Virusni Meningitis je oblik meningitisa, tj.

upale mekih modanih ovojnica (meninga, membrana koje pokrivaju mozak i lenu modinu) uzrokovanavirusom . onekad se neto!no naziva i "asepti!ki meningitis" kako bi ga se razlikovalo od oblika meningitisa izazvanih bakterijskim uzro!nicima. #ajpoznatiji primjeri virusnih meningitisa su lin$ocitarni koriomeningitis i sekundarni meningitis izazvan virusom dje!je paralize.
[1]

Etiologija
%e&ina slu!ajeva virusnog meningitisa razviju se i nestaju bez da se de$inira precizna dijagnoza. 'zrok tome je nedostatak jakih i karakteristi!nih simptoma koji bi ukazivali na in$ekciju i shodno tome !esto se ne zapo!inju precizni dijagnosti!ki postupci, kao i pote(ko&e u uzgoju virusnih uzro!nika umikrobiolo(kim kulturama. #aj!e(&i uzro!nici virusnog meningitisa jesu enterovirusi, koji se najvi(e (ire meu ljudskom populacijom u ljetnim mjesecima. ' jednoj studiji provedenoj na 1)) pacijenta s asepti!nim meningitisom, enterovirusi su bili uzro!nici u )* + slu!ajeva, slijedi herpes simple, virus tipa - s .1 + slu!ajeva, virus varicelle zoster 11 +, i herpes simple, virus tipa 1 s ) + slu!ajeva. '!estalost i vrste uzro!nika mogu varirati ovisno o zemljopisnom podru!ju. [-]

'zro!nici virusnog meningitisa jesu[1]/ 0nterovirus oliovirus ( %1, %-, %.) 1o,sackie 2 virus (1%2)3 uzro!nik bolesti ruku, nogu i usta 4erpesviridae (44%) 4erpes simple, tipa 1 (45%61 7 44%61) ili tipa - (45%6- 7 44%6-)3 koji su naj!e(&i uzro!nici labijalnog i genitalnog herpesa.[.] %aricella 8oster (%8% 7 44%6.)3 uzro!nik vodenih kozica[)] 0pstein69arr virus (09% 7 44%6))3 uzro!nik in$ektivne mononukleoze 1:tomegalovirus (1;% 7 44%6<) 2denovirus[.] 4=%3 uzro!nik 2=>5a %irus ?a 1rosse ence$alitisa[)] %irus lin$ocitnog koriomeningitisa (?1;%)[)][.] %irus ospica %irus zau(njaka (parotitis) %irus 5aint6?ouis ence$alitisa[)] %irus 8apadnog #ila[)] %irus o@assan[)] 2rbovirus[<] (Aoscana %irus)

' mnogim zemljama je cijepljenje uvelike smanjilo u!estalost meningitisa kao komplikacije zau(njaka, dje!je paralize, vodenih kozica i ospica. [*][B] #eke vrste arbovirusa pogaaju krajnje dobne skupine, te naj!e(&e pogaaju starije osobe. %irusi ospica i zau(njaka naprotiv izazivaju meningitis u adolescenciji.

Faktori rizika
Caktori koji mogu pove&ati rizik virusnog meningitisa jesu/

dob/ virusni meningitis posebno pogaa dijecu mlau od < godina slabljenje imunosnog sustava istovremena prisutnost drugih bolesti lijekovi koji djeluju na imunolo(ki sustav kirur(ki zahvati

#ovoroen!ad mlaa od mjesec dana i osobe s oslabljenim imunosnim sustavom su dvije posebno rizi!ne skupine kod kojih se javljaju te(ke in$ekcije. Dsobe s oslabljenim imunosnim sustavom (4=%, presaivanje organa, tretman imunosupresivnim lijekovima) posebno obolijevaju od meningitisa izazvanim citomegalovirusima i adenovirusima.

Patogeneza
%irusi mogu prodrijeti u sredi(nji iv!ani sustav putem krvi il izravno neurolo(kim putem. #aj!e(&i uzro!nici virusnog meningitisa kao npr. enterovirusi pronalaze put putuju&i krvotokom, dok je manji broj virusa, kao npr. 45%61, 45%6- i %8%, u stanju prodrijeti do meningi putem iv!anih vlakana, (ire&i se u suprotnom smjeru od iv!anih signala (antidromski). Caktori koji sprje!avaju prodor virusa su $izi!ke prirode kao (to je koa i krvno modana barijera i imunolo(ki, kao lokalni i sistemski imunlo(ki sustav. ' prvoj $azi in$ekcije, virus se mnoi na razini zaraene sluzokoe di(nog ili probavnog sustava, te kasnije ulazi u krvotok kojim se (iri po cijelom tijelu. Dva se $aza naziva primarna viremija. %e&inu virusa zaustavljaju i uni(te organi retikuloendotelnog sustava (lim$ni !vorovi, slezena i jetra) koji imaju osnovnu ulogu odstranjivanja mikroorganizama. 2ko je brzina razmnoavanja virusa ve&a od kapaciteta uni(tenja virusa od strane retikuloendotelnog sustava, broj virusnih !estica u krvi se pove&ava i dolazi do sekundarne viremije. ' toj se $azi virus uspije probiti do sredi(njeg iv!anog sustava kroz krvno modanu barijeru. Ao!ni mehanizmi prodora kroz barijeru jo( nisu do kraja razja(njeni, najvjerojatnije kroz endotel kapilara. #eke pak vrste virusa prodiru do mozga i meningi retrogradno, putuju&i du iv!anih vlakana, (to je dokazano kod poliovirusa, herpes virusa i arbovirusa. Eivci kojima ovi virusi putuju su nju(ni (ol$aktorni) ivac itrodijelni ivac (trigeminus).

Klinika slika
>ijagnoza virusnog meningitisa nije uvijek jednostavna. Fod djece i starijih osoba klini!ka slika moe biti vrlo nejasna. 5imptomatologija je vrlo sli!na bakterijskom meningitisu, s iznenadnom vru&icom, posebno o(trom glavoboljom i uko!eno(&u vrata. Fod odreenog broja pacijenata mogu&a je pojava sekundarnih simptoma/

mu!nina i povra&anje gubitak apetita $oto$obija (preosjetljivost na svjetlost) bolovi u cijelom tijelu, prisutni i u mi(i&ima (mialgija) i u zglobovima (artralgija) smetenost i smanjena svijest, smanjena orijentacija u prostoru i vremenu, pospanost ili psihomotorna uznemirenost.

Fod nekih je pacijenata mogu&a pojava nepravilnih crvenih ili ljubi!astih mrlja (petehija) po tijelu i sluznicama. Fod novoroen!adi i vrlo male djece, simptomatologija moe biti bitno druk!ija u odnosu na odrasle osobe. Flini!ku sliku kod djece karakteriziraju/

vru&ica psihomotorna uznemirenost produen pla! pretjerana pospanost i oteano buenje gubitak apetita

Fod novoroen!adi s jo( otvorenom $ontanelom mogu&e je dodirom osjetiti pove&an tlak i napetost koe koja ju prekriva, pa !ak i blago pove&ane dimenzije glave.

Dijagnostiki postupci
Lumbalna punkcija
Dsnovni dijagnosti!ki postupak kod sumnje u virusni meningitis je lumbalna punkcija ili spinalni uzorak. ri tome se igla uvede izmeu dva kralje(ka i izvu!e uzorak spinalne teku&ine. ;ikroskopska analizacerebrospinalne teku&ine (15A) omogu&uje utvrivanje broja bijelih krvnih zrnaca, a bojenje po Gramu utvruje radi li se o bakterijskom ili gljivi!nom meningitisu. 1itolo(kom analizom stanica prisutnih ucerebrospinalnoj teku&ini mogu&e je isklju!iti mogu&nost neoplasti!nog meningitisa [H] %irusni se uzrok meningitisa moe pretpostaviti u slu!aju negativnih rezultata bojenja i negativnih bakterijskih kultura, a u prisutnosti simptoma meningitisa. risutnost velikog broja lin$ocita u 15A se smatra

karakteristi!nim za virusni meningitis, iako u vrlo ranoj $azi bolesti (prva -) sata) moe biti prisutan velik broj polimor$onuklearnih leukocita, pogotovo za in$ekcije enterovirusom.[I]

Laboratorijska analiza krvi

Frvni nalazi se rutinski vr(e kod svakog pacijenta, ali u slu!aju virusnog meningitisa nisu speci$i!ni. 9roj leukocita je pove&an (leukocitoza) kod ve&ine pacijenata, ali se njihov broj ne moe koristiti kao indikator teine bolesti. Fod pacijenata smanjenog imuniteta, kod starijih osoba i novoroen!adi, mogu biti i u granicama normale ili nii od normale (leukopenija). 16reaktivni protein i sedimentacija eritrocita su u ve&ini slu!ajeva blago povi(ene. Jazine 16reaktivnog proteina i sedimentacije eritrocita mogu biti od pomo&i pri di$erencijalnoj dijagnozi virusnog od bakterijskog meningitisa. Fod virusnog meningitisa vrijednosti su tek blago povi(ene ili !ak u granicama normale. [1K] ' jednoj klini!koj studiji vrijednost 1J je porasla na H,BH mg7dl kod pacijenata s bakterijskim meningitisom, dok je 1J kod pacijenata s virusnim meningitisom bio 1,I- mg7dl. [11] Fako bi imala svoju valjanost, ova se krvna analiza mora izvr(iti prije po!etka eventualne terapije antibioticima.[1-] >ruge analize, kao npr. mjerenje prokalcitonina[1.][1)] i receptora sAJ0;61 mogu biti korisni kod di$erencijalne dijagnoze. [H] Frvne amilaze mogu biti povi(ene kod virusnog meningitisa, pogotovo onog izazvanog virusom parotitisa, !ak iako klini!ki nisu prisutni znaci zau(njaka.

Elektroencefalogram (EE !
Podrobniji lanak o temi: Elektroencefalograf 0lektroence$alogra$ija je korisna kod pacijenata s virusnim meningoence$alitisom ili kod pacijenata za koje se sumnja da imaju subklini!ke napade epilepsije. Fod meningitisa izazvanog virusom herpesa !esto se in$ekcija pro(iri i na mozak. ' prvom tjednu je prisutna aspeci$i!na modana aktivnost na 00G6u [1<], dok se u kasnijim $azama javljaju karakteristi!ni o(tri signali i tro$azni kompleksi najvi(e prisutni u sljepoo!noj zoni mjerenja. [1*][1B]

Magnetna rezonancija i raunalna tomografija

Ja!unalna tomogra$ija, a pogotovo magnetna rezonancija s kontrastnim sredstvom mogu biti korisne dijagnosti!ke metode kod pacijenata s virusnim meningitisom koji se pro(irio na mozak, pogotovo kad su uzro!nici herpesvirusi ili $lavivirusi. ;agnetna rezonancija je vrlo u!inkovita u detekciji zona demijelinizacije i drugih promjena modanog tkiva uslijed modane in$ekcije, koje su te(ko uo!ljive ra!unalnom tomogra$ijom.[1H][1I]

Lijeenje
Fod virusnog meningitisa izazvanog herpesvirusima, c:tomegalovirusom, i varicella zoster virusom postoje speci$i!ne terapije antivirusnim lijekovima. Fod herpesvirusa naju!inkovitija terapija je ona aciclovirom. 8a ve&inu drugih uzro!nika ne postoje speci$i!ne terapija lijekovima, ali i simptomi su blagi, pa se oboljeli ostavljaju na ku&nu njegu. >jecu se obi!no hospitalizira i njihov se tijek bolesti pomno prati

1atarrhus $ebrilis respiratorius ($ebrilni respiratorni katar) Cebrilni respiratorni katar je klini!ki sindrom koji podrazumijeva akutne respiratorne bolesti gornjeg dijel respiratornog trakta. ;ani$estiraju se povi(enom temperaturom i drugim op(tim i respiratornim simptomima. 'zro!nici $ebrilnog respiratornog katara su uglavnom virusi. #ajaniji su virusi parain$luence, adenovirusi, a u male djece respiratorni sincicijski virus. Flini!ki sindrom $ebrilnog respiratornog katara/ Dbuhvata vi(e bolesti, koje se klini!ki razli!ito mani$estiraju u zavisnsti o uzro!niku i dobi, odnosno otpornosti bolesnika. Dsim nedi$erencirane akutne respiratorne bolesti, s ja!e istaknutim respiratornim simptomima uzrokuje i druge bolesti. Flini!ki se razlikuju i ovi oblici bolestiL eksudativni $aringitis ( virusna angina), $aringokonjuktivalna groznica i opstruktivni traheobronhitis ( krup). 2kutna respiratorna bolest/ Me kratkotrajna upala u disajnom sistemu sli!na in$luenzi. 82 razliku od in$luenze, uz op(te simptome, od samog po!etka bolesti istaknuti su i kataralni respiratorni simptomi. 0ksudativni $aringitis Ddnosno virusna angina, po!inje naglo, pove&anom temperaturom i op(tim simptomima. 8a razliku od streptokokne angine, eksudat u drijelu i na tonzilama nije gnojan nego sluzav, lim$ni !vorovi na vratu nisu bolno osjetljivi. Caringokonjuktivalna groznica ojavljuje se uglavnom meu djecom. 9olest se javlja samo u ljetnim mjesecima, a naj!e(&e nakon kupanja u bazenima, uz pojavu op(ih simtoma bolest je pra&ena upalom drijelas jednostranim ili obostranim konjuktivitisom i otokom lim$nih !vorova na vratu Dpstruktivni laringotraheobronhitis, odnosno krup, isklju!ivo je bolest male djece. ra&en je znakovima stenoze larinksa, s promuklim ka(ljem, stridoroznim disanjem i dispnejom. >ijagnoza =zolacijom i serolo(kim testovima 0?=52 test Aerapija 5imptomatsko. Foriste se sredstva za sniavanje temperaturei ublaavanje respiratornih simptoma. 2ntibiotici se primljenjuju samo pri pojavi sekundarnih bakterijskih komplikacija. arotitis epidemica ( zau(njaci.mumps) >e$inicija ;umps je akutna zarazna bolest !iji je uzro!nik ;:,ovirus parotitidis, a odlikuje se upalom glandule parotis, naj!e(&e, ali mogu biti in$ekcijom zahva&eni i drugi organi (meninge, testisi, ovariji i pankreas). 0pidemiologija Mavlja se sezonski. Dd njega oboljevaju djeca (kolskog i pred(kolskog uzrasta, a rjee odrasli. =zvor in$ekcije je !ovjek in$iciran virusom sa ili bez simptoma bolesti, koji izlu!uje virus slinom i drugim ekskretima. Flini!ka slika #akon inkubacije od - do . sedmice, bolest se mani$estira sa povi(enom temperaturom, malaksalo(&u, otokom i bolom naj!e(&e zau(nih pljuva!nih lijezda. Dtok je blijed, lako bolan, jednostran ili obostran, a pritiskom iz 5tenonovog kanala se cijedi serozan sadraj. 8naci orhitisa, pankreatitisa, meningitisa mogu biti prisutni. >ijagnoza >ijagnoza se postavlja na osnovu klini!ke slike i epidemiolo(kih podataka, reakcije vezivanja komplementa i 0?=52 testa. Aerapija Aerapija je simptomatska. Fod orhitisa dolazi u obzir i primjena kortikosteroida. Aerapija sa mumps imunoglobulinima se mora primjeniti ranije. ro$ilaksa Dbavezna je aktivna imunizacija djece ivom atenuiranom vakcinom i izolacija bolesnih.