ISTRAIVANJE JAVNOG MNIJENJA 1.

ZNANSTVENO ISTRAIVANJE ISTRAIVANJE = postupak prikupljanja i analize podataka iz realnog ivota u cilju dolaenja do novi spoznaja! Znanstveno istraivanje je planirano" sustavno" kontrolirano" iskustveno i kriti#ko ispitivanje odnosa $e%u pojava$a koje su pred$et istraivanja! - planirano = zna#i da je pro$i&ljeno" unaprijed predvi%eno - s stavno = pred$et se ne pro$atra izolirano" nego u kontekstu koje$u pripada' oslanja se na prija&nje spoznaje na to$e podru#ju - !ontrolirano = svaka (aza rada je pod strogi$ nadzoro$ istraiva#a - is! stveno = te$elji se na #injenica$a" a ne na &pekulacija$a - !riti"no = realno interpretira rezultate i donosi zaklju#ke o pred$etu istraivanja' uzi$a u o)zir ograni#enja u spoznavanju 2. FAZE ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA *roces znanstvenog istraivanja o)u va+a tri osnovne (aze ili skupine poslova s vi&e podskupina ili koraka koje unutar nji tre)a poduzeti, 1. #ON$E%T&A'IZA$IJA ISTRAIVANJA - u ovoj (azi tre)a precizno odrediti .T/ se istraivanje$ na$jerava otkriti i 0A.T/ se istraivanje provodi!' preteno uklju#uje teorijski rad iako $oe uklju#iti i neke e$pirijske aktivnosti 1npr! provo%enje orijentacijskog istraivanja2! /va (aza uklju#uje sljede+e korake, 3! Iz)or i de(iniranje pred$eta 1pro)le$a" te$e2 istraivanja' 4! 5e(iniranje svr e 1razloga2 istraivanja' 6! *regled literature' 7! 8or$uliranje ipoteza' 9! 5e(iniranje ciljeva istraivanja' :! /rijentacijsko 1eksplorativno2 istraivanje' ;! Identi(ikacija" klasi(ikacija i operacionalizacija varija)li istraivanja' <! Izrada idejnog nacrta istraivanja! 2. O%ERA$IONA'IZA$IJA ISTRAIVANJA 1*=ANIRANJE I *RI*RE>A ISTRAIVANJA2 - odrediti naj)olji na#in na koji se planirano istraivanje $oe realizirati" dakle odgovoriti na pitanje ?A?/ istraiti ono &to je za$i&ljeno u prvoj (azi" uklju#uje sljede+e korake, 3! *laniranje postupaka realizacije i izrada izved)enog nacrta istraivanja 4! Iz)or i operacionalizacija $etoda i te nika istraivanja 6! Iz)or uzorka 7! Izrada istraiva#kog instru$enta 9! Iz)or" instruiranje i trening anketara 1oso)a koje prikupljaju podatke2 :! *ilot istraivanje 1testiranje instru$enta" iz)ora uzorka i $etode istraivanja" provjera i uvje)avanje anketara2 ;! *ri$jena rezultata pilot@istraivanja <! Izrada plana i progra$a o)rade podataka! REA'IZA$IJA ISTRAIVANJA - (aza proved)e istraivanja odnosno realizacije onoga &to je za$i&ljeno u prvoj i operacionalizirano u drugoj (azi istraiva#kog rada! 8aza realizacije istraivanja o)u va+a sljede+e korake, 3! *rikupljanje podataka 4! 6! ?ontrola postupaka prikupljanja podataka *ripre$a podataka za o)radu 1kodiranje" logi#ka kontrola" unos podataka" kontrola unosa2

7! 9!

/)rada i analiza podataka Izrada analiti#ki ta)lica" gra(i#ki prikaza i sl!

:! Interpretacija rezultata" (or$uliranje zaklju#ka" izrada istraiva#kog izvje&+a! (. %OJMOVNO O)RE*ENJE I #OM%ONENTE MNIJENJA+ RAZ'I#A IZME*& MNIJENJA I STAVOVA >NIJENJE = vrsta $isli" stajali&ta koja se o#ituje u slaganjuAneslaganju" pri va+anjuAnepri va+anju u odnosu na oso)u" dru&tveno pitanje ili proces - $nijenje je pona&anje" izraeno 0A ili *R/TIV" sadri re(erendu$ski ele$ent" podrava ili ne neko pitanje" opciju *ostoje 7 ko$ponente $nijenja, - kognitivna 1spoznaja o o)jektu $nijenja2" - evaluativna 1sud o oso)ina$a o)jekta2" - a(ektivna 1e$ocionalni odnos pre$a o)jektu2" - konotivna 1pripravnost za pona&anje2 $nijenje je psi olo&ka pojava sli#na stavu" ali ipak se razlikuje od stava po neki$ ele$enti$a, stav je *RE5IS*/0IBIJA1tendencija2 za pona&anje" a $nijenje je /5C/V/R 1pona&anje2' stav i$a izrazitiju E>/BI/NA=NDAa(ektivnu ko$ponentu" a $nijenje izrazitiju ?/CNITIVND ko$ponentu' stav je relativno TRAJNA karakteristika" a $nijenje je preteito odre%eno SITDABIJS?I STAV predispozicija za ponaanje izraztitija emocionalana omponenta relativno trajna ara teristi a MNIJENJE odgovor na ponaanje izrazitija ognitivna omponenta sit!acijs i odre"eno

,. MOG&-NOST I)ENTI.I$IRANJA VJEROJATNI/ G'ASA0A I NA1A IS#&STVA & RJE1AVANJ& TOG %RO2'EMA Jedan od najpoznatiji postupaka za otkrivanje vjerojatni glasa#a je *errEev $odel koji se te$elji na F anketni pitanja! *itanja se svode na zainteresiranost za )udu+e iz)ore" prija&nju iz)ornu participaciju i op+u zainteresiranost za politiku! D skladu s do)iveni$ odgovori$a ispitanici se rangiraju u rasponu od naj$anje do najvi&e vjerojatni glasa#a" a istraivanje se provodi na skupini sa zadovoljavaju+o$ vjerojatno&+u izlaska na iz)ore! ?od nas su z)og speci(i#ni okolnosti ispu&tene neke varija)le i dodane nove" npr! ispu&tena je registriranost na )ira#ko$ popisu" a dodana upoznatost s lista$a kandidata! *okazalo se da najve#u vanost u otkrivanju vjerojatni glasa#a i$a iskazana na$jera izlaska na iz)ore! 3. %OJAM VARIJA2'E+ VRSTE I MOG&-I O)NOSI ME*& VARIJA2'AMA VARIJAG=A = pro$jenjiva pojava 1oso)ina ili proces2 koju je $ogu+e opaati ili $jeriti" tj! kvantitativno ili kvalitativno iskazati! Razlikuje$o 4 vrste varija)li, 3! pre$a NARAVI - kvalitativne 1ozna#avaju prisutnost ili odsutnost neke oso)ine ili pojave" $ogu se sa$o opaati -spol" rasa!!!2 - kvantitativne 1$ogu se $jeriti -do)" iH!!!2 4! pre$a 8DN?BIJI D ISTRAIVANJD - nezavisne 1ona pojava ili oso)ina #ijo$ se pro$jeno$ $ijenja i neka druga pojava ili karakteristika2 - zavisne 1oso)ina ili pojava koja se $ijenja u zavisnosti od pro$jene nezavisne varija)le' zavisna varija)la je pred$et istraivanjaI2 Varija)le $ogu )iti u - kauzalno$ odnosu ako je pro$jena u nezavisnoj varija)li uzrok pro$jena u zavisnoj" taj odnos $oe )iti potpun ili djelo$i#an - korelacijsko$ ako se stanje i pro$jene u zavisnoj varija)li odvijaju u isto$ s$jeru kao i one u nezavisnoj" a $e%uso)no nisu u uzro#noj vezi! Na nji tada utje#e neka tre+a varija)la koja se naziva interveniraju+o$!

4. VRSTE %RO2A2I'ISTI0#I/ &ZORA#A TE NJI/OVE %RE)NOSTI I NE)OSTA$I 3! JE)NOSTAVNI S'&0AJNI &ZORA# - ovdje svi #lanovi populacije i$aju jednake izglede da )udu iza)rani u uzorak" a $ogu se )irati iz )u)nja" na te$elju ta)lice slu#ajni )rojeva ili ko$pjutorski$ generiranje$ slu#ajni )rojeva! *rednosti @ nije potre)no nikakvo pret odno znanje o populaciji" ne$a $ogu+nosti pristranog iz)ora koje $ogu nastati z)og uvo%enja nekog kriterija klasi(ikacije te &to o$ogu+ava veliko raspr&enje jedinica uzorka 1pogodan za tele(onske ankete" ankete po&to$ i sl!2 Nedostaci @ potre)an je popis jedinica 1)ira#ki spiskovi" liste studenata" adrese2" jedinice uzorka $ogu )iti jako Jraspr&eneK 1pa je neprakti#an za terenskia istraivanja' uzorak ne $ora )iti reprezentativan s o)ziro$ na relevantne karakteristike" oso)ito ako nije vrlo velik 1ako i ne dri$o pod kontrolo$ - npr! ur)ano@ruralna distri)ucija - $ogu+e da +e u+i previ&e gradskog stanovni&tva2! 4! S'&0AJNI S&STAVNI 5STRATI.I$IRANI6 &ZORA# - Sli#nan jednostavno$ slu#ajno$" ali )ez kori&tenja ta)lice slu#ajni )rojeva! *otre)an spisak osnovnog skupa iz kojeg se iza)ire svaki n@ti #lan u skladu s odre%eni$ intervalo$! Najvanije je da prva jedinica koja +e u+i u uzorak )ude iza)rana slu#ajno! *rednosti @ iz)or je jednostavan" ne $ora$o i$ati predznanje o populaciji te osigurava slu#ajni iz)or! Nedostatak @ potre)a spiska cijele populacije 1npr! adresar" i$enik i sl!2 i ne $ora )iti reprezentativan po svi$ karakteristika$a! 6! S'&0AJNI STRATI.I$IRANI &ZORA# @ upotre)ljava se u slu#aju kad istraiva# eli i$ati pod kontrolo$ odre%ene karakteristike" seg$ente ili stratu$e u populaciji koje s$atra relevantni$a s o)ziro$ na cilj istraivanja 1npr! teritorijalna pripadnost" spol" do)" nacionalni sastav" socio@kulturne" socio@ekono$ske i sli#ne karakteristike2! *rednosti @ osigurana reprezentativnost s o)ziro$ na relevantne varija)le' $ogu+a je izravnija ko$paracija s drugi$ uzorci$a strukturirani$a na isti na#in! Nedostaci @ potre)no je predznanje o karakteristika$a populacije i nji ovo$ utjecaju na istraivanu pojavu" a procedura je skupa i sloena! 7! #'ASTER 57$'&STER86 &ZORA# @ koristi$o ga kad ne$a$o relevantne podatke o populaciji 1de$ogra(ska" socijalna o)iljeja i sl! koji )i )ili osnova za strati(ikaciju2! Tada na$ razine iz)ora uzorka $ogu slijediti ad$inistrativnu podjelu nekog podru#ja" a onda se na ti$ razina$a provodi jednostavni slu#ajni iz)or jedinica uzorka! Iza)ire se stanoviti )roj Jto#akaK uzorka 1poeljno je da on )ude &to ve+i2 i na svakoj od nji se anketira odre%eni )roj ispitanika! Naziv potje#e od rije#i JgrozdK 1cluster2 jer je uzorak (or$iran u o)liku grozda! *rednosti @ ne za tijeva se predznanje o populaciji" jednostavan iz)or! Nedostaci @ ne $ora se osigurati reprezentativnost pre$a svi$ relevantni$ karakteristika$a populacije" potre)no je raspolagati potpuni$ popiso$ jedinica na svi$ razina$a iz)ora! 9. IZRA)A I)EJNOG NA$RTA ISTRAIVANJA D idejno$ nacrtu istraivanja opisuje se predvi%ena koncepcija istraivanja! D uvodu istraiva# o)i#no svojo$ slo)odno$ interpretacijo$ opisuje ideju i upori&ta istraivanja! D drugo$ dijelu se de(inira pred$et istraivanja i opisuju svi poj$ovi koje de(inicija sadri! Slijedi navo%enje svr e" odnosno razloga istraivanja - da li je znanstvena ili prag$ati#na ili o)oje i koja +e )iti korist do)iveni rezultata! Biljevi istraivanja - precizno (or$ulirana pitanja na koja istraivanje tre)a odgovoriti' razlikuju se osnovniAgeneralni cilj 1te$eljno pitanje2 i speci(icirani ciljevi 1razra%en op+i cilj2! 0ati$ se navode ipoteze" tako%er i$a$o op+uAgeneralnu ipotezu od koje se polazi i razra%eneAspeci(i#ne ipoteze! Nakon postavljeni ciljeva i ipoteza na)rajaju se zavisne i nezavisne varija)le" a na kraju se navodi popis literature" kako one citirane" tako i ostale! :. VRSTE I STRATEGIJA %RE)IZ2ORNI/ ISTRAIVANJA JAVNOG MNIJENJA GENBL>AR? */== je prva (aza prediz)orni istraivanja gdje se ispituje op+e raspoloenje javnosti pre$a stranka$a ili kandidati$a! *rovodi se us$eni$ anketiranje$ na veliki$ uzorci$a" a rezultati takvog istraivanja o)i#no slue za planiranje po#etni (aza prediz)orni ka$panja!

8/==/M@D* SDRVENS" provodi se tele(onski" : $jeseci prije iz)ora! 5odatni$ anketa$a sa pro&iruju prije prikupljeni podaci! *ANE=@ISTRAIVANJE>" nakon 3@4 $jeseca" se nastoji za)iljeiti eventualna pro$jena javnog $nijenja! TRAB?INC *//=S svaku ve#er za cijelog trajanja ka$panje" nakon po#etka iz)orne ka$panje" provode se tzv! traganja za eventualni$ pro$jena$a! Dzorku od 9O@3OO vjerojatni glasa#a tele(onski se postavljaju kratka relevantna pitanja! 8/?DS@CRD*E su ciljani grupni intervjui ne te$u odnosa glasa#a pre$a glavni$ ele$enti$a iz)orne ka$panje" slue kao kvalitativna nadopuna kvantitativni$ podaci$a! E=EBTI/N NICLT SDRVEN @ dan ili dva prije iz)ora provodi se (inalno istraivanje Sastoji se od nekoliko pitanja o glasa#ki$ na$jera$a ispitanika o)i#no postavljeni u tele(onsko$ anketo$! EPIT */== anketa na dan odravanja iz)ora! *rovodi se $e%u gra%ani$a u trenutku kad napu&taju iz)orna $jesta! ;. OSNOVNE VRSTE VA'JANOSTI I NA0INI &TVR*IVANJA VA=JAN/ST = svojstvo koje pokazuje da li i u koje$ stupnju istraiva#ki postupak ispituje ono &to se pretpostavlja da ispituje! Razlikuje$o unutra&nju i vanjsku valjanost! Dnutra&nja ili interna valjanost - svojstvo nekog istr! postupka da ispita ono za &to se pretpostavlja da ispituje 1zavisna varija)la (unkcija je nezavisne varija)le2 Vanjska ili eksterna valjanost ukazuje na opravdanost poop+avanja rezultata istraivanja na odre%ene oso)e" okruenje i vre$ensko razdo)lje! To je zapravo pitanje reprezentativnosti rezultata o)ziro$ na populaciju i okruenje na koju se rezultati poop+avaju i razdo)lje na koje se istraivanje odnosi! *re$a post p! tvr<ivanja valjanosti razlikuje$o teorijsku i prakti#nu valjanost! Teorijska valjanost pokazuje koliko su rezultati istraivanja u skladu s varija)la$a" predvi%eno$ teorijo$ ili drugi$ spoznaja$a na koji$a se te$elji istraivanje 1prosud)a ko$petetni analiti#ara2! *rakti#na ili kriterijska valjanost odre%uje se uspore%ivanje$ rezultata istraivanja s neko$ prakti#no$ djelatno&+u! 1=. %'AN I REA'IZA$IJA &ZOR#A - D0/RA? = dio populacije na koje$ se provodi istraivanje i na te$elju kojeg se zaklju#uje o cijeloj populaciji! Ele$enti plana uzorka su, - /SN/VNI S?D* 1skupina jedinki iz koje )ira$o uzorak2 i /?VIR 0A I0G/R D0/R?A 1popis jedinica osnovnog skupa iz kojega se iza)ire uzorak - tre)ao )i )iti populacija2' - NAQIN I0G/RA D0/R?A - tu u)raja$o pro)a)ilisti#ke i nepro)a)ilisti#ke uzorke! *ro)a)ilisti#ki su oni iza)rani na te$elju prora#una vjerojatnosti koju za iz)or u uzorak i$a svaka pojedina jedinica populacije! Nepro)a)ilisti#ki su svi ostali koji nisu iza)rani $ete$ati#ko$ vjerojatno&+u ve+ u skladu s odre%eni$ kriteriji$a istraiva#a! - VE=IQINA D0/R?A - o njoj ovisi koliko +e reultati )iti precizni! Standardno$ gre&ko$ uzorka $oe se prikazati odstupanje do)iveni rezultata od stvarni vrijednosti u populaciji! - RAS*R.EN/ST 15IS*ER0IRAN/ST2 D0/R?A - poeljno je da istraivanje$ )ude o)u va+eno &to je $ogu+e vi&e lokaliteta! Najve+u vanost u realizaciji i$aju, DQESTA=/ST /5GIJANJA AN?ETE 1ono utje#e na valjanost u onolikoj $jeri u kojoj je povezano s glavni$ varija)la$a istraivanja' dio koji nedostaje o)i#no se razlikuje od ostatka2' NEI0JA.NJAVANJE NA */JE5INA *ITANJA 1tu se o)i#no kriju ono koji se ne ele o#itovati o upitano$ $i&ljenju2' CRE.?E I *RISTRAN/ST AN?ETARA 1kako )i se iz)jegle" potre)no je do)ro de(inirati istraiva#ku proceduru i kontrolirati anketarsku ekipu2! 11. .O#&S GR&%E

8/?DS@CRD*E su pose)na vrsta grupni intervjua koja se naj#e&+e upotre)ljava u stru#ni$ istraivanji$a" a kod istraivanja javnog $nijenja koristi se kao orjentacijsko istraivanje! *ri$jena te te nike uklju#uje istodo)no intervjuiranje vi&e oso)a iza)rani sukladno ciljevi$a istraivanja" a te$elji se na logici da se u grupnoj at$os(eri $oe do)iti vi&e in(or$acija jer se sudionici $e%uso)no poti#u na raspravu! Intervju vodi tzv! $oderator pre$a unaprijed utvr%eno$ planu i predvi%eni$ pitanji$a! Razgovori se sni$aju! *rednosti, $oe osigurati vi&e in(or$acija" te nika je (leksi)ilnija nego individualni intervju" sudionici su slo)odniji pa se lak&e izraavaju" $anje vre$ena i tro&kova! Nedostaci, Rezultati se ne $ogu generalizirati" $anje kontrole od strane istraiva#a pa razgovor $oe krenuti u pogre&no$ s$jeru" opasnost od do$inacije neki ispitanika i gu)itka o#ekivani in(or$acija! Mi$$er i 8lec ter, ; koraka u pri$jeni (okus@grupe, - de(inirati pro)le$ - te$u razgovora - de(inirati uzorak - da li +e odgovarati op+oj populaciji ili ue$ populacijsko$ seg$entu - odrediti )roj i strukturu (okus grupa - &to istraivana pojava vi&e varira" potre)an je ve+i )roj (okus@grupa - pripre$iti proved)u intervjua - iza)rati sudionike" uvje)ati $oderatore" pripre$iti prostorije i te niku - pripre$iti vodi# za $oderatore - sastavljanje podsjednika za razgovor - provesti intervju - analizirati podatke i pripre$iti istraiva#ko izvje&+e 1>. #ONSTR&#$IJA AN#ETNOG &%ITNI#A *ri sastavljanju anketnog upitnika tre)a i$ati na u$u da +e odgovori koje do)ije$o u velikoj $jeri ovisiti o postavljeni$ pitanji$a pa tako sugestivna ili neprecizna pitanja rezultiraju pristrani$ 1neo)jektivni$2 ili neprecizni$ odgovori$a itd! 5a li +e$o do)iti valjane odgovore uvelike ovisi o inventivnosti" znanju i iskustvu istraiva#a ali ipak postoje i neka pravila o koji$a tre)a voditi ra#una pri sastavljanju anketnog upitnika, 1. sa?raj pitanja - tre)a postavljati ona pitanja koja su relevantna s o)ziro$ na glavnu te$u i svr u istraivanja' ako pita$o ne&to &to je izvan znanja" iskustva ili $ogu+nosti procjene ispitanika onda +e se dogoditi da ili odgovor ne+e$o do)iti ili +e do)iveni odgovor )iti )ezvrijedan - do)it +e$o *SED5//5C/V/RE >.vrsta pitanja pre@a osnovno@ oAli! B $ogu )iti, otvorena 1daju realniji raspon odgovora" $anje su sugestivna" ali ve+i postotak je )ez odgovora" odgovori su nedovoljno precizni i in(or$ativni!!!2' zatvorena 1iz)jegava 1ili u$anjuje2 nedostatke otvoreni " $anje gre&ke u )iljeenju" o)radi i interpretaciji odgovora i lak&a orijentiranost ispitanika na one aspekte pro)le$a koji nas pose)no zani$aju' ali ograni#ava raz$i&ljanje o pojedini$ pitanji$a i ponekad poti#e ispitanike da se opredijele i za ono o #e$u ni&ta prije nisu #uli 1tek su saznali iz na&eg pitanja2 6! Cor@ laDija 5verAaliEaDiji6 pitanja - vano odvagnuti svaku rije#" osnovno pravilo da pitanje ne s$ije )iti sugestivno tj! ne nuditi odre%enu $ogu+nost koja ispitanika navodi na odgovor 7! je?noEna"nost pitanja - svi $oraju pitanje razu$jeti na isti na#in" ne postavljati vi&ezna#na pitanja 9! o?vajanje stavova o? arF @entaDije - npr!" ne pitati stav o neko$ proizvodu ako najprije nis$o utvrdili je li ispitanik za njega #uo :! re?oslije? pitanja - voditi ra#una o, 3! logi#ko$ redoslijedu 1da )ude kontinuitet $isli sa#uvan2 4! psi olo&ko$ redoslijedu 1delikatna pitanja na kraju2 6! $ogu+nost $e%uso)nog utjecaja odgovora - oso)ito paziti da pret odna pitanja ne konta$iniraju odgovore na slijede+a 1stvaranje konteksta koji $oe utjecati na odgovore2 9. ? ina an!etnoF pitni!a 5Aroj pitanja6 - pitanje valjanosti odgovora - oso)ito oni pri kraju anketnoga upitnika :. sa?raj+ Cor@ laDija i ? ina vo?a - tko provodi istraivanje" za&to to radi 1da sadri osnovni cilj i svr u - $otivacija2" za&to je upravo on iza)ran 1taj ispitanik2" kako +e se upotrije)iti odgovori" garancija anoni$nosti" za vala 1(. IZ2OR TE/NI#E I METO)E ISTRAIVANJA

>ET/5A ISTRAIVANJA = postupak s po$o+u kojeg nastoji$o odgovoriti na ciljeve istraivanja 1$etoda ozna#ava op+i pristup u proved)i istraivanja" a te nika speci(i#ni na#in ostvarenja tog postupka2! 4 osnovne skupine istraiva#ki $etoda su (ield i desk $etoda! 8IE=5 >ET/5E, sve $etode prikupljanja podataka u realni$ ivotni$ situacija$a" #i$e otkriva$o i )iljei$o izvorneApri$arne podatke! Clavni na#ini prikupljanja takvi podataka su, opaanje" intervju" anketa i eksperi$ent! 5ES? >ET/5E, sastoje se u analizi ve+ postoje+i " naj#e&+e o)javljeni podataka koji su ve+ prije za)iljeeni s neki$ drugi$ cilje$ i svr o$! Njo$e do)iva$o tzv! sekundarne podatke" a glavne vrste takvog prikupljanja su, analiza statisti#ki podataka i doku$enata" analiza slu#ajeva i analiza sadraja!

1,. VE'I0INA &ZOR#A I STAN)AR)NA GRE1#A / veli#ini uzorka ovisi koliko +e reultati )iti precizni! O?l !a o veli"ini Eor!a ovisi o, 3! L/>/CEN/STI */*D=ABIJE pre$a ispitivanoj pojavi - uzorak $ora )iti ve+i &to je populacija eterogenija" tj! &to se njezini #lanovi $e%uso)no vi&e razlikuju pre$a ispitivanoj pojavi! 4! */TREGN/J *REBI0N/STI RE0D=TATA - istraivanja koja za tijevaju vrlo precizne podatke tre)a provoditi na ve+i$ uzorci$a! 6! *=ANIRAN/J /GRA5I RE0D=TATA - kod o)rade sloeniji podataka" npr! kada i$a$o vi&e kategorija" za svaku od nji tre)a osigurati dostatni )roj ispitanika! Standardno$ gre&ko$ uzorka prikazuje se koliko do)iveni rezultati odstupaju od stvarni vrijednosti u populaciji! /visi isklju#ivo o veli#ini uzorka pa nikako nije pokazatelj ukupne gre&ke uzorka" nego sa$o slu#ajnog varija)iliteta rezultata koji nastaje jer istraivanje$ nije o)u va+ena cijela populacija! .to je uzorak iz populacije ve+i" standardna gre&ka je $anja! *ostotak koji se do)ije pokazuje u koje$ se rasponu $oe o#ekivati RpravaS vrijednost u populaciji! 13. INTERVJ& Intervju je neka vrsta razgovora s to$ razliko$ &to se intervju vodi s odre%eno$ svr o$" po odre%eno$ planu istraiva#a' u intervjuu sugovornici nisu ravnopravni @ zna se tko je voditelj" a tko ispitanik' psi olo&ka at$os(era jo& je jedan ele$ent razlike! Intervju razlikuje$o pre$a - svrsi 1novinski" sudski" policijski" istraiva#ki - speci(i#na vrsta intervjua koje$ je cilj prikupljanje podataka u svr u znanstvenog ili stru#nog prou#avanja neke pojave" procesa ili pona&anja2" - oAli! 3! NESTRD?TDRIRANIAslo)odni intervju -intervjuer i$a jasno de(iniran cilj" ali ga ostvaruje u slo)odno$ razgovoru' voditelj tijek intervjua prilago%ava ispitaniku' 4! */=DSTRD?TDRIRANI - tako%er se vodi )ez strogo (or$ulitani pitanja" ali voditelj ipak i$a unaprijed predvi%en sadraj razgovora' 6! STRD?TDRIRANIAstandardizirani - planiran" s to#no odre%eno$ s e$o$ od koje se ne odstupa" a svi$ se ispitanici$a $oraju postaviti ista pitanja2 na"in pri@jene" ovisno o )roju oso)a koje sudjeluju u intervjuu, 3! IN5IVI5DA=NIApersonalni intervju - klasi#an o)lik" u R#etiri okaS" koristi se za razne ciljeve" pose)no prikladan za osjetljive te$e' 4! CRD*NI - postupak istodo)nog razgovora o nekoj te$i s vi&e pojedina#ni sugovornika" prikladana kada u istraivanju o#ekuje$o &iru raspravu i izraavanje stavova i $i&ljenja! 14. S&VREMENE TEORIJE JAVNOG MNIJENJA Javno $nijenje i$a &iroku upotre)u u stvarno$ ivotu i u znanosti" a Jean JacHues Rousseau je prvi 3;F7! upotrije)io taj ter$in!

Suvre$eni $odel javnosti razlikuje 4 pristupa, sociolo&kiAdiskurzivni i psi ologijskiAagregatAindividualisti#ki! 3! S/BI/=/.?I *RISTD* @ nastao po#etko$ 4O!st! /)like su $u dali *ark i Glu$er! S$atra da je javnost ne(or$alni" la)avi" pro$jenjivi kolektivitet koji se ad oc $ijenja u skladu s pro$jeno$ nekog dru&tvenog pitanja! Gitan ele$ent je rasprava tijeko$ koje se (or$ira javnost! Javnost nastaje" $ijenja se i nestaje u vezi s nastanko$ " pro$jeno$ i nestanko$ nekog dru&tvenog pitanja! 4! *SIL/=/CIJS?I *RISTD* s$atra da je svaki #ovjek jedan glas u istraivanju javnog $nijenja" a javnost je z)roj pojedinaca na neko$ podru#ju 1agregat" skupina pojedinaca2! Taj je pristup danas naj&ire pri va+en! 19. NEIZJA1NJAVANJE NA %OJE)INA %ITANJA Neizja&njavanje na pitanja predstavlja jedan od najve+i pro)le$a u proved)i istraivanja" a povezan je s uskra+ivanje$ odgovora na pojedina osjetljiva anketna pitanja! Ti" tzv! neodlu#ni glasa#i o)i#no su ispitanici koji se ne ele o#itovati upitano$ $i&ljenju" pre(erencija$a!!! D#estalost uskra+ivanja odgovora ovisi o, 3! osjetljivosti pitanja 1npr! u istraivanji$a javnoga $nijenja znatno je ve+e neizja&njavanje u slu#aju pitanja o na$jera$a glasovanja na iz)ori$a nego u slu#aju ve+ine ostali anketni pitanja2" 4! Eainteresiranosti Ea pitanje !oje se istra je 1oso)e nezainteresirane za te$u rjetko +e i$ati izgra%ene stavove o politi#ki$ pitanji$a2 6! pri@ijenjenoj teGniDi istraivanja 1neizja&njavanje je dvostruko $anje u tajno$ izja&njavanju o na$jera$a glasovanja nego u slu#aju us$enog izja&njavanja" ve+e je u anketa$a tele(ono$ nego u us$eno$ anketiranju2" 7! o!olnosti@a prove?Ae an!etiranja 1ve+e je u prisutnosti drugi ljudi nego u slu#aju kad je ispitanik sa$ s anketaro$2! Gitno je naglasiti da se onaj dio koji nedostaje )itno razlikuje od onog dijela koji je anketiran i to u pravilu u odnosu na varija)le koje su relevantne za pred$et istraivanja! Spontana selekcija ispitanika je stoga jedan od najvaniji i najtee rje&ivi izvora pristranosti anketni istraivanja! *ro)le$ se donekle $oe u$anjiti iz)oro$ opti$alni te nika anketiranja i pri$jeno$ pitanja koji$a se poku&ava procijeniti $i&ljenje neizja&njeni ispitanika te korigiranje$ rezultata na te$elju ti odgovora! 1:. VRSTE %ITANJA %REMA OSNOVNOM O2'I#& dijeli$o na pitanja, zatvorenog tipa 1ponu%ena dva ili vi&e $ogu+i odgovora2" otvorenog tipa 1ispitanik $ora sa$ prona+i i o)likovati odgovor2 i pitanja u o)liku ljestvica ili skala! %re?nosti EatvoreniG pitanja spra$ otvoreni , @ lak&a su za o)radu" )olja je organiziranost odgovora" $anja je u#estalost uskra+ivanja odgovora" $anja opasnost od gre&aka u interpretaciji odgovora Ne?ostaDi i oFrani"enja EatvoreniG pitanja, @ ograni#avaju raspon raz$i&ljanja" iz)or sveden sa$o na ponu%ene odgovore" opasnost od sugestivnosti" $ogu poticati izraavanje pseudo@stavova!!! %re?nosti otvoreniG pitanja, @ realniji raspon odgovora" $anje su sugestivna" jednostavnija za konstrukciju!!! Ne?ostaDi i oFrani"enja otvoreniG pitanja, @ ve+i postotak izostanka odgovora" nedostatno precizni odgovori" prevelika raspr&enost odgovora" $ogu )iti $anje iskreni kod osjetljivi pitanja" ve+a opasnost u )iljeenju i interpretaciji" sloenija za o)radu =JESTVIBE su pose)na vrsta zatvoreni pitanja u koji$a se za svaki ponu%eni odgovor odre%uje s$jer iAili intenzitet

1;. &TJE$AJ RE)OS'IJE)A %ITANJA

?od sastavljanja pitanja tre)a voditi ra#una o, 3! logi#ko$ redoslijedu - paziti da se poretko$ pitanja sa#uva kontinuitet raz$i&ljanja o odre%eno$ pro)le$u' 4! psi olo&ko$ redoslijedu - pravilo da osjetljiva pitanja tre)a s$jestiti pri kraju upitnika kako )i se u$anjila opasnost od odustajanja' 6! $ogu+nost kontekstualizacije odgovora - opasnost da +e odgovori na neko pret odno pitanje" stvaranje$ odre%enog konteksta" utjecati na sljede+e odgovore! 1*ri$jer - predsjedni#ki kandidati Reagan i >ondale - pitanja o prednosti$a i nedostaci$a na razli#iti$ $jesti$a - kriti#ko vrednovanje kandidata u pitanji$a utjecalo na preispitivanje opredjeljenjaI2 >=. VE'I0INA O)2IJANJA AN#ETNE S&RA)NJE MOE OVISITI O 3! /sjetljivosti te$e istraivanja 1ve+a kad je te$a osjetljivija" kad se ispitanik nerado o#ituje o njoj ili i$a negativne stavove2' 4! 0ainteresiranosti ispitanika za te$u istraivanja 1ve+a &to je te$a udaljenija od ivotnog iskustva2' 6! /p+e$ stavu pre$a anketa$a 1ve+a ako ispitanik ne vjeruje u s$isao i korist ankete ili s$atra da slui za $anipulaciju javno&+u2' 7! Te nici istraivanja 1ve+a u anketa$a po&to$" interneto$ i drugi te nika gdje ne$a izravnog kontakta2' 9! /so)ina$a potencijalni ispitanika 1ve+a kod sla)ije o)razovani " stariji " ena" pripadnika nac! $anjina2' :! Dr)aniziranosti nasilja 1ve+a &to je naselje ve+e2' ;! /so)ina$a anketara 1ve+a kod $u&karaca" tu je vaan alo@e(ekt2' <! 5o)i dana ili danu u tjednu 1 od)ijanje je $anje u kasniji$ popodnevni$ sati$a i vikendo$2 >1. AN#ETA TE'E.ONOM 3! #lasi"na teleCons!a an!eta - provedena na klasi#an na#in - oda)iru se tele(onski )rojevi iz i$enika ili se generiraju po$o+u ko$pjutora" zati$ se kontaktiraju ispitanici i nji ovi se odgovori )iljee u anketni upitnik" a na kraju se podaci unose u ko$pjutor i o)ra%uju 4! $ATI-teGni!a @ tele(onski )rojevi se generiraju uz po$o+ ko$pjutora" a anketar #ita pitanja s $onitora i od$a i unosi! *rednosti, )rza proved)a" $anji tro&kovi" ve+a raspr&enost uzorka" lak&a kontrola anketara! Nedostaci, selekcioniran anketni uzorak" sla)ija $otiviranost ispitanika i izrazitije nepovjerenje" ve+i postotak neizja&njavanja na osjetljiva pitanja" ograni#enja u kontroli anketne situacije!!! 6! $all in poll+ tele-votinF - auto$atsko tele(onsko anketiranje" oso)i koja se odazove auto$at postavlja pitanja" a ispitanik odgovara )iranje$ )roja koji ozna#ava njegov odgovor! Nedostatak je u ne$ogu+nosti kontrole anketirane oso)e jer je iz)or pseudo@slu#ajan" ograni#enost u )roju i sloenosti anketni pitanja! D tele@votingu su ponu%eni tele(onski )rojevi od koji svaki ozna#ava jedan od $ogu+i odgovora na odre%eno pitanje koje se o)i#no postavlja pute$ $asovni $edija! Najve+i nedostatak je potpuno nekontrolirana autoselekcija ispitanika pa ne$a nikakve znanstvene ni stru#ne vrijednosti!

>>. NAJ&0ESTA'IJE GRE1#E & INTER%RETA$IJI REZ&'TATA AN#ETNI/ ISTRAIVANJA - *recjenjivanje vanosti veli#ine uzorka - Nerazu$ijevanje odnosa iz$e%u veli#ine populacije i veli#ine uzorka 1su)uzorka2 - Nerazu$ijevanje poj$a Tslu#ajniT uzorak - Nerazu$ijevanje poj$a reprezentativnosti uzorka - Interpretacija tzv! gre&ke uzorka - Nerazu$ijevanje $ogu+i gre&aka u konstrukciji pitanja

- Nepoznavanje prednosti i nedostataka pojedini anketni te nika - *recjenjivanje preciznosti rezultata istraivanja - Interpretacija razlika $e%u uspore%ivani$ rezultati$a - Interpretacija Tneopredijeljeni T ispitanika! /ne su posljedica nedostatnog poznavanja $etodologije istraivanja! >(. %RI'I#OM O)A2IRA #ON#RETNI/ %ITANJA #OJA -E %OSTAVITI & AN#ETNOM &%ITNI#&+ ISTRAIVA0 2I MORAO VO)ITI RA0&NA O 3! Biljevi$a i svrsi istraivanja - procijeniti koliko +e predvi%ena pitanja o$ogu+iti izravan i dovoljno detaljan odgovor na pro)le$ istraivanja' tre)a iz)jegavati suvi&na pitanja 1)ez o)zira &to nas u nekoj prilici $oe zani$ati vi&e o neko$ pred$etu nego &to je predvi%eno istraivanje$2! Npr! ako ispituje$o pro(il pu)like neki odre%eni novina 1tko #ita novine2 onda tre)a nastojati o)u vatiti sve one oso)ine koje )i $ogle )iti relevantne za #itaoce ti konkretni novina - po koji$a se razlikuju od oni koji te novine ne #itaju! D tu svr u o)i#no nije dovoljno ispitati sa$o de$ogra(ska o)iljeja nego i interese" vrijednosti" navike" neke speci(i#ne stavove itd! 4! >ogu+e$ znanju i iskustvu potencijalni ispitanika u vezi s pred$eto$ istraivanja kakve su stvarne $ogu+nosti potencijalni ispitanika da na postavljena pitanja odgovore! Ako pita$o ne&to &to je izvan znanja" iskustva ili $ogu+nosti procjene ispitanika onda +e se dogoditi da ili odgovor ne+e$o do)iti ili +e do)iveni odgovor )iti )ezvrijedan - do)it +e$o *SED5//5C/V/RE! Npr! ako odrasle ljude pita$o koji su vas novinski sadraji najvi&e zani$ali u razdo)lju od 34@37" 37@3:" 3:@3< ili iza 3<! godine ivota $nogi +e ispitanici dati odgovore iako je svi$a jasno da je to u kasnijoj do)i te&ko precizno odrediti! Sli#na je stvar kad pita$o o razli#iti$ pojava$a ili doga%aji$a o koji$a ispitanici ne$aju dovoljno in(or$acija - ispitanici +e ipak naj#e&+e odgovoriti #ak i ako i$ ponudite odgovor Jne zna$K" jer $nogi ne ele ostaviti doja$ da su nein(or$irani! >,. ETI#A ISTRAIVANJA Jedno od glavni na#ela istraiva#ke etike odnosi se na o)avezu po&tivanja privatnosti ispitanika! Istraiva# je duan osigurati neutralnost istraivanja te korektno prezentirati rezultate! *re$a kodeksu A$eri#kog sociolo&kog dru&tva istraiva# je duan, - osigurati o)jektivnost i pro(esionalnost istraivanja - po&tivati privatnost i dostojanstvo ispitanika - za&tititi ispitanika od $ogu+i &teta 1nepovoljni posljedica2 - #uvati diskreciju 1povjerljivost2 oso)ni podataka - in(or$irati o doprinosu suradnika u istraivanju - deklarirati sve izvore (inancijske podr&ke istraivanja Eti#ki kodeks A$eri#kog dru&tva psi ologa navodi da se $ora poduzeti sve da )i se iz)jeglo nano&enje &tete sudionici$a' u (az planiranja $ora se provjeriti eti#ka pri vatljivost istraivanja' ispitanike se $ora in(or$irati o kakvo$ je istraivanju rije# i do)iti njegovu suglasnost za sudjelovanje te $ora znati da u svako$ trenu $oe odustati od sudjelovanja u istraivanju' ja$#iti diskretnost podataka do)iveni od pojedina#ni ispitanika >. VRSTE NE%RO2A2I'ISTI0#I/ &ZORA#A To su, kvotni" prigodni" uzorak do)rovoljaca" na$jerni 1ekspertni" sa$o s odre%eni$ karakteristika$a2" pseudo@slu#ajan 1nasu$i#ni2! Dzorci koji se ne )iraju pre$a na#eli$a $ate$ati#ke vjerojatnosti nego u skladu s neki$ pretpostavka$a" o#ekivanji$a ili znanji$a o populaciji na koju se rezultati generaliziraju! #votni - naj#e&+e upotre)ljavan kao 1lo&ija2 za$jena za pro)a)ilisti#ki strati(icirani uzorak! jer $oe sadravati iste (aze iz)ora ali iz)or unutar pojedini strata nije pro)a)ilisti#ki nego na$jeran ili nasu$i#an - sa$i )ira$o naselja koja pripadaju u odre%enu kategoriju a u krajnje$ koraku 1iz)or ispitanika2 iz)or je prepu&ten anketari$a koji na te$elju zadani kvota sa$i )iraju ispitanike! *rednosti kvotnog uzorka, jednostavnija izrada plana uzorka" jednostavniji iz)or Nedostaci kvotnog uzorka, potre)no precizno poznavati kvote u populaciji 1za stanovni&tvo u cjelini $ogu+e" ali ve+ za stanovni&tvo 0agre)a" /sijeka i sl! Ne$ogu+e'

$ogu+a zna#ajna pristranost usprkos prividnoj reprezentativnosti 1pre$a kontrolirani$ kvota$a2 - nikad nije $ogu+e i$ati sve relevantne karakteristike pod kontrolo$! %riFo?ni 5raspoloivi6 Eora! B skupina dostupni pojedinaca koji su dio populacije na koju generalizira$o rezultate 1npr! stav studenata druge godine politologije pre$a progra$u tog studija" $oe$o anketirati studente koji su prisutni na neko$ predavanju! S ti$ u vezi od$a se uo#ava $ogu+nost pristranosti - na predavanja proporcionalno #e&+e dolaze )olji i $otiviraniji studenti pa +e stoga rezultati ponajprije odraavati $i&ljenje naj$otiviraniji studenata a ne+e )iti reprezentativni za sve studente druge godine politologije2! &Eora! ?oArovoljaDa B uklju#uje sa$o one ispitanike koji se do)rovoljno javljaju da sudjeluju u anketi - jako pristran z)og snane autoselekcije jer se oni koji ele i koji ne ele sudjelovati zna#ajno razlikuju - vi&e vrijednost za produkciju ideja nego za kvantitativno zaklju#ivanje! Na@jerni Eora! - sa$i )ira$o ispitanike na osnovi neki karakteristika - npr! da )is$o ispitali $i&ljenje o neko$ novo$ TV@spotu $oe$o iza)rati one koji prate na TV E** ili pak stru#njake s podru#ja $arketinga i pro$ocije 1uvijek u stanovito$ s$islu iza)ire ekspertnu skupinu2! Nas @i"ni 5pse ?o-sl "ajni6 Eora! - daje privid pro)a)ilisti#kog uzorka 1Jslu#ajno sa$ ga sreoK2 no nipo&to se ne te$elji na $ate$ati#koj vjerojatnosti 1$oe$o sresti sa$o onoga tko se kre+e u to$ podru#ju2! Qak $oe$o )irati svakog desetog prolaznika 1ili ve+ po neko$ drugo$ kriteriju Jslu#ajnogK iz)ora2 no ti$e ipak nije osiguran osnovni uvjet pro)a)ilisti#kog uzorkovanja - da svaki #lan populacije i$a istu vjerojatnost da u to vrije$e pro%e to$ ulico$!

10