Professional Documents
Culture Documents
II. Predavanja 23.11 (1) .2013pdf
II. Predavanja 23.11 (1) .2013pdf
EKONOMIJA KAO NAUKA POJAM EKONOMIJE Od grke rijei OEKONOMIJA ,to znai: NOMOS(zakon) OIKOS(kua). Aristotel je tom rijeju oznaavao pravila,ili zakone kunog gazdovanja. Ekonomija kao nauna disciplina Vezuje se za ime Adama Smitha,objavljivanje knjige BOGATSTVO NARODA 1776 g. u kojoj se istrauje kako su trita organizovana,ekonomski ivot,proizvodnja i ekonomski razvoj. Ekonomija trai odgovor na sljedea pitanja: -ta proizvoditi (koja dobra koje robe) -Kako proizvoditi (na koji nain,kako je najbolje) -Za koga proizvoditi (kako se rasporeuje to to se proizvede) Odgovor na ta pitanja se trai u sljedeim prouavanjma: -izuavanju privrednih kretanja, cijena, zaposlenosti, trgovine, izvoza uvoza, novca, bankarstva, kapitala, bogatstva i siromatva.
DEFINICIJA I PODJELA EKONOMIJE DEFINICIJA: Nauna oblast kojom se istrauje kako drutvo treba da koristi deficitarne resurse kojima bi proizveli vrijedne robe i raspodjelili ih meu razliitim subjektima drutva. PODJELA: unutranja i meunarodna, politika i primjenjena, mikroekonomija i makroekonomija, koja je za nas u ovom izuavanju i najvanija. Mikroekonomija prouava ponaanje pojedinih djelova ukupne privrede npr.: preduzea, domainstva, i ona se odnosi na izuavanje:sticanja rezultata rada,politike cijena,politike i strukture trokova poslovanja,cijene faktora proizvodnje. Princip mikroekonomije se sastoji u tome da se ostvare to vei rezultati sa to manjim ulaganjima,ime se osigurava max.profit. Makroekonomija prouava funkcionisanje jedne ili vie drava kao cijeline,u kojima ona istrauje osnovne privredne agregate,drutveni proizvod,zaposlenost,inflacija,uvoz izvoz,ukupna ponuda i tranja novca, finansijska trita,globalna raspodjela.
POJAM - KOMANDNA PRIVREDA - privreda u kojoj vlada donosi sve odluke o proizvodnji i raspodjeli sistemom centralizovanog planiranja. Takvi sistemi su bili u socijalistikim zemljama prolog vijeka.
POJAM - TRINA PRIVREDA - privreda gdje se ekonomska pitanja rijeavaju preko trita. U trinoj privredi pojedinac i privatna preduzea donose glavne odluke o proizvodnji i potronji. - Preduzea u trinoj privredi proizvode robe koje imaju najvei profit (TA) , sve to proizvode tehnikom koja najmanje kota (KAKO), a sva potronja se odreuje preko odluke pojedinca kako e potroiti svoje plate (ZA KOGA). POJAM - MJEOVITA PRIVREDA - kombinacija prethodne dvije privrede. Niti jedno drutvo danas nema isto elemente samo jedne privrede tj.ne spada potpuno u trinu ili komanditnu privredu. Danas su sve privrede mjeovite privrede sa elementima i trine i komanditne privrede.
PONUDA I TRANJA U TRINOM SISTEMU TRINI MEHANIZAM Trite vri efikasnu alokaciju deficitarnih resursa u trinoj privredi na razliite naine. Trite - mijesto na kojem se susreu kupci i proizvoai kako bi razmjenili neku odreenu robu ili uslugu za odreenu koliinu novca. Svako osporavano trite je imalo negativne posljedice i izazivalo je nesklad u funkcionsanju ekonomskog sistema. NPR: u vrijeme SFRJ kada je ona bila socijalistiki ureena a poznato je da je u takvim zemljama djelovala komanditna privreda, u to vrijeme su vladale nestaice brojnih proizvoda.To su bili pokuaji da se svijesnom planskom aktivnou drave eliminie trini mehanizam a u isto vrijeme rijei problem snabdijevanja. Cjene - osnovni element djelovanja trita, i u trinom sistemu sve ima svoju cijenu. S druge strane cijene predstavljaju signale za kupce i proizvoae. NPR: ukoliko kupac eli veu koliinu nekog proizvoda to znai da je tranja za tim proizvodom vea. Kada je tranja vea proizvoai radi svog profit mogu da podignu cijenu kotanja tog proizvoda.
TRINI MEHANIZAM (2) NPR: intervencije amerike vojske u Iraku. Ta intervencija uslovila je veu potronju nafte u vojne svrhe s jedne strane dok je s druge strane povean rizik njene proizvodnje u Iraku. To je de fakto dovelo do skoka cijene nafte na 70 $/barel. Ovakvu situacije su iskoristile neke zemlje a posebno Rusija kako bi ostvarili znaajan devizni priliv porastom proizvodnje. Tako Rusija danas ostvaruje veliki suficit u spoljno trgovinskoj razmjeni zahvaljujui izvozu nafte. U suprotnom sluaju u odnosu na ovaj, ukoliko se desi da neki proizvodi stagnira da mu se smanji tranja i poveaju zalihe,logina reakcija proizvoaa e biti da smanji cijenu kotanja tog proizvoda. Po takvoj nioj cijeni potroai ce htijeti kupiti veu koliinu tih jeftinih proizvoda, a s druge strane proizvoau se nee isplatiti da proizvodi i prodaje tako jeftine proizvode i on e umanjiti proizvodnju. Konsekvence takvih procesa biti e da e se vratiti ravnotea izmeu proizvoaa(prodavaoca) i potroaa(kupca). Cijene direktno utiu na odluke proizvoaa i potroaa na tritu i one su ravnoteni oslonac trinog mehanizma. Vea cijena smanjuje potronju a podstie proizvodnju, dok nia cijena smanjuje proizvodnju a podstie potrosnju
TRINI MEHANIZAM (3) Trini mehanizam daje odgovore na tri kljune dileme svake privrede a to je:
TA ce se PROIZVODITI - odreuju potroai (kupci) svojim novanim glasovima. Preduzea privlai proizvodnja visokoprofitnih roba a povlae se iz podruija u kojima su gubili novac. KAKO e se PROIZVODITI - odreuje konkurencija meu proizvoaima. S obzirom da je krajni cilj svakog proizvoaa maksimalan profit, oni e kako bi ostvarili to vei profit svoju skupu tehnologiju prozvodnje zamjeniti jeftinom tehnologijom kako bi ostvarili razlike u cijeni proizvodnje i prodaje. Da bi se to omoguilo oni moraju smanjiti trokove proizvodnje a to e uiniti tako to e uvesti savremene tehnologije proizvodnje ime se postie isti obim proizvodnje uz manji utroak resursa. ZA koga e se PROIZVODITI - odluuje ponuda i tranja na tritu. Preduzea e proizvoditi one proizvode za one kupce koji imaju novac da plate tu robu.
Trini mehanizam svoj puni uspijeh pokazuje samo u uslovima savrene konkurencije. Savrena konkurencija je stanje trita kada ni jedan proizvoa ni potroa na tom tritu nije dovoljno moan da moe utijecati na trinu cijenu. U suprotnom sluaju u savremenim privredama postoji negativna stanja u privredi a to su nesavrena konkurencija, monopol, i ograniena konkurencija. U takvim sluajevima tih negativnih stanja neophodna je dravna intervencija koja e otkloniti neeljene konsekvence tih negativnih stanja.
TRANJA ROBA Kupci predstavljaju osnovne nosioce tranje robe na tritu zato to oni svojim novcem i svojim potrebama odreuju tranju za nekim proizvodom. Bitno pravilo jeste da vea cijena nekog proizvoda ili usluge e za posljedicu imati manju tranju i obrnuto Nia cijena e imati veu tranju.
Taj odnos koliina i cijena koje se trae predstavljen je tabelom tranje. Tabela tranje Cijena (u km po litru) A B C D 1 2 3 5 Traena koliina (u 000 lit.) 12 9 6 4
Faktori tranje su: Prosjeni dohodak - koji je i kljuni faktor tranje, tj. kako se ukoliko se dohodak kod stanovnika poveava isti e kupovati vee koliine svih roba. Veliina trita - je drugi faktor tranje roba, tj. trita sa 10 miliona stanovnika e kupovati 10 puta manje u odnosu na trita sa 100 miliona stanovnika. Komplementarne robe - su meusobno povezane robe,tj. potronja jedne robe nemoe da se odvija bez potronje komplementarne robe. Kao NPR. pad cijene benzina dovee do poveane tranje za automobilima i obrnuto. Robe supstituti - su one robe koje mogu da zamjenu neke druge robe odnosno da zadovolje iste potrebe kod kupca. Tako npr.ako kupimo neku robu nemamo potrebu da kupujemo njen supstitut.Isto tako porastom cijene neke robe doi e do porasta tranje za supstitutom te iste robe. Kao NPR. porastom cijena naliv pera doi e do porasta tranje za olovkom. Ukusi ljudi i tradicija -takoer su jedan od faktora koji utiu na tranju za nekim robama.
Takoer postoje i specijalni efekti koji nisu u svakom momentu prisutni na tritu a utijeu na tranju roba, NPR: padanje kie utijee na porast tranje za kiobranima. Sve navedene faktore treba imati u vidu jer u velikoj mjeri utijeu na tranju roba. Ukoliko pretpostavimo da je dolo do porasta linog dohotka kod stanovnitva i u isto vrijeme dolo do porasta cijene supstituta (jogurta) to e za posljedicu imati i porast tranje za drugim dobrom(mlijekom) iako su cijene ostale nepromjenjene.
CJENOVNA ELASTINOST TRANJE je odnos procenta promjena traenih koliina i procenta promijena cijena. Ed=Q / (Q1 + Q2) / 2 P / (P1 + P2) / 2 Elastinost tranje pokazuje kako se mijenja tranja neke robe kada se mijenja i njena cijena. NPR. -poetna cijena 45 KM -traena koliina 120 KOM -poveanje cijene na 55 KM uzrokuje smanjenje koliine na 80 KOM. P = P2 P1 Q = Q2 Q1 Ed = Q / P P = (P1 + P2) / 2 = (45 + 55) / 2 = 100 / 2 = 50 Q = (Q1 +Q2) / 2 = (120 + 80) /2 = 200 / 2 = 100 P / P = 10 / 50 = 0,2 x 100 = 20% Q / Q = - 40 / 100 = - 0,4 x 100 = - 40% Ed = -40 / 20 = -2
PONUDA ROBA
Proizvoai i prodavai se nalaze u ulozi nosioca ponude roba na tritu. PONUDA ROBA se moe definisati kao odreena koliina roba koju su prodavaoci spremni prodati pa datim trinim cijenama. PRAVILO PONUDE ROBA glasi: ponuda neke robe na tritu je vea kada je cijena te iste robe vea. Porast cijena roba na tritu znai i veu dobit za preduzee, iz kojeg preduzee moe da kupi veu koliinu inputa proizvodnje. S obzirom da u takvim sluajevima preduzee ima veu koliinu inputa proizvodnje ono e moi poveati i obim njihove proizvodnje. Za razliku od tranje roba,ponuda roba u grafikom prikazu ima suprotan smijer odnosno kriva ponude je pozitivno nagnuta. ZAKON PONUDE ROBA glasi da porast cijena roba moe biti podsticaj za veu proizvodnju i ponudu.
PONUDA ROBE(3) NPR. Ukoliko se povea cijena dizel goriva rafinerije e u tom sluaju poeti proizvoditi benzin ija je cijena ostala nepromjenjena. Ponuda robe zavisi i od organizacije trita. NPR. Ukidanje ogranienja na uvoz recimo mlijeka dovodi do poveane ponude mlijeka na samom tritu,zato to e se pored domaega mlijeka na tritu nai i strano uvozno mlijeko usljed nepromjenjenih cijena.
ELASTINOST PONUDE
Cijenovna elastinost ponude je odnos izmeu procenta promjene koliine ponude nekog dobra i procenta promjene cjene samog tog dobra. Es=q/q : p/p NPR. Ako cijena mljeka poraste sa 10 na 12 novanih jedinica, a koliina sa 32000 na 40000 komada, koeficijent cjenovne elastinosti ponude e biti: Es = 8000/32000 : 2/10 = 0,25 / 0,20 = 1,25 Kao to koeficijent elastinosti tranje ima razliite vrijednosti,isto tako i koefcijent elastinosti ponude ima razliite vrijednosti. Ako je koeficijent elastinosti vei od 1 onda je ponuda elastina(ako ponuda raste bre od cijene). NPR.cijena nekog proizvoda raste za 10% a ponuda tog istog proizvoda se poveava za 15%. Ako je koeficijent elastinosti manji od 1 onda je ponuda ne elastina(ako cjena raste bre od ponude). NPR.cijena nekog proizvoda raste za 15% a ponuda tog istog proizvoda se poveava za 10%. Kada se cijena i ponuda mjenja u istim procentualnim veliinama onda govorimo o jedininoj elastinosti. NPR.cijena poraste za 5% i ponuena koliina poraste za 5%. Krajnji sluaj nultog koeficijenta je onda kada ponuda ostane ista nezavisno od promijena cijena. U suprotnom sluaju beskonana elastinost je u sluaju kada mala promjena cijene izaziva beskonane promjene ponuenih koliina.
Ravnotea ponude i tranje se koristi za odreivanje stvarne cijene na tritu kojom bi se uspostavila sama ravnotea tog trita. Kako bi se odredila ravnotea na tritu neophodno je zajedniko posmatranje ponude i tranje. Grafiki prikaz:
PITANJA ???