Luka Tomaevi - Elza Jurun ISTRAIVANJE NEKIH MORALNIH VREDNOTA U SPLITSKODALMATINSKOJ UPANIJI (I.

)
UDK: 316.653:343.352 316.653:316.364.2-055.3 Izvorni znanstveni lanak Primljeno 1/2007.
159
2

Saetak Krajem prolog i poetkom novog tisuljea bilo je veliko i znaajno istraivanje vrednota u Europi. Autori ovoga rada htjeli su istraiti neke vrednote u Splitsko-dalmatinskoj upaniji u sklopu svoga znanstvenog istraivakog projekta. Nakon uvodnih napomena o vrednotama openito, izloeni su dijelovi rezultata istraivanja na temelju 1000 obraenih anketa, pri emu su ispitanici bili stariji od 18 godina s prebivalitem u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Istraivanje je usredotoeno na odnos ispitanika prema primanju i davanju mita, homoseksualizmu, te pobaaju i eutanaziji. Rije je o analizi vrednota koje imaju dalekosene utjecaje na suvremeni intimni, obiteljski, vjerski, poslovni i drutveni ivot. U ovom broju osvrnut emo se na odnos ispitanika prema primanju i davanju mita, te prema homoseksualizmu. Kljune rijei: vrednote, mito, homoseksualizam, ispitanici, stanovnici

Luka Tomaevi - Elza Jurun, Istraivanja nekih moralnih vrednota

UVOD
Kako su pokazala mnoga istraivanja o vrednotama1 prigodom nastupajueg treeg tisuljea, vrednote su drutvene stvarnosti koje su u stalnoj promjeni. Stoga su autori htjeli istraiti neke vrednote u Splitsko-dalmatinskoj upaniji u sklopu svoga znanstvenog istraivakog projekta. Ovaj rad je nastavak rada istih autora Suvremena obitelj i vrednote u Splitskodalmatinskoj upaniji objavljenog u teoloko-humanistikom asopisu Crkva u svijetu.2 Nakon uvodnih napomena o vrednotama openito, izloeni su dijelovi rezultata istraivanja na temelju 1000 obraenih anketa, pri emu su ispitanici bili stariji od 18 godina s prebivalitem u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Iz iroke lepeze rezultata za potrebe ovog rada su pripremljeni za objavljivanje samo dijelovi opsenijeg znanstvenog istraivanja. Naime, izabrana je analiza odnosa prema nekim moralnim vrednotama, koji su, prema miljenju autora simptomatini, jer duboko zadiru u bit, popularno reeno, odnosa prema ivotu. Stoga je ovaj osvrt usredotoen na odnos ispitanika prema pobaaju, eutanaziji, homoseksualizmu, te primanju i davanju mita. Rije je o analizi odnosa nimalo apstraktnog, ve onoga koji upravlja svakodnevnim odlukama ovjeka kao svjesnog moralnog i osobnog bia. Te, pak, odluke imaju prepoznatljive pojavne oblike i dalekosene utjecaje na suvremeni intimni, obiteljski, vjerski, poslovni i drutveni ivot, pa time i oblikuju ozraje kulture ivota. Stoga je u ovom radu posebna panja poklonjena brojnim crosstabulation analizama. Tako se npr. statistiki analizira utjecaj spola, dobi ispitanika, odgoja, mjesta provedenog djetinjstva do 15 godine ivota, branog statusa, kolske spreme, radnog statusa, mjesta boravka, imovinskog stanja, na njegov odnos prema pobaaju, eutanaziji, homoseksualizmu odnosno
1

160

Usp. Central-European Value Studies (CEVS), Edited by H.G. Callaway, Rider University and University of Mainz. Affiliate Editors: Jaap van Brakel, University of Louvain, and Eckhard Herych, University of Mainz; P. M. Zulehner/H.Denz, Wie Europa lebt und glaubt. Europaische Wertstudie, Tabellenband, Duesseldorf 1993. J. Baloban, Europsko istraivanje vrednota EVS 1999., podatci za Republiku Hrvatsku, djelomino izvjee, opi uvod, u: Bogoslovska smotra 70 (2000.), br. 2, str. 173-183. Usp. L.TOMAEVI-E. JURUN, Suvremena obitelj i vrednote u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, u: Crkva u svijetu, god. XL., br. 1, str. 99-115.

Sluba Boja 47 (2007.), br. 2, str. 159 - 182

mitu. Htjelo se, naime, utvrditi koji imbenici znaajno, a koji tek blaim intenzitetom utjeu na formiranje moralnih vrednota. to vie, pokualo se dijagnosticirati to moe znaajno poljuljati temeljna moralna opredjeljenja.

1. REzuLTATI

istraivanja

Kako ve sam naslov sugerira, ovo je istraivanje izvreno na podruju upanije splitsko-dalmatinske. Splitsko-dalmatinska upanija prostorno je najvea upanija Hrvatske - ukupne povrine 14 045 km2 (od toga kopno 4 572 km2). Nalazi se u sredinjem dijelu june Hrvatske na prostoru povijesne pokrajine Dalmacije. Na sjeveru se protee od Vrlike prema jugu do otoka Visa, odnosno do najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagrue, na zapadu do Marine, a na istoku do Vrgorca, odnosno Gradaca. Na njezinoj povrini od 4.501 km2 (oko 8% povrine Hrvatske) ivi 463.676 stanovnika (smanjenje broja stanovnika za 2,18% u odnosu na popis iz 1991.), prema popisu iz 2001. godine, to ini 10,68% stanovnitva Hrvatske, od kojih je oko 18% zaposleno. Prema popisu stanovnitva iz 2001. radni kontingent iznosio je ukupno 296.386 osoba, odnosno ini 63,9% ukupnog stanovnitva, a to je na razini prosjeka Hrvatske. Pokazatelji o obrazovanosti odnosno stupnju kolske spreme, govore da su proizvodne mogunosti s obzirom na kvalitetu ljudskog rada znatno poveane. Povoljnija struktura i kretanje od prosjeka Hrvatske dijelom je posljedica razlike u dobnoj strukturi stanovnitva, budui da su u stanovnitvu upanije manje od prosjeka zastupljene starije dobne skupine kod kojih je vea uestalost nepismenosti i niske kolske spreme. U travnju 2004. u Matinim uredima upanije upisana su 414 roenja i 345 smrti, to daje pozitivan prirodni prirast od +69. Grad Split ima takoer pozitivan prirodni prirast od +31. Za cijelu upaniju za razdoblje sijeanj - travanj 2004. prirodni prirast bio je negativan 149. Ovim istraivanjem obraeno je 1000 anketa, pri emu je utvreno da anketirani graani (koji su bili stariji od 18 godina) tvore uzorak koji je u skladu sa svim suvremenim zahtjevima statistike, reprezentativan i sluajan. izmeu ostaloga, napominjemo da prema spolu, dobi, radnom statusu, zanimanju, kolskoj spremi i branom stanju, struktura anketiranih

161

Luka Tomaevi - Elza Jurun, Istraivanja nekih moralnih vrednota

oslikava strukturu stanovnitva upanije splitsko-dalmatinske prema popisu iz 2001., bez statistiki znaajnih odstupanja. Odgovori na postavljena pitanja, koja bismo na prvi pogled mogli ocijeniti leernima, ne ostaju na razini deskripcije pojavnih oblika ponaanja, ve nam pomau u otkrivanju biti mentaliteta stanovnika ove regije. 1.1. Mito i korupcija
162

Mito je nagrada koja se daje utjecajnom slubeniku ili dunosniku za uslugu uinjenu na nedoputen, neastan i nezakonit nain.3 Kao takvo mito je samo vrsta korupcije koja se definira kao sluenje nelegalnim i nemoralnim sredstvima da se stekne naklonost slubenih osoba u ostvarivanju prava ili nelegalne koristi, potkupljivanje slubenika i dunosnika; podmiivanje.4 U pravnom pak smislu korupcija se definira na razliite naine i kao razliita kaznena djela. Standardno odreenje zasad je odredba prema kojoj je korupcija: a) traenje ili primanje izravno ili neizravno javnog dunosnika ili osobe koja obavlja javnu funkciju, bilo kakve novane vrijednosti, ili druge povlastice, kao to je dar, usluga, obeanje ili pogodovanje za njega ili neku drugu osobu ili jedinicu, u razmjenu za neki akt ili propust u obavljanju javne dunosti; b) ponuda ili jamenje, neposredno ili posredno, javnom dunosniku ili osobi koja obavlja javnu funkciju, bilo kakve novane vrijednosti ili druge povlastice, kao to je dar, usluga, obeanje ili pogodovanje za njega ili neku drugu osobu ili jedinicu, u razmjenu za neki akt ili propust u vrenju javne dunosti, c) akt ili propust u obavljanju svojih dunosti od strane javnog dunosnika ili osobe koja vri javnu funkciju u svrhu dobivanja nezakonite pogodnosti za njega ili treu stranu,

LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD-MIROSLAV KRLEA, Rjenik hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb 2000., str. 599. Isto, str. 480.

Sluba Boja 47 (2007.), br. 2, str. 159 - 182

d) zloupotreba ili pridobivanje imovine koje se izvodi iz nekog akta, kojeg brani ovaj lanak;5 e) sudjelovanje kao pokreta, supokreta, podstreka, suuesnik ili pomaga ili prikriva nakon poinjenog djela, ili na bilo koji nain, u zamjenu za uzvrat ili u oekivanju uzvrata, za svake suradnje ili zavjere da bi se poinilo neko djelo kojeg brani ovaj lanak (lanak VI. Interamerican Convention Against Corruption, 1997.). U novije vrijeme osobito se naglaava ekonomska analiza fenomena i posljedica korupcije. U tom smislu korupcijom se smatra nastojanje da se radi osobne koristi maksimizira prihod od slube, to onda za posljedicu ima poremeaj u uvjetima trine utakmice i ukupnu racionalnost ekonomskog ponaanja. Korupcija je dodatni transakcijski troak jer unosi neizvjesnost kod izbora alternativa, te zato izaziva neizmjerne tete po efikasnost gospodarstva. Korupcija u nekim zemljama predstavlja ozbiljan gospodarski i politiki problem (la fraude erigee en systeme). To osobito, ali ne iskljuivo vrijedi za zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji. Mnogi upozoravaju na postojanje tradicije i svojevrsne kulture korupcije. U pojedinim zemljama tradicija podmiivanja postoji stoljeima. Manji ili vei iznosi za mito smatraju se dijelovima normalnog ponaanja. Meutim, ma kolika stvarno korupcija postoji kao dio tradicije ona u svom patolokom obliku raste u novoj situaciji, u modernom trinom gospodarstvu i dravi javnih slubi, koja ni po emu nije nalik onome na to se tradicija poziva. Tradicija podmiivanja radi toga slui vie i prije kao izgovor i alibi onima koji ju koriste. Katoliki je nauk jasan, a sedma Boja zapovijed zabranjuje svaki nain nepravedna uzimanja i zadravanja tuega dobra, pa i kad ne proturjei odredbama graanskoga zakona. Moralno je nedoputeno i podmiivanje kojim se izokree sud onih koji moraju donijeti odluke u skladu s pravom. Zanimljiva je i injenica da mnogi koji daju mito nisu svjesni da u tom sluaju i oni postupaju nemoralno. ak je i Sveta Stolica svojim aktima proglasila korupciju grijehom i zlom: Korupcija, kao i politika i ideoloka manipulacija u osnovi su suprotne istini: one napadaju
5

163

Usp. J. KREGAR, Korupcija, www.ijf.hr/pojmovnik/korupcija.htm. Heidenheimer, A., Johnston, M., Le Vine, V. (1997.) Political Corruption, Transaction Publishers, London.

Luka Tomaevi - Elza Jurun, Istraivanja nekih moralnih vrednota

same temelje drutvene harmonije i umanjuju mogunost smirenih drutvenih odnosa (Ivan Pavao II., 01.01.1997). Mito i korupcija danas su pojave vrlo irokih razmjera. Stoga se taj drutveni problem osvjetljava istraivanjem.6 Prema istraivanju GfK iz Zagreba proizlazi da graani Hrvatske u mjeri od 88% prihvaaju da je naa zemlja korumpirana. Glavni borac protiv korupcije treba biti drava/vlast (93%) ali u Hrvatskoj ona to nije u dovoljnoj mjeri. Naime, 81% ispitanika misli tako! Evo kako misle stanovnici Splitsko-dalmatinske upanije.
164

1.1.1. Cross-tabulation analiza ispitivanja javnog mnijenja o mitu

Izmeu mnogih odnosa u okvirima svijeta biznisa bilo je potrebno izabrati jednog koji e odigrati ulogu svojevrsnog reprezentanta svih ostalih. Autori su se opredijelili za odnos ispitanika prema mitu smatrajui da se u tom odnosu vrlo simptomatino zrcale svi ostali odnosi poslovnog morala. Stoga je izvrena vrlo detaljna cross-tabulation analiza u svrhu analize imbenika koji statistiki znaajno utjeu na odnos ispitanika prema mitu. Ovdje emo prezentirati rezultate crosstabulation analize spola, dobi ispitanika, mjesta provedenog djetinjstva do 15. godine ivota, mjesta sadanjeg boravka, radnog statusa, kolske spreme, materijalnog odnosno branog stanja i njegovog stava prema mitu. Zbog ogranienja dimenzije ovog rada bilo je potrebno izvriti ui izbor izmeu brojnih interpretacija rezultata, koje su zorno oslikane kroz naredne tablice. Stoga se iza svake tablice navode tek najznaajniji od mnogovrsnih i mnogobrojnih zakljuaka na koje nas navodi cross-tabulation analiza. Podsjetimo se na anketno pitanje o mitu, iji su odgovori u skraenom obliku prezentirani u prvom stupcu tablica 1.-7. Cjeloviti odgovori na pitanje: Mito biste dali ponueni u anketi su :
6

U GfK-u koordinaciji GfK Prag drugi se put realizira istraivanje (osobna anketa, reprezentativan uzorak N=1000 ispitanika po zemlji) u 11 zemalja Centralne i Istone Europe. Prvi val istraivanja proveden je u 06/2001. a drugi u 12/2003. Kako e komparativna studija za sve zemlje biti raspoloiva kasnije, sada se daje osvrt na dobivene rezultate za nau zemlju u realizaciji GfK - Hrvatska.

Sluba Boja 47 (2007.), br. 2, str. 159 - 182

1. 2. 3. 4.

Nikada U izuzetnim okolnostima kad bi mi zdravlje bilo znaajno ugroeno U izuzetnim okolnostima kada bi to doprinijelo rjeavanju ivotnog problema (stan, posao, obrazovanje...) Uvijek kada je to najsigurniji i najlaki put do cilja

Tablica 1. Utjecaj spola na stav prema mitu

165
Mito biste dali neodgovoreno 0 0,0% 0,0% 0 0,0% 0,0% 2 0,5% 50,0% 2 0,8% 50,0% 0 0,0% 0,0% 4 0,4% 100,0% Spol ene 7 63,3% 1,10% 145 58,7% 23,30% 281 63,3% 45,10% 166 69,5% 26,60% 24 40,7% 3,90% 623 62,3% 100,00% mukarci 4 36,4% 1,10% 102 41,3% 27,30% 161 36,3% 43,20% 71 29,7% 19,00% 35 59,3% 9,40% 373 37,3% 100,00% Total 11 100,0% 1,10% 247 100,0% 24,70% 444 100,0% 44,40% 239 100,0% 13,90% 59 100,0% 5,90% 1000 100,0% 100,00%

neodgovoreno

nikada kada bi mi zdravlje bilo ugroeno u rjeavanju ivotnog problema uvijek kada je to najlaki put do cilja

Total

Sig. 2 = 0,05%
Zanimljivo je da iako spol ispitanika nedvojbeno statistiki znaajno utjee na stav prema Zanimljivo je da iako spol ispitanika nedvojbeno statistiki mitu, to nije sluaj s dijelom ispitanika koji se i u totalu i grupirani prema spolu opredjeljuju za davanje mita samo kada im je zdravlje ugroeno, odnosno koji ga ne bi dali znaajno utjee na stav prema mitu, to nije sluaj s nikada. dijelom Nasuprot tome, pri rjeavanju i stanovanja ene se lake ispitanika koji se i uproblema totalu izapoljavanja, grupirani obrazovanja prema spolu opredjeljuju odluuju (26,6%) na davanje mita od mukaraca (19%). Razlika je jo vea u situaciji kada se za davanje mita samo kada im je zdravlje ugroeno, odnosno koji mito izabire naelno, uvijek kada je to najlaki put do cilja, gdje dominiraju mukarci (9,4%) ga ne bi dali nikada. Nasuprot tome, pri rjeavanju problema nad enama (3,9%).

zapoljavanja, obrazovanja i stanovanja ene se lake odluuju (26,6%) na davanje mita od mukaraca (19%). Razlika je jo Tablica 2. Utjecaj dobi ispitanika na stav prema mitu vea u situaciji kada se mito izabire naelno, uvijek kada je to najlaki put do cilja, gdje dominiraju mukarci (9,4%) nad enama (3,9%).

Luka Tomaevi - Elza Jurun, Istraivanja nekih moralnih vrednota

Tablica 2. Utjecaj dobi ispitanika na stav prema mitu

Crosstab Dob neodgovo reno 0 ,0% ,0% 2 ,8% 28,6% 3 ,7% 42,9% u rjeavanju ivotnog problema uvijek kada je to najlaki put do cilja Total 2 ,8% 28,6% 0 ,0% ,0% 7 ,7% 100,0% 18 do 30 5 45,5% 1,5% 85 34,4% 25,1% 124 27,9% 36,7% 90 37,7% 26,6% 34 57,6% 10,1% 338 33,8% 100,0% 31 do 40 1 9,1% ,4% 45 18,2% 19,9% 106 23,9% 46,9% 65 27,2% 28,8% 9 15,3% 4,0% 226 22,6% 100,0% 41 do 50 3 27,3% 1,1% 67 27,1% 24,2% 139 31,3% 50,2% 57 23,8% 20,6% 11 18,6% 4,0% 277 27,7% 100,0% 51 do 60 1 9,1% 1,0% 31 12,6% 29,5% 52 11,7% 49,5% 18 7,5% 17,1% 3 5,1% 2,9% 105 10,5% 100,0% 61 ili vie 1 9,1% 2,1% 17 6,9% 36,2% 20 4,5% 42,6% 7 2,9% 14,9% 2 3,4% 4,3% 47 4,7% 100,0% Total 11 100,0% 1,1% 247 100,0% 24,7% 444 100,0% 44,4% 239 100,0% 23,9% 59 100,0% 5,9% 1000 100,0% 100,0%

neodgovoreno

nikada

166

kada bi mi zdravlje bilo ugroeno

Sig. 2 = 0,07% Statisti ki znaajan utjecaj dobi ispitanikadobi na stav prema mitu ogleda se u prema svim Statistiki znaajan utjecaj ispitanika na stav modalitetima ponuenih odgovora. Meu onima koji ne bi dali mito nikada dominira mitu ogleda u svim modalitetima ponuenih odgovora. populacija starija od se 61. godinu (36,2%), dok se niti svaki peti (19,9%) ispitanik izme uMeu 31 i onima koji ne bi dali mito nikada dominira populacija starija 40 godina nije opredijelio za ovakav odgovor. usporedbi ovih skupina, uoavamo da je dvostruko od Ako 61. zastanemo godinu na (36,2%), dokdviju se dobnih niti svaki peti (19,9%) ispitanik vie ispitanika u dobi od 31 do 40 godina spremno dati mito pri rjeavanju ivotnih problema izmeu 31 i 40 godina nije opredijelio za ovakav odgovor. (38,8%) od najstarije dobne skupine (14,9%). Ako zastanemo ovih name dviju dobnih Ipak bismo iz niza zakljuna aka usporedbi koji se transparentno u kroz brojke skupina, tablice 2. uoavamo da dvostruko vie ispitanika u odsu31 izdvojili onaj vezan uzje najmla u dobnu skupinu. Naime, najmla i dobi ispitanici 3,5 do puta40 skloniji izabrati mito uvijek kao najlaki put do cilja (10,1%) od onih izme u 41 i problema 50 godina godina spremno dati mito pri rjeavanju ivotnih (2,9%). Naalost ako bismo promatrali po dobnim skupinama sve one koji su uvijek spremni (38,8%) od najstarije dobne skupine (14,9%). dati mito, meu njima je 57,6% onih izmeu 18 i 30 godina.

Ipak bismo iz niza zakljuaka koji se transparentno nameu kroz brojke tablice 2. izdvojili onaj vezan uz najmlau dobnu skupinu. Naime, najmlai ispitanici su 3,5 puta skloniji izabrati mito uvijek kao najlaki put do cilja (10,1%) od onih izmeu 41 Tablica 3. Utjecaj provedenog djetinjstva ispitanika do 15. godine ivota na i 50 godina stav (2,9%). prema mitu Naalost ako bismo promatrali po dobnim skupinama sve one koji su uvijek spremni dati mito, meu njima je 57,6% onih izmeu 18 i 30 godina.

Sluba Boja 47 (2007.), br. 2, str. 159 - 182

Tablica 3. Utjecaj provedenog djetinjstva ispitanika do 15. godine ivota na stav prema mitu
Crosstab neodgovo reno 0 ,0% ,0% 0 ,0% ,0% 1 ,2% 100,0% u rjeavanju ivotnog problema uvijek kada je to najlaki put do cilja Total 0 ,0% ,0% 0 ,0% ,0% 1 ,1% 100,0% Provedeno djetinjstvo do 15. god. gradi do grad do selo 10.000 st. 30.000 st. 5 0 1 45,5% ,0% 9,1% 1,0% ,0% ,9% 127 31 26 51,4% 12,6% 10,5% 26,5% 20,7% 24,1% 236 63 51 53,2% 14,2% 11,5% 49,3% 93 38,9% 19,4% 18 30,5% 3,8% 479 47,9% 100,0% 42,0% 44 18,4% 29,3% 12 20,3% 8,0% 150 15,0% 100,0% 47,2% 21 8,8% 19,4% 9 15,3% 8,3% 108 10,8% 100,0% grad preko 30.000 st. 5 45,5% 1,9% 63 25,5% 24,0% 93 20,9% 35,5% 81 33,9% 30,9% 20 33,9% 7,6% 262 26,2% 100,0%

neodgovoreno

Total 11 100,0% 1,1% 247 100,0% 24,7% 444 100,0% 44,4% 239 100,0% 23,9% 59 100,0% 5,9% 1000 100,0% 100,0%

nikada

167

kada bi mi zdravlje bilo ugroeno

Sig. 2 = 0,07%
U tablici 3. je vidljiv statisti ki zna ajni utjecaj mjesta provedenog djetinjstva do 15. U tablici 3. je vidljiv statistiki znaajni utjecaj mjesta godine ivota na izgra ivanje stava prema mitu. I dalje ostaje zanimljivo da su priblino provedenog djetinjstva do 15. godine ivota na izgraivanje isti odgovori po svim parcijalnim situacije davanja mita u slu aju ugroenog zdravlja stava prema mitu. grupama I dalje za ostaje zanimljivo da su priblino isti odnosno nikada. Me utim, ljudi porijeklom sa sela i iz grada do 30.000 stanovnika u zna odgovori po svim parcijalnim grupama za situacije davanja mitaajno manjoj su spremni dati mitozdravlja (19,4%) u odnosno rjeavanju ivotnog problema od onih iz gradia u mjeri sluaju ugroenog nikada. Meutim, ljudi do 10.000 stanovnika ve eg grada (30,9%). Tako er i onih kojiu biznaajno mito dali uvijek porijeklom sa(29,3%) sela i i iz grada do 30.000 stanovnika ima vie od dvostruko manje (3,8%) porijeklom sa sela u usporedbi s gradom do 30.000 manjoj mjeri su spremni dati mito (19,4%) u rjeavanju ivotnog stanovnika (8,3%). problema od onih iz gradia do 10.000 stanovnika (29,3%) i veeg grada (30,9%). Takoer i onih koji bi mito dali uvijek ima vie od dvostruko manje (3,8%) porijeklom sa sela u usporedbi s Tablica 4. Utjecaj boravka ispitanika na njegov stav prema mitu gradom domjesta 30.000 stanovnika (8,3%).

Luka Tomaevi - Elza Jurun, Istraivanja nekih moralnih vrednota

Tablica 4. Utjecaj mjesta boravka ispitanika na njegov stav prema mitu

Crosstab neodgovo reno 0 ,0% ,0% 3 1,2% 42,9% 1 ,2% 14,3% u rjeavanju ivotnog problema uvijek kada je to najlaki put do cilja Total 2 ,8% 28,6% 1 1,7% 14,3% 7 ,7% 100,0% Mjesto boravka gradi do grad do 10.000 st. 30.000 st. 1 1 9,1% 9,1% ,6% ,7% 32 34 13,0% 13,8% 20,8% 24,8% 74 67 16,7% 15,1% 48,1% 31 13,0% 20,1% 16 27,1% 10,4% 154 15,4% 100,0% 48,9% 27 11,3% 19,7% 8 13,6% 5,8% 137 13,7% 100,0% grad preko 30.000 st. 6 54,5% 1,5% 95 38,5% 23,3% 165 37,2% 40,5% 120 50,2% 29,5% 21 35,6% 5,2% 407 40,7% 100,0%

neodgovoreno

selo 3 27,3% 1,0% 83 33,6% 28,1% 137 30,9% 46,4% 59 24,7% 20,0% 13 22,0% 4,4% 295 29,5% 100,0%

Total 11 100,0% 1,1% 247 100,0% 24,7% 444 100,0% 44,4% 239 100,0% 23,9% 59 100,0% 5,9% 1000 100,0% 100,0%

nikada

168

kada bi mi zdravlje bilo ugroeno

Sig. 2 = 6,0%

Usporedba tablice 3. i tablice 4. nas navodi na zakljuak da Usporedba tablice 3. i tablice 4. nas navodi na zakljuak da i ivotna sredina utjee na i ivotna sredina utjee na formiranje, odnosno moguu izmjenu formiranje, odnosno moguu izmjenu ve u djetinjstvu izgraenog stava prema mitu. Izmeu ve u djetinjstvu izgraenog stava prema mitu. Izmeu stavova stavova parcijalnih grupa ispitanika, koje su u ostalim modalitetima ponuenih odgovora bez grupa ispitanika, koje sudausuostalim veihparcijalnih varijacija moda je potrebno izdvojiti injenicu stanovnicimodalitetima sela (4,4%) priblino ponuenih odgovora bez veih varijacija moda je 10.000 potrebno 2,5 puta rjee spremni u naelu davanju mita uvijek, od onih iz gradia do stanovnika (10,4%). izdvojiti injenicu da su stanovnici sela (4,4%) priblino 2,5 puta rjee spremni u naelu davanju mita uvijek, od onih iz gradia do 10.000 stanovnika (10,4%). Tablica 5. Utjecaj statusa Tablica 5. Utjecaj radnog statusa na radnog stav prema mitu
Crosstab odnos na neodreeno vrijeme 3 27,3% ,7% 101 40,9% 22,2% 223 50,2% 49,1% 107 44,8% 23,6% 20 33,9% 4,4% 454 45,4% Radni status odnos na nezaposlen odreeno uz redovitu vrijeme naknadu 0 2 ,0% 18,2% ,0% 2,4% 13 20 5,3% 8,1% 20,6% 23,8% 28 36 6,3% 8,1% 44,4% 15 6,3% 23,8% 7 11,9% 11,1% 63 6,3% 42,9% 20 8,4% 23,8% 6 10,2% 7,1% 84 8,4%

na stav prema mitu

neodgovoreno

nikada

kada bi mi zdravlje bilo ugroeno

neodgovo reno 1 9,1% 3,1% 7 2,8% 21,9% 14 3,2% 43,8%

nezaposlen bez naknade 4 36,4% 1,5% 75 30,4% 27,4% 100 22,5% 36,5% 76 31,8% 27,7% 19 32,2% 6,9% 274 27,4%

umirovljenik 1 9,1% 1,1% 31 12,6% 33,3% 43 9,7% 46,2% 15 6,3% 16,1% 3 5,1% 3,2% 93 9,3%

Total 11 100,0% 1,1% 247 100,0% 24,7% 444 100,0% 44,4% 239 100,0% 23,9% 59 100,0% 5,9% 1000 100,0%

u rjeavanju ivotnog problema uvijek kada je to najlaki put do cilja Total

6 2,5% 18,8% 4 6,8% 12,5% 32 3,2%

neodgovo reno 1 9,1% 3,1% nikada 7 Tablica 5. Utjecaj radnog 2,8% 21,9% kada bi mi zdravlje 14 bilo ugroeno 3,2% neodgovoreno

neodreeno vrijeme 3 27,3% ,7% 101 statusa na stav 40,9% 22,2% 223 50,2%
reno

neodgovo 43,8%

neodreeno 49,1% vrijeme

odnos na

odreeno uz redovitu vrijeme naknadu 0 2 ,0% 18,2% ,0% 2,4% 13 20 prema mitu 5,3% 8,1% 20,6% 23,8% Crosstab 28 36 6,3% Radni status 8,1%
odreeno 44,4% vrijeme odnos na

Sluba Boja 47 (2007.), br. 2, str. 159 - 182

nezaposlen uz redovitu 42,9% naknadu 20 2 8,4% 18,2% 2,4% 23,8% 6 20 8,1% 10,2% 23,8% 7,1% 84 36 8,1% nezaposlen 36,5% bez naknade 76 4 31,8% 36,4% 1,5% 27,7% 75 19 30,4% 32,2% 27,4% 6,9% 100 274 22,5% umirovljenik 15 1 6,3% 9,1% 1,1% 16,1% 31 3 12,6% 5,1% 33,3% 3,2% 43 93 9,7%

nezaposlen bez naknade 4 36,4% 1,5% 75 30,4% 27,4% 100 22,5%

umirovljenik 1 9,1% 1,1% 31 12,6% 33,3% 43 9,7% 46,2%

Total 11 100,0% 1,1% 247 100,0% 24,7% 444 100,0% 44,4%

6 2,5% 18,8% uvijek kada nikada je to 4 najlaki put do cilja 6,8% 12,5% kada bi mi zdravlje Total 32 bilo ugroeno 3,2% 100,0%
u rjeavanju ivotnog problema

u rjeavanju neodgovoreno ivotnog problema

1 9,1% 3,1% 7 2,8% 21,9% 14 3,2%

107 15 3 0 44,8% 27,3% 6,3% ,0% 23,6% ,7% 23,8% ,0% 20 101 7 13 33,9% 40,9% 11,9% 5,3% 20,6% 4,4% 22,2% 11,1% 454 223 63 28 50,2% 6,3% 45,4% 6,3% 43,8% 100,0% 49,1% 100,0% 44,4%

8,4% 42,9% 100,0%

27,4% 36,5% 100,0%

9,3% 46,2% 100,0%

Total 239 11 100,0% 100,0% 1,1% 23,9% 247 59 100,0% 100,0% 24,7% 5,9% 444 1000 100,0%

100,0% 44,4% 100,0%

I u sluaju radnog statusa najvee razlike u opredjeljenju ispitanika su unutar onih koji su spremni dati mito uvijek. Naime, zaposlenici na neodreeno vrijeme bi izabrali mito kao kolske nasluajeva, njegov stav prema mitubi to isto zaposlenici Tablica 6. Utjecaj najlaki put do spreme cilja ispitanika u 4,4% dok Crosstab Sig. 2 = 8,8% na odreeno vrijeme napravili u 11,1% sluajeva, a umirovljenici kolska sprema u opredjeljenju ispitanika su unutar onih koji I u sluaju radnog statusa najvee razlike neka nepotpuna nisam bi to su napravili samo u 3,2% sluajeva. spremni dati mito uvijek. Naime, zaposlenici na neodreeno vrijeme bi izabrali mito kao
neodgovoreno

6 15 20 76 15 2 107 = 8,8% 6,3% 2,5% Sig. 44,8% 8,4% 31,8% 6,3% 18,8% 23,6% 23,8% 23,8% 27,7% 16,1% I u sluaju radnog statusa najvee razlike u opredjeljenju ispitanika su unutar onih koji uvijek kada je to 20 7 6 19 3 su spremni dati mito uvijek. Naime, 4 zaposlenici na neodre eno vrijeme bi izabrali mito kao najlaki put do cilja 6,8% 33,9% 11,9% 10,2% 32,2% 5,1% najlaki put do cilja u 4,4% sluajeva, dok bi to isto zaposlenici na odre eno vrijeme napravili 12,5% 4,4% 11,1% 7,1% 6,9% 3,2% u 11,1% sluTotal ajeva, a umirovljenici bi32 to napravili samo u 3,2% sluajeva. 454 63 84 274 93 3,2% 45,4% 6,3% 8,4% 27,4% 9,3% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%

239 100,0% 23,9% 59 100,0% 5,9% 1000 100,0% 100,0%

169

nikada

Tablica 6. Utjecaj kolske spreme ispitanika na njegov stav prema mitu

kada bi mi zdravlje bilo ugroeno

zanatska osnovna osnovna neodgovo pohaao najlaki put do cilja ukola 4,4% slu ajeva, dok bi to isto zaposlenici na odre eno vrijeme napravili kola srednja kola via kola visoka kola magisterij doktorat kola kolu reno 0 sluajeva, 0 0 1 to napravili 0 2 ajeva. 2 0 0 u 11,1% a umirovljenici bi samo u 6 3,2% slu ,0% ,0% ,0% 9,1% ,0% 54,5% 18,2% 18,2% ,0% ,0% ,0% ,0% ,0% 1,6% ,0% 1,6% ,0% ,0% kolske spreme ispitanika na njegov1,0% stav prema mitu 1,3% Tablica 6. Utjecaj 1 0 5 22 16 117 28 48 3 7 Crosstab ,4% ,0% 2,0% 8,9% 6,5% 47,4% 11,3% 19,4% 1,2% 2,8% 100,0% ,0% 38,5% 36,1% 30,8% kolska sprema 20,4% 22,2% 30,6% 50,0% 100,0% 0 2 nisam 5 26 28neka 258 62 60 3 0 nepotpuna zanatska osnovna 6,3% ,0% neodgovo ,5% pohaao1,1%osnovna 5,9% 58,1% 14,0% 13,5% ,7% ,0%
reno

neodgovoreno ,0%

66,7% 0

kolu

0 ,0% ,0% uvijek kada je to 0 najlaki put do cilja ,0% kada bi mi zdravlje bilo ugroeno ,0% Total 1 ,1% u rjeavanju 100,0%
nikada ivotnog problema

u rjeavanju ivotnog problema

,0% 0 ,0% ,0% 1 ,0% ,4% 1 100,0% 1,7% 0 33,3% ,0%

38,5% 0 ,0% 2 ,0% ,8% 0 15,4% ,0% 1 ,0% 1,7% 2 7,7% ,5% 13 1,3% 0 100,0%

kola

kola kola 42,6% 53,8% 0 1 0 ,0% 9,1% ,0% 8 5 ,0% 1,6% ,0% 3,3% 2,1% 5 22 16 13,1% 9,6% 2,0% 8,9% 6,5% 4 3 38,5% 36,1% 30,8% 6,8% 5 265,1% 28 6,6% 5,9%5,8% 6,3% 1,1% 38,5%

srednja kola 44,9% 6 54,5% 157 1,0% 65,7% 117 27,4% 47,4% 36 20,4% 61,0% 258 6,3% 58,1%

via kola 2 18,2% 25 1,6% 10,5% 28 19,8% 11,3% 9 22,2% 15,3% 62 7,1% 14,0%

49,2%

visoka kola 38,2% 2 18,2% 42 1,3% 17,6% 48 26,8% 19,4% 5 30,6% 8,5%60 3,2% 13,5%

magisterij 50,0%0 ,0% 0 ,0% ,0% 3 ,0% 1,2% 0 50,0% ,0%3 ,0% ,7%

doktorat ,0% 0 ,0% 0 ,0% ,0% 7 ,0% 2,8% 0 100,0% ,0% 0 ,0% ,0%

Total 44,4% 11 100,0% 239 1,1% 100,0% 247 23,9% 100,0% 59 24,7% 100,0% 444 5,9% 100,0%

Total 11 100,0% 1,1% 247 100,0% 24,7% 444 100,0%

uvijek kada je to najlaki put do cilja Total

,0% ,0% 0 ,0% ,0% 1 ,1% 100,0%

3 ,3% 0 100,0%
,0%

66,7%

,0% ,0% 1 1,7% 33,3% 3 ,3% 100,0%

,8% 15,4% 1 1,7% 7,7% 13 1,3% 100,0%

61 52 574 126 42,6% 53,8% 44,9% 49,2% 6,1% 5,2% 57,4% 12,6% 2 8 5 100,0% 157100,0% 25 100,0% 100,0%
2 13,1% 9,6% Sig. = 0,03 %
4 6,8% 6,6% 61 6,1% 100,0% 3,3% 2,1% 65,7% 27,4% 36 61,0% 6,3% 574 57,4% 100,0%

3 5,1% 5,8% 52 5,2% 100,0%

10,5% 19,8% 9 15,3% 7,1% 126 12,6% 100,0%

157 38,2% 15,7% 100,0%42

17,6% 26,8% 5 8,5% 3,2% 157 15,7% 100,0%

6 ,6% 100,0%0
50,0% ,0% ,0% 0 ,0% ,0% 6 ,6% 100,0%

7 ,0% ,7% 0 100,0%

,0% ,0% 0 ,0% ,0% 7 ,7% 100,0%

100,0% 23,9% 59 100,0% 5,9% 1000 100,0% 100,0%

1000 44,4% 100,0% 239 100,0%

Sig. 2 = 0,03%

Tablica 6. oslikava statistiki signifikantan utjecaj kolske 9 spreme na stav ispitanika prema mitu i to u okviru svih modaliteta ponuenih odgovora. Lako je uoiti pravilo da opredjeljivanje za mito statistiki znaajno opada s rastom stupnja kolske spreme. Npr. 66,7% onih koji nisu pohaali kolu bi dali mito kada im je zdravlje ugroeno, dok se istodobno u ovom istraivanju niti jedan ispitanik s doktoratom nije opredijelio za takvu opciju. Slino je i s onima koji se na mito odluuju uvijek (33,3% nisu pohaali kolu, a meu njima ponovo nema onih s doktoratom).

Tablica 6. oslikava statistiki signifikantan utjecaj kolske spreme na stav ispitanika prema i to u okviru modaliteta ponu enih odgovora. Lako je uoiti pravilo da Luka mitu Tomaevi - Elza svih Jurun , Istraivanja nekih moralnih vrednota opredjeljivanje za mito statistiki znaajno opada s rastom stupnja kolske spreme. Npr. 66,7% onih koji nisu pohaali kolu bi dali mito kada im je zdravlje ugroeno, dok se istodobno u ovom istraivanju niti jedan ispitanik s doktoratom nijekoji opredijelio za takvu Meutim, ako bismo traili koji su to ispitanici su najee opciju. Slino je i s onima koji se na mito odluuju uvijek (33,3% nisu pohaali kolu, a meu spremni mito dati uvijek, onda bi nam postotak od 61% ukazao njima ponovo nema onih s doktoratom). Meutim, ako bismo traili koji su to ispitanici koji da to oni sa srednjom kolskom spremom kojih ima su najsu ee spremni mito dati uvijek, onda bi nam postotak od 61% ukazaotakoer da su to oni sa srednjom kolskom spremom kojih tako er ima vie od polovice u svim ostalim modalitetima vie od polovice u svim ostalim modalitetima opredjeljivanja opredjeljivanja zamita davanje mita (58,1% kada im je je zdravlje ugroeno, odnosno odnosno 65,7% pri za davanje (58,1% kada im zdravlje ugroeno, rjeavanju ivotnog problema).

65,7% pri rjeavanju ivotnog problema).

Tablica 7. Utjecaj materijalnog stanja ispitanika na njegov 7. Utjecaj stavTablica prema mitu materijalnog stanja ispitanika na njegov stav prema mitu
170
neodgovoreno neodgovo reno 1 9,1% 12,5% 3 1,2% 37,5% 3 ,7% 37,5% u rjeavanju ivotnog problema uvijek kada je to najlaki put do cilja Total 0 ,0% ,0% 1 1,7% 12,5% 8 ,8% 100,0% vrlo dobro 0 ,0% ,0% 13 5,3% 24,5% 24 5,4% 45,3% 10 4,2% 18,9% 6 10,2% 11,3% 53 5,3% 100,0% Crosstab Matrijalno stanje skromno ali dovoljno dobro 3 4 27,3% 36,4% ,7% 1,0% 100 101 40,5% 40,9% 22,8% 26,0% 194 181 43,7% 40,8% 44,2% 120 50,2% 27,3% 22 37,3% 5,0% 439 43,9% 100,0% 46,5% 84 35,1% 21,6% 19 32,2% 4,9% 389 38,9% 100,0%

slabo 3 27,3% 3,4% 24 9,7% 27,3% 33 7,4% 37,5% 21 8,8% 23,9% 7 11,9% 8,0% 88 8,8% 100,0%

nikada

kada bi mi zdravlje bilo ugroeno

vrlo slabo 0 ,0% ,0% 6 2,4% 26,1% 9 2,0% 39,1% 4 1,7% 17,4% 4 6,8% 17,4% 23 2,3% 100,0%

Total 11 100,0% 1,1% 247 100,0% 24,7% 444 100,0% 44,4% 239 100,0% 23,9% 59 100,0% 5,9% 1000 100,0% 100,0%

Sig. 2 = 2,2%

Tablica 8. Utjecaj branog stanja ispitanika na njegov stav prema Tablicamitu 8. Utjecaj branog stanja ispitanika na njegov stav prema mitu
Crosstab Brano stanje neodgovo reno 0 ,0% ,0% 0 ,0% ,0% 1 ,2% 33,3% u rjeavanju ivotnog problema uvijek kada je to najlaki put do cilja Total 1 ,4% 33,3% 1 1,7% 33,3% 3 neoenjen/ neudata 4 36,4% 1,2% 94 38,1% 27,1% 134 30,2% 38,6% 83 34,7% 23,9% 32 54,2% 9,2% 347 oenjen/udata 5 45,5% ,8% 137 55,5% 23,1% 281 63,3% 47,5% 147 61,5% 24,8% 22 37,3% 3,7% 592 razveden/r azvedena 0 ,0% ,0% 6 2,4% 28,6% 9 2,0% 42,9% 5 2,1% 23,8% 1 1,7% 4,8% 21 udovac/u dovica 2 18,2% 5,4% 10 4,0% 27,0% 19 4,3% 51,4% 3 1,3% 8,1% 3 5,1% 8,1% 37 Total 11 100,0% 1,1% 247 100,0% 24,7% 444 100,0% 10 44,4% 239 100,0% 23,9% 59 100,0% 5,9% 1000

neodgovoreno

nikada

kada bi mi zdravlje bilo ugroeno

neodgovoreno

nikada

kada bi mi zdravlje bilo ugroeno

0 ,0% ,0% 0 ,0% ,0% 1 ,2% 33,3%

4 36,4% 1,2% 94 38,1% 27,1% 134 Sluba 30,2% 38,6% 83 34,7% 23,9% 32 54,2% 9,2% 347 34,7% 100,0%

5 45,5% ,8% 137 55,5% 23,1% 28147 Boja 63,3% 47,5% 147 61,5% 24,8% 22 37,3% 3,7% 592 59,2% 100,0%

0 ,0% ,0% 6 2,4% 28,6% 9 (2007.), 2,0% 42,9% 5 2,1% 23,8% 1 1,7% 4,8% 21 2,1% 100,0%

br.

2 18,2% 5,4% 10 4,0% 27,0% 19 2, str. 4,3% 51,4% 3 1,3% 8,1% 3 5,1% 8,1% 37 3,7% 100,0%

11 100,0% 1,1% 247 100,0% 24,7% 159 - 444 182 100,0% 44,4% 239 100,0% 23,9% 59 100,0% 5,9% 1000 100,0% 100,0%

u rjeavanju ivotnog problema uvijek kada je to najlaki put do cilja Total

1 ,4% 33,3% 1 1,7% 33,3% 3 ,3% 100,0%

Sig. 2 = 0,07% Tablice 7. i 8. oslikavaju utjecaj materijalnog i branog stanja ispitanika na formiranje njegovog stava prema 7. mitu. Pri oslikavaju tome su u jednom i drugom sluaju najve e razlike meu Tablice i 8. utjecaj materijalnog i branog onima koji se ispitanika naelno opredjeljuju za mito. Zanjegovog razliku od onih koje svoje materijalno stanje stanja na formiranje stava prema mitu. Pri procjenjuju kao skromno ali dovoljno, pa bi mito dali uvijek (4,9%), oni koji smatraju tome su u jednom i drugom sluaju najvee razlike meu onimasvoje materijalno stanje vrlo slabim ima 17,4%, dok onih koji ga smatraju vrlo dobrim ima 11,3%. koji se naelno opredjeljuju za mito. Za razliku od onih koje Najvee razlike meu ispitanicima s obzirom na brano stanje su u skupini onih koji bi materijalno stanje procjenjuju kao skromno ali dovoljno, mito svoje dali u rjeavanju ivotnog problema. Dok ih je 24,8% oenjenih (udatih) u toj skupini, bi mito dali (udovica). uvijek (4,9%), oni koji smatraju samopa je 8,1% udovaca Najzastupljeniji u skupini onih svoje koji bi materijalno mito dali uvijek su stanje vrlo slabim ima 17,4%, dok onih koji(udatih) ga smatraju vrlo neoenjeni (neudate) (9,2%), za razliku od samo 3,7% oenjenih u toj skupini.
171

dobrim ima 11,3%. Najvee razlike meu ispitanicima s obzirom na brano stanje su u skupini onih koji bi mito dali u rjeavanju ivotnog 1.1.2. Cross-tabulation analiza ispitivanja javnog mnijena problema. Dok ih je 24,8% oenjenih (udatih) u toj skupini, o homoseksualizmu samo je 8,1% udovaca (udovica). Najzastupljeniji u skupini onih koji bi mito dali uvijek su neoenjeni (neudate) (9,2%), za razliku Biti muko ili ensko jest naa ljudska stvarnost nitko ne moe izma i i ta stvarnost od samo 3,7% oenjenih (udatih) ukojoj toj skupini.
prodire u na individualni i socijalni bitak. Ne postoji ljudski generiki bitak. Pripadnost jednom spolu zadire toliko u dubinu naeg osobnog ja da ovjeka nije mogue zamisliti 1.1.2. Cross-tabulation analiza ispitivanja mnijena S normalnom i naravnom. bez tog seksualnog identiteta. Stoga se seksualna bipolarnost i ini javnog o homoseksualizmu obzirom na samu genitalnu seksualnost to i jest tono, ali s obzirom na morfoloku specifinost, na vlastite psiholoke atribute, ta bipolarnost i nije tako oita. Moderne

Biti muko ili ensko jest naa ljudska stvarnost kojoj nitko ne moe izmai i ta stvarnost prodire u na individualni i socijalni bitak. Ne postoji ljudski generiki bitak. Pripadnost jednom spolu zadire toliko u dubinu naeg osobnog ja da ovjeka nije mogue zamisliti bez tog seksualnog identiteta. Stoga se seksualna bipolarnost i ini normalnom i naravnom. S obzirom na samu genitalnu seksualnost to i jest tono, ali s obzirom na morfoloku specifinost, na vlastite psiholoke atribute, ta bipolarnost i nije tako oita. Moderne antropoloke znanosti upozoravaju da se muko ili ensko postaje u sukcesivnim fazama ivota, ali i da

11

Luka Tomaevi - Elza Jurun, Istraivanja nekih moralnih vrednota

172

postoje kritini momenti primanja identiteta kada moe doi i do devijacija.7 Kada je rije o spolnoj usmjerenosti, spolnost se dijeli na dvije skupine: heteroseksualnu koju ini velika veina ljudi i njezino usmjerenje je prema osobi suprotnog spola i homoseksualnu kojoj pripada neznatan8 broj ljudi ije je usmjerenje prema osobi istoga spola. Postoji jo i odreeni broj ljudi koji stupaju u odnos s osobama obaju spolova, tzv. biseksualci (hermafroditi). Dok se heteroseksualnost ini sasvim naravnom i loginom, dotle je homoseksualnost jedna od najveih zagonetki i kompleksnih stvarnosti ljudske prirode koja je oduvijek budila ljudsko zanimanje i privlaila brojne strunjake koji su nastojali istraiti i znanstveno definirati taj fenomen.9 Danas homoseksualnost pokazuje razliite karakteristike, ne samo na kvantitativnoj ve i na kvalitativnoj razini i ovisi o osobnoj predispoziciji kao i o socio-kulturalnom kontekstu. Prema znanstvenoj literaturi pojam homoseksualnosti oznaava iskljuivu ili vrlo dominantnu erotsku i afektivnu privlanost odrasle osobe prema osobama istoga spola da redovito, ali ne i nuno, s njima ima seksualne odnose.10 Homoseksualnost, dakle, zahvaa itavo psihosomatsko usmjerenje, ako i nema genitalno-erotskih ina. To se pokazuje i preko tzv. klinikih znakova kao to su dugotrajna privlanost za osobe istoga spola, stalni interes za njih, sadraj spolnih fantazija, sadraj snova za vrijeme nonih polucija, nikakav ili slabi interes za osobe drugoga spola, uputanje u homoseksualne aktivnosti zbog jakog tjelesnog uitka, premda ti znakovi nisu jednaki kod svih homoseksualnih osoba.11 Treba razlikovati i ivljenu homoseksualnost, odnosno homoseksualnu orijentaciju ili sklonost, nazvanu homofilija
Usp. J. MONEY - A: EHRHARDT, Uomo, Donna, Ragazzo, Ragazza, Milano 1976. 8 Vrlo je teko utvrditi toan postotak homoseksualaca. Razliita istraivanja donose i razliite postotke. Neki procjenjuju da se broj kree izmeu 4% do 17% u nekim sredinama. Neka novija istraivanja kao to je bilo u Francuskoj 1992. (ANRS) veli da ima 4,1% mukaraca i 2,6% ena. Diamondova studija iz 1993. govori o 5-6% mukaraca i 2-3% ena 9 Usp. W. MLLER, cit. iz P. OLI, Antropologija i teologija homoseksualnosti, u: Moralni aspekti ljudske seksualnosti. Moralno teoloke studije, Crkva u svijetu, Split 2002., str. 64. 10 G. MARMOR, Linversione sessuale, Milano 1970., str. 9. 11 Usp. P. oli, Isto, str. 65.
7

Sluba Boja 47 (2007.), br. 2, str. 159 - 182

i homoseksualno ponaanje tj. vrenje seksualnih odnosa s osobama istog spola. Sama sklonost je intenzivni osjeaj to ga homoseksualna osoba u sebi nosi koji je usmjeren na osobe istoga spola i dio je njezine konstitucije i psihostrukture, ali se njome nekako uspijeva dominirati. Homoseksualno ponaanje je prava seksualna aktivnost s osobama istoga spola, bilo pod utjecajem strasti ili slobodnim odabirom i pristankom. Homoseksualnost je za povijesno kranstvo vaila kao grijeh koji se meu kranima rijetko i spominjao. Zadnjih desetljea i homoseksualnost nije vie neto Crkvi sasvim strano, ve se nalazi na samom njezinom pragu, izaziva razna pitanja i dovodi njezine stavove u iskuenje.12 Katoliki stav o homoseksualnosti izraen je i u nekoliko dokumenata Svetog zbora za nauk vjere.13 Konani stav je dat u Katekizamu Katolike crkve koji veli da je psihiki nastanak homoseksualnosti velikim dijelom neprotumaiv i da su homoseksualni ini u sebi neuredni jer se protive naravnom zakonu...Ni u kojem sluaju ne mogu biti odobreni.14 Donosimo stavove stanovnika Splitsko-dalmatinske upanije o homoseksualnosti. Na anketno pitanje o homoseksualizmu su ponueni sljedei odgovori (a njihov skraeni oblik je u prvom stupcu tablica 25. - 32.): 1. Bolesnici koji se trebaju lijeiti, a ne traiti posebna zakonska prava 2. Ljudi kao i svaki drugi, te bi kao i drugi trebali potivati sve postojee zakonske propise
Usp. Papinsko vijee za obitelj, Ljudska spolnost: istina i znaenje. Odgojne smjernice u obitelji, Kranska sadanjost, dokumenti 106, Zagreb 1997. ire vidi . V.VALJAN, Moral spolnosti, braka i obitelji, Svjetlo rijei, Sarajevo 2002; L. TOMAEVI, Fenomenologija i moralna prosudba homoseksualnosti u: Crkva u svijetu, 38, br. 2, 2003., 241-263. 13 Persona humana. Izjava Kongregacije za nauk vjere o nekim pitanjima seksualne etike, Kranska sadanjost, dokumenti 47, Zagreb 1976. Pismo Homosexualitatis problema, objavljeno u: Vjesnik nadbiskupije splitsko-makarske, br. 6, 1986, str. 14-17; Sveti zbor za katoliki odgoj. Odgojne smjernice o ljudskoj ljubavi. Obrisi spolnoga odgoja, Kranska Sadanjost, dokumenti 69, Zagreb 1966. Papinsko vijee za obitelj, Ljudska spolnost: istina i znaenje. Odgojne smjernice u obitelji, Kranska sadanjost, dokumenti 106, Zagreb 1997. 14 Katekizam Katolike crkve. Hrvatska biskupska konferencija, Glas Koncila, Zagreb 1994., br. 2357.
12

173

homoseksualnosti velikim dijelom neprotumaiv i da su homoseksualni ini u sebi neuredni jer se protive naravnom zakonu...Ni u kojem sluaju ne mogu biti odobreni.14 Donosimo stavove stanovnika Splitsko-dalmatinske upanije o homoseksualnosti. Na anketno pitanje o homoseksualizmu su ponueni sljedei odgovori (a njihov Luka Tomaevi - Elza Jurun, Istraivanja nekih moralnih vrednota skraeni oblik je u prvom stupcu tablica 25. - 32.): 1. Bolesnici se trebaju lije iti, a ne traiti posebna zakonska prava i 3. Ljudikoji s posebnim sklonostima, te bi trebalo uvaiti 2. Ljudi kao i svaki drugi, te bi kao i drugi trebali potivati sve postojee njihove zahtjeve za legalizaciju takvog naina ivota kao brane zakonske propise zajednice. 3. Ljudi s posebnim sklonostima, te bi trebalo uvaiti i njihove zahtjeve za legalizaciju takvog naina ivota kao brane zajednice. Tablica 25. Utjecaj spola ispitanika na njegov stav prema homoseksualizmu Tablica 25. Utjecaj spola ispitanika na njegov stav prema homoseksualizmu
Crosstab Spol neodgovo reno 0 ,0% ,0% 2 ,4% 50,0% 2 ,6% 50,0% 0 ,0% ,0% 4 ,4% 100,0%

174

neodgovoreno

ene 9 64,3% 1,4% 307 55,8% 49,3% 232 70,5% 37,2% 75 70,1% 12,0% 623 62,3% 100,0%

bolesnici

ljudi kao i svaki drugi

ljudi s posebnim sklonostima Total

mukarci 5 35,7% 1,3% 241 43,8% 64,6% 95 28,9% 25,5% 32 29,9% 8,6% 373 37,3% 100,0%

Total 14 100,0% 1,4% 550 100,0% 55,0% 329 100,0% 32,9% 107 100,0% 10,7% 1000 100,0% 100,0%

Sig. 2 = 0,01%

nedvojbeno statistiki vrlo signifikantan Spol ispitanikaSpol ima ispitanika nedvojbeno ima statisti ki vrlo signifikantan utjecaj na njegov stav prema utjecaj na njegov stav prema homoseksualizmu. Sudei prema homoseksualizmu. Sudei prema podacima u tablici 25. ene su neto sklonije uvaavanju podacima u tablici 25. ene su te neto sklonije homoseksualaca kao ljudi s posebnim sklonostima, bi trebalo uvaitiuvaavanju i njihove zahtjeve za legalizaciju takvog naina ivota kao bra zajednice sklonostima, (12%), dok su mukarci samo u 8,6% homoseksualaca kao ljudi sne posebnim te bi trebalo sluajeva opredijelili za ovaj odgovor. uvaiti i njihove zahtjeve za legalizaciju takvog naina ivota kao brane zajednice (12%), dok su mukarci samo u 8,6% sluajeva opredijelili za ovaj odgovor. i moralna prosudba homoseksualnosti u: Crkva u svijetu, 38, Sarajevo 2002; L. TOMAEVI , Fenomenologija br. 2, 2003., 241-263. Ovoj skupini, meutim, i ne treba davati posebno veliku 13 Persona humana. Izjava Kongregacije za nauk vjere o nekim pitanjima seksualne etike, Kranska sadanjost, panju, jer se od sveukupnog broja ispitanika samo 10,7% njih dokumenti 47, Zagreb 1976. Pismo Homosexualitatis problema, objavljeno u: Vjesnik nadbiskupije splitskoopredijelilo za ovakav stav prema homoseksualcima. Od svih makarske, br. 6, 1986, str. 14-17; Sveti zbor za katoli ki odgoj. Odgojne smjernice o ljudskoj ljubavi. Obrisi spolnoga odgoja, Kranska Sadanjost, dokumenti 69, Zagreb 1966. Papinsko vijee za obitelj, ispitanika 55% njih misli da su homoseksualci bolesnici koji se Ljudska spolnost: istina i znaenje. Odgojne smjernice u obitelji, Kranska sadanjost, prava. dokumenti 106, Zagreb 1997. trebaju lijeiti, a ne traiti posebna zakonska Mukarci 14 Katekizam Katolike crkve. Hrvatska biskupska konferencija, Glas Koncila, Zagreb 1994., br. 2357. tako misle u 64,6% sluajeva, a ene su se opredijelile za ovakav odgovor u 49,3% sluajeva. 13

Ovoj skupini, meutim, i ne treba davati posebno veliku panju, jer se od sveukupnog broja ispitanika samo 10,7% njih opredijelilo za ovakav stav prema homoseksualcima. Od svih ispitanika 55% njih misli da su homoseksualci bolesnici koji se trebaju lijeiti, a ne traiti Sluba 47 (2007.), br. str. 159 182 posebna zakonska prava. Mukarci tako misle u 64,6%Boja sluajeva, a ene su se 2, opredijelile za ovakav odgovor u 49,3% sluajeva.

Tablica 26. Utjecaj dobi ispitanika na njegov stav prema Tablica 26. Utjecaj dobi ispitanika na njegov stav prema homoseksualizmu homoseksualizmu
Crosstab Dob neodgovo reno 0 ,0% ,0% 5 ,9% 71,4% 1 ,3% 14,3% 1 ,9% 14,3% 7 ,7% 100,0% 18 do 30 5 35,7% 1,5% 142 25,8% 42,0% 127 38,6% 37,6% 64 59,8% 18,9% 338 33,8% 100,0% 31 do 40 4 28,6% 1,8% 132 24,0% 58,4% 76 23,1% 33,6% 14 13,1% 6,2% 226 22,6% 100,0% 41 do 50 1 7,1% ,4% 177 32,2% 63,9% 82 24,9% 29,6% 17 15,9% 6,1% 277 27,7% 100,0% 51 do 60 2 14,3% 1,9% 61 11,1% 58,1% 32 9,7% 30,5% 10 9,3% 9,5% 105 10,5% 100,0% 61 ili vie 2 14,3% 4,3% 33 6,0% 70,2% 11 3,3% 23,4% 1 ,9% 2,1% 47 4,7% 100,0% Total 14 100,0% 1,4% 550 100,0% 55,0% 329 100,0% 32,9% 107 100,0% 10,7% 1000 100,0% 100,0%

neodgovoreno

bolesnici

ljudi kao i svaki drugi

ljudi s posebnim sklonostima Total

175

Sig. 2 = 0,00% Dob ispitanika, takoer, po svim relevantnim statistikim kriterijima vrlo signifikantno kriterijima signifikantno utjee na"liberalniji", stav a prema utje e na stav premavrlo homoseksualizmu. Mlai ispitanici su u pravilu stariji preteito misle da bi homoseksualci u najmanju ruku trebali s tim svojim posebnostima a homoseksualizmu. Mlai ispitanici su ivjeti u pravilu liberalniji, ne optereuju i druge i nemisle traei drutvene pravne povlastice. Zbog se ljudi stariji od stariji preteito da bi ihomoseksualci utoga najmanju ruku 65 godina samo u 2,1% sluajeva opredjeljuju za odgovor " ljudi s posebnim sklonostima, te trebali ivjeti s tim svojim posebnostima ne optereujui druge bi trebalo uvaiti i njihove zahtjeve za legalizaciju takvog naina ivota kao brane zajednice i ne traei drutvene i pravne povlastice. Zbog toga se ljudi ", dok ga oni izmeu 18 i 30 godina biraju u 18,9% sluajeva. Za najmanju skupinu ispitanika homoseksualci su bolesnici u 42% slu ajeva, dok stariji od 65 godina samo u 2,1% sluajeva opredjeljuju za takvo miljenje ima 70,2% ispitanika iz najstarije dobne skupine.

Dob ispitanika, takoer, po svim relevantnim statistikim

odgovor ljudi s posebnim sklonostima, te bi trebalo uvaiti i njihove zahtjeve za legalizaciju takvog naina ivota kao brane zajednice, dok ga oni izmeu 18 i 30 godina biraju u 18,9% sluajeva. Za najmanju skupinu ispitanika homoseksualci su bolesnici u 42% sluajeva, dok takvo miljenje ima 70,2% ispitanika iz najstarije dobne skupine. Tablica 27. Utjecaj provedenog djetinjstva ispitanika Tablica 27. Utjecaj provedenog djetinjstva ispitanika do 15. godine ivota na do 15. stav prema homoseksualizmu godine ivota nanjegov njegov stav prema homoseksualizmu
Crosstab neodgovo reno Count 0 % within Homoseksualci ,0% % within Provedeno ,0% djetinjstvo do 15. god. 1 ,2% 100,0% 0 ,0% ,0% 0 ,0% ,0% Provedeno djetinjstvo do 15. god. gradi do grad do 10.000 st. 30.000 st. selo 5 2 4 35,7% 14,3% 28,6% 1,0% 307 55,8% 64,1% 127 38,6% 26,5% 40 37,4% 8,4% 1,3% 74 13,5% 49,3% 55 16,7% 36,7% 19 17,8% 12,7% 3,7% 59 10,7% 54,6% 36 10,9% 33,3% 9 8,4% 8,3% grad preko 30.000 st. 3 21,4% 1,1% 109 19,8% 41,6% 111 33,7% 42,4% 39 36,4% 14,9%

Homoseksualci

neodgovoreno

Total 14 100,0% 1,4% 550 100,0% 55,0% 329 100,0% 32,9% 107 100,0% 10,7%

14

bolesnici

Count % within Homoseksualci % within Provedeno djetinjstvo do 15. god. ljudi kao i svaki drugi Count % within Homoseksualci % within Provedeno djetinjstvo do 15. god. ljudi s posebnim Count sklonostima % within Homoseksualci % within Provedeno djetinjstvo do 15. god.

Tablica 27. Utjecaj provedenog djetinjstva ispitanika do 15. godine ivota na njegov stav prema homoseksualizmu
Crosstab neodgovo reno Count neodgovoreno 0 % within Homoseksualci ,0% % within Provedeno ,0% djetinjstvo do 15. god. bolesnici Count 1 % within Homoseksualci ,2% % within Provedeno 100,0% djetinjstvo do 15. god. ljudi kao i svaki drugi Count 0 % within Homoseksualci ,0% % within Provedeno ,0% djetinjstvo do 15. god. ljudi s posebnim Count 0 sklonostima % within Homoseksualci ,0% % within Provedeno ,0% djetinjstvo do 15. god. Count 1 % within Homoseksualci ,1% % within Provedeno 100,0% djetinjstvo do 15. god.
2

Luka Tomaevi - Elza Jurun, Istraivanja nekih moralnih vrednota30.000 st. Homoseksualci 3
21,4% 1,1% 1,0% 307 55,8% 64,1% 127 38,6% 26,5% 40 37,4% 8,4% 479 47,9% 100,0% 1,3% 74 13,5% 49,3% 55 16,7% 36,7% 19 17,8% 12,7% 150 15,0% 100,0% 3,7% 59 10,7% 54,6% 36 10,9% 33,3% 9 8,4% 8,3% 108 10,8% 100,0%

Provedeno djetinjstvo do 15. god. gradi do grad do selo 10.000 st. 30.000 st. 5 2 4 35,7% 14,3% 28,6%

grad preko Total 14 100,0% 1,4% 550 100,0% 55,0% 329 100,0% 32,9% 107 100,0% 10,7% 1000 100,0% 100,0%

109 19,8% 41,6% 111 33,7% 42,4% 39 36,4% 14,9% 262 26,2% 100,0%

Total

176

Sig. = 0,00% statistikim kriterijima izrazito znaajno utjee na njegov stav prema homoseksualizmu. Mjesto gdje je ispitanik proveo svoje djetinjstvo do 15. godine Ispitanici koji su djetinjstvo proveli na selu u 64,1% sluajeva homoseksualce ivota po svim statistikim kriterijima izrazito znaajno utjee smatraju bolesnicima, dok je tog miljenja samo 41,6% stanovnika koji su se odgajali u na njegov stavSli prema veem gradu. no je i homoseksualizmu. s ostalim odgovorima, pa ako usporedimo ove dvije skupine ispitanika unutar grupe za koju su homoseksualci ljudi kao i svaki drugi, te bi trebali potivati Ispitanici koji su djetinjstvo proveli na selu u 64,1% sluajeva sve postojee zakonske propise, ponovo emo uoiti znaajnu razliku miljenja. Ispitanici homoseksualce smatraju bolesnicima, dok je miljenja samo odgajani na selu su izabrali ovakav odgovor u 26,5% slu ajeva, a tog oni koji su rano djetinjstvo proveli u veem gradu u 42,4%su sluajeva. 41,6% stanovnika koji se odgajali u veem gradu. Slino je i s ostalim pa usporedimo ove dvije skupine I za odgovorima, trei ponueni odgovor uoako avamo isti smjer i intenzitet promatrane korelacije. ispitanika unutar grupe za koju su homoseksualci ljudi kao i Ne bi se moglo pripisati sluaju da su promatramo li parcijalne grupe ispitanika koji su svakise drugi, te bi potivati sve vrlo postojee zakonske propise, opredijelili za trebali pojedine ponu ene odgovore slina miljenja ispitanika koji su djetinjstvo proveliuoiti na selu i onih koji su ga proveli u gradiu do 30 000 stanovnika. Istodobno ponovo emo znaajnu razliku miljenja. Ispitanici se slino opredjeljuju ispitanici koji su odgajani u gradiu do 10 000 stanovnika, kao oni koji odgajani na selu su izabrali su djetinjstvo proveli u velikom gradu. ovakav odgovor u 26,5% sluajeva, da jedjetinjstvo slino uoeno i pri analizi utjecaja mjesta provedenog djetinjstva na a oni kojiPrimijetimo su rano proveli u veem gradu u 42,4% stav ispitanika prema abortusu. sluajeva. I za trei ponueni odgovor uoavamo isti smjer i intenzitet promatrane korelacije. Ne bi se moglo pripisati sluaju da su promatramo li parcijalne grupe ispitanika koji su se opredijelili za pojedine 15 ponuene odgovore vrlo slina miljenja ispitanika koji su djetinjstvo proveli na selu i onih koji su ga proveli u gradiu do 30 000 stanovnika. Istodobno se slino opredjeljuju ispitanici koji su odgajani u gradiu do 10 000 stanovnika, kao oni koji su djetinjstvo proveli u velikom gradu. Mjesto gdje je ispitanik proveo svoje djetinjstvo do 15. godine ivota po svim

Sluba Boja 47 (2007.), br. 2, str. 159 - 182

Tablica 28.Utjecaj Utjecaj mjesta boravka ispitanika na njegov stav prema na njegov stav Tablica 28. mjesta boravka ispitanika homoseksualizmu prema homoseksualizmu
Crosstab Mjesto boravka neodgovo gradi do grad do grad preko reno 10.000 st. 30.000 st. 30.000 st. selo Total Homoseksualci neodgovoreno Count 0 6 2 2 4 14 % within Homoseksualci ,0% 42,9% 14,3% 14,3% 28,6% 100,0% % within Mjesto boravka ,0% 2,0% 1,3% 1,5% 1,0% 1,4% Tablica 28. Utjecaj mjesta boravka ispitanika na njegov stav prema bolesnici Count 5 187 82 73 203 550 homoseksualizmu % within Homoseksualci ,9% 34,0% 14,9% 13,3% 36,9% 100,0% % within Mjesto boravka 71,4% 63,4% 53,2% 53,3% 49,9% 55,0% Crosstab ljudi kao i svaki drugi Count 2 72 58 48 149 329 Mjesto boravka % within Homoseksualci ,6% 21,9% 17,6% 14,6% 45,3% 100,0% neodgovo gradi do grad do grad preko % within Mjesto boravka 28,6% 24,4% 10.000 37,7% 35,0% 32,9% reno selo st. 30.000 st. 30.00036,6% st. Total ljudi s posebnim Count 0 30 12 Count neodgovoreno Homoseksualci 0 6 2 214 4 51 14107 sklonostima %% within Homoseksualci ,0% 28,0% 11,2% 14,3% 13,1% 28,6% 47,7% 100,0% 100,0% within Homoseksualci ,0% 42,9% 14,3% %% within Mjesto ,0% 10,2% 7,8% 10,2% 12,5% 1,4% 10,7% within Mjestoboravka boravka ,0% 2,0% 1,3% 1,5% 1,0% Total Count 7 295 154 137 407 1000 Count bolesnici 5 187 82 73 203 550 %% within Homoseksualci ,7% 29,5% 15,4% 13,3% 13,7% 36,9% 40,7% 100,0% 100,0% within Homoseksualci ,9% 34,0% 14,9% %% within Mjesto 100,0% 100,0% 53,3% 100,0% 49,9% 100,0% 55,0% 100,0% within Mjestoboravka boravka 100,0% 71,4% 63,4% 53,2%

177

Analiza utjecaja sadanjeg mjesta boravka ispitanika na njegov stav prema homoseksualizmu, na temelju podataka tablice 28., ne donosi nam nita znaajno novo. Naime, utjecaj mjesta sadanjeg boravka ispitanika na njegov stav prema Total homoseksualizmu u okvirima svih promatranih korelacija ima isti smjer, ali s blaim intenzitetom usporedimo li nezaposlen ga s prethodno odreeno uz redovitu neodgovo neodreeno naknadu bez naknade umirovljenik Total vrijeme reno vrijeme 2 analiziranim utjecajem mjesta provedenog djetinjstva do2 15. Sig . = 5,8% Count Homoseksualci neodgovoreno 1 7 0 0 4 14 % within Homoseksualc 7,1% 50,0% ,0% ,0% 28,6% 14,3% 100,0% godine ivota.
bolesnici 16 251 31 47 na 139 66 stav 550 Tablica 29.Count Utjecaj radnog status ispitanika njegov homoseksualizmu % within Homoseksualc 2,9% 45,6% 5,6% 8,5% 25,3% 12,0% 100,0% prema homoseksualizmu % within Radni status 50,0% Crosstab 55,3% 49,2% 56,0% 50,7% 71,0% 55,0% ljudi kao i svaki drug Count 11 160 22 status 27 86 23 329 Radni % within Homoseksualc 3,3% 48,6% 6,7% 8,2% 26,1% 7,0% 100,0% odnos na odnos na nezaposlen % within Radni status neodgovo 34,4% neodre 35,2% 32,1% nezaposlen 31,4% 24,7% 32,9% eno odre34,9% eno uz redovitu reno 4 vrijeme 36 vrijeme10 naknadu 10bez naknade45 umirovljenik 2 Total 107 Count ljudi s posebnim Homoseksualci neodgovoreno Count 1 7 0 0 4 2 14 sklonostima % within Homoseksualc 3,7% 33,6% 9,3% 9,3% 42,1% 1,9% 100,0% within Homoseksualc 7,1% 50,0% ,0% ,0% 28,6% %% within Radni status 12,5% 7,9% 15,9% 11,9% 16,4% 14,3% 2,2%100,0% 10,7% % within Radni status 3,1% 1,5% ,0% ,0% 1,5% 2,2% 93 1,4% Count Total 32 454 63 84 274 1000 bolesnici 16 251 31 47 139 66 % Count within Homoseksualc 3,2% 45,4% 6,3% 8,4% 27,4% 9,3% 550 100,0% within Homoseksualc 2,9% 45,6% 5,6% 8,5% 25,3% %% within Radni status 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 12,0% 100,0%100,0% 100,0% % within Radni status 50,0% 55,3% 49,2% 56,0% 50,7% 71,0% 55,0% 2 ljudi kao i svaki drug Count 11 160 22 27 86 23 329 Sig. = 0,07% % within Homoseksualc 3,3% 48,6% 6,7% 8,2% 26,1% 7,0% 100,0% % within Radni status 34,4% 35,2% 34,9% 32,1% 31,4% 24,7% 32,9% ajno utje Radni ljudi s posebnim status Count ispitanika statisti 4 ki zna36 10 e na10 njegov 45stav prema 2 107 sklonostima homoseksualizmu, % to tako rjeito svjedo e podaci tablice9,3% 29. within Homoseksualc 3,7% 33,6% 9,3% 42,1% 1,9% 100,0% % within Radni status 12,5% 7,9% 15,9% 11,9% 16,4% 2,2% 10,7% Total Count 32 454 63 84 274 93 1000 % within Homoseksualc 3,2% 45,4% 6,3% 8,4% 27,4% 9,3% 16 100,0% % within Radni status 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% within Radniradnog status status 3,1%ispitanika 1,5% ,0% ,0% Tablica % 29. Utjecaj na njegov stav prema 1,5% 2,2% 1,4%

ljudi kao i svaki drugi Count 2 72 58 48 Sig. 2 = 5,8% 21,9% 17,6% 14,6% % within Homoseksualci ,6% % within Mjesto boravka 28,6% 24,4% 37,7% 35,0% ljudi s posebnim Count Tablica 29. Utjecaj radnog status ispitanika 0 na njegov 30 stav prema 12 14 sklonostima homoseksualizmu % within Homoseksualci ,0% 28,0% 11,2% 13,1% % within Mjesto boravka ,0% 10,2% 7,8% 10,2% Crosstab Count 7 295 154 137 status % within Homoseksualci ,7% 29,5%Radni15,4% 13,7% nezaposlen odnos na 100,0% odnos na 100,0% % within Mjesto boravka 100,0% 100,0%

149 45,3% 36,6% 51 47,7% 12,5% 407 40,7% 100,0%

329 100,0% 32,9% 107 100,0% 10,7% 1000 100,0% 100,0%

Sig. 2 = 0,07% Radni status ispitanika statistiki znaajno utjee na njegov stav prema homoseksualizmu, to tako rjeito svjedoe podaci tablice 29.
16

Luka Tomaevi - Elza Jurun, Istraivanja nekih moralnih vrednota

178

Radni status ispitanika statistiki znaajno utjee na njegov stav prema homoseksualizmu, to tako rjeito svjedoe podaci tablice 29. Izdvojimo samo neke najznaajnije razlike u opredjeljenjima parcijalnih skupina ispitanika. Dok homoseksualce umirovljenici smatraju bolesnicima koji bi se trebali lijeiti, a ne traiti povlastice u 71% sluajeva, zaposlenici na odreeno vrijeme to misle u 49,2% sluajeva. I u skupini onih misle da su homoseksualci ljudi s Izdvojimo samo neke koji najznaajnije razlike u opredjeljenjima parcijalnih skupina ispitanika. Dok homoseksualce umirovljenici smatraju bolesnicima koji bi se trebali lije iti, a posebnim sklonostima, pa bi njihove zahtjeve trebalo uvaavati ne traiti povlastice u 71% sluajeva, zaposlenici na odreeno vrijeme to misle u 49,2% npr. legalizacija ivota kao brane zajednice, su najvee razlike sluajeva. miljenja ove dvije podskupine ispitanika. Za ovakav odgovor su I u skupini onih koji misle da su homoseksualci ljudi s posebnim sklonostima, pa bi se umirovljenici opredijelili 2,2% sluajeva, a zaposlenici na njihove zahtjeve trebalo uvaavati npr. u legalizacija ivota kao brane zajednice, su najvee razlike vrijeme miljenja oveu dvije podskupine ispitanika. Za ovakav odgovor su se umirovljenici odreeno 15,9% sluajeva. opredijelili u 2,2% sluajeva, a zaposlenici na odreeno vrijeme u 15,9% sluajeva.
Tablica 30. Utjecaj kolske spreme ispitanika na njegov stav prema Tablica 30. Utjecaj kolske spreme ispitanika na njegov stav homoseksualizmu prema homoseksualizmu
Crosstab nisam nepotpuna neodgovopohaao osnovna kolu kola reno Homoseksua neodgovoreno Count 0 0 0 % within Homoseks ,0% ,0% ,0% % within kolska sp ,0% ,0% ,0% bolesnici Count 1 3 10 % within Homoseks ,2% ,5% 1,8% % within kolska sp 100,0% 100,0% 76,9% ljudi kao i svaki dCount 0 0 3 % within Homoseks ,0% ,0% ,9% % within kolska sp ,0% ,0% 23,1% ljudi s posebnim Count 0 0 0 sklonostima % within Homoseks ,0% ,0% ,0% % within kolska sp ,0% ,0% ,0% Total Count 1 3 13 % within Homoseks ,1% ,3% 1,3% % within kolska sp 100,0% 100,0% 100,0% kolska sprema neka osnovna zanatska kola srednja kola kola via kola visoka kola magisterijdoktorat 2 1 8 2 1 0 0 14,3% 7,1% 57,1% 14,3% 7,1% ,0% ,0% 3,3% 1,9% 1,4% 1,6% ,6% ,0% ,0% 42 37 315 71 63 3 5 7,6% 6,7% 57,3% 12,9% 11,5% ,5% ,9% 68,9% 71,2% 54,9% 56,3% 40,1% 50,0% 71,4% 13 7 182 42 78 2 2 4,0% 2,1% 55,3% 12,8% 23,7% ,6% ,6% 21,3% 13,5% 31,7% 33,3% 49,7% 33,3% 28,6% 4 7 69 11 15 1 0 3,7% 6,5% 64,5% 10,3% 14,0% ,9% ,0% 6,6% 13,5% 12,0% 8,7% 9,6% 16,7% ,0% 61 52 574 126 157 6 7 6,1% 5,2% 57,4% 12,6% 15,7% ,6% ,7% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%

Total 14 100,0% 1,4% 550 100,0% 55,0% 329 100,0% 32,9% 107 100,0% 10,7% 1000 100,0% 100,0%

Sig. 2 = 1,2%
Utjecajkolske kolske spreme spreme na ispitanikov stav homoseksualizmu bistav se mogao,prema Utjecaj naprema ispitanikov prema podacima tablice 30., takoer, ocijeniti signifikantnim. homoseksualizmu bi se mogao, prema podacima tablice 30., Za odgovor signifikantnim. da su homoseksualci bolesnici opredijelilo se 76,9% ispitanika s takoer, ocijeniti nepotpunom osnovnom kolom, dok oni s visokom kolom tako misle u 40,1% sluajeva. Ovi Za odgovor da su homoseksualci bolesnici opredijelilo se posljednji u 49,7% sluajeva misle da su homoseksualci ljudi kao i svaki drugi, te bi trebali postojee zakone, a takvo miljenje s njima dijeli npr. samokolom, 13,5% onih s nekom 76,9%potivati ispitanika s nepotpunom osnovnom dok oni s zanatskom kolom odnosno 21,3% sa zavrenom osnovnom kolom. visokom kolom tako misle u 40,1% sluajeva. Ovi posljednji u 49,7% sluajeva misle da su homoseksualci ljudi kao i svaki drugi, te bi trebali potivati postojee zakone, a takvo miljenje s njima dijeli npr. samo 13,5% onih s nekom zanatskom kolom odnosno 21,3% sa zavrenom osnovnom kolom.

17

Sluba Boja 47 (2007.), br. 2, str. 159 - 182

Tablica 31. Utjecaj materijalnog stanja ispitanika na njegov Tablica 31. Utjecaj materijalnog stanja ispitanika na njegov stav prema stav prema homoseksualizmu homoseksualizmu
Crosstab Matrijalno stanje neodgovo skromno ali slabo vrlo slabo reno vrlo dobro dobro dovoljno Homoseksualci neodgovoreno Count 0 0 2 9 2 1 % within Homoseksual ,0% ,0% 14,3% 64,3% 14,3% 7,1% % within Matrijalno stan ,0% ,0% ,5% 2,3% 2,3% 4,3% bolesnici Count 3 27 233 223 48 16 % within Homoseksual ,5% 4,9% 42,4% 40,5% 8,7% 2,9% % within Matrijalno stan 37,5% 50,9% 53,1% 57,3% 54,5% 69,6% ljudi kao i svaki dru Count 4 21 151 121 29 3 % within Homoseksual 1,2% 6,4% 45,9% 36,8% 8,8% ,9% % within Matrijalno stan 50,0% 39,6% 34,4% 31,1% 33,0% 13,0% ljudi s posebnim Count 1 5 53 36 9 3 sklonostima % within Homoseksual ,9% 4,7% 49,5% 33,6% 8,4% 2,8% % within Matrijalno stan 12,5% 9,4% 12,1% 9,3% 10,2% 13,0% Total Count 8 53 439 389 88 23 % within Homoseksual ,8% 5,3% 43,9% 38,9% 8,8% 2,3% % within Matrijalno stan100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%

Total 14 100,0% 1,4% 550 100,0% 55,0% 329 100,0% 32,9% 107 100,0% 10,7% 1000 100,0% 100,0%

179

Sig. 2 = 33,7%

Utjecaj materijalnog stanja ispitanika njegov stav prema Utjecaj materijalnog stanja ispitanika na njegov stav na prema homoseksualizmu po relevantnim statistikimpo kriterijima se ne bi mogaostatistikim ocijeniti signifikantnim. Osim manjih se homoseksualizmu relevantnim kriterijima razlika po parcijalnim skupinama ispitanika, prema podacima tablice 25., uglavnom su se ne bi sli mogao ocijeniti signifikantnim. Osim manjih no odnosno s manjim devijacijama u odnosu na total, za pojedine ponu enerazlika odgovore po opredjeljivali ljudi razli itog materijalnog stanja. parcijalnim skupinama ispitanika, prema podacima tablice 25., uglavnom su se slino odnosno s manjim devijacijama u odnosu na total, za pojedine ponuene odgovore opredjeljivali ljudi razliitog materijalnog stanja. Tablica 32. stanja ispitanika Tablica 32.Utjecaj Utjecaj brabranog nog stanja ispitanika na njegov stav prema na njegov stav homoseksualizmu prema homoseksualizmu
Crosstab Brano stanje neodgovo neoenjen/ razveden/r udovac/u reno neudata oenjen/udata azvedena dovica Homoseksualci neodgovoreno Count 0 9 4 0 1 % within Homoseksualc ,0% 64,3% 28,6% ,0% 7,1% % within Brano stanje ,0% 2,6% ,7% ,0% 2,7% bolesnici Count 2 152 362 14 20 % within Homoseksualc ,4% 27,6% 65,8% 2,5% 3,6% % within Brano stanje 66,7% 43,8% 61,1% 66,7% 54,1% ljudi kao i svaki drugCount 0 126 184 5 14 % within Homoseksualc ,0% 38,3% 55,9% 1,5% 4,3% % within Brano stanje ,0% 36,3% 31,1% 23,8% 37,8% ljudi s posebnim Count 1 60 42 2 2 sklonostima % within Homoseksualc ,9% 56,1% 39,3% 1,9% 1,9% % within Brano stanje 33,3% 17,3% 7,1% 9,5% 5,4% Total Count 3 347 592 21 37 % within Homoseksualc ,3% 34,7% 59,2% 2,1% 3,7% % within Brano stanje 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%

Total 14 100,0% 1,4% 550 100,0% 55,0% 329 100,0% 18 32,9% 107 100,0% 10,7% 1000 100,0% 100,0%

Sig. 2 = 0,00% Takav zakljuak ne bismo mogli donijeti o utjecaju branog stanja ispitanika na njegov stav prema homoseksualizmu. Naime, podaci posljednje tablice nam ukazuju na statistiki vrlo signifikantan utjecaj branog stanja na ispitanikov stav prema homoseksualizmu. Unutar skupine ispitanika koji homoseksualce smatraju bolesnicima najvie se razlikuje miljenje neoenjenih (neudanih) koji tako misle u 43,8% sluajeva i razvedenih, koji se s

Luka Tomaevi - Elza Jurun, Istraivanja nekih moralnih vrednota

180

Takav zakljuak ne bismo mogli donijeti o utjecaju branog stanja ispitanika na njegov stav prema homoseksualizmu. Naime, podaci posljednje tablice nam ukazuju na statistiki vrlo signifikantan utjecaj branog stanja na ispitanikov stav prema homoseksualizmu. Unutar skupine ispitanika koji homoseksualce smatraju bolesnicima najvie se razlikuje miljenje neoenjenih (neudanih) koji tako misle u 43,8% sluajeva i razvedenih, koji se s njima slau u ak 66,7% sluajeva. Ovi posljednji misle da su homoseksualci ljudi kao i ostali, te bi trebali potivati sve postojee zakonske propise u 23,8% sluajeva, za razliku od udovaca (udovica) koji tako misle u 37,8% sluajeva. Udovci (udovice) tek u 5,4% sluajeva misle da su homoseksualci ljudi s posebnim sklonostima te bi trebalo uvaiti i njihove zahtjeve za promjenom zakona, dok je to miljenje 17,3% neoenjenih (neudanih).

Zakljuna

zapaanja

Na kraju evo nekih zapaanja koja nam se ine znaajnima. Spol znaajno utjee na stav prema mitu. Zanimljiva je injenica da pri rjeavanju problema zapoljavanja, obrazovanja i stanovanja ene se lake odluuju na davanje mita od mukaraca, to je jo izraenije kao enski naelni stav. Kad je rije o dobi onda meu onima koji ne bi dali mito nikada dominira populacija starija od 61. godinu, dok su mlae generacije itekako spremne na davanje mita. Zauuje injenica da je dvostruko vie ispitanika u dobi od 31 do 40 godina spremno dati mito pri rjeavanju ivotnih problema. U pastoralu (a pitanje je i vjeronaunog sadraja) bi itekako valjalo povesti rauna o injenici da su najmlai ispitanici 3,5 puta skloniji izabrati mito uvijek kao najlaki put do cilja. Redovito smo skloni smatrati da je nae seosko stanovnitvo moralnije i zdravije to i ispitivanje pokazuje jer ljudi porijeklom sa sela i iz manjih gradova u znaajno manjoj mjeri su spremni dati mito u rjeavanju ivotnog problema. I u sluaju radnog statusa najvee razlike u opredjeljenju ispitanika su unutar onih koji su spremni dati mito uvijek. Naime, zaposlenici na odreeno vrijeme se lake opredjeljuju na mito od ostalih radnika. I kolska sprema daje odreene stavove o mitu. Lako je uoiti da opredjeljivanje za mito statistiki znaajno opada s rastom

Sluba Boja 47 (2007.), br. 2, str. 159 - 182

stupnja kolske spreme. Meutim, ako bismo traili koji su to ispitanici koji su najee spremni mito dati uvijek, onda bi nam postotak od 61% ukazao da su to oni sa srednjom kolskom spremom kojih takoer ima vie od polovice u svim ostalim modalitetima opredjeljivanja za davanje mita. Ljudi koji su u braku bi mito dali u rjeavanju ivotnog problema, a neoenjeni i neudate bi mito dali uvijek. Kada je rije o homoseksualizmu spol ispitanika ima vrlo znaajan utjecaj. ene su neto sklonije uvaavanju homoseksualaca kao ljudi s posebnim sklonostima, dok su mukarci daleko tvri. Dob isto tako vrlo znaajno utjee na stav prema homoseksualizmu. Mlai ispitanici su u pravilu liberalniji, a stariji preteito misle da bi homoseksualci u najmanju ruku trebali ivjeti s tim svojim posebnostima ne optereujui druge i ne traei drutvene i pravne povlastice. Mjesto gdje je ispitanik proveo svoje djetinjstvo do 15. godine ivota po svim statistikim kriterijima izrazito znaajno utjee na stav prema homoseksualizmu. Ispitanici koji su djetinjstvo proveli na selu homoseksualce smatraju bolesnicima, dok su stanovnici gradova neto liberalniji. Slino je i s ostalim odgovorima, pa ako usporedimo ove dvije skupine ispitanika unutar grupe za koju su homoseksualci ljudi kao i svaki drugi, te bi trebali potivati sve postojee zakonske propise, ponovo emo uoiti znaajnu razliku miljenja. Zanimljivo je da utjecaj mjesta sadanjeg boravka ispitanika na stav prema homoseksualizmu u okvirima svih promatranih korelacija ne igra veliku ulogu. Radni status ispitanika statistiki znaajno utjee stav prema homoseksualizmu, to najbolje pokazuju umirovljenici koji ih smatraju bolesnicima koji bi se trebali lijeiti, a ne traiti povlastice. Utjecaj kolske spreme na ispitanikov stav prema homoseksualizmu je veoma znaajan. Za odgovor da su homoseksualci bolesnici opredijelio se veliki broj ispitanika s nepotpunom osnovnom kolom, dok oni s visokom kolom tako misle u znatno manjoj mjeri. Utjecaj materijalnog stanja ispitanika na stav prema homoseksualizmu po relevantnim statistikim kriterijima se ne bi mogao ocijeniti znaajnim. Osim manjih razlika po parcijalnim skupinama ispitanika, to nije kada je rije o branom stanju jer je utjecaj branog stanja na stav prema homoseksualizmu veoma znaajan.

181

Luka Tomaevi - Elza Jurun, Istraivanja nekih moralnih vrednota

RESEARCH ON SOME MORAL VALUES IN SPLIT-DALMATIAN COUNTY Summary At the end of the last and the beginning of the new millennium a large and significant research on the values in Europe was carried out. The aim of this work is to research some values in Split-Dalmatian County within the framework of the authors scientific-research project. After some introductory observations on values in general, parts of the research results are presented on the basis of 1000 conducted surveys, in which the examinees are over 18 and are the residents of Split-Dalmatian County. The focus of the research is the examinees relation to taking and giving bribes, homosexuality, abortion and euthanasia. The subject of the work is the analysis of values that have a farreaching influence on contemporary private, family, religious, business and social life. Key words: values, bribes, homosexuality, examinees, residents

182