme koritenja prava. Oznaka 0 upisuje se za sve ostale skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika. Kod isplate zaostale plae ne upisuje se broj sati rada za mjesece za koje se plaa isplauje ako je isti iskazan u ranijim razdobljima kod podnoenja izvjea za obraunane doprinose za obvezna osiguranja po osnovi plae. Obraunani sati rada za pojedini mjesec iskazuju se samo jednom, kod isplate redovne plae odnosno obrauna obveznih doprinosa, a kod svih ostalih isplata u tijeku jednog mjeseca (za ostale primitke koji se isplauju uz plau, za isplatu odreenog primitka u naravi i drugo) ne upisuje se broj sati rada, odnosno upisuje se 0, 17. Razdoblje za koje se obraunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za koje se primitak isplauje odnosno u kojem se isplauje (pod 10.1. i 10.2.). Razdoblje moe biti: 1. mjesec dana ili krae od mjesec dana ako u jednom mjesecu poinje i/ili zavrava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja, to se upisuje u formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG. i to osobito: 1.1. kada se isplauje primitak od kojeg se utvruje dohodak od nesamostalnog rada ili kada se obveza doprinosa obraunava po osnovi plae ili mirovine ako nema isplate primitka, za sljedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0299 (osim 0201) i 5403, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu poinje i/ili zavrava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja) za koji se primitak isplauje/obveza doprinosa obraunava i uplauje, 1.2. kada se obveza doprinosa obraunava prema propisanoj mjesenoj osnovici za odreeni mjesec ili dio mjeseca, za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5001-5009, 5101-5199, 5201-5299, 5301-5399, 5401-5499 (osim 5403), 5601-5699 i 5701-5799, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu poinje i/ili zavrava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja) za koji se obveza doprinosa obraunava i uplauje, 1.3. kada se isplauju primici na koje se ne plaa porez na dohodak, primici koji se ne smatraju dohotkom odnosno primici koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije ako po osnovi istih ne postoji ni obveza doprinosa, te se iskazuje mjesec u kojem je primitak stvarno isplaen, 1.4. kada se na isti dan i na isti nain isplauje oporezivi i neoporezivi dio primitka od nesamostalnog rada ili neoporezivi i oporezivi primitak od nesamostalnog rada ili neoporezivi primitak po osnovi kojeg se obraunavaju doprinosi za obvezna

41 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

osiguranja, isti se mogu iskazati u istom retku, te se iskazuje mjesec na koji se odnosi obveza doprinosa odnosno mjesec u kojem je primitak isplaen ako nema obveze doprinosa, 1.5. kada tijelo javne vlasti isplauje naknadu prema posebnom propisu koja ne podlijee obvezi poreza na dohodak niti obvezi doprinosa, odnosno kada to tijelo priznaje odreena prava iz osiguranja prema posebnim propisima po osnovi kojih ne postoji obveza isplate naknade odnosno ne postoji obveza obrauna doprinosa, a istovremeno poslodavac za vrijeme priznavanja toga prava nema obvezu isplate plae/obrauna obveze doprinosa, te kada poslodavac, odnosno druga osoba isplauje naknadu plae na teret sredstava tijela javne vlasti ili na teret dravnog prorauna, iskazuje se mjesec ili dio mjeseca na koji se naknada odnosi odnosno za koje se pravo iz osiguranja priznaje, 1.6. kada poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa nema obvezu isplate plae/obrauna doprinosa iz razloga to radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa i odnosa koji su izjednaeni sa radnim odnosom prema posebnom propisu koristi odreeno pravo iz osiguranja po osnovi kojeg nadleno tijelo javne vlasti isplauje naknadu plae i/ili obavlja obraun doprinosa za sta osiguranja za vrijeme koritenja toga prava, iskazuje se mjesec koritenja prava, 1.7. kada osiguranik tijekom mjeseca kod istog poslodavca obavlja poslove zanimanja za koje se sta mirovinskog osiguranja rauna s poveanim trajanjem i poslove zanimanja za koje se sta mirovinskog osiguranja ne rauna s poveanim trajanjem, iskazuje se mjesec dana ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu poinje i/ili zavrava razdoblje osiguranja po osnovi rada za tog poslodavca) za koji se primitak isplauje/obveza doprinosa obraunava i uplauje, pri emu se zasebno iskazuju podaci koji se odnose na sta mirovinskog osiguranja s poveanim trajanjem, a zasebno podaci koji se odnose na sta mirovinskog osiguranja koji se ne rauna s poveanim trajanjem. Ako unutar istog mjeseca postoji vie takvih razdoblja, podaci se iskazuju u zbirnom iznosu za ona razdoblja unutar tog mjeseca za koja je obraunata istovrsna obveza doprinosa. 2. vie mjeseci, a manje od godinu dana (kalendarske godine), u formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG., moe se upisati: 2.1. kada se isplauje dohodak od nesamostalnog rada za vie proteklih mjeseci iste kalendarske godine (zaostale plae i mirovine) za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0299 (osim 0201) i 5403, a za koje je ranije izvren mjeseni obraun i uplata doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima i isto je iskazano na izvjeima kada je dohodak trebao biti isplaen, tada se podatak iskazuje na nain da se u isti redak upisuje isplaeni ukupni primitak, izdatak za mirovinsko osiguranje iz primitka (pod uvjetom da je uplaen) i obraunan i uplaen porez na dohodak i prirez, a podatak o obraunanim i uplaenim doprinosima pod 12.1. do 12.9. se ne iskazuje, te se pod tokom 10.1. i 10.2. iskazuje stvarno razdoblje za koje je taj primitak isplaen-vie mjeseci iste kalendarske godine. Isplata primitka za prethodni mjesec za koji nije izvren obraun doprinosa i podneseno izvjee, iskazuje se u zasebnom retku, osim ako se radi o isplati mirovina, 2.2. kada se iskazuje isplata primitka ueniku ili studentu na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga te se pod razdoblje upisuje stvarno razdoblje rada koje moe biti i vie mjeseci ali iste kalendarske godine, 2.3. kada se iskazuje isplata primitaka izaslanim radnicima, koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukije ureeno, za vie proteklih mjeseci iste kalendarske godine (zaostale isplate), a za koje je ranije izvren mjeseni obraun i uplata doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima, te se pod razdoblje upisuje stvarno razdoblje za koje je taj primitak isplaen-vie mjeseci iste kalendarske godine, 3. te kalendarska godina to se upisuje u formatu od 01.01.GGGG. do 31.12.GGGG., i to: 3.1. kada se obveza doprinosa i poreza na dohodak obraunava prema ostalim primicima uz plau iz lanka 22. Zakona o doprinosima za slijedee skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019 i 0021-0029, kada se ti primici pripisuju godini, te se iskazuje godina za koju se primitak isplauje, odnosno godina kojoj se primitak pripisuje, 3.2. kada se iskazuju razlike na temelju godinjeg obrauna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od nesamostalnog rada (oznaka 0406 iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa), 3.3. kada se isplauje primitak od nesamostalnog rada koji se prema propisima o porezu na dohodak oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada, a prema propisima o doprinosima kao drugi dohodak, te kada se isplauje primitak od kojeg se utvruje dohodak od kapitala, imovinskih prava, osiguranja te drugi dohodak (skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 1001-1009, 2001-2009, 3001-3009 i 4001-4009), te se iskazuje godina u kojoj se primitak isplauje, 3.4. kada se iskazuju podaci o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje koja je naplaena zbog nepravovremene uplate dospjele obveze, pod oznakom 5721 iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa, te se iskazuje godina u kojoj su obraunani doprinosi po osnovi kojih su kamate uplaene, 18. Ukupni iznos oporezivog primitka (pod 11.), 19. Osnovica za obraun doprinosa (pod 12.). Kada je osnovica via od najvie mjesene ili najvie godinje osnovice za obraun doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, upisuje se stvarni iznos osnovice (ne upisuje se iznos najvie mjesene ili godinje osnovice), 20. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa (pod 12.1.), 21. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa, te podaci o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje koja je naplaena zbog nepravovremene uplate dospjele obveze (pod 12.2.), 22. Iznos obraunanih doprinosa za zdravstveno osiguranje primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa (pod 12.3.), 23. Iznos obraunanih doprinosa za zatitu zdravlja na radu primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa (pod 12.4.), 24. Iznos obraunanih doprinosa za zapoljavanje primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa (pod 12.5.), 25. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za sta osiguranja s poveanim trajanjem primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa. Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka 1, 2, 3

42 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

ili 4 pod 7.1. (pod 12.6.), 26. Iznos obraunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje za sta osiguranja s poveanim trajanjem primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa. Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka 1, 2, 3 ili 4 pod 7.1. (pod 12.7.), 27. Iznos obraunanog posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za osiguranike koji slubeno borave u inozemstvu odnosno posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za osiguranike koji borave na slubenom putu u inozemstvu i izaslane osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa (pod 12.8.), 28. Iznos obraunanog posebnog doprinosa za poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom primjenom propisane stope na osnovicu za obraun doprinosa. Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka 1 ili 2 pod 7.2. (pod 12.9.), 29. Izdatak upisuje se, ovisno o vrsti obrauna, iznos izdatka iz lanka 32. stavka 5. Zakona i lanka 46. stavka 5. ovoga Pravilnika ili iznos doprinosa iz osnovice kod isplate zaostale plae za mjesec dana rada za razdoblje koje je ranije od 1.1.2003. a za koju je prethodno izvren obraun i zadueni su doprinosi na minimalnu osnovicu i/ili dio doprinosa iz primitka a koji nije doprinos za mirovinsko osiguranje (pod 13.1.), 30. Izdatak uplaeni doprinos za mirovinsko osiguranje iz primitka (pod 13.2.), 31. Dohodak (pod 13.3.), 32. Osobni odbitak iz lanka 36. stavaka 1. i 2. Zakona (pod 13.4.), 33. Porezna osnovica (pod 13.5.), 34. Iznos obraunanog predujma poreza na dohodak (pod 14.1.). Kod obrauna predujma poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata upisuje se obraunani predujam poreza na dohodak umanjen za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata sukladno lanku 53. stavku 1. Zakona i lanku 61. stavku 15. ovoga Pravilnika, 35. Iznos obraunanog predujma prireza porezu na dohodak (pod 14.2.), 36. Oznaka neoporezivog primitka, odnosno primitka koji bi bio oporeziv porezom na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukije ureeno, iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom (pod 15.1.), 37. Iznos neoporezivog primitka, odnosno primitka koji bi bio oporeziv porezom na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukije ureeno (sa ukljuenim obveznim doprinosima iz osnovice) (pod 15.2.), 38. Oznaka naina isplate odnosno izvrenja obveze iz Priloga 5. Nain isplate/izvrenja obveze (pod 16.1.), 39. Iznos za isplatu-upisuje se iznos ukupnog primitka (oporezivog primitka iz toke 11. i/ili neoporezivog primitka iz toke 15.2.) umanjenog za iznos uplaenih doprinosa iz primitka, te uplaenog predujma poreza i prireza (pod 16.2.). 40. Ukupan iznos obraunanog primitka od nesamostalnog rada (redovna plaa) za izvjetajno razdoblje, neovisno da li je primitak isplaen ili ne. Upisuje se na nain propisan za broj sati rada iz toke 16. ovoga stavka, osim za oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik 5701-5799 (pod 17.). lanak 77.a (Brisan.) lanak 77.b (Brisan.) lanak 77.c (Brisan.) lanak 78. (1) Podaci o primicima po pojedinom stjecatelju primitka/osiguraniku na stranici B Obrasca JOPPD upisuju se pojedinano u svaki redak ovisno o kombinaciji oznake stjecatelja primitka/osiguranika i oznake primitka/obveze doprinosa. (2) Na stranici B Obrasca JOPPD obvezno se popunjavaju svi stupci u jednom retku sa odgovarajuim oznakama ili se upisuje 0, odnosno sa odgovarajuim iznosima ili se upisuje 0,00. (3) Podaci o neoporezivim primicima/primicima koji se ne smatraju dohotkom odnosno primicima koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukije ureeno, iskazuju se pojedinano prema oznaci iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, s tim da se na stranici B ne popunjavaju polja pod 3. (odnosno upisuje se 00000) osim kada se isplauju neoporezivi primici iz lanka 13. stavka 2. i 12. ovoga Pravilnika to ih poslodavci isplauju svojim radnicima, pod 6.1. i 6.2. upisuje se oznaka 0000, a od 7.1. do 14.2. upisuju se nule (oznaka 0 ili 0,00 ako se upisuje iznos) osim za polja 10.1. i 10.2. u kojima se upisuje razdoblje sukladno lanku 77. stavku 3. toki 17. ovoga Pravilnika. Kada tijelo javne vlasti ima obvezu isplate naknade neposredno osiguraniku, pod 15.1 upisuje se oznaka koja oznaava naknadu plae, a pod 15.2. upisuje se iznos naknade plae. To isto upisuje i poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa kada ima obvezu isplate naknade plae koja se isplauje na teret sredstava tijela javne vlasti ili na teret dravnog prorauna. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka ukoliko se fizikoj osobi isti dan i na isti nain isplauje oporezivi i neoporezivi primitak ili primitak koji je vii od propisanog neoporezivog dijela (oporezivi i neoporezivi dio), a za taj neoporezivi primitak postoji mjesena obveza dostavljanja podataka na Obrascu JOPPD sukladno lanku 76. stavku 7. ovoga Pravilnika ili ako se po osnovi neoporezivog primitka obraunavaju i plaaju doprinosi, tada se isti mogu iskazati u istom retku, te se u tom sluaju izvjee dostavlja u rokovima iz lanka 76. ovoga Pravilnika propisanim za oporezivi dio primitka, odnosno na dan obrauna i uplate doprinosa. (5) Ukoliko nakon podnoenja podataka na Obrascu JOPPD i urednog zaprimanja Obrasca JOPPD obveznik podnoenja utvrdi da su svi ili neki podaci iz podnijetog obrasca netoni, ispravak obavlja podnoenjem novog Obrasca JOPPD i to s oznakom vrste izvjea 2. Dnevno se moe podnijeti samo jedan obrazac s oznakom 2 za istu oznaku izvjea.

43 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

(6) Odbijanje zaprimanja izvornog Obrasca JOPPD uslijed logikih, matematikih i formalnih nedostataka ne smatra se razlogom za podnoenje ispravka izvornog Obrasca JOPPD iz stavka 5. ovog lanka, ve je potrebno ponovno dostaviti izvorno izvjee koje e biti zaprimljeno tek ako zadovolji sve propisane uvjete. (7) Podatke iskazane na stranici A izvornog Obrasca JOPPD nije mogue mijenjati odnosno nadopunjavati. (8) Ispravljanje podataka iskazanih na stranici B obavlja se na sljedei nain: 1. na stranici A: 1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvjea Obrasca JOPPD kao i u izvornom Obrascu JOPPD, 1.2. pod II. upisuje se oznaka 2, 1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, 1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se mijenjaju podaci, 1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinanih obrauna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja ispravak, 1.6. pod V., VI. i VII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B obrasca kojim se obavlja ispravak, kako je opisano lankom 77. stavkom 2. ovoga Pravilnika, 2. na stranici B: 2.1. pod I., II. i 1. obvezno se upisuju podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, 2.2. pod III. unosi se oznaka 2, 2.3. pod IV. obvezno se upisuje podatak kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika, 2.4. pod 4. i 5. obvezno se upisuju podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, 2.5. Pod ostalim podacima popunjavaju se svi ostali stupci odgovarajueg retka koji se mijenja, kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika, ovisno o vrsti obrauna i to sa svim podacima koji su trebali biti upisani na izvornom izvjeu da nisu nastupile okolnosti zbog kojih se ispravak obavlja. (9) Kada se ispravljeno izvjee podnosi radi ispravka (zamjene) podataka o opim podacima (OIB, ime i prezime) za dva ili vie stjecatelja primitka/osiguranika odnosno kada se ispravak podnosi zbog zamjene podatka o dva ili vie primitka i/ili osnovice za obraun doprinosa za istog stjecatelja primitka/osiguranika, redni broj i opi podaci o stjecatelju primitka/osiguraniku moraju biti istovjetni izvornom izvjeu, a pod ostalim podacima upisuju se ispravljeni podaci prema pripadnosti svakom od stjecatelja primitka/osiguranika odnosno pripadnosti razdoblju. (10) Dopunom Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3 mogu se nadopunjavati podaci o stjecateljima primitka/osiguranicima koji nisu bili iskazani na izvornom izvjeu iako je za iste danom podnoenja izvornog izvjea nastupila obveza izvjeivanja te podaci o stjecatelju primitka/osiguraniku kojemu je na izvornom izvjeu bio unesen pogrean OIB. Dnevno se moe podnijeti samo jedno izvjee sa oznakom vrste izvjea 3 za istu oznaku izvjea. (11) Dopuna Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3 obavlja se na sljedei nain: 1. na stranici A: 1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvjea Obrasca JOPPD kao i u izvornom izvjeu, 1.2. pod II. upisuje se oznaka 3, 1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom izvjeu, 1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se dopunjuju podaci, 1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinanih obrauna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja dopuna, 1.6. pod V., VI. i VII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B kako je opisano lankom 77. stavkom 2. ovoga Pravilnika, 2. na stranici B: 2.1. pod I. i II. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom izvjeu, pod III. unosi se oznaka 3, a pod IV. upisuje se podatak kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika, 2.2. pod 1. upisuje se sljedei slobodni redni broj sa izvornog izvjea, 2.3. pod ostalim podacima upisuju se podaci za one stjecatelje primitka/osiguranike iji podaci nisu bili iskazani na izvornom izvjeu na nain kako je opisano lankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika. (12) Podaci o OIB-u podnositelja, OIB-u obveznika plaanja, OIB-u stjecatelja/osiguranika, oznaci izvjea, rednom broju na stranici B Obrasca JOPPD, ne smiju se ispravljati ili mijenjati. Podaci o iznosu obraunanog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje ne smiju se mijenjati na nii iznos od iznosa iskazanoga na izvornom Obrascu JOPPD ukoliko je osobni raun u obveznom mirovinskom fondu zatvoren. (13) Ako je na ve podnijetom Obrascu JOPPD pogreno upisan podatak o OIB-u podnositelja i/ili OIB-u obveznika plaanja, podnosi se Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvjea 2 pod pogrenim OIB-om s istom oznakom izvornog Obrasca, pod III. i IV. stranice A upisuju se istovjetni podaci kao i na izvornom obrascu, pod V., VI. i VII. stranice A ne upisuje se nita, a na stranici B upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, osim podataka od 11. do 17. koji se popunjavaju s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00). Nakon toga podnosi se Obrazac JOPPD s istom oznakom izvjea koje je podneseno pod pogrenim OIB-om, ispravnim OIB-om podnositelja i svim ostalim podacima. Ukoliko je ve podneseno izvjee pod ispravnim OIB-om s istom oznakom izvjea podaci koji su bili iskazani pod pogrenim OIB-om podnositelja i/ili OIB-om obveznika plaanja nadopunit e se na ve podneseni Obrazac JOPPD putem Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3. (14) Ako se za nekog stjecatelja primitka/osiguranika u cijelosti briu podaci iz izvornog Obrasca JOPPD, tada se za njega u ispravljenom obrascu JOPPD s oznakom vrste izvjea 2 upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca, a podaci od 11. do 17. popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00). (15) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom obrascu bio unesen pogrean OIB, podnosi se: Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvjea 2 na kojem se upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca za tog stjecatelja primitka/osiguranika, a podaci od 11. do 17. popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00). dopuna izvornog Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3 s upisanim tonim OIB-om tog stjecatelja primitka/osiguranika i svim ostalim podacima za tog stjecatelja primitka/osiguranika koji su trebali biti iskazani na izvornom obrascu. (16) Osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvruju dobit te tu djelatnost obavljaju u supoduzetnitvu, izvjee na Obrascu JOPPD sastavljaju i podnose Poreznoj upravi za svakog supoduzetnika. (17) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona, prilikom iskazivanja podataka o iznosu

44 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

isplaenih neoporezivih primitaka za njih osobno, koriste istovrsne oznake iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, kao to je predvieno za radnike. (18) U sluaju kada se dostavlja izvjee na Obrascu JOPPD za vie od 3 porezna obveznika odnosno fizike osobe i/ili kada je podnositelj izvjea korisnik sustava elektronikog servisa Porezne uprave ePorezna, isplatitelj odnosno podnositelj izvjea obvezno podnosi podatke iz Obrasca JOPPD elektronikim putem u okviru sustava ePorezna na nain propisan posebnim propisima, te tehnikim i ostalim uputama. (19) Obrazac JOPPD koji se ne podnosi elektronikim putem u okviru sustava ePorezna dostavlja se nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema sjeditu, odnosno prebivalitu ili uobiajenom boravitu isplatitelja, odnosno prema prebivalitu ili uobiajenom boravitu poreznog obveznika ako je sam obveznik dostavljanja Obrasca JOPPD. Obrazac JOPPD moe se dostaviti ispisan putem raunala, uz uvjet da sadrajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom. (20) Obrazac JOPPD potpisuje ovlatena osoba podnositelja izvjea, koja peatom i potpisom ili naprednim elektronikim potpisom jami za istinitost i tonost iskazanih podataka. (21) U sluaju vie ispravaka odnosno dopuna izvornog Obrasca JOPPD koji je podnesen u okviru sustava ePorezna obraunskom prijavom, u smislu odredaba Opeg poreznog zakona, smatra se Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvjea 1 u kojem su generirani svi podaci iskazani na izvornom Obrascu JOPPD te svi naknadni ispravci i dopune koji su uredno zaprimljeni i obraeni u informacijskom sustavu Porezne uprave. (22) Podaci o isplaenim primicima, obraunanim i uplaenim doprinosima za obvezna osiguranja te obraunanom porezu na dohodak i prirezu dostavljaju se Poreznoj upravi za potrebe registra poreznih obveznika te ostalih potreba Porezne uprave kao i za potrebe Sredinjeg registra osiguranika. (23) Za sve uplate koje nisu vezane uz Oznaku izvjea pod I. Obrasca JOPPD, podnositelj izvjea, odnosno isplatitelj obvezan je na nain iz stavka 18. i 19. ovoga lanka podnijeti specifikaciju rasporeda uplata. (24) Izvjee o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan______ -Obrazac JOPPD te prilozi 1. Podnositelj izvjea, 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, 3. Primici/obveze doprinosa, 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, 5. Nain isplate/izvrenja obveze, sastavni su dio ovoga Pravilnika. 8. Potvrda o isplaenom primitku, dohotku i uplaenom porezu i prirezu po odbitku lanak 79. (1) Na kraju godine odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvruje dohodak od imovinskih prava iz lanka 27. stavka 4. Zakona, dohodak od kapitala iz lanka 30. Zakona, dohodak od osiguranja iz lanka 31. Zakona i drugi dohodak iz lanka 32. Zakona, obvezan je poreznim obveznicima dati potvrde o visini pojedinanih i ukupnih godinjih primitaka po izvorima dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu izdatka po osnovi uplaenog obveznog doprinosa iz primitka prema posebnim propisima, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu obustavljenih i uplaenih obveznih doprinosa iz primitka, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu neto isplate. (2) Porezni obveznik je obvezan isplatitelju primitaka od kojih se utvruje dohodak i na koji se plaa porez na dohodak po odbitku, dati podatke potrebne za toan obraun i uplatu poreza, i to ime i prezime, osobni identifikacijski broj graana ili osobni identifikacijski broj, adresu prebivalita ili uobiajenog boravita te broj irorauna odnosno ostalih rauna kod banke. (3) Isplatitelj moe izvriti isplatu primitaka od kojih se utvruje dohodak i na koji se plaa porez na dohodak po odbitku tek nakon to mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Obrazac Potvrda o isplaenom primitku, dohotku, uplaenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak u _____ godini, sastavni je dio ovoga Pravilnika. XIV. OBVEZE PRI ISPLATAMA PRIMITAKA NEREZIDENTIMA lanak 80. (1) Tuzemni isplatitelj primitaka obvezan je nerezidentima pri svakoj isplati primitaka od kojih se utvruje dohodak prema lanku 5. Zakona, obraunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona, ako ti nerezidenti imaju prebivalite ili uobiajeno boravite u dravama s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, ispostava Porezne uprave mjesno nadlena prema sjeditu isplatitelja na zahtjev nerezidenta izdaje potvrdu o porezu na dohodak plaenom u Republici Hrvatskoj. (3) Tuzemni isplatitelj primitaka od kojih se utvruje dohodak prema lanku 5. Zakona, nerezidentima koji su rezidenti drava s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obraunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na nain odreen ugovorom i tuzemnim Zakonom. (4) Ako Republika Hrvatska ima s dravom iji je porezni obveznik rezident, sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat e se na nain propisan stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga lanka. (5) Prava iz Ugovora ostvaruju se na temelju obrazaca, ovisno o vrsti isplate: 1. Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat vie plaenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu Republike Hrvatske i ----------, 2. Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat vie plaenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu Republike Hrvatske i ----------, 3. Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat vie plaenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu Republike Hrvatske i ----------, 4. Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat vie plaenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu Republike Hrvatske i ----------. (6) Za primjenu odredbi iz Ugovora, obrazac Zahtjev treba biti ovjeren od nadlenog inozemnog tijela. Ovjereni zahtjev se

45 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

podnosi za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o uestalim mjesenim isplatama, ovjereni se zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih est (6) mjeseci. (7) Obrasci iz stavka 5. ovoga lanka sastoje se iz etiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajui obrazac podnositelj zahtjeva nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu drave iji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloenim ispravama i drugo, podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju primitka. Tuzemni isplatitelj pri isplati primitka jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadrava za svoje potrebe. (8) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu raspolae ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz stavka 5. ovoga lanka, primijenit e odgovarajue odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. (9) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu ne raspolae ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz stavka 5. ovoga lanka, obvezan je prilikom isplate primitka primijeniti odredbe tuzemnog zakona. (10) U sluaju iz stavka 9. ovoga lanka nerezident moe u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je primitak isplaen, dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Podrunom uredu Zagreb, ovjerovljeni obrazac Zahtjeva radi povrata vie plaenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaen. (11) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Podruni ured Zagreb, nadlean je i za voenje evidencije o postupanju po zahtjevima u sluajevima iz stavka 8. ovoga lanka. (12) Obrasci zahtjeva iz stavka 5. ovoga lanka sastavni su dio ovoga Pravilnika. XV. GODINJI OBRAUN POREZA 1. Utvrivanje godinjeg poreza i prireza lanak 81. (1) Porez na dohodak obraunava se godinje, a na temelju dohotka za koji se podnosi godinja porezna prijava. Godinji nain obrauna poreza na dohodak primjenjuje se i za kraa porezna razdoblja, a prema lanku 7. stavku 2. Zakona. (2) Ako tijekom kalendarske godine rezident postane nerezident ili nerezident postane rezident, porezni obveznik obvezan je u prilogu godinje porezne prijave dati podatke o pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja izrauje se jedan godinji obraun. (3) Prema lanku 37. stavku 3. Zakona, godinji porez na dohodak utvruje se prema poreznoj osnovici iz lanka 6. Zakona, a od utvrenoga godinjeg poreza odbija se iznos plaenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima iz lanka 5. Zakona te utvruje razlika za uplatu ili povrat poreza. (4) Od utvrenoga godinjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak odbijaju se tijekom poreznog razdoblja, za koje se podnosi godinja porezna prijava, uplaeni predujmovi poreza po osnovi: 1. dohotka od nesamostalnog rada iz lanka 13. Zakona, 2. dohotka od samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona odnosno dohotka koji se utvruje na nain propisan za samostalne djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona, osim dohotka koji se paualno oporezuje prema lanku 44. Zakona, 3. dohotka od imovine i imovinskih prava iz lanka 27. Zakona, osim dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se porez na dohodak plaa u paualnom iznosu prema lanku 44. Zakona, 4. dohotka od kapitala iz lanka 30., 5. dohotka od osiguranja iz lanka 31. Zakona, 6. drugog dohotka iz lanka 32. Zakona, osim drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa iz lanka 33. Zakona, 7. plaeni porezi u inozemstvu koji se mogu uraunati prema lanku 82. ovoga Pravilnika. (5) Ako nakon odbitka plaenih predujmova poreza na dohodak i prireza iz stavka 4. ovoga lanka preostane razlika poreza za uplatu, porezni je obveznik tu razliku obvezan platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave rjeenja o utvrenom godinjem porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak. (6) Ako nakon odbitka plaenih predujmova poreza na dohodak i prireza od utvrene godinje obveze toga poreza i prireza preostane razlika vie plaenog poreza i prireza, iznos vie plaenog poreza i prireza koristit e se za izmirivanje poreznih obveza tekueg razdoblja, osim ako porezni obveznik ne zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u roku 15 dana od dana dostave rjeenja o utvrenom porezu. Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekueg razdoblja, odnosno povrat, izvrit e se samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele, a neplaene druge poreze ili druga javna davanja (lanak 113. stavak 6. Opeg poreznog zakona). (7) Iznimno od stavka 6. ovoga lanka, preplaeni porez po odbitku vraa se poreznom obvezniku bez posebnog zahtjeva, pod uvjetima iz lanka 113. stavka 6. Opeg poreznog zakona. 1.1. Utvrivanje godinjeg dohotka od nesamostalnog rada lana posade broda u meunarodnoj plovidbi lanak 81.a (1) Ako je lan posade broda u meunarodnoj plovidbi koji je rezident, ispunio, u skladu s posebnim zakonom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili vie od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, primici koje je ostvario za rad na brodu u meunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne podlijeu godinjem obraunavanju poreza na dohodak. Ako porezni obveznik rezident kao lan posade broda u meunarodnoj plovidbi nije ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili vie od 183 dana u tekuem i u prethodnom poreznom razdoblju (za dane koji u prethodnom obraunu nisu uraunati u 183 dana), primici za rad ostvareni na brodu u meunarodnoj plovidbi u tekuem poreznom razdoblju podlijeu godinjem obraunu poreza na dohodak. (2) Ukupan broj dana iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se prema evidenciji luke kapetanije i to na nain: 1. stvarni broj dana plovidbe u poreznom razdoblju, koji se moe poveati za:

46 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

2. dane plovidbe, dane za putovanje prema toki 3. ovoga stavka ili stavka 3. ovoga lanka, dane provedene na strunoj izobrazbi u inozemstvu prema toki 4. ovoga stavka i dane lijeenja zbog bolesti ili povrede prema toki 5. ovoga stavka koje lan posade broda u meunarodnoj plovidbi nije u prethodnoj godini uraunao u 183 dana, 3. dodatne dane za putovanje i to: 3.1. jedan (1) dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u sluaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u upaniji prebivalita odnosno uobiajenog boravita lana posade broda, 3.2. dva (2) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u sluaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan upanije prebivalita odnosno uobiajenog boravita lana posade broda, 3.3. etiri (4) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u sluaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske, 4. stvarne dane provedene na strunoj izobrazbi u inozemstvu prema potvrdi ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pruanje strune izobrazbe ili poslodavca koji je izobrazbu obavio, 5. stvarne dane lijeenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja prema potvrdi lijenike ustanove odnosno lijenika privatne prakse. (3) lan posade broda u meunarodnoj plovidbi moe ukupan broj dana, umjesto dodatnih dana putovanja iz stavka 2. toke 3. ovoga lanka, poveati, u skladu s posebnim zakonom i prema evidenciji luke kapetanije, za dane provedene na putu od mjesta prebivalita odnosno uobiajenog boravita do mjesta ukrcaja na brod i dane potrebne za povratno putovanje, ako lukoj kapetaniji dostavi izvorne raune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog domaeg ili meunarodnog prometa u skladu sa lankom 14. stavkom 1. ovoga Pravilnika i posebnim propisima. Ako je na putu za ukrcaj odnosno na putu nakon iskrcaja do mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita, lan posade broda u meunarodnoj plovidbi koristio privatni automobil, priznaje se jedan (1) dan za put na ukrcaj i jedan (1) dan za put do mjesta njegovog prebivalita ili uobiajenog boravita. (4) Ako je stvarni broj dana plovidbe iz stavka 2. toke 1. ovoga lanka te broj dodatnih dana iz stavka 2. toaka 3., 4. i 5. ovoga lanka u poreznom razdoblju 183 dana ili vie od 183 dana tada se razlika dana iznad 183 dana moe prenijeti u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za koju je utvren ukupan broj dana plovidbe zbog utvrivanja poreznog statusa u slijedeem poreznom razdoblju. Porezni status utvruje se temeljem podataka o broju dana iz Potvrde o danima u meunarodnoj plovidbi Obrasca DPOM iskazanih u stupcu 8 pod 6. (5) U skladu sa stavcima 1. 4. ovoga lanka i posebnim zakonom, za svrhe utvrivanja ukupnog broja dana plovidbe, luke kapetanije obvezne su Poreznoj upravi i lanu posade broda u meunarodnoj plovidbi dostaviti, najkasnije do 31. sijenja tekue za prethodnu godinu, Potvrdu o danima u meunarodnoj plovidbi Obrazac DPOM, koja sadri sljedee podatke: 1. opi podaci o lukoj kapetaniji: naziv i adresa sjedita (pod I.) 2. opi podaci o lanu posade broda u meunarodnoj plovidbi: ime i prezime, adresa prebivalita ili uobiajenog boravita, osobni identifikacijski broj graana (pod II.), 3. podaci o danima plovidbe u godini za koju se utvruje obveza plaanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili osloboenje od plaanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak (pod III.). (6) Pod tokom III. Potvrde o danima u meunarodnoj plovidbi Obrasca DPOM iz stavka 5. ovoga lanka unose se sljedei podaci: 1. Podaci o danima plovidbe (pod 1) i to: 1.1. donos dana iz prethodnog razdoblja (pod r. br. 4. stupac 2 i stupac 8). Upisuje se broj dana za prijenos iskazan u Obrascu DPOM prethodne godine, 1.2. broj dana plovidbe u tekuem poreznom razdoblju (pod r. br. 5. stupac 2) kao zbroj dana iz stupca 2 r. br. 5.1. do 5.4., 1.3. pod r. br. 5.1. do 5.4. stupac 1 upisuje se razdoblje plovidbe na brodu u meunarodnoj plovidbi: upisuje se nadnevak ukrcaja (od) i nadnevak iskrcaja (do). Ako se radi o ukrcaju koji je zapoeo prethodne godine kao poetak se upisuje 1. sijenja tekue godine, a ako ukrcaj nije zavren u istoj godini tada se kao iskrcaj upisuje 31. prosinca tekue godine. U stupcu 2 pod r. br. 5.1. do 5.4. upisuje se broj dana plovidbe u iskazanim razdobljima, 1.4. pod r. br. 6 stupac 8 upisuje se ukupan broj dana u tekuem razdoblju zbog utvrivanja poreznog statusa tekueg razdoblja i to u stupcu 8 zbroj dana iz prethodnog (pod r. br. 4) i tekueg razdoblja (pod r. br. 5.), 1.5. pod r. br. 7. stupac 2 upisuje se razlika izmeu broja dana iskazanih pod r.br. 5 stupac 8 i brojke 183 odnosno 0, ako je razlika 0 ili negativan broj, 2. dodatni dani (pod 2.) i to: 2.1. dani za putovanje (pod 2.1. stupac 3). Upisuje se broj dodatnih dana iz stavka 2. toke 3. ili stavka 3. ovoga lanka, a u svezi svakog pojedinog razdoblja plovidbe iskazanog u stupcu 1 pod r. br. 5., 2.2. dani provedeni na strunoj izobrazbi u inozemstvu prema stavku 2. toki 4. ovoga lanka (pod 2.2. stupci 4 i 5): 2.2.2. razdoblje poetka izobrazbe (od) i zavretka izobrazbe (do) stupac 4, 2.2.3. broj dana izobrazbe koji se dodatno priznaju (stupac 5), 2.3. dani lijeenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja iz stavka 2. toke 5. ovoga lanka (pod 2.3. stupci 6 i 7): 2.3.1. razdoblje poetka lijeenja (od) i zavretka lijeenja (do) stupac 6, 2.3.2. broj dana lijeenja koji se dodatno priznaju (stupac 7). (7) Za svrhe utvrivanja pomorskog dodatka iz lanka 13. stavka 2. toke 18. ovoga Pravilnika i dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi rada na brodu u meunarodnoj plovidbi, lan posade broda u meunarodnoj plovidbi obvezan je popuniti i godinjoj poreznoj prijavi priloiti Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada Obrazac EPOM. (8) Evidencija o primicima od nesamostalnog rada Obrazac EPOM iz stavka 7. ovoga lanka sadri sljedee podatke: 1. opi podaci o lanu posade broda u meunarodnoj plovidbi: ime i prezime, adresa prebivalita ili uobiajenog boravita, osobni identifikacijski broj graana (pod I.), 2. izraun pomorskog dodatka u godini za koju se utvruje obveza plaanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili osloboenje od plaanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak (pod II.):

47 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

2.1. redni broj (stupac 1), 2.2. broj dana u plovidbi odnosno na brodu (stupac 2). Podatak se upisuje iz stupca 2 pod r. br. 5 Obrasca DPOM (broj dana plovidbe u tekuem razdoblju), 2.3. iznos pomorskog dodatka po danu plovidbe iz lanka 13. stavak 2. toke 18. ovoga Pravilnika (u kunama i lipama) stupac 3, 2.4. ukupni iznos pomorskog dodatka koji se iskazuje kao umnoak broja dana u plovidbi odnosno na brodu iz stupca 2 i iznosa pomorskog dodatka po danu plovidbe iz stupca 3 stupac 4, 2.5. ukupni iznos pomorskog dodatka, 3. izraun dohotka od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u meunarodnoj plovidbi (pod III.): 3.1. ukupni primici od nesamostalnog rada (plaa) pod r. br. 1, 3.2. ukupni pomorski dodatak pod r. br. 2, 3.3. primici od nesamostalnog rada umanjeni za ukupni iznos pomorskog dodatka (r. br. 1. r. br. 2.) pod r. br. 3, 3.4. izdaci za doprinose za obvezna osiguranja pod r. br. 4, 3.5. dohodak od nesamostalnog rada (r.br. 3. r. br. 4.) pod r. br. 5, 4. prilozi (pod IV.) upisuju se prilozi na temelju kojih je popunjen Obrazac EPOM i koji se obvezno prilau uz godinju poreznu prijavu, a osobito: potvrda o isplaenim primicima od nesamostalnog rada lana posade broda u meunarodnoj plovidbi iz lanka 65.a ovoga Pravilnika, potvrda o ukupno isplaenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu lana posade broda u meunarodnoj plovidbi koji nije u vlasnitvu tuzemne osobe, potvrda luke kapetanije o danima u meunarodnoj plovidbi Obrazac DPOM. (9) Potvrda luke kapetanije o danima u meunarodnoj plovidbi Obrazac DPOM i Evidencija o primicima od nesamostalnog rada Obrazac EPOM, sastavni su dio ovoga Pravilnika. 2. Uraunavanje inozemnog poreza lanak 82. (1) U inozemstvu plaen porez iz dohotka rezidenta, koji prema tuzemnim propisima podlijee oporezivanju u tuzemstvu, uraunava se u tuzemni porez na dohodak, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili viestranim meudravnim ugovorima i sporazumima nije drukije odreeno (lanak 37. stavak 4. Zakona). (2) Porez plaen u inozemstvu moe se uraunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaenom porezu u inozemstvu ili na temelju potvrde za to ovlatene osobe o uplaenom porezu u inozemstvu. (3) Inozemni porez moe se uraunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to do visine obraunanog tuzemnog poreza na inozemni dohodak. (4) Iznosi dohotka i poreza plaenog u inozemstvu preraunavaju se u kune primjenom srednjeg teaja iz teajnice Hrvatske narodne banke na dan plaanja poreza. (5) Iznos do kojeg se inozemni porez moe uraunati u tuzemni utvruje se na sljedei nain: 1. iz razmjera iznosa ukupno obraunanoga tuzemnog godinjeg poreza na dohodak i iznosa ukupno u godinjoj poreznoj prijavi iskazanog godinjeg dohotka (prije dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plae novozaposlenih osoba, za iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnika zanimanja prema posebnim propisima, za iznos izdataka za istraivanje i razvoj i za preneseni gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, utvruje se prosjena porezna stopa, 2. primjenom prosjene porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se najvii iznos do kojega se moe uraunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaen manji iznos poreza od najvieg mogueg za uraunavanje, uraunava se stvarno plaeni porez. (6) Uraunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u godinjem obraunu poreza na temelju podnesene godinje porezne prijave. 2.a Uzimanje u obzir izuzetog dohotka (izuzimanje s progresijom) lanak 82.a (1) Dohodak rezidenta koji je prema meunarodnom ugovoru oporeziv samo u inozemstvu, a koji bi prema tuzemnim propisima podlijegao oporezivanju u tuzemstvu, ako je tako odreeno meunarodnim ugovorom, uzima se u obzir pri godinjem obraunu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak temeljem godinje porezne prijave koju rezident dobrovoljno podnese sukladno lanku 40. Zakona, odnosno ako sukladno lanku 39. stavku 5. Zakona uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskae i dohodak iz ostalih izvora iz lanka 5. Zakona. (2) Izuzimanje s progresijom iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se na slijedei nain: 1. iz razmjera iznosa ukupno obraunanoga tuzemnog godinjeg poreza na dohodak (prije popisanih umanjenja poreza) na ukupni godinji dohodak rezidenta (ukljuujui i dohodak iz stavka 1. ovoga lanka prethodno umanjenog za zakonom propisane obvezne doprinose u inozemstvu) i iznosa ukupno ostvarenog godinjeg dohotka (u tuzemstvu i inozemstvu), utvruje se prosjena porezna stopa, 2. prosjena porezna stopa iz toke 1. ovoga stavka primjenjuje se na ukupni godinji dohodak rezidenta umanjen za dohodak iz stavka 1. ovoga lanka i utvruje se godinja obveza poreza i prireza, odnosno razlika poreza i prireza za uplatu ili za povrat, pri emu se ne uraunava porez plaen u inozemstvu na dohodak iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Metodu uraunavanja iz lanka 82. ovoga Pravilnika rezident moe primijeniti za porez plaen u inozemstvu iz dohotka koji prema tuzemnim propisima podlijee oporezivanju u tuzemstvu, kada nije u primjeni meunarodni ugovor, odnosno kad prema ugovoru dohodak moe oporezivati zemlja izvora i zemlja rezidentnosti te je metoda uraunavanja utvrena tim ugovorom kao metoda za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, dok se metoda izuzimanja s progresijom iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuje kada prema ugovoru Hrvatska nema pravo oporezivanja ali je zemlji rezidentnosti dana mogunost primjene metode izuzimanja s progresijom pri obraunu tuzemnog poreza.

48 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

3. Porezne prijave 3.1. Prijava dohotka od zajednike djelatnosti lanak 83. (1) Nakon isteka kalendarske godine nositelj zajednike djelatnosti, odnosno zajednike imovine i imovinskih prava sastavlja prijavu dohotka od zajednike djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave nadlenoj prema svome prebivalitu ili uobiajenom boravitu u skladu s odredbama lanka 34. stavka 7. Zakona. (2) Prijava dohotka od zajednike djelatnosti podnosi se prije godinjih poreznih prijava iz lanaka 39. do 43. Zakona, a najkasnije do kraja sijenja tekue godine za proteklu godinu. (3) Prijava dohotka od zajednike djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka sadri sljedee podatke: 1. naziv i adresu sjedita zajednike djelatnosti, 2. ime i prezime, osobni identifikacijski broj graana ili osobni identifikacijski broj, mjesto prebivalita ili uobiajenog boravita i adresu nositelja zajednike djelatnosti, 3. ime i prezime, osobni identifikacijski broj graana, mjesto prebivalita ili uobiajenog boravita i adresu svakog supoduzetnika, 4. iznos zajednikog dohotka/gubitka utvrenog na temelju poslovnih knjiga za zajedniku djelatnost u skladu s odredbama lanaka 19. do 24. Zakona, prije dodatnog umanjenja dohotka prema lancima 56. i 57. Zakona ili za zajedniku imovinu i imovinska prava u skladu s odredbama lanka 27. Zakona, 5. iznos dodatnog umanjenja zajednikog dohotka ili uveanja gubitka za plae novozaposlenih osoba prema lanku 56. stavku 1. Zakona, 6. iznos dodatnog umanjenja zajednikog dohotka ili uveanja gubitka za iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnika zanimanja prema posebnim propisima, a prema lanku 56. stavku 6. Zakona, 7. iznos dodatnog umanjenja zajednikog dohotka ili uveanja gubitka za izdatke istraivanja i razvoja prema lanku 57. stavku 1. Zakona, 8. iznos dohotka/gubitka od zajednike djelatnosti nakon umanjenja prema lancima 56. i 57. Zakona, 9. raspodjelu zajednikog dohotka na supoduzetnike prema postotku udjela svakog supoduzetnika u zajednikom dohotku, iznosu udjela svakog supoduzetnika u zajednikom dohotku/gubitku, uveanja i umanjenja udjela u zajednikom dohotku prema lanku 49. stavcima 6. do 8. ovoga Pravilnika, ukupan iznos dijela zajednikog dohotka/gubitka koji pripada svakom supoduzetniku, te osobni identifikacijski broj graana svakog supoduzetnika, 10. popis priloga uz zajedniku poreznu prijavu. (4) Prijava dohotka od zajednike djelatnosti sadri i podatke o koritenju olakica, osloboenja i drugog, i to iznos: 1. porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije (lanak 22. stavak 1. toka 1. Zakona), 2. primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima po osnovi djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvruje na nain propisan za samostalnu djelatnost iz lanaka 19. do 24. Zakona (lanak 24. stavak 2. ovoga Pravilnika i lanak 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva), 3. neoporezivih primitaka po osnovi djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvruje na nain propisan za samostalnu djelatnost iz lanaka 19. do 24. Zakona (lanak 46. stavak 5. ovoga Pravilnika i lanak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva) za umjetniko djelo, (5) Poreznoj prijavi od zajednikog dohotka nositelj zajednike djelatnosti obvezno prilae i obraun zajednikog dohotka odnosno uinaka propisanih osloboenja i olakica. Obraun se sastavlja na nain da se iznos zajednikog dohotka iz stavka 3. toka 4. ovoga Pravilnika uvea za iznos iskoritenih olakica i osloboenja iz stavka 3. toaka 5. do 7. ovoga lanka i iz stavka 4. ovoga lanka. (6) Prijavi dohotka od zajednike djelatnosti treba priloiti: 1. ugovore i isprave o zajednikoj djelatnosti i odnosima izmeu supoduzetnika meusobno i zajednike djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni ve ne nalaze u nadlenoj ispostavi Porezne uprave, 2. ugovore i isprave o otuenju zajednike djelatnosti ili dijelova zajednike djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja, 3. pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajednike imovine i imovinskih prava), 4. preslik popisa dugotrajne imovine, 5. isprave na temelju kojih su koritene porezne olakice (ugovori i preslici naloga o primljenim iznosima), 6. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri emu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca. (7) Prijavu dohotka od zajednike djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajednike djelatnosti ako je za to ovlaten ugovorom ili drugim ispravama o zajednikoj djelatnosti. (8) Prijava dohotka od zajednike djelatnosti za ____ godinu Obrazac DOH Z, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 3.2. Godinja porezna prijava 3.2.1. Podnoenje godinje porezne prijave lanak 84. (1) Porez na dohodak utvruje se konano na temelju godinje porezne prijave koju je porezni obveznik duan podnijeti ispostavi Porezne uprave nadlenoj prema svome prebivalitu ili uobiajenom boravitu. Nerezidenti podnose godinju poreznu prijavu ispostavi podrunog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadlena prema sjeditu isplatitelja primitaka ili veeg dijela njegove imovine odnosno prema mjestu u kojem je preteno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak. (2) Godinja porezna prijava propisanog oblika i sadraja, prema lanku 42. stavku 2. Zakona, podnosi se do kraja veljae tekue godine za prethodnu godinu.

49 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

(3) Rezidenti podnose godinju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezidenti samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu. 3.2.2. Obvezno podnoenje godinje porezne prijave lanak 85. (1) Godinju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari: 1. dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona kod dva ili vie poslodavaca, isplatitelja plae i/ili mirovine istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja (lanak 39. stavak 1. toka 1. Zakona), i/ili 2. dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvruje i oporezuje na nain propisan za samostalne djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona (lanak 39. stavak 1. toka 2. Zakona), i/ili 3. dohodak iz lanka 39. stavka 1. Zakona koji rezident ostvari izravno iz inozemstva i/ili dohodak iz lanka 5. Zakona koji rezident ostvari izravno iz inozemstva pri emu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaeni i/ili su u tuzemstvu plaeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obraunao prema odredbama Zakona (lanak 39. stavak 2. Zakona), i/ili 4. dohodak iz lanka 5. Zakona za koji je Porezna uprava zatraila da porezni obveznik naknadno plati porez na dohodak, koji je, prema odredbama Zakona, bio obvezan platiti (lanak 39. stavak 3. Zakona), i/ili 5. dohodak iz lanka 5. Zakona ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obraunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na nain propisan Zakonom (lanak 39. stavak 4. Zakona) i ovim Pravilnikom. 6. dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvare lanovi posade broda u meunarodnoj plovidbi koji su rezidenti. (2) Porezni obveznik koji je prema lanku 39. Zakona i stavku 1. ovoga lanka obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu, obvezan je u godinjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona, osim dohotka od nesamostalnog rada koji ostvare rezidenti lanovi posade broda u meunarodnoj plovidbi, a koji sukladno posebnom zakonu ne podlijee oporezivanju i dohotka od nesamostalnog rada koji rezident ostvari izravno iz inozemstva, a koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskae i dohodak iz ostalih izvora iz lanka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema lanku 5. Zakona, osim dohotka iz lanka 41. Zakona za koji je propisano da se godinja porezna prijava ne moe podnijeti i dohotka koji ne podlijee oporezivanju. (3) Obvezu podnoenja godinje porezne prijave prema stavku 1. toki 3. ovoga lanka imaju i rezidenti izaslani na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca u inozemna drutva za rad u tim drutvima, ako u tuzemstvu nije plaen predujam poreza na dohodak. (4) Iznimno od stavka 1. toke 1. ovoga lanka, porezni obveznik iz lanka 61. stavka 18. ovoga Pravilnika nije obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu za ostvarene primitke od nesamostalnog rada (mirovine) iz lanka 14. stavka 2. Zakona i lanka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika kod dva ili vie isplatitelja istodobno, uz uvjet da u poreznom razdoblju ne ostvari ukupni godinji primitak po toj osnovi od svih isplatitelja u ukupnom iznosu veem od iznosa osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 1. i 2. Zakona, na koji ima pravo temeljem porezne kartice, te da pored mirovine iz lanka 14. stavka 2. Zakona ne ostvaruje druge primitke od nesamostalnog rada iz lanka 14. stavka 1. i 3. Zakona. (5) Iznimno od stavka 1. toke 1. i 3. ovoga lanka, porezni obveznik koji ostvari dohodak izravno iz inozemstva, a koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja, nije obvezan po toj osnovi podnijeti godinju poreznu prijavu niti je obvezan iskazati taj dohodak u godinjoj poreznoj prijavi. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskae i dohodak iz ostalih izvora iz lanka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema lanku 5. Zakona, ukljuujui i dohodak iz inozemstva koji bi bio oporeziv da Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne izuzima taj dohodak od oporezivanja, osim dohotka iz lanka 41. Zakona za koji je propisano da se godinja porezna prijava ne moe podnijeti i dohotka koji ne podlijee oporezivanju. 3.2.3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godinju poreznu prijavu lanak 86. (1) Godinju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak iz lanka 40. stavka 1. Zakona, a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu prema lanku 39. Zakona. (2) U skladu s lankom 40. stavkom 2. Zakona, porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu, moe istu podnijeti po osnovi ostvarenog dohotka radi ostvarivanja prava na: 1. koritenje osobnog odbitka iz lanka 36. i lanka 54. Zakona, 2. ravnomjerno godinje oporezivanje odnosno godinje izravnanje porezne osnovice, 3. koritenje stvarno nastalih izdataka pri utvrivanju dohotka od imovinskih prava prema lanku 27. stavku 4. Zakona, 4. koritenje neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobiti iz lanka 10. toke 19. Zakona, 5. druga prava propisana zakonima. (3) Poreznim obveznicima iz stavka 1. ovoga lanka, koji ostvaruju drugi dohodak iz lanka 32. Zakona ili obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz lanka 18. stavka 2. toke 4. Zakona od koje se dohodak utvruje kao drugi dohodak prema lanku 32. Zakona, ne mogu se u godinjem obraunu poreza pri podnoenju godinje porezne prijave priznati izdaci odnosno neoporezivi dio naknade u visini: 1. 30% prema lanku 32. stavku 5. Zakona, 2. 25% neoporezivih primitaka umjetnika prema lanku 46. stavku 5. ovoga Pravilnika i lanku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva,

50 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

ako nisu iskoriteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaanju predujma poreza na dohodak. (4) Izdaci odnosno neoporezivi dio naknade iz stavka 3. ovoga lanka, mogu se priznati poreznim obveznicima u tijeku poreznog razdoblja pri isplati primitka i plaanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, pod uvjetima i na nain propisan lankom 48. Zakona i lankom 75. ovoga Pravilnika. (5) Ako porezni obveznik podnese godinju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava iz stavka 2. ovoga lanka, obvezan je u godinjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju prema lanku 5. ovoga Zakona, osim dohotka za koji je propisano da se godinja porezna prijava ne moe podnijeti u skladu s lankom 41. Zakona. 3.2.4. Sadraj godinje porezne prijave lanak 87. (1) Godinju poreznu prijavu obvezno podnose porezni obveznici iz lanka 39. Zakona, a mogu je podnijeti porezni obveznici iz lanka 40. Zakona. (2) Godinja porezna prijava poreza na dohodak podnosi se na Obrascu DOH. Ako je porezno razdoblje, u skladu s lankom 7. Zakona, krae od kalendarske godine, u Obrascu DOH navodi se porezno razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i mjesec). 3.2.4.1. Sadraj godinje porezne prijave Obrazac DOH lanak 88. (1) Godinja porezna prijava Obrazac DOH sadri: 1. ope podatke o poreznom obvezniku i podatke o uzdravanim lanovima ue obitelji poreznog obveznika, 2. podatke o uveanju osobnog odbitka koji se priznaje po osnovi danih darovanja, 3. podatke o dohotku i plaenom predujmu poreza na dohodak i prirezu porezu na dohodak od: 3.1. nesamostalnog rada iz lanka 13. Zakona, 3.2. samostalne djelatnosti iz lanka 19. Zakona, 3.3. imovine i imovinskih prava iz lanka 27. Zakona, 3.4. kapitala iz lanka 30., 3.5. osiguranja iz lanka 31. Zakona, 3.6. drugih primitaka od kojih se utvruje drugi dohodak iz lanka 32. Zakona, 4. podatke o inozemnom dohotku i uplaenom inozemnom porezu, 5. podatke o ukupnom dohotku i ukupno uplaenom predujmu poreza i prireza, 6. podatke o koritenim olakicama, poticajima i osloboenjima u poreznom razdoblju odnosno razdoblju za koje porezni obveznik podnosi godinju poreznu prijavu, 7. dio za ispis priloga uz godinju poreznu prijavu, 8. dio za napomene poreznog obveznika, 9. prilog UPO na temelju kojega se utvruje godinji porez i prirez i razlike, a koji porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni sastavljati i dostavljati. (2) U godinju poreznu prijavu Obrazac DOH upisuju se: 1. podaci o Podrunom uredu i nadlenoj ispostavi Porezne uprave, 2. pod 1. opi podaci o poreznom obvezniku: 2.1. pod 1.1. ime i prezime i ime roditelja, 2.2. pod 1.2. adresa prebivalita ili uobiajenog boravita (mjesto, ulica i kuni broj), 2.3. pod 1.3. osobni identifikacijski broj graana, 2.4. pod 1.4. podatak o statusu umirovljenika i razdoblju umirovljenja u poreznom razdoblju, 2.5. pod 1.5. podatak o prebivalitu na potpomognutim podrujima i podruju Grada Vukovara kao P1 potpomognuta podruja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i za podruje Grada Vukovara i P2 potpomognuta podruja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti, na kojima su propisane olakice, 2.6. pod 1.6. podaci o promjenama prebivalita ili uobiajenog boravita u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave i podruju Grada Vukovara na kojima su propisane olakice i odgovarajuu oznaku tih podruja (kao P1 i P2), 2.7. pod 1.7. podaci o invalidnosti ukljuujui i podatke o invalidnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, promjene u svezi s invalidnosti, oznaka invalidnosti i to kao I za primjenu faktora osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 2. toke 3. Zakona ili kao I* za primjenu faktora osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 2. toke 4. Zakona te postotak invalidnosti utvren rjeenjem ako se radi o hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, 2.8. pod 1.8. broj rauna otvoren kod banke i naziv te banke. Porezni obveznici obvezni su popuniti dio pod 1.8. koji se odnosi se na broj tekueg ili irorauna koji je otvoren kod organizacije ovlatene za platni promet, ako po godinjoj poreznoj prijavi ele iskoristiti pravo na povrat putem predujma vie plaenog poreza i prireza, 2.9. pod 1.9. podaci o opunomoeniku ili poreznom savjetniku ime i prezime ili naziv, mjesto prebivalita ili uobiajenog boravita odnosno sjedita, adresa, te osobni identifikacijski broj, 3. pod 2. podaci o uzdravanim lanovima ue obitelji ime i prezime, srodstvo, osobni identifikacijski broj, podatak o prebivalitu i boravku na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave i podruju Grada Vukovara za koje su propisane olakice, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje koritenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o osobnom identifikacijskom broju fizikih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak, a i postotak podjele koji pripada tim fizikim osobama, 4. pod 3. podaci o uveanju osobnog odbitka prema lanku 36. stavcima od 10. do 12. Zakona i to za: 4.1. pod 3.1. plaene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, 4.2. pod 3.2. dana darovanja, 4.3. pod 3.3. ukupni iznos uveanja osobnog odbitka iskazan pod 3.1. i 3.2.,

51 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

5. pod 4. podaci o dohotku po izvorima i uplaenim predujmovima poreza i prireza u godinjem iznosu u kunama i lipama, 6. pod 4.1. podaci o dohotku od nesamostalnog rada (plai i mirovini), 7. pod 4.1.1. podaci o primicima od nesamostalnog rada (plai) iz lanka 14. stavka 1. Zakona i lanka 14. stavka 3. Zakona i izdacima, odnosno uplaenim obveznim doprinosima za mirovinsko osiguranje iz plae, dohotku od nesamostalnog rada i uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema podacima iz obrazaca IP. Pod 4.1.1. podatke o primicima od nesamostalnog rada (plai) i propisanim izdacima (uplaenim doprinosima za obvezno osiguranje prema posebnim propisima) te dohotku od nesamostalnog rada, iskazuju i porezni obveznici rezidenti koji su primitke od nesamostalnog rada ostvarili kao lanovi posade broda u meunarodnoj plovidbi, ako su u poreznom razdoblju za koje podnose poreznu prijavu iz toga dohotka, u skladu s posebnim zakonom, obvezni platiti porez na dohodak po toj osnovi. U tom sluaju u stupcu 3 iskazuju iznos primitka od nesamostalnog rada koji su po toj osnovi ostvarili u poreznom razdoblju, koji je prethodno umanjen za ukupni iznos pomorskog dodatka iz lanka 13. stavak 2. toka 18. ovoga Pravilnika. Podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada ne iskazuju lanovi posade broda u meunarodnoj plovidbi koji su rezidenti ako, u skladu s posebnim zakonom, nisu iz toga dohotka u poreznom razdoblju obvezni platiti porez na dohodak, 8. pod 4.1.2. podaci o osobnom identifikacijskom broju isplatitelja i razdoblju ostvarivanja dohotka, primicima od mirovina, izdacima kojima se smatraju uplaeni dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje iz mirovine, ostvarenom dohotku i uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema obrascima IP i potvrdama isplatitelja, 9. pod 4.1.3. podaci o ukupnom dohotku od nesamostalnog rada i ukupno uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza, 10. pod 4.1.4. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plae odnosno mirovine) na koji se ne plaa porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Iskazuju se podaci o stupnju invalidnosti, iznosu dohotka ili dijela dohotka od nesamostalnog rada na koji se ne plaa porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti i udjelu tog dohotka od nesamostalnog rada (plae i/ili mirovine) u sveukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrivanje dijela ukupne godinje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se moe umanjiti prema lanku 53. stavku 1. Zakona. 11. pod 4.2. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza Dio SD. Porezni obveznici obvezno upisuju svoj osobni identifikacijski broj. 12. pod 4.2.1. podaci o ostvarenom dohotku/gubitku u tekuoj godini od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i umarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvruje na nain propisan za samostalnu djelatnost prema lancima 19. do 24. Zakona, prije umanjenja dohotka ili uveanja gubitka za olakice iz lanka 56. i lanka 57. Zakona i to za obveznika pojedinca, podaci o umanjenju dohotka ili uveanju gubitka pojedinca za olakice iz lanka 56. i lanka 57. Zakona, podaci o ostvarenom dohotku/gubitku od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i umarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvruje na nain propisan za samostalnu djelatnost prema lanku 19. do 24. Zakona za obveznika supoduzetnika, podaci o gubitku u tekuoj godini ostvarenom od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja, podaci o dohotku od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja i podaci o uplaenom predujmu poreza i prireza. Podaci se iskazuju prema priloenom izvatku (pregledu) iz poslovnih knjiga. Podatke pod 4.2.1. ne iskazuju porezni obveznici iji se dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona paualno oporezuje na nain propisan lankom 44. Zakona, 13. pod 4.2.2. podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji se umanjuje dohodak iz tekue godine, 14. pod 4.2.3. podatak o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti kao razlika izmeu 4.2.1. i 4.2.2. i uplaenom predujmu poreza i prireza, 15. pod 4.2.4. podaci o iznosima za dodatno umanjenje dohotka ili uveanje gubitka pojedinca od samostalne djelatnosti, i to: 15.1. pod 4.2.4. r.br. 1. za plae novozaposlenih osoba, 15.2. pod 4.2.4. r.br. 2. za dravne potpore za naukovanje za obrtnika zanimanja prema posebnim propisima, 15.3. pod 4.2.4. r.br. 3. za iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim propisima, 15.4. pod 4.2.4. r.br. 4. za izdatke za istraivanje i razvoj, 15.5. pod ukupno 4.2.4. ukupni iznos za dodatno umanjenje dohotka ili uveanje gubitka, 16. pod 4.2.5. podaci o prenesenom gubitku prema godinama njegovog nastanka, umanjenju gubitka u tekuoj godini, iznosu gubitka u tekuoj godini i gubitku za prijenos, 17. pod 4.2.6. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti ostvarenom na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave i podruju Grada Vukovara za koji su propisane olakice iz lanka 55. Zakona. Iskazuje se iznos dohotka ostvaren na tim podrujima umanjen za dodatna umanjenja iz lanka 56. i lanka 57. Zakona koritena na tim podrujima i umanjen za moebitni preneseni gubitak ostvaren na tim podrujima u prethodnim poreznim razdobljima. Izraunava se udio iskazanog dohotka u sveukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrivanje dijela ukupne godinje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se moe umanjiti prema lanku 55. Zakona. 18. pod 4.3. podaci o ostvarenim primicima od imovine i imovinskih prava, ostvarenom dohotku i ukupno uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema pregledu primitaka i izdataka, potvrdama isplatitelja i rjeenju. Podatke pod 4.3. ne iskazuju porezni obveznici iji se dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova paualno oporezuje na nain propisan lankom 44. Zakona ili se dohodak po toj osnovi utvruje na nain propisan za samostalne djelatnosti te se popunjavaju podaci pod 4.2., 19. pod 4.4. podaci o dohotku od kapitala osobnom identifikacijskom broju odnosno osobnom identifikacijskom broju graana isplatitelja, primitku odnosno dohotku od kapitala i uplaenom porezu na dohodak i prirezu, 20. pod 4.4.1. podaci o ostvarenim primicima od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, o neoporezivom iznosu prema lanku 10. toki 19. Zakona, ostvarenom oporezivom dohotku i uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, 21. pod 4.4.2. podaci o ostvarenim primicima odnosno dohotku od kamata i uplaenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja, 22. pod 4.4.3. podaci o primicima odnosno dohotku od izuzimanja lanova trgovakih drutava te izuzimanja fizikih osoba koje po osnovi samostalne djelatnosti utvruju dobit i uplaenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja, 23. pod 4.4.4. podaci o ostvarenim primicima odnosno dohotku po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica

52 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

trgovakih drutava i uplaenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja, 24. pod 4.4.5. podaci o ukupnom dohotku od kapitala i ukupno uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza, 25. pod 4.5. podaci o dohotku od osiguranja osobnom identifikacijskom broju isplatitelja, primicima odnosno dohotku od osiguranja i uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, 26. pod 4.6. podaci o drugom dohotku ostvarenim primicima po osnovi kojih se utvruje drugi dohodak prema lanku 32. Zakona, i to prema izvorima dohotka, izdacima koji se priznaju u Zakonom propisanom postotku od ostvarenih primitaka, izdacima po osnovi uplaenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka po posebnim propisima, izdacima po osnovi uplaenih premija osiguranja prema lanku 12. stavku 9. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, potvrdama osiguravajuih drutava i prema potvrdama ili podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 27. pod 4.7. podaci o dohotku kojeg je rezident ostvario u poreznom razdoblju u inozemstvu (bez obzira moe li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne), inozemnom porezu i predujmu poreza plaenog u tuzemstvu. Mogunost oporezivanja odnosno primjene odgovarajue porezne stope, primjenu metode uraunavanja ili izuzimanja s progresijom, utvruje nadlena ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku koji je izvor ostvarenog dohotka iz lanka 5. Zakona, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i meunarodnim ugovorima. Iskazuju se podaci o izvoru dohotka sukladno lanku 5. Zakona, dravi u kojoj je ostvaren, iznosu inozemnog dohotka (umanjenom za uplaene obvezne doprinose), iznosu uplaenog inozemnog poreza i uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u tuzemstvu. Podaci se popunjavaju prema potvrdama inozemnih isplatitelja, inozemnih poreznih tijela i propisanim evidencijama i izvjeima samog poreznog obveznika, 28. pod 5. podaci o sveukupnom iskazanom dohotku i uplaenom predujmu poreza i prireza u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) za koje je godinja porezna prijava podnesena, 29. pod 6. podaci o iskoritenim olakicama, osloboenjima i poticajima te odreenim izdacima: 29.1. pod 6. r.br. 1. iznos primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima od obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvruje na nain propisan za samostalnu djelatnost iz lanka 17. do 24. Zakona (lanak 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva i lanak 24. stavak 2. ovoga Pravilnika), 29.2. pod 6. r.br. 2. iznos neoporezivih primitaka od obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvruje na nain propisan za samostalnu djelatnost iz lanka 17. do 24. Zakona ili se utvruje drugi dohodak (lanak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva i lanak 46. stavak 6. ovoga Pravilnika) za umjetniko djelo, 29.3. pod 6. r.br.3. iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije (lanak 22. stavak 1. toka 1. Zakona), 29.4. pod 6. r.br.4. iznos razlike uveanoga osobnog odbitka prema lanku 54. Zakona u odnosu na osobni odbitak prema lanku 36. stavcima 1. i 2. Zakona, 29.5. pod 6. r.br. 5. iznos manje uplaenog poreza i prireza iz primitaka od nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata (lanak 53. stavak 1. Zakona), 29.6. pod 6. r.br. 6. iznos za koji je umanjen porez na dohodak ostvaren od samostalnih djelatnosti na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave i podruju Grada Vukovara za koje su propisane olakice (lanak 55. Zakona). 30. pod 7. popis priloenih isprava, 31. pod 8. napomene poreznog obveznika. (3) Godinju poreznu prijavu Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 1. (opi podaci) i pod 6. o iskoritenim olakicama, osloboenjima i poticajima te odreenim izdacima, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju i oni porezni obveznici koji su u porezom razdoblju iskoristili propisane olakice i osloboenja iz stavka 2. toke 29. ovoga lanka. (4) Porezni obveznik, opunomoenik ili porezni savjetnik svojeruno potpisuje obrazac godinje porezne prijave. (5) Svi novani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama. (6) Prijava poreza na dohodak za godinu Obrazac DOH, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 3.2.4.2. Prilozi uz godinju poreznu prijavu Obrazac DOH lanak 89. (1) Godinjoj poreznoj prijavi Obrascu DOH treba priloiti sljedee isprave: 1. za dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 13. Zakona, koji je u poreznom razdoblju ostvario lan posade broda u meunarodnoj plovidbi koji je rezident, Potvrdu o danima u meunarodnoj plovidbi Obrazac DPOM, Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada Obrazac EPOM i propisane isprave iz lanka 81.a stavka 8. toke 4. ovoga Pravilnika, 2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i umarstva i dohodak koji se utvruje kao dohodak od samostalne djelatnosti: 2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri emu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te porezno priznatim izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca, sve ako izvadak nije priloen uz prijavu o zajednikom dohotku, 2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priloen uz prijavu o zajednikom dohotku, 2.3. ugovore i isprave o otuenju radnje, poduzea ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca, 2.4. isprave o udjelu u zajednikom dohotku, ako se ve ne nalaze u nadlenoj ispostavi Porezne uprave, 3. za dohodak od imovinskih prava iz lanka 27. stavaka 1. i 4. Zakona, pregled poslovnih primitaka i izdataka, 4. za dohodak koji su fizike osobe ostvarile obavljanjem umjetnike i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama lanka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva i lanka 24. stavka 2. ovoga Pravilnika ne oporezuju, temeljem kojih su koritene porezne olakice, 5. za neoporezivi dio primitka za isporueno umjetniko djelo od kojih se dohodak utvruje na nain propisan za samostalnu djelatnost iz lanaka 19. do 24. Zakona (lanak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva i lanak 46. stavak 5. ovoga Pravilnika), potvrde nadlene strukovne umjetnike udruge ili ovlatene

53 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

agencije o umjetnikom djelu, temeljem kojih su koritene porezne olakice, 6. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja prema lanku 36. stavku 12. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama, 7. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaenih u tuzemstvu prema lanku 36. stavcima 10. i 11. Zakona, preslike naloga o uplati doprinosa, 8. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaenom porezu u inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka. (2) Ako brani drug, djeca i drugi uzdravani lanovi ue obitelji rezidenta imaju prebivalite ili uobiajeno boravite u inozemstvu, tada se uvjeti za koritenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadravati sljedee: 1. osobne podatke o branom drugu, djeci i uzdravanim lanovima ue obitelji, uz naznaku stupnja srodstva, 2. podatke o primicima uzdravanih osoba iz toke 1. ovoga stavka, na osnovi kojih se moe utvrditi mogu li se smatrati uzdravanima, 3. rjeenja o moebitnoj invalidnosti lanova ue obitelji. XVI. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA 1. Isplate u gotovu novcu lanak 90. (1) Tijela dravne uprave i sudbene vlasti te druga dravna tijela i slube jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici pravne i fizike osobe obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te primitaka koji se u skladu s lankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se u skladu s lankom 10. Zakona ne plaa porez na dohodak fizikim osobama, na njihov iroraun kod banke odnosno nerezidentima na njihov raun. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizikim osobama na ostale raune kod banke prema posebnim propisima, a osobito na tekui raun i tednu knjiicu, isplatiti: 1. primitke po osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona, 2. primitke od kapitala iz lanka 30. Zakona, 3. primitke od osiguranja iz lanka 31. Zakona, 4. primitke koji se u skladu s lankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, osim primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. toke 7. toga lanka, 5. primitke na koje se u skladu s lankom 10. Zakona ne plaa porez na dohodak. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizikim osobama isplatu izvriti i u gotovu novcu i to za: 1. mirovine iz lanka 14. stavka 2. Zakona, 2. nagrade nerezidentima iz lanka 32. stavka 5. toke 3. Zakona i lanka 44. stavka 15. ovoga Pravilnika, za sudjelovanje na sportskim, umjetnikim i drugim natjecanjima u Republici Hrvatskoj, ako se do zavretka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novanu nagradu, 3. primitke koje ostvaruju djeca do navrene punoljetnosti, odnosno do zavretka redovnog kolovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, umskih proizvoda, osvjeavajuih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slino, poslovi popisivanja, anketiranja, oitanja brojila i slino, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetnikih drutava i slini poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 11.000,00 kuna godinje, 4. primitke koji se u skladu s lankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, osim: 4.1. primitaka po osnovi otuenja financijske imovine iz stavka 1. toke 3. toga lanka, 4.2. primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. toke 7. toga lanka i 4.3. naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom, 5. primitke na koje se u skladu s lankom 10. Zakona ne plaa porez na dohodak, osim: 5.1. primitaka uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga po posebnim propisima, 5.2. stipendija uenicima i studentima koje se isplauju za vrijeme njihova redovnog kolovanja, a koje se do propisanog iznosa ne smatraju drugim dohotkom te stipendija koje slue za pokrie trokova iz lanka 45. stavka 1. toke 7. ovoga Pravilnika, osim trokova kolarine koji se isplauju na raun visokog uilita, 5.3. sportskih stipendija, nagrada za sportska ostvarenja i naknada sportaima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa, 5.4. primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godinje, 6. naknade za rad u svezi s izborom ije je odravanje propisano posebnim zakonom, ako se isplauju do 1.600,00 kuna po odranom izboru, 7. naknade za rad sezonskom radniku u poljoprivredi. (4) Za potrebe Zakona i ovoga Pravilnika, isplatama u gotovu novcu smatra se izravna predaja gotova novca (novanica i kovanica) i sve druge isplate obavljene izravno odnosno mimo rauna poreznih obveznika kod banke. (5) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka svi primici koji se poreznim obveznicima, odnosno fizikim osobama isplauju iz prorauna, obvezno se isplauju na raun kod banke. 2. Prijava u registar poreznih obveznika Obrazac RPO lanak 91.

54 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

(1) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika Obrazac RPO podnosi se za dohodak iz lanka 62. stavka 2. Zakona, ukljuivo i za dohodak od nesamostalnog rada koji ostvaruju lanovi posade broda u meunarodnoj plovidbi u vlasnitvu domaeg ili stranog brodara. (2) Prijava iz stavka 1. ovoga lanka sadrava: 1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadlenoj za poreznog obveznika, 2. osobne podatke poreznog obveznika ime i prezime, ime roditelja, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivalita ili uobiajenog boravita i adresu, 3. razloge upisa u registar odnosno brisanja iz registra poreznih obveznika, 4. podatke o opunomoeniku ime i prezime ili naziv, osobni identifikacijski broj, mjesto sjedita, prebivalita ili uobiajenog boravita i adresu, 5. napomene poreznog obveznika, 6. potpis poreznog obveznika ili opunomoenika. (3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga lanka porezni obveznici s dohotkom od samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i umarstvo) i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnika djelatnost obvezni su u prilogu dati i ove podatke: 1. o djelatnosti naziv i vrsta djelatnosti, ifra djelatnosti, adresa obavljanja djelatnosti, nadnevak poetka odnosno prestanka obavljanja djelatnosti, 2. o osobama s kojima zajedniki ostvaruju dohodak imena i prezimena, osobni identifikacijski brojevi, adrese prebivalita ili uobiajenog boravita, nadlena ispostava Porezne uprave i udjeli u ostvarivanju zajednikog dohotka, 3. o predvienom iznosu dohotka u godini u kojoj su poeli ostvarivati dohodak, 4. o predvienom broju radnika u tekuoj godini, 5. o poslovnim jedinicama naziv i adresa poslovnih jedinica (radnji, obrta i drugih oblika samostalne djelatnosti), nadlena ispostava Porezne uprave, naziv i ifra djelatnosti, 6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige ime i prezime odnosno naziv tvrtke, mjesto prebivalita ili uobiajenog boravita, odnosno sjedita, ulica i kuni broj i osobni identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski broj drutva. (4) Uz podatke iz stavka 3. ovoga lanka porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava, osim dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova na koji se plaa porez u paualnom iznosu, obvezni su u prilogu dati i podatke: 1. o izvoru odnosno vrsti dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevku poetka i prestanka ostvarivanja dohotka. 2. o osobama s kojima zajedniki ostvaruju dohodak imena i prezimena, osobni identifikacijski brojevi, adrese prebivalita ili uobiajenog boravita, nadlene ispostave Porezne uprave i udjeli u dohotku. (5) Porezni obveznik koji poinje obavljati djelatnost iznajmljivanja pokretnina kao to su skuteri, brodice, daske za jedrenje, sandoline, pedaline, suncobrani, lealjke i druga slina sredstva ili sadraji, obvezan je prijavi u registar poreznih obveznika priloiti i preslik koncesijskog odobrenja odnosno preslik rjeenja nadlenog tijela za obavljanje djelatnosti, izdanih prema posebnim propisima. Porezni obveznik obvezan je u roku od osam (8) dana dostaviti nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalitu/ uobiajenom boravitu i svaku izmjenu izdanog koncesijskog odobrenja ili rjeenja za obavljanje djelatnosti. (6) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaa porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika ne smatraju dohotkom, iz inozemstva obvezni su podnijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika Obrazac RPO, neovisno o tome da li Hrvatska prema meunarodnim ugovorima ima pravo oporezivanja tog dohotka ili ne. Prijavi su obvezni priloiti vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku. (7) Prijava u registar poreznih obveznika Obrazac RPO, Prilog A i B, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 3. Voenje evidencije o osobnoj imovini lanak 92. (1) Porezna uprava duna je prema odredbama lanka 63. Zakona tijekom poreznog razdoblja prikupljati podatke o oporezivim i neoporezivim primicima fizikih osoba (obveznika poreza na dohodak) i usporeivati ih s podacima o nabavljenoj osobnoj imovini i drugim izdacima tih osoba te obavljati sve druge potrebne radnje. (2) Za svrhe iz stavka 1. ovoga lanka Porezna uprava koristi se podacima kojima raspolae, podacima koje priopi porezni obveznik i podacima iz drugih izvora te ustrojava i vodi evidenciju potrebnu za utvrivanje pravilnosti iskazivanja i podmirivanja poreznih obveza. (3) Evidencija o osobnoj imovini poreznih obveznika i drugih fizikih osoba sadri podatke o imovini tih osoba u tuzemstvu i u inozemstvu, a osobito: 1. o zemljitima (graevinskim i poljoprivrednim) s podacima o broju, pojedinanoj povrini, lokaciji i vremenu nabave, 2. o graevinama s podacima o broju, pojedinanoj povrini, lokaciji, namjeni i vremenu nabave odnosno izgradnje, 3. o vozilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 4. o plovilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 5. o zrakoplovima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 6. o iznosu gotovine u domaoj i stranoj valuti iznad 100.000,00 kuna, 7. o stanju novanih sredstava na osobnim raunima ili tednim knjiicama (oroenih ili po vienju) iznad 100.000,00 kuna, 8. o vrijednosnim papirima s podacima o vrsti, broju, nainu i vremenu stjecanja, 9. o pravima na temelju ivotnih i dobrovoljnih mirovinskih osiguranja s podacima o vrsti, trenutku kada su ugovorena i visini uplaenih premija osiguranja 10. o potraivanjima svih vrsta i ostaloj imovini i pravima. (4) Evidencija o osobnoj imovini ne sadri podatke o dugotrajnoj imovini fizikih osoba koja je upisana u Popis dugotrajne imovine za samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona, odnosno za djelatnost koja se na zahtjev poreznog obveznika ili na temelju Zakona oporezuje kao samostalna djelatnost.

55 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 93. (1) Godinji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak za 2005. godinu utvruje se prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika. (2) Za izvjetajni mjesec prosinac 2004. i za izvjetajni mjesec sijeanj 2005. podaci o primicima od nesamostalnog rada, obraunanom porezu i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja popunjavaju se i dostavljaju Poreznoj upravi na Obrascu ID propisanom lankom 19. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 140/03, 188/03, 198/03 i 169/04). (3) Obrazac IP iz lanka 65. ovoga Pravilnika u svezi s lankom 45. stavkom 3. Zakona i lankom 61. stavkom 10. ovoga Pravilnika primjenjuju se od prvog dana mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika. (4) Evidencije iz lanka 25. stavka 3. ovoga Pravilnika, Obrazac TO iz lanka 37. ovoga Pravilnika i Obrazac DNR iz lanka 64. ovoga Pravilnika primjenjuju se od 1. sijenja 2006. godine. (5) Do 31. prosinca 2005. godine primjenjuju se Obrazac DNR i Obrazac TO iz lanaka 20. i 38. ranije vaeeg Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 140/03, 188/03, 198/03 i 169/04). (6) Prava i obveze propisana lankom 128. Pomorskog zakonika i ovim Pravilnikom, a koja se odnose na utvrivanje i oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada to ga ostvaruju porezni obveznici rezidenti radom kao lanovi posade broda u meunarodnoj plovidbi, primjenjuju se i u postupku podnoenja godinje porezne prijave za 2008. godinu. lanovima posade broda u meunarodnoj plovidbi se u razdoblje due od 183 dana ne uraunavaju dani po osnovama iz lanka 128. stavak 2. Pomorskog zakonika iz poreznih razdoblja koja su prethodila 2008. godini. lanak 94. Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 1/05 i 14/05). lanak 95. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. OBRASCI TEKST KOJI NIJE UAO U PROIENI TEKST PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK (Narodne novine, broj 146/09) lanak 14. (1) U Pravilniku o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09 i 9/09-ispravak) u cijelom tekstu rijei: matini broj, matini broj graana i sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave odnosno sistemski broj koji dodjeljuje Porezna uprava zamjenjuju se rijeima: osobni identifikacijski broj u odgovarajuem broju i padeu, a kratice: MB i MBG zamjenjuje se kraticom OIB. (2) Stavak 1. ovoga lanka primjenjuje se i na obrasce koji su sastavni dio Pravilnika o porezu na dohodak. lanak 15. (1) Prilog UPO koji je sastavni dio godinje porezne prijave-Obrasca DOH, a na temelju kojeg se utvruje godinji porez i prirez i razlike za ________ godinu i Potvrda luke kapetanije o danima u meunarodnoj plovidbi-Obrazac DPOM mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika. (2) Izvjee o plai, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u _______ godini Obrazac IP, Izvjee o isplaenim primicima, dohotku, uplaenim doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i prirezu u ______ godini Obrazac ID-1 i Potvrda o isplaenom primitku, dohotku, uplaenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u ______godini mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika, a primjenjuju se za isplate primitaka u razdoblju obveze obraunavanja, obustavljanja i plaanja posebnog poreza na plae, mirovine i druge primitke te posebnog poreza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke prema Zakonu o posebnom porezu na plae, mirovine i druge primitke i Zakonu o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke. lanak 16. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, osim lanka 14. koji stupa na snagu 1. sijenja 2010. OBRAZAC IP

I. PODACI O POSLODAVCU ISPLATITELJU PLAE/MIROVINE 1. NAZIV/IME I PREZIME 2. ADRESA 3. OIB

II. PODACI O RADNIKU, UMIROVLJENIKU, OSOBI KOJA OSTVARUJE PLAU 1. IME I PREZIME 2. ADRESA 3. OIB

56 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

III. PODACI O PLAI, MIROVINI, DOPRINOSIMA, POREZU I PRIREZU ZA _____________ GODINU IDENTIFIKATOR1 ISPLAENA UPLAENI UPLAENE UPLAENI MJESEC IFRA OSOBNI POREZNA PLAA I DOPRINOSI PREMIJE DOHODAK POREZ I ISPL. OP INE/GRADA ODBITAK OSNOVICA PRIREZ MIROVINA IZ PLAE OSIGURANJA 6 (3 4 5)

8 (6 7)

UKUPNO DATUM SASTAVLJANJA ______________________ ________________________________________ PEAT I POTPIS OVLATENE OSOBE 1 1 za poslodavce kod kojih je obrazac PK 2 za druge poslodavce (ne popunjavaju stupce broj 5 i 7) 3 za poslodavce koji isplauju plae i mirovine za prethodna porezna razdoblja (godine) (l. 45. st. 3. Zakona i l. 61. st. 10. Pravilnika) Obrazac ID-1 IZVJEE O ISPLAENOM PRIMITKU, DOHOTKU, UPLAENOM DOPRINOSU, POREZU PO ODBITKU I PRIREZU U ______ GODINI u kunama i lipama I. PODACI O ISPLATITELJU 1. NAZIV/IME I PREZIME 2. OIB 3. ADRESA II. PODACI O DOHOTKU, UPLAENOM POREZU I PRIREZU Iznos IZNOS UPLAENOG POREZA I PRIREZA NA RAUN BROJ izdatka Ime i po osnovi R. prezime Oznaka Iznos Iznos OIB uplaenog br. poreznog grada/opine primitka izdatka doprinosa obveznika iz 1422 1805 1457 1465 1473 1546 1570 1589 1597 1600 primitka 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

57 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

NADNEVAK _____________________ ____________________________________ PEAT I POTPIS OVLATENE OSOBE

NAZIV/IME I PREZIME ISPLATITELJA IME I PREZIME POREZNOG OBVEZNIKA ADRESA ISPLATITELJA OIB ADRESA POREZNOG OBVEZNIKA OIB

POTVRDA O ISPLAENOM PRIMITKU, DOHOTKU, UPLAENOM DOPRINOSU, POREZU NA DOHODAK I PRIREZU U ___________ GODINI iznosi u kunama i lipama NADNEVAK IZNOS UPLATE NADNEVAK PRIMITAK IZNOS IZDATAK U IZNOS UPLAENOG PO DOHODAK DOPRINOSA, R.BR. ISPLATE PRIMITKA POSTOTKU IZDATKA DOPRINOSA POREZA I PRIMITKA OSNOVI: IZ PRIMITKA PRIREZA 8 (4 6 7) IZNOS UPLA POREZA I PRIREZA

10

NADNEVAK ____________________ ______________________________ POTPIS I PEAT ISPLATITELJA Potvrda o danima u meunarodnoj plovidbi u _______ godini

58 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

Obrazac DPOM

I. OP I PODACI O LUKOJ KAPETANIJI 1. Luka kapetanija 2. Sjedite 3. Telefon III. PODACI O DANIMA PLOVIDBE 2. DODATNI DANI 1. DANI PLOVIDBE

II. OP I PODACI O POMORCU 1. Ime i prezime 2. Adresa 3. OIB

2.1. 2.2. STRUNA PUTOVANJE1 IZOBRAZBA RAZDOBLJE BROJ BROJ BROJ DANA3 DANA2 OD DO DANA 2 3 4 5

2.3. LIJEENJE RAZDOBLJE BROJ OD DO DANA 6 7

3. UKUPNO U TEKUEM RAZDOBLJU (2 + 3 + 5 + 7)

OPIS 1 4. DONOS DANA IZ PRETHODNOG RAZDOBLJA4 5. PLOVIDBA U TEKUEM RAZDOBLJU5 (5.1 + 5.2 + 5.3 + 5.4) 5.1 5.2 5.3 5.4 6. UKUPNO DANA6 7. DANI ZA PRIJENOS7

U ____________________, ________________ M.P. _____________________________ (potpis ovlatene osobe) 1 Upisuje se broj dodatnih dana vezano uz svaku plovidbu navedenu u stupcu 1 pod 5 i za ukrcaj i/ili iskrcaj unutar istog razdoblja 2 Upisuje se broj dana donesenih iz prethodnog razdoblja (pod 4) i dana plovidbe unutar istog razdoblja po svakoj plovidbi (od 5.1 do 5.4) te za sva razdoblja (pod 5) 3 Broj dana utvruje se vezano uz svaku plovidbu iskazanu u stupcu 1 pod 5 i sukladno odredbi lanka 81.a stavka 2. ili 3. Pravilnika o porezu na dohodak 4 Upisuje se broj dana za prijenos iskazan na Obrascu prethodne godine 5 U stupcu 1 od 5.1. do 5.4. upisuju se datumi ukrcaja (od) i iskrcaja (do). Kada se radi o ukrcaju koji je zapoeo prethodne godine kao poetak se upisuje 1. sijenja tekue godine a kada ukrcaj nije zavren u istoj godini tada se kao iskrcaj upisuje 31. prosinca tekue godine. U stupcima 4 i 6 upisuje se razdoblje trajanja strune izobrazbe ili lijeenja od do, u stupcima 5 i 7 stvarni broj dana provedenih na strunoj izobrazbi odnosno stvarni broj dana lijeenja 6 Upisuje se ukupan broj dana radi utvrivanja poreznog statusa tekueg razdoblja i to u stupcu 8 zbroj broj dana iz prethodnog (pod 4) i tekueg razdoblja (pod 5) 7 Upisuje se razlika izmeu broja dana iskazanih pod 5 i brojke 183 odnosno 0 ako je razlika 0 ili negativna PRILOG UPO (u kunama i lipama)

59 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

9. UTVRIVANJE POREZA I PRIREZA ZA ________________ GODINU 9.1. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA POREZNOG OBVEZNIKA I UZDRAVANE LANOVE UKUPNI FAKTOR IZNOS OSOBNOG NA PPDS I ODBITKA DRUGIM IZVAN MJESEC PODRUJIMA IZVAN PPDS I PPDS I DRUGIH DRUGIH PODRUJA P1 P2 P3 i P4 PODRUJA 6 (st. 2. 1.800,00) IZNOS OSOBNOG ODBITKA NA PODRUJIMA POSEBNE DRAVNE SKRBI I DRUGIM PODRUJIMA P1 P2 P3, P4 (3.840,00) (3.200,00) (2.400,00) 7 (3 3.840,00) 8 9 (4 (5 3.200,00) 2.400,00) 11 (6 + 7+ 8 + 9 + 10)

OSOBNI ODBITAK UMIROVLJENIKA (DO 3.200,00)

IZNOS MJESENOG OSOBNOG ODBITKA

10

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. UKUPNO 9.1. 9.2. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA PLAENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU, ZDRAVSTVENE USLUGE, STAMBENE POTREBE I DANA DAROVANJA (pod 3.5.) 9.3. UKUPNO GODINJI OSOBNI ODBITAK (9.1. + 9.2.) 9.4. UTVRIVANJE GODINJE POREZNE OSNOVICE 9.4.1. SVEUKUPNI GODINJI DOHODAK (pod 5.) 9.4.2. UKUPNI GODINJI OSOBNI ODBITAK (pod 9.3.) < ili = 9.4.1. 9.4.3. GODINJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. 9.4.2.)

9.5. UTVRIVANJE GODINJEG POREZA I PRIREZA 9.5.1. GODINJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.)

60 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

9.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 43.200,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 15% 9.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 43.200,00 DO 108.000,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 25% (NA IDUIH 64.800,00 kn)

9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 108.000,00 DO 302.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 35% (NA IDUIH 194.400,00 kn) 9.5.5. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 302.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 45% 9.5.6. GODINJI POREZ PO STOPI 15% (9.5.2. x 15%) 9.5.7. GODINJI POREZ PO STOPI 25% (9.5.3. x 25%) 9.5.8. GODINJI POREZ PO STOPI 35% (9.5.4. x 35%) 9.5.9. GODINJI POREZ PO STOPI 45% (9.5.5. x 45%) 9.5.10. UKUPNI GODINJI POREZ (9.5.6.+ 9.5.7.+ 9.5.8.+ 9.5.9.) 9.5.11. GODINJI PRIREZ (9.5.10. x stopa prireza)

9.6. UTVRIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA 9.6.1. GODINJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.10.+ 9.5.11.) 9.6.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS PRVE SKUPINE I GRADA VUKOVARA1 9.6.3. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS DRUGE SKUPINE2 9.6.4. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS TREE SKUPINE I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUJIMA3 9.6.5. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.2. + 9.6.3. + 9.6.4.) 9.6.6. UMANJENJE ZA OLAKICU HRVI4 9.6.7. GODINJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.1. 9.6.5. 9.6.6.) 9.6.8. UPLAENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) 9.6.9. UPLAENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1.) 9.6.10. UPLAENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOE ODBITI (= ili < 9.6.9.) 9.6.11. UKUPNO UPLAENI POREZ I PRIREZ (9.6.8. + 9.6.10.) 9.6.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.7. 9.6.11.) 9.6.13. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.11. 9.6.7.) 1 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godinja obveza poreza i prireza pod 9.6.1. = [(godinja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) * (postotak iz 4.2.6. stup.4. grada Vukovara i prve skupine)] * 100% 2 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godinja obveza poreza i prireza pod 9.6.1. = [(godinja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) * (postotak iz 4.2.6. stup.4. druge skupine)] * 75%

61 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

3 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godinja obveza poreza i prireza pod 9.6.1. = [(godinja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) * (postotak iz 4.2.6. stup.4. tree skupine i brdsko-planinska podruja)] * 25% OBRASCI TEKST KOJI NIJE UAO U PROIENI TEKST PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK ("Narodne novine", broj 79/13 od 27.06.2013.) lanak 34. (1) Podaci o isplaenim primicima, obraunanim i uplaenim obveznim doprinosima te obraunanom i uplaenom porezu na dohodak i prirezu za porezno razdoblje do 31. prosinca 2013., dostavljaju se Poreznoj upravi na Obrascu ID, Obrascu IDD, Obrascu IDD-1, Obrascu IP i Obrascu ID-1 prema lancima 63., 65., 76., 77. i 78. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 ispravak, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12). (2) Postupci utvrivanja dohotka od imovine po osnovi otuenja vie od tri nekretnine iste vrste ili vie od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, pokrenuti prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 144/12) i ovoga Pravilnika, zavrit e se prema propisima koji su na snazi na dan donoenja poreznog rjeenja. (3) Rjeenjem iz lanka 13. ovoga lanka Porezna uprava utvrdit e predujmove poreza na dohodak od prvog sljedeeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je zahtjev podnesen. lanak 35. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, osim lanka 6., lanka 13. stavka 5. u dijelu koji se odnosi na izvjee iz lanka 76. Pravilnika te stavka 6., lanka 14. stavka 2., lanka 15. do 19., lanka 20. stavka 1., lanka 21. stavka 4., lanka 22., lanka 23. stavka 1. i 2., lanka 24. do 28. ovoga Pravilnika koji stupaju na snagu 1. sijenja 2014., te osim lanka 32. stavka 3. alineje 2. ovoga Pravilnika koji stupa na snagu 1. sijenja 2015. OBRASCI TEKST KOJI NIJE UAO U PROIENI TEKST PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK (Narodne novine, broj 160/13 od 31.12.2013.) lanak 19. (1) Iznimno, od lanka 76. stavka 1. toke 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13), u razdoblju od 1. sijenja 2014. do 31. prosinca 2014. na izvjeu o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja-Obrascu JOPPD ne iskazuju se primici odnosno naknade trokova za slubena putovanja u svezi prijevoza i noenja, ako rauni o tim obavljenim uslugama glase na isplatitelja i plaaju se izravno s rauna isplatitelja. (2) Porezni obveznici duni su od 1. sijenja 2015., osigurati primjenu lanka 76. stavka 7. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13) po svakoj pojedinoj osobi upuenoj na slubeno putovanje. lanak 20. (1) Odredbe o olakicama za podruje posebne dravne skrbi i brdsko-planinska podruja iz lanaka 54. i 55. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13 i 125/13) i lanka 56. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09-ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13) primjenjuju se za 2013. godinu, pri podnoenju godinje porezne prijave za 2013. godinu. (2) Godinja porezna prijava za 2013. podnosi se na Obrascu DOH iz lanka 88. i 89. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13). Prilog UPO koji je sastavni dio godinje porezne prijave Obrasca DOH na temelju kojeg se utvruje godinji porez i prirez i razlike za 2013., mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika. (3) Obrazac DOH, kao i Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada Obrazac PK, mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika. (4) Prilozi Obrasca JOPPD: 1. Podnositelj izvjea, 3. Primici/obveze doprinosa, 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom i 5. Nain isplate/izvrenja obveze, mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika. lanak 21. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, osim lanka 3. stavka 1., lanka 6., 9., 10. stavka 1., lanka 11., 13., 14., 15. i 17. koji stupaju na snagu 1. sijenja 2014. PRILOG 1.

1. Podnositelj izvjea

62 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

Oznaka 1 2 Pravna osoba

Opis

Fizika osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i po toj osnovi obveznik je poreza na dohodak ili poreza na dobit Poslodavci diplomatske misije i konzularni uredi stranih drava i meunarodnih organizacija koji u Republici Hrvatskoj uivaju diplomatski imunitet za doprinose obraunane za osiguranike po osnovi radnog odnosa Ostale fizike osobe Ostali poslovni subjekti kola ili ustanova za osiguranike: uenike i studente na dodiplomskom studiju na praktinoj nastavi ili na strunoj praksi te strunim putovanjima i djecu i mlade sa smetnjama u tjelesnom i duevnom razvoju na praktinoj nastavi ili na obveznom praktinom radu kada je kola ili ustanova obveznik podnoenja a nadleno ministarstvo obveznik uplate doprinosa HZMO kada je HZMO obveznik podnoenja a nadleno ministarstvo obveznik uplate doprinosa HZZO kada je HZZO obveznik podnoenja a nadleno ministarstvo obveznik uplate doprinosa Ostala tijela (izuzev HZMO i HZZO) kada su ostala tijela, sukladno odredbama Zakona o doprinosima ili odredbama posebnih propisa obveznici obraunavanja a nadleno ministarstvo obveznik uplate doprinosa SKDD kada je platni agent sukladno ugovoru sa isplatiteljem dividende te u njegovo ime i za njegov raun isplauje dividendu dioniarima fizikim osobama Poslodavac u steaju u sluaju izravne isplate plae koju Agencija za osiguranje radnikih potraivanja u sluaju steaja poslodavaca isplauje radniku Osiguranik po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjeditem ili mjestom poslovanja u drugoj dravi lanici Europske unije koji je od tog poslodavca preuzeo obvezu doprinosa Poslodavac u sluaju kada druga osoba umjesto toga poslodavca isplauje plau PRILOG 3.

3 4 5

7 8

10

11

12

13

3. Primici/obveze doprinosa Oznaka Opis PRIMICI OD NESAMOSTALNOG RADA Primici po osnovi radnog odnosa (plaa) 0001-0019 Primici po osnovi plae 0001 0002 0003 0004 Primici po osnovi plae Primici po osnovi plae, a koja je via od najvie mjesene osnovice za obraun doprinosa Primici po osnovi plae, a koja je via od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Naknadni obraun i isplata plae za razdoblje koje je ranije od 1. 1. 2003.

0021-0039 Ostali primici od nesamostalnog rada iz lanka 22. stavka 3. Zakona o doprinosima 0021 0022 Ostali primici koji se isplauju uz plau Ostali primici koji se isplauju uz plau a koji su vii od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa

63 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

0023

Obveza doprinosa za ostale neoporezive primitke koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukije ureeno, a koji se isplauju uz plau za rad u odreenom mjesecu ili godini i koji se pripisuju tom mjesecu ili godini Obveza doprinosa za ostale neoporezive primitke koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukije ureeno, a koji se isplauju uz plau za rad u odreenom mjesecu ili godini i pripisuju se tom mjesecu ili godini, a koji su vii od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Ostali primici koji se isplauju uz plau a koji se odnose se na otpremninu Ostali primici koji se isplauju uz plau a koji se odnose se na otpremninu a koji su vii od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Ostali primici koji se isplauju uz plau a koji se odnose se na bonuse i nagrade menadmentu drutva, lanovima uprave i nadzornog odbora trgovakog drutva, te izvrnim i neizvrnim direktorima dionikog drutva Ostali primici koji se isplauju uz plau a koji se odnose se na bonuse i nagrade menadmentu drutva, lanovima uprave i nadzornog odbora trgovakog drutva, te izvrnim i neizvrnim direktorima dionikog drutva a koji su vii od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa

0024

0025 0026

0027

0028

Obraun doprinosa za mjesec dana rada ili krae od mjesec dana po osnovi radnog odnosa kada plaa 0041-0049 nije isplaena 0041 0042 0043 0044 0045 0046 Obraun doprinosa po osnovi plae Obraun doprinosa po osnovi plae, a koja je via od najvie mjesene osnovice za obraun doprinosa Obraun doprinosa po osnovi plae, a koja je via od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Naknadni obraun doprinosa po osnovi plae za razdoblje do 31. prosinca 2002. Obraun doprinosa primjenom najnie osnovice ukoliko ne postoji obveza isplate plae Obraun ukoliko ne postoji obveza doprinosa za odreene dane u mjesecu u osiguranju

Isplata zaostale plae za mjesec dana rada ili krae od mjesec dana za koju je prethodno izvren obraun i 0051-0059 zadueni su doprinosi na punu osnovicu za radni odnos 0051 0052 0061-0069 0061 0062 0063 0064 Isplata zaostale plae za koju je prethodno izvren obraun i zadueni su doprinosi na punu osnovicu Isplata zaostale plae za razdoblje do 31. prosinca 2002., a za koju je prethodno izvren obraun i zadueni su doprinosi na minimalnu osnovicu Obraun obveze doprinosa za mjesec dana rada ili krae od mjesec dana izaslanog radnika za koje se sukladno meunarodnom ugovoru ne obraunava predujam poreza na dohodak i prireza Obraun obveze doprinosa izaslanog radnika Obraun obveze doprinosa izaslanog radnika, a koja je via od najvie mjesene osnovice za obraun doprinosa Obraun obveze doprinosa izaslanog, a koja je via od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Naknadni obraun obveze doprinosa izaslanog radnika za razdoblje do 31. prosinca 2002.

0071-0079 Obveze iz radnog odnosa za osobu koja je izaslana na rad u Republiku Hrvatsku 0071 Obraun poreza na dohodak po osnovi plae osobi koja je izaslana na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna drutva za rad u tim drutvima

Obveze iz radnog odnosa za osobu koja je zaposlena kod poslodavca u inozemstvu ili sa sjeditem u 0081-0089 inozemstvu ili u drugoj dravi lanici Europske unije 0081 Obraun poreza na dohodak osiguraniku po osnovi rada u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane drave ili meunarodnih organizacija koje u Republici Hrvatskoj uivaju diplomatski imunitet radnika Obraun doprinosa osiguraniku po osnovi rada u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane drave ili meunarodnih organizacija koje u Republici Hrvatskoj uivaju diplomatski imunitet Obraun poreza na dohodak po osnovi plae kod poslodavca u inozemstvu ili u drugoj dravi lanici Europske unije ili sa sjeditem u inozemstvu ili u drugoj dravi lanici Europske unije Obraun doprinosa po osnovi plae kod poslodavca u inozemstvu ili u drugoj dravi lanici Europske unije ili sa sjeditem u inozemstvu ili u drugoj dravi lanici Europske unije

0082 0083 0084

64 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

0085

Obraun poreza na dohodak i doprinosa po osnovi plae kod poslodavca u inozemstvu ili u drugoj dravi lanici Europske unije ili sa sjeditem u inozemstvu ili u drugoj dravi lanici Europske unije Obraun poreza na dohodak i doprinosa osiguraniku po osnovi rada u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane drave ili meunarodnih organizacija koje u Republici Hrvatskoj uivaju diplomatski imunitet i osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjeditem ili mjestom poslovanja u drugoj dravi lanici Europske unije

0086

0091-0099 Obveze iz radnog odnosa stalnog sezonskog radnika 0091 Obraun obveze doprinosa (produeno mirovinsko osiguranje) za mjesec dana osiguranja ili krae, stalnog sezonskog radnika

0101-0119 Poduzetnika plaa 0101 0102 0103 0201-0299 0201 Primici po osnovi poduzetnike plae koja je jednaka ili via od propisane osnovice za obraun doprinosa Primici po osnovi poduzetnike plae koja je nia od propisane osnovice za obraun doprinosa Obveze poduzetnika za doprinose prema propisanoj osnovici ukoliko se ne isplauje poduzetnika plaa Primici po osnovi radnog odnosa isplaeni temeljem sudske presude ili nagodbe iz lanka 61. stavka 10. Pravilnika o porezu na dohodak Primici po osnovi isplate plae prema sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvren obraun i nisu zadueni doprinosi Primici po osnovi isplate plae prema sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvren obraun i nisu zadueni doprinosi, a koja je via od najvie mjesene osnovice za obraun doprinosa Primici po osnovi isplate plae prema sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvren obraun i nisu zadueni doprinosi, a koja je via od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Obraun doprinosa po osnovi plae za mjesec dana rada ili krae, prema sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvren obraun i nisu zadueni doprinosi (neisplata plae) Obraun doprinosa po osnovi plae za mjesec dana rada ili krae, prema sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvren obraun i nisu zadueni doprinosi, a koja je via od najvie mjesene osnovice za obraun doprinosa (neisplata plae) Obraun doprinosa po osnovi plae za mjesec dana rada ili krae, prema sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvren obraun i nisu zadueni doprinosi, a koja je via od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa (neisplata plae) Obraun doprinosa na osnovicu u sluaju isplate plae u bruto iznosu kada su doprinosi iz osnovice i porez na dohodak i prirez obraunani i uplaeni od strane suda Primici po osnovi isplate plae prema sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja za koju je prethodno izvren obraun i zadueni su doprinosi Primici po osnovi isplate plae prema sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja do 31. prosinca 2002. i za koju je prethodno izvren obraun doprinosa primjenom minimalne osnovice Primici po osnovi isplate plae prema sudskoj presudi ili nagodbi osobi koja je izaslana na rad u Republiku Hrvatsku Obraun poreza na dohodak osiguraniku po osnovi rada u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane drave ili meunarodnih organizacija koji u Republici Hrvatskoj uivaju diplomatski imunitet na primitak ostvaren temeljem sudske presude ili nagodbe Obraun doprinosa osiguraniku po osnovi rada u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane drava ili meunarodnih organizacija koji u Republici Hrvatskoj uivaju diplomatski imunitet na primitak ostvaren temeljem sudske presude ili nagodbe Primici po osnovi isplate plae prema sudskoj presudi ili nagodbi osobi koja je zaposlena kod poslodavca u inozemstvu ili sa sjeditem u inozemstvu Obraun obveze doprinosa za mjesec dana osiguranja ili krae, stalnog sezonskog radnika prema sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvren obraun i nisu zadueni doprinosi Primici po osnovi mirovina

0202

0203

0204

0205

0206

0207 0208 0209 0210

0211

0212

0213

0214

65 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

Mirovine koje isplauje HZMO, a koje ne podlijeu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje 0301-0319 iz mirovina 0301 0302 0303 Mirovine koje ne podlijeu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz mirovina Mirovine ili razlike mirovina koje ne podlijeu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz mirovina, a koje se isplauju za vie proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja (iste kalendarske godine) Mirovine ili razlike mirovina koje ne podlijeu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz mirovina, a koje se isplauju za protekla porezna razdoblja (kalendarske godine)

Mirovine koje isplauje HZMO, a koje podlijeu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz 0321-0329 mirovina 0321 0322 0323 Mirovine koje podlijeu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz mirovina Mirovine koje podlijeu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz mirovina, a koja se isplauje za vie proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja (iste kalendarske godine) Mirovine koje podlijeu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz mirovina, a koje se isplauju za protekla porezna razdoblja (kalendarske godine)

0331-0339 Mirovine koje isplauju ostali isplatitelji 0331 0332 0333 0334 Mirovine ostvarene na temelju individualne kapitalizirane tednje koje isplauju mirovinska osiguravajua drutva Mirovine ostvarene temeljem dokupa Mirovinske rente Mirovine ostvarene po ostaloj osnovi

0401-0499 Ostali primici od nesamostalnog rada 0401 0402 0403 0404 0405 0406 Primici po osnovi nesamostalnog rada iz lanka 114. stavka 1. Zakona o doprinosima koji se isplauju bivem radniku ili drugoj osobi umjesto biveg radnika Primici iz lanka 114. stavka 2. Zakona o doprinosima od kojih se prema propisima o porezu na dohodak utvruje dohodak od nesamostalnog rada, a prema propisima o doprinosima drugi dohodak Ostali primici po osnovi nesamostalnog rada Ostali primici po osnovi nesamostalnog rada koji ne podlijeu obvezi doprinosa Ostali primici po osnovi nesamostalnog rada prema kojima ne postoji obveza poreza na dohodak Obveze po konanom godinjem obraunu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od nesamostalnog rada PRIMICI OD KAPITALA 1001-1099 Primici od kojih se utvruje dohodak od kapitala 1001 Primici od kojih se utvruje dohodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu Primici od kojih se utvruje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja i koritenja usluga lanova trgovakih drutava za privatne potrebe te izuzimanja fizikih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaa porez na dobit Primici u naravi od kojih se utvruje dohodak od kapitala po osnovi udjela u dobiti lanova uprave i radnika trgovakih drutava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica Primici od kojih se utvruje dohodak od kapitala po osnovi kamata Ostali primici od kapitala PRIMICI OD IMOVINSKIH PRAVA 2001-2099 Primici od kojih se utvruje dohodak od imovinskih prava 2001 Primici od kojih se utvruje dohodak od imovinskih prava PRIMICI OD OSIGURANJA

1002

1003 1004 1005

66 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

3001-3099 Primici od kojih se utvruje dohodak od osiguranja 3001 3002 Primici od kojih se utvruje dohodak od osiguranja po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Primici od kojih se utvruje dohodak od osiguranja po osnovi ivotnog osiguranja s obiljejem tednje PRIMICI OD KOJIH SE UTVRUJE DRUGI DOHODAK 4001-4099 Primici od kojih se utvruje drugi dohodak 4001 4002 4003 Primici od autorskih naknada isplaenih prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i srodna prava Primici po osnovi naknada za isporueno umjetniko djelo osobama koje obavljaju umjetniku i kulturnu djelatnost Primici po osnovi naknada profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i sportaa koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaaju prema rjeenju Primici nerezidenata za obavljanje umjetnike, artistike, zabavne, sportske, knjievne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama po osnovi kojih postoji obveza doprinosa Primici nerezidenata za obavljanje umjetnike, artistike, zabavne, sportske, knjievne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama po osnovi kojih postoji obveza doprinosa, koji su vii od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Primici nerezidenata za obavljanje umjetnike, artistike, zabavne, sportske, knjievne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama po osnovi kojih ne postoji obveza doprinosa Primici po osnovi djelatnosti sportaa (koji nisu osigurani po osnovi samostalne djelatnosti sportaa) Primici po osnovi djelatnosti sportaa (koji nisu osigurani po osnovi samostalne djelatnosti sportaa) koji su vii od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Primici po osnovi djelatnosti sportaa koji se isplauju umirovljenicima Primici po osnovi djelatnosti trgovakih putnika, agenta, akvizitera, tumaa, prevoditelja, turistikih djelatnika, konzultanata, sudskih vjetaka te druge sline djelatnosti Primici po osnovi djelatnosti trgovakih putnika, agenta, akvizitera, tumaa, prevoditelja, turistikih djelatnika, konzultanata, sudskih vjetaka te druge sline djelatnosti, koji su vii od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Primici po osnovi djelatnosti trgovakih putnika, agenta, akvizitera, tumaa, prevoditelja, turistikih djelatnika, konzultanata, sudskih vjetaka te druge sline djelatnosti, koji se isplauju umirovljenicima Primici po osnovi djelatnosti sportskih sudaca i delegata Primici po osnovi djelatnosti lanova skuptina i nadzornih odbora trgovakih drutava, upravnih odbora, upravnih vijea i drugih njima odgovarajuih tijela drugih pravnih osoba, lanova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu Primici po osnovi djelatnosti lanova skuptina i nadzornih odbora trgovakih drutava, upravnih odbora, upravnih vijea i drugih njima odgovarajuih tijela drugih pravnih osoba, lanova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, koji su vii od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Primici po osnovi djelatnosti lanova skuptina i nadzornih odbora trgovakih drutava, upravnih odbora, upravnih vijea i drugih njima odgovarajuih tijela drugih pravnih osoba, lanova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, koji se isplauju umirovljenicima Primici u naravi koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema lanku 14. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak, a koje davatelji tih primitaka daju fizikim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz lanka 14. toga Zakona Primici u naravi koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema lanku 14. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak, a koje davatelji tih primitaka daju fizikim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz lanka 14. toga Zakona, koji su vii od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Primici u naravi koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema lanku 14. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak, a koje davatelji tih primitaka daju fizikim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz lanka 14. toga Zakona, koji se isplauju umirovljenicima

4004

4005

4006 4007 4008 4009 4010

4011

4012 4013 4014

4015

4016

4017

4018

4019

67 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

4020 4021 4022 4023 4024 4025 4026 4027 4028 4029

Nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja, iznad propisanog iznosa Stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim kolama i fakultetima, iznad propisanog iznosa Sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju sportaima amaterima za njihovo sportsko usavravanje, iznad propisanog iznosa Nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportaima amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanih iznosa Nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportaima amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanih iznosa koje se isplauju umirovljenicima Primici od kojih se utvruje drugi dohodak, a primatelj ga ostvari neposredno iz inozemstva ili od fizike osobe Primici od kojih se utvruje drugi dohodak, a primatelj ga ostvari neposredno iz inozemstva ili od fizike osobe, a koji je vii od najvie godinje osnovice Primici od kojih se utvruje drugi dohodak, a umirovljenik ga ostvari neposredno iz inozemstva ili od fizike osobe Primici od kojih se utvruje drugi dohodak i koji bi bili podloni obvezi doprinosa da ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugaije ureeno Primici od kojih se utvruje drugi dohodak i koji su podloni obvezi doprinosa za zdravstveno osiguranja, a nisu podloni obvezi doprinosa za mirovinsko osiguranje sukladno ugovoru o socijalnom osiguranju Ostali primici koje fizikim osobama isplauju ili daju pravne i fizike osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a po osnovi kojih postoji obveza doprinosa Ostali primici koje fizikim osobama isplauju ili daju pravne i fizike osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a po osnovi kojih postoji i obveza doprinosa, a koji su vii od najvie godinje osnovice Ostali primici koje fizikim osobama isplauju ili daju pravne i fizike osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a po osnovi kojih ne postoji obveza doprinosa Primici od kojih se utvruje drugi dohodak, ostvareni temeljem sezonskog rada u poljoprivredi prema Zakonu o poticanju zapoljavanja Primici nerezidenata od autorskih naknada isplaenih prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i srodna prava a koji nemaju pravo na paualni izdatak Primici od kojih se utvruje drugi dohodak a koji se isplauju nerezidentima Republike Hrvatske lanovima uprave odnosno lanovima drugih odgovarajuim upravljakih tijela drutva te izvrnim direktorima Primici od kojih se utvruje drugi dohodak a koji se isplauju nerezidentima Republike Hrvatske lanovima uprave odnosno lanovima drugih odgovarajuim upravljakih tijela drutva te izvrnim direktorima, koji su vii od najvie godinje osnovice za obraun doprinosa Primici od kojih se utvruje drugi dohodak a koji se isplauju nerezidentima Republike Hrvatske lanovima uprave odnosno lanovima drugih odgovarajuim upravljakih tijela drutva te izvrnim direktorima, a prema kojima ne postoji obveza doprinosa OSTALE OBVEZE DOPRINOSA

4030

4031

4032

4033 4034

4035

4015

4016

5001-5009 Obveze posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu 5001 5002 Obveze posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za osiguranike koji slubeno borave u inozemstvu (plaa ili prosjena plaa ukoliko mu se ne isplauje plaa 10% ZO INO) Obveze posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za osiguranike koji borave na slubenom putu u inozemstvu (0,35 20% ZO INO) Obveze posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za osiguranike po osnovi primitka od kojih se utvruje drugi dohodak koji borave na slubenom putu u inozemstvu (0,35 20% ZO INO) Obveze posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za osiguranika po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji boravi na slubenom putu u inozemstvu (0,35 20% ZO INO)

5003

5004

68 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

5005

Obveze posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za osiguranika po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti izaslanog na rad u inozemstvo (0,35 20% ZO INO)

Obveze po osnovi naknade plae, prava iz osiguranja koji se financiraju na teret nositelja osiguranja ili 5101-5729 dravnog prorauna i obveze prema osiguranju u odreenim okolnostima 5101 5102 5103 5104 Obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te doprinosa za osiguranike po osnovi njegovatelja HRVI Obveze doprinosa za osiguranike po osnovi roditelja njegovatelja Obveza doprinosa za osiguranike po osnovi slobodnog zanimanja samostalnih umjetnika Primici uenika i redovitih studenata za vrijeme rada preko posrednika pri zapoljavanju iznad propisanih iznosa, odnosno obveza doprinosa uenika i redovitih studenata za vrijeme rada preko posrednika pri zapoljavanju Obveza doprinosa za osiguranike za koje se obveza doprinosa izraunava primjenom doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje na najniu osnovicu za obraun doprinosa Obveza doprinosa za osiguranike za koje se obveza doprinosa izraunava primjenom doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje na najniu osnovicu za obraun doprinosa Obveza doprinosa za osiguranike za koje se obveza doprinosa izraunava primjenom doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje na naknadu plae Obveza doprinosa za mirovinsko osiguranje u odreenim okolnostima i posebnog doprinosa za zatitu zdravlja na radu na minimalnu osnovicu za obraun Obveza doprinosa za zdravstveno osiguranje na najniu osnovicu za obraun doprinosa Obveza mirovinskog osiguranja u odreenim okolnostima i zdravstvenog osiguranja zatite zdravlja na radu za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti najniu osnovicu za obraun doprinosa Obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje za osiguranika osobu s invaliditetom kojoj se sta mirovinskog osiguranja rauna s poveanim trajanjem Obveze doprinosa za osiguranike brane drugove profesionalnog odnosno ugovornog diplomata i lanove obitelji profesionalnog odnosno ugovornog diplomata

5105

5106

5107 5108 5109 5110 5111 5112

5701-5719 Obveze po osnovi strunog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa 5701 5702 5703 Obveze po osnovi strunog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za mjesec dana rada Obveze po osnovi strunog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za mjesec dana rada osobi koja se prvi put zapoljava prema Zakonu o doprinosima Obveze po osnovi strunog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za mjesec dana rada osobi koja se prvi put zapoljava prema Zakonu o poticanju zapoljavanja

5721-5729 Ostale obveze 5721 Naplaena kamata za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje zbog nepravovremene uplate dospjele obveze PRILOG 4. Oznaka 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom Primici od kamata na kunsku i deviznu tednju, na pologe (po vienju i oroene) na iroraunu, tekuem i deviznom raunu koji su ostvareni od banaka, tedionica i tedno-kreditnih zadruga, te primici od kamata po vrijednosnim papirima (l. 9. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak) i primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ivota i imovine (l. 9. st. 3. Zakona o porezu na dohodak) Primici od otuenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika (l. 9. st. 1. t. 3. Zakona o porezu na dohodak) Izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doivotne mirovine odreene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navrio odreenu starosnu dob i/ili odreeni mirovinski sta, te uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente prema posebnim propisima, a koje uplauju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja (l. 9. st. 1. t. 4. Zakona o porezu na dohodak) i novani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplauju jedinice lokalne i podrune

01

02

03

69 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

(regionalne) samouprave, na temelju svojih opih akata i za koje su sredstva planirana u proraunima tih jedinica (l. 9. st. 2. t. 2.7. Zakona o porezu na dohodak) 04 05 06 07 Obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (l. 9. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dohodak) Nagrade iz lanka 9. stavka 1. toke 6. Zakona o porezu na dohodak Primici koje fizike osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih osoba, a za zdravstvene potrebe (l. 9. st. 1. t. 7. Zakona o porezu na dohodak) Socijalne potpore (l. 9. st. 2. t. 2.1. podt. 2.1.2. Zakona o porezu na dohodak) Doplatak za djecu i novani primici za opremu novoroenog djeteta i primici po osnovi potpora za novoroene, odnosno potpora za opremu novoroenog djeteta koje isplauju ili daju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, na temelju svojih opih akata i za koje su sredstva planirana u proraunima tih jedinica (l. 9. st. 2. t. 2.1. podt. 2.1.3. Zakona o porezu na dohodak) Potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i lanova obitelji smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (l. 9. st. 2. t. 2.1. podt. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak), te primici osoba s invaliditetom, osim plaa i mirovina (l. 9. st. 2. t. 2.1. podt. 2.1.4. Zakona o porezu na dohodak) Potpore koje djeci u sluaju smrti roditelja isplauju ili daju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave na temelju svojih opih akata te pravne i fizike osobe (l. 9. st. 2. t. 2.8. Zakona o porezu na dohodak) Naknada razlike plae za vrijeme vojne slube u Oruanim snagama Republike Hrvatske, naknada plae pripadnicima civilne zatite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zatite i zatite od elementarnih nepogoda, te naknade i nagrade koje osuene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj (l. 10. t. 1., 2. i 8. Zakona o porezu na dohodak) Naknada plae za vrijeme sprijeenosti za rad isplaena na teret sredstava obveznih osiguranja Nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja, do propisanog iznosa (l. 10. t. 4. Zakona o porezu na dohodak) Nagrade uenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim kolskim i sveuilinim natjecanjima (l. 10. t. 5. Zakona o porezu na dohodak) Primici uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga, po posebnim propisima, do propisanog iznosa (l. 10. t. 6. Zakona o porezu na dohodak) Naknade tete zbog posljedica nesree na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada odreena u jednokratnom iznosu (l. 10. t. 7. Zakona o porezu na dohodak) i zatezne kamate isplaene temeljem plae ili mirovine po sudskoj presudi (l. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak) Ukupan iznos isplaenih/plaenih prijevoznih trokova (troak cestarine, prijevoznih karata i slino) i trokova noenja na slubenom putovanju u visini stvarnih izdataka i dnevnice do propisanog iznosa bez obzira na nain isplate/plaanja prema konanom obraunu putnog naloga (l. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i l. 13. st. 2. t. 1., 2., 13. i 14. i st.12. Pravilnika o porezu na dohodak) Naknade za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe, do propisanog iznosa (l. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i l. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak) Naknade trokova prijevoza na posao i s posla mjesnim i meumjesnim javnim prijevozom (l. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i l. 13. st. 2. t. 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak) Potpore zbog invalidnosti radnika do propisanog iznosa, potpore za sluaj smrti radnika, potpore u sluaju smrti lana ue obitelji radnika, do propisanog iznosa, potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dueg od 90 dana, do propisanog iznosa (l. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i l. 13. st. 2. t. 6., 7., 8. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak) Dar djetetu do 15 godina starosti, do propisanog iznosa i potpore za novoroene, do propisanog iznosa (l. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i l. 13. st. 2. t. 10. i 22. Pravilnika o porezu na dohodak) Prigodne nagrade, do propisanog iznosa (boinica, naknada za godinji odmor i sl.) i nagrade radnicima za navrene godine staa, do propisanih iznosa (l. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i l. 13. st. 2. t. 11. i 12. Pravilnika o porezu na dohodak) Terenski dodatak, do propisanog iznosa (l. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i l. 13. st. 2. t. 15. i 16. Pravilnika o porezu na dohodak) Pomorski dodatak, do propisanog iznosa (l. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i l. 13. st. 2. t. 17. Pravilnika o porezu na dohodak)

08

09

10

11

12 13 14 15

16

17

18 19

20

21

22

23 24

70 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

25 26 27 28 29 30

Naknade za odvojeni ivot od obitelji, do propisanog iznosa (l. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i l. 13. st. 2. t. 19. Pravilnika o porezu na dohodak) Otpremnine, do propisanog iznosa (l. 10. t. 9. Zakona i l. 13. st. 2. t. 20. i 21. Pravilnika o porezu na dohodak) Primici po osnovi slubenih putovanja fizikih osoba koje isplauju neprofitne organizacije, a do propisanog iznosa (l. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i l. 7. st. 5. i 6. Pravilnika o porezu na dohodak) Stipendije, ukupno do propisanog iznosa (l. 10. t. 12., 13., 14. i 18. Zakona o porezu na dohodak) Nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportaima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa (l. 10. t. 16. Zakona o porezu na dohodak) Sindikalne socijalne pomoi koje se isplauju iz sredstava sindikalne lanarine lanovima sindikata (l. 10. t. 15. Zakona o porezu na dohodak) Primici koji se kao bespovratna sredstva isplauju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i strunog usavravanja (l. 10. t. 20. Zakona o porezu na dohodak) Primici koje isplauje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada (l. 15. st. 2. Zakona o porezu na dohodak) Primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti ostvareni u okviru ESOP programa (l. 30. st. 12. Zakona o porezu na dohodak) Primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti iskoriteni za uveanje temeljnog kapitala drutva (l. 30. st. 13. Zakona o porezu na dohodak) Obiteljske mirovine odnosno novane naknade u visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (l. 53. st. 2. Zakona o porezu na dohodak) Primici po osnovi nesamostalnog rada na koje je sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predujam poreza na dohodak plaen u inozemstvu, a za koje se sukladno lanku 2. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak ne plaaju predujmovi poreza na dohodak u tuzemstvu, te je porezni obveznik obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu Primici po osnovi nesamostalnog rada koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije, u sluaju kada Republika Hrvatska sukladno ugovoru izuzima te primitke od oporezivanja Primici fizikih osoba po osnovi izravnih plaanja u poljoprivredi sukladno posebnim propisima po osnovi kojih se ne utvruje dohodak sukladno lanku 18. stavku 3. Zakona Trokovi prijevoza (troak cestarine, prijevoznih karata i slino), trokovi noenja na slubenom putovanju u visini stvarnih izdataka i dnevnice do propisanog iznosa ukoliko nisu plaeni do 15. u mjesecu za prethodni mjesec prema konanom obraunu putnih naloga Povrat isplaene naknade plae za vrijeme sprijeenosti za rad isplaena na teret sredstava obveznih osiguranja kojega vri nositelj osiguranja isplatitelju naknade Ostali neoporezivi primici iz lanka 10. toke 3. Zakona o porezu na dohodak a vezano uz lanak 7. Pravilnika o porezu na dohodak, osim novane naknade za sprijeenost za rad isplaenu na teret sredstava obveznih osiguranja Primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti koji ne podlijeu oporezivanju Primici po osnovi drugog dohotka na koje je sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predujam poreza na dohodak plaen u inozemstvu, a za koje se sukladno lanku 2. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak ne plaaju predujmovi poreza na dohodak u tuzemstvu, te je porezni obveznik obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu Primici po osnovi drugog dohotka koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije, u sluaju kada Republika Hrvatska sukladno ugovoru izuzima te primitke od oporezivanja Primici po osnovi drugog dohotka koji se isplauju nerezidentima Republike Hrvatske lanovima uprave odnosno lanovima drugih odgovarajuim upravljakih tijela drutva te izvrnim direktorima a koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije, u sluaju kada Republika Hrvatska sukladno ugovoru izuzima te primitke od oporezivanja Primici po osnovi dohotka od kapitala koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije, u sluaju kada Republika Hrvatska sukladno ugovoru izuzima te primitke od oporezivanja

31

32 33 34

35

36

37

38

39

40

41 42

43

44

45

46

71 od 72

28.1.2014. 8:44

. :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

47

Primici po osnovi dohotka od kapitala na koje je sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predujam poreza na dohodak plaen u inozemstvu, a za koje se sukladno lanku 2. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak ne plaaju predujmovi poreza na dohodak u tuzemstvu, te je porezni obveznik obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu Primici po osnovi dohotka od osiguranja na koje je sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predujam poreza na dohodak plaen u inozemstvu, a za koje se sukladno lanku 2. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak ne plaaju predujmovi poreza na dohodak u tuzemstvu, te je porezni obveznik obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu Primici po osnovi dohotka od osiguranja koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije, u sluaju kada Republika Hrvatska sukladno ugovoru izuzima te primitke od oporezivanja Primici po osnovi dohotka od imovinskih prava na koje je sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predujam poreza na dohodak plaen u inozemstvu, a za koje se sukladno lanku 2. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak ne plaaju predujmovi poreza na dohodak u tuzemstvu, te je porezni obveznik obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu Primici po osnovi dohotka od imovinskih prava koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije ureeno drukije, u sluaju kada Republika Hrvatska sukladno ugovoru izuzima te primitke od oporezivanja PRILOG 5.

48

49

50

51

5. Nain isplate/izvrenja obveze Oznaka 0 1 2 3 4 5 6 7 Nema isplate Isplata na tekui raun Isplata na iro raun Ostale bezgotovinske isplate na raune sukladno posebnim propisima Isplata u gotovini Davanje u naravi Naplata primitka u ovrnom postupku Isplate putem obraunskih plaanja OBRASCI Opis

72 od 72

28.1.2014. 8:44

You might also like