BRANE I RAZVOJ Novi okvir za donoenje odluka

Izvjetaj Svjetske komisije za brane

BRANE I RAZVOJ Novi okvir za donoenje odluka

Izvjetaj Svjetske komisije za brane

Pregled 16. novembar 2000.

http://www.dams.org/

Komisija
U aprilu 1997. godine uz potporu Svjetske banke i IUCN Svjetskog saveza za odravanje (konzervaciju), predstavnici razliitih interesa sastali su se u Glandu ) vicarska), u svjetlu nedavnog izvjetaja Svjetske banke da rasprave visoko kontraverzne sporove vezane za visoke brane. Rad je zajedno izvrilo 39 uesnika iz vlada, privatnog sektora, meunarodnih finansijskih institucija, organizacija civilnog drutva i ljudi pogoenih posljedicama. Jedan prijedlog, koji je proizaao sa skupa, bio je dat svim uesnicima da rade zajedno na uspostavljanju Svjetske komisije za brane (World Commission on Dams -WCD) sa mandatom: Da razmotre razvojne efekte i posljedice visokih brana i procjene alternative za vodene resurse i energetski razvoj; Da razviju meunarodno prihvatljive kriterije, direktive i standarde, gdje je to pogodno, za planiranje, procjenu, konstrukciju, putanje u pogon, monitoring i obustavljanje rada brana. WCD je zapoela svoj posao u maju 1998. godine pod predsjedavanjem prof. Kader Asmal-a, koji je bio ministar voda i umarstva Junoafrike Republike; njegovi lanovi bili su izabrani tako da predstavljaju razliite regije, ekspertne oblasti i perspektive zainteresovanih pojedinaca i kompanija. WCD je bila nezavisna, svaki njen lan pruao je usluge kao svoj individualni doprinos i nijedan nije predstavljao neku instituciju ili dravu. Komisija je izvrila prvi obiman globalni i nezavisni pregled perfomansi i uticaja visokih brana i raspoloivih opcija za vodu i neergetski razvoj. Javna konsultacija i pristup komisiji bili su kljuna komponenta procesa. WCD forum sa 68 lanova, koji su predstavljali presjenu ravan interesa, vienja i institucija, bio je konsultovan kroz rad Komisije. WCD je prokrila novi finansijski model, ukljuujui sve interesne grupe u debati: 53 javne i privatne organizacije i organizacije civilnog drutva obeali su sredstva za WCD proces.

Zavrni izvjetaj WCD: Brane i razvoj: Novi okvir za donoenje odluka objavljen je u novembru 2000. godine. Objavljeni dokument osigurava visoko kondenzovani sadraj izvjetaja o Branama i razvoju. Mi uporno molimo itaoce da se obrate odgovarajuim sekcijama za dobivanje kompletnih izvjetaja, da bi dobili oba konteksta i nijanse nalaza i preporuka. Puni izvjetaj takoer ukljuuje detaljnu listu potvrda, koje nisu ovdje mogle biti reprodukovane, kao i primjedbu sa komentarom od Medha Patkar.

lanovi WCD Komisije

Ekstenzivne konsultacije sa svim zainteresovanim grupama rezultirale su pozivima eminentnim linostima da poslue kao lanovi Svjetske Komisije za Brane (WCD - World Commission on Dams). Oni su bili izabrani na osnovu njihovog iroko rangiranog ''back-ground-a'', vienja i ekspertiza koje su donijeli na debatu, sa generalnim sekretarom izabranim od ex-officio lanova Komisije. lanovi Komisije bili su kolektivno odgovorni za ispunjenje uslova WCD mandata. Rad lanova bio je po prirodi savjetodavan, a ne istraivaki. Neslina pravoj komisiji, WCD nije postavljena da sudski rjeava specifine sporove.
Predsjednik: Prof. Kader Asmal Ministar obrazovanja Juna Afrika Mr. Don Blackmore Izvrni rukovodilac Murray-Darling Basin Commission Australija Prof. Jos Goldemberg Institute of Electronics and Energy Univerzitet So Paulo Brazil Mr. Gran Lindahl Predsjednik i CEO ABB Ltd. vedska Ms. Medha Patkar Pronalaza Narmada Bachao Andolan (Borba za spaavanje rijeke Narmada) Indija Dr. Jan Veltrop Honorarni predsjednik Meunarodna komisija za visoke brane (ICOLD) USA Potpredsjednik: Mr. Lakshmi Chand Jain Predsjedavajui Industrijski razvojni servis Indija Ms. Joji Cario Tebtebba Foundation Filipini Dr. Judy Henderson Raniji predsjednik Oxfam International Australija Ms. Deborah Moore Vii savjetnik Odbrana okolia USA Prof. Thayer Scudder Profesor antropologije Kalifornijski Institut za tehnologiju USA Mr. Achim Steiner Generalni sekretar WCD (Bivi funkcioner lan Komisije) njemaka

Izvjetaj WCD ukratko

Izvjetaj WCD je prekretnica u vrednovanju brana kao razvojnih mogunosti. Debata o branama je debata o glavnom znaenju, svrsi i putevima za postizanje razvoja. Kroz Globalni pregled perfomansi brana, Komisija prezentira jednu integralnu procjenu od kada, kako i zato su brane ispunile ili iznevjerile razvojne ciljeve. To osigurava obrazloenje za fundamentalni zaokret u procjeni opcija i u planiranju i ciklinim projektima za razvoj vodnih i energetskih izvora.

Komisijin okvir za donoenje odluka baziran je na pet kljunih vrijednosti: Pravednost Opravdanost (sposobnost za odranje) Efikasnost Uee u donoenju odluka Odgovornost

On predlae: Pribliavanje prava i rizika kao praktinu i principijelnu bazu za identifikaciju svih legitimnih zainteresovanih uesnika u razgovorima o razvojnim izborima i ugovorima. Sedam stratekih prioriteta i odgovarajuu principijelnu politiku za vodu i razvoj energetskih resursa sticanje javnog prihvatanja, procjenu kombinovanih opcija, obraanje postojeim branama, ouvanje ivota u rijekama, priznanje za davanje prava i podjelu dobiti, osiguravanje saglasnosti i odreivanje namjene rijekama za mir, razvoj i sigurnost. kriterije i direktive za dobru praksu koja se odnosi na strateke prioritete, rangiranje ivotnog ciklusa i procjene ekolokog toka pa do analiza rizika osiromaenja i integralnih sporazuma.

Objanjenja i preporuke komisije nude prostor za progres, da se nijedna pojedinana perspektiva ne moe ponuditi na njegovoj svojini. To e osigurati da donoenje odluka o vodi i energetskom razvoju: odraava obuhvatno pribliavanje ka integrisanju socijalnih, prirodnih i ekonomskih dimenzija razvoja; kreira vei nivo transparentnosti i izvjesnosti za sve ukljuene; poveava nivoe povjerenja u sposobnost nacija i zajednica da nau svoju budunost u potrebama vode i energije.

Brane i razvoj uvod

Brane su graene hiljadama godina brane za upravljanje plavnim vodam, za kroenje vode za hidroenergiju, za snabdijevanje vodom za pie ili za industriju ili za natapanje polja. Od 1950. godine vlade, ili u nekim zemljama privatni sektor, gradili su povean broj brana kako je rasla populacija i poveavale se nacionalne ekonomije. Najmanje 45.000 visokih brana izgraeno je kao odgovor na zadovoljavanje potreba u energiji ili vodi. Danas blizu polovine svjetskih rijeka ima najmanje jednu branu.

Na poetku novog vijeka, treina zemalja u svijetu oslanja se na hidrosnagu, za vie od polovine snabdijevanje energijom, a visoke brane proizvode ak 19% energije u svijetu. Polovina svjetskih visokih brana izgraena je iskljuivo ili primarno za navodnjavanje i neto oko 30 40% od 271 miliona hektara u svijetu navodnjava se vodom od brana. Brane su bile promovisane kao vano sredstvo ispunjavanja vidljivih potreba za vodom i energetikom i kao dugorona strateka investicija sa mogunou ostvarivanja viestruke koristi. Neke od ovih dodatnih koristi tipine su za sve velike javne projekte infrastrukture, dok su druge jedinstvene samo za brane i specifine odreene projekte. Regionalni razvoj, stvaranje radnih mjesta i unapreenje industrijske baze sa mogunou izvoza najei su razlog za dodatno razmatranje izgradnje visokih brana. Drugi ciljevi ukljuuju stvaranje dohotka od izvozne zarade, bilo preko direktne prodaje struje ili prodajom gotovih proizvoda ili procesiranih obraenih proizvoda od industrije koja intenzivno koristi struju, npr. proizvodnja aluminijuma. Jasno, brane mogu igrati vanu ulogu u ispunjavanju potreba ljudi. Meutim, zadnjih 50 godina naglaene su perfomanse i socijalni i okolinski uinci visokih brana. Brane su iscjepkale i transformisale svjetske rijeke, dok globalne procjene ukazuju da je 40-80 miliona ljudi raseljeno zbog akumulacija. Obzirom da je baza za donoenje odluka postala otvorenija, sa vie uesnika i transparentnija, u vie zemalja o odlukama da se prave visoke brane sve se vie raspravljalo, do te mjere da je budunost izgradnje visokih brana u vie zemalja dola u pitanje. Ogromne investicije i irok spektar uinaka visokih brana podgrijavali su sukobe o poloaju i uincima visokih brana ili za one na mjestu ili za one na projektantskim tablama, napravili su visoke brane jednim od najvie osporavanih predmeta dananjeg odrivog razvoja. Pristalice ukazuju na drutvene zahtjeve i zahtjeve ekonomskog razvoja koje brane treba da ispune, kao to su irigacija, struja, kontrola poplava i snabdijevanje vodom. Protivnici ukazuju na negativne uinke brana, kao to su: teret dugova, prekoraenje trokova, raseljavanje i osiromaenje ljudi, destrukcija vanih ekosistema i izvora ribolova, kao i neravnomjerna raspodjela trokova i prihoda. Okvir 1. ta je visoka brana? Prema Meunarodnoj komisiji za visoke brane (International Commission on Large Dams ICOLD), visoka brana je brana visoka 15m i vie, mjereno od temelja. Ako su brane visoke izmeu 5 i 15 m, a imaju rezervoar zapremine preko 3 miliona m, one se takoe klasifikuju kao visoke brane. Koristei tu definiciju, u cijelom svijetu postoji vie od 45.000 visokih brana. Imperativ da se rastuoj populaciji i ekonomiji osigura voda, ija se koliina smanjuje, kvalitet vode opada, a postaju i stroa ogranienja iskoritavanja povrinskih voda, doveo je upravljanje odrivim vodenim resursima na sam vrh dnevnog reda globalnog razvoja. Ovi pritisci na vodu sadre irok spektar prijetnji, ali takoe generiu i momenat za nove uslove i izmjenu politike. U posljednjih nekoliko decenija drutva su se pomakla od posmatranja vode kao slobodnog dobra ka posmatranju vode kao ogranienog prirodnog resursa, a odnedavno i kao ekonomskog dobra i ljudskog prava. Tako je voda priznata kao deficitaran prirodni resurs, koji daje prioritet razmatranju pravedne raspodjele vode.

Koliko vode je potrebno za jednu osobu ili jednog urbanog stanovnika vie? Upotreba vode ''per cepita'' uveliko varira u razliitim regijama svijeta. Mada na ono od ega se sastoji odgovarajui nivo potronje vode u domainstvu utiu klima i kultura, mnoge meunarodne agencije i eksperti predloili su da je 50 litara vode dnevno po osobi dovoljno da pokrije osnovne ljudske potrebe za piem, sanitarijama, kupanjem i kuhanjem. 1990. godine vie od jedne milijarde ljudi imalo je manje od toga. U isto vrijeme domainstva u industrijskim zemljama i bogati stanovnici u gradovima zemalja u razvoju koristili su 4 do 14 puta vie. Brane i razvoj biljei prognoze vodeih analitiara koji predviaju porast konkurencije za vodu da bi se udovoljilo zahtjevima poljoprivrede, industrije, kao i pitke vode. - Borba za vodu izmeu tri najvea korisnika rasti e u globalnim odnosima poljoprivreda (67%), industrija (19%) i gradovi/ graani (9%) a svi ovi e nastaviti izvlaiti iz vode ono to je potrebno da se odre prirodni sistemi. - Faktor potronje koji moe da bude znatan u suhim klimama je isparavanje iz rezervoara, to se procjenjuje skoro 5% ukupnog izvlaenja vode. - Jedna projekcija pripremljena za ''Viziju vode i hrane'' predvia da e sama irigacija traiti poveanje u zalihama vode u opsegu 15-20% do 2025. godine. - Do 2025. godine ivjet e ukupno 3,5 milijardi ljudi koji e ivjeti u zemljama koje su pogoene nedostatkom vode. Empirijska evidencija nasluuje da e ograniene zalihe vode, kombinovano sa tekuim poljoprivrednim praksama i porastom stanovnitva, biti prepreka da se udovolji cilju za postizanje dovoljne koliine hrane u sve veem broju zemalja gdje se panja posvetila osiguranju hrane kao i osiguranju drugih izvora u okolinama u kojima ivimo. - Nedostaje elektrina energija za dvije milijarde ljudi, a potranja za elektrinom energijom sve se vie poveava u privredama zemalja u razvoju. - Slatkovodne ive vrste, naroito ribe, sve su vie ugroene, znatan procent vlanog tla ve je upropaten, a kapacitete vodenih eko-sistema da proizvede dovoljno roba i usluga od kojih zavisi ljudsko drutvo sve vie se umanjuju i to brzo, tako da voda, kao prirodni izvor, mora da se uzme u ozbiljno razmatranje. Za vrijeme prolog stoljea, sve vei dio svijeta se okrenuo branama da bi se udovoljilo sve veem zahtjevu za vodom. Zaista, od 1930-ih do 1970-ih konstrukcija velikih brana postala je u oima mnogih sinonim razvoja i privrednog napretka. Gledano kao simboli modernizacije i ljudske sposobnosti da kontrolie i koristi prirodne izvore, konstrukcija brana je doivjela dramatino poveanje. Ovaj trend dostigao je vrhunac u 1970-im . gdje su u prosjeku dvije ili tri nove velike brane stavljene u rad negdje u svijetu. Pad gradnje brana od tada je isto tako dramatian, naroito u Sjevernoj Americi i Evropi, gdje je razvijeno veina tehniki privlanih mjesta. Pet prvih zemalja koje stoje na elu izgradnje brana zauzimaju vie od svih velikih brana u svijetu (Vidite sliku 1.), u prosjeku 2/3 postojeih velikih svjetskih brana koje se nalaze u razvijenim zemljama. Hidroenergija iznosi vie od 90% snabdjevenosti elektrinom energijom u 24 zemlje, kao to je Brazil i Norveka. Pola svjetskih velikih brana su izgraene iskljuivo za navodnjavanje-irigaciju, a procjenjuje se da brane doprinose svjetskoj proizvodnji hrane od 12 do 16%. Osim toga, najmanje 75% zemalja je izgradilo velike brane radi kontrole poplava. Za mnoge narode, brane ostaju kao najvei pojedinani investicioni projekt u zemlji. Ova hidroenergija, irigacija, opskrba vodom i slube kontrole poplave posmatraju se kao dovoljne da bi se opravdale znatne investicije koje su uloene u

brane, a navode se i druge koristi, takoer. Ove ukljuuju uticaj kao i poticaj privrednog prosperiteta na jednoj regiji, zbog viestruke etve, ruralne elektrifikacije i proirenja fizike i drutvene infrastrukture, kao to su ceste i kole. Koristi se uoavaju kao samoevidentne. Ako se to omjerava sa trokovima konstrukcije i rada u privrednim i finansijskim terminima na ove koristi se gleda kao opravdanje brana kao najkonkurentnijih opcija. Slika 1.: Svjetska populacija brana, po zemljama
en_fig1

Izvor: WCD procjene, zasnovane na ICOLD i drugim izvorima

O emu je rasprava?
Kao to je ranije primijeeno, najavljeni povrat investicija uloenih u brane su sve vie pod pitanjem. Predodba trokova, nasuprot najavljenim koristima, pojavljuje se kao opta zabrinutost, s obzirom na doivljeno iskustvo i saznanje o uinku i posljedicama brana. Potaknuti istraivanjem i informacijama o uticajima brana na ljude, rijene bazene i eko-sisteme, kao podaci o privrednom uinku, opozicija je poela da sve vie raste. U vrijeme prvih faza ovog procesa, debata i kontraverzija je bila fokusirana na specifine brane i na njihove lokalne uticaje. Ali postepeno ovi lokalno izazvani konflikti poeli su se uvlaiti u openitije i krajnje globalne debate o branama. Ove stvari, injenice oko brana, iste su kada se radi o vodi, kada se donose odluke vezane za vodu, kao i kad se procjenjuje efektivnost tog razvoja. Malo je javnih nesuglasica oko izbora izmeu nasipne brane ili gravitacione brane ili oko izbora materijala za gradnju. Problemi se uvijek odnose na to ta e brana uiniti samom toku rijeke, kao i pravima pristupa vodi i rijenim izvorima, kao i to da li e brana iskorijeniti postojee naseobine, prekinuti kulturu i ivot lokalnih komuna, iscrpiti prirodne zalihe, kao i to da li e brana biti najbolja investicija javnih fondova i njihovih sredstava. Raspravlja se djelimino o tome ta se deavalo u prolosti i ta se nastavlja deavati i sada kao i o tome kako e se stvari razvijati u budunosti ukoliko se trend

gradnje brana nastavi. U nekim zemljama rasprava se u prvom redu pokree radi specifino drutvenih ili ivotno okolinih problema, dok je u drugima to tema od ireg razvojnog znaaja i razlog zabrinutosti. U Sjedinjenim Dravama, gdje je stopa neangaovanja u tom pogledu mnogo vea nego to je stopa gradnje velikih novih brana, je debata oko tih problema skoro ista ali kvalitativno drugaija od debata u Indiji u kojoj se trenutno, skupa sa Kinom, gradi najvie velikih brana. Dvije osnovne suprotnosti u debati ilustruju opseg pogleda na prolo iskustvo sa visokim branama. Jedan pogled se zasniva na razlici izmeu obeanih koristi od jedne brane i stvarnih rezultata. Drugo gledanje se sastoji u tome da podri nacionalnu strategiju ovakvog naina pravljenja sredstava sa vodom i energijom. Podravaoci brana tvrde da su brane openito imale dobar uinak, kao integralni dio razvoja vodenih i energetskih sredstava, ija je strategija opravdana kod vie od 140 nacija, i da su, sa malim izuzecima, osigurale neophodne usluge za potrebe vode i energije. Protivnici brana tvrde da postoje bolje, jeftinije i povoljnije opcije za udovoljavanje potreba za vodom i energijom, koji se esto ignoriu, kako od strane malih i decentralizovanih opcija snabdijevanja vodom i energijom, tako i od velikih opsenijih opcija koje podrava vlada. Vrste brane, kao to se esto uje u raspravama, bi trebalo da se odabiru iz drugih opcija koje bi mogle udovoljiti potrebama za vodom i energijom sa niim trokovima i koje bi mogle ponuditi razvoj koji je prihvatljiviji i praviniji. Mada moe da postoji sporazum o takvim poslovima, kao to je potreba da se uzimaju ozbiljnije okolini i drutveni trokovi brana i da se sistematski vre konsultacije sa ugroenom populacijom, jo uvijek postoje duboke linije razdvajanja kritiara i podravaoca u pogledu prilinog broja finansijskih, privrednih, drutvenih i okolinih tema. Najuoljiviji su: obim do kojeg su alternative za brane sposobne da postignu razliite ciljeve razvoja tj. da li se te alternative dopunjuju ili se meusobno iskljuuju, obim do kojih su suprotni okolini i drutveni uticaji prihvatljivi, stepen do kojeg suprotni okolini i drutveni uticaji mogu da budu izbjegnuti ili bar ublaeni, obim do kojeg bi lokalna uprava trebala upravljati odlukama o razvoju u budue.

Odluka da se danas sagradi jedna visoka brana je rijetko samo lokalnog ili nacionalnog karaktera. Debata o tome se sada transformie od lokalnog procesa procjene trokova i koristi od brane openito, gdje se vanost i sr usmjerava na globalnu debatu u pogledu strategije razvoja i izbora.

ta je WCD globalni pregled velikih brana saznao?

Da bi ispunili svoje ovlatenje da obave pregled efikasnosti razvoja velikih brana i procjene alternativa za izvore vode i razvoj energije, Komisija je preduzela osam detaljnih sluajeva studija velikih brana i pripremila dravne izvjetaje za Indiju i Kinu, plus kratak pregled o Rusiji i za nove neovisne drave. (Vidite Box 2. listu o studiju brana). Pregledom je obuhvaeno 125 velikih brana, skupa sa 17 tematskih pregleda o drutvenim, prirodnim i privrednim temama; o alternativama za brane; o upravljakim i institucionalnim procesima. Bilo je takoer 947 prijedloga i prezentacija

kod etiri regionalna konsultaciona mjesta. Sva ova dokumentacija sainjavala je sr WCD osnovnog saznanja, a koji su posluili da informiu Komisiju o glavnim problemima vezano za brane i njihove alternative. Box 2. WCD okvirna studija brana Aslantas brana, Ceyhan rijeni bazen, Turska Glomma Lagen bazen, Norveka Grand Coulee brana, rijeka Columbia, Sjedinjene Drave/Kanada Kariba brana, rijeka Zambezi, Zambija/Zimbabve Pak Mun brana, rijeni bazen Mun Mekong, Tajland Tarbela brana, rijeni bazen Indus, Pakistan Tucurui brana, rijeka Tocantis, Brazil Gariep i Vanderkloof brane, rijeka Orange, Juna Afrika (pilot studija) Globalni pregled ima tri komponente: - Neovisan pregled provoenja i uticaja velikih brana (gledajui na tehniku, finansijsku i privrednu provedbu; eko - sistem i uticaj klime; drutveni uticaji; raspodjela dobitaka i gubitaka projekta), - Procjena alternativnih brana, anse koje pruaju i prepreke sa kojima se suoavaju, - Analiza plana, odluke i pogodnost predmeta koji podravaju izbor, dizajn, konstrukciju, rad i dovretak brana. WCD ova procjena provedbe je bila zasnovana na ciljevima koji su postavljeni za velike brane od strane podravatelja tj. na osnovu kriterija koji su dali osnove za odobrenje vlade i za finansiranje. Analiza Komisije je posvetila posebnu panju zato, kako i gdje brane nisu postigle njihov planirani doprinos ili gdje su zaista proizvele neoekivane rezultate. Integralni dio ovog istraivanja ukljuio je dokumentovano dobre praktine primjere koji su se pojavili kao odgovor na prole nedostatke i potekoe. Prezentirajui ovu analizu nisu se mimoile bitne koristi koje su proizale iz brana, ali i odgovor na pitanje zato neka brana postie svoj cilj a druga to ne uspijeva.

Tehniki, finansijski i privredni uinak

Stepen do koga su dole visoke brane, na osnovu osnovnog saznanja WCDa, u svojim uslugama i neto koristima kao to je planirano, varira bitno od jednog do drugog projekta, sa znatnim dijelom nedostatka fizikih i privrednih ciljeva. Uprkos ovome, usluge koje su dale brane su znatne, kao to je to ranije primijeeno. Neovisno od uinka u odnosu na ciljeve, Osnovno Saznanje takoer potvruje dugovjenost visokih brana, gdje mnoge nastavljaju da proizvode koristi i nakon 3040 godina rada. Sektorijalni pregled tehnike, finansijske i privredne perfomanse brana planirani prema Osnovi Saznanja odnosno terminima, nasuprot stvarnom uinku, predlae sljedee: - Visoke brane, napravljene da pruaju irigacione usluge su tipine u nedostatku fizikih ciljeva, nisu pokrivale svoje trokove i bile su manje profitabilne u privrednim terminima nego to je oekivano;

Visoke brane sagraene da daju hidroenergiju imaju tendenciju da proizvode energiju, obino udovoljavaju finansijskim ciljevima, ali pokazuju varijabilan privredni uinak, u odnosu na ciljeve i ukljuuju jedan znatan broj pod i iznad izvritelja. - Visoke brane sa komponentom kontrole poplave dale su vane koristi u ovom pogledu, ali u isto vrijeme vodile su do vee osjetljivosti na rizike od poplava zbog poveane naseljenosti u podrujima koja su jo uvijek rizina od poplave, a u nekim sluajevima su i pogorale tete od poplava radi nekoliko razloga, ukljuujui ovdje i lo rad brana; - Visoke brane koje slue mnotvu svrha, takoer imaju nedovoljno postignue u odnosu na ciljeve, u nekim sluajevima sa poveanim nedostacima u odnosu na brane koje slue jednoj svrsi projekta, pokazujui pri tome da su postavljeni ciljevi bili esto suvie optimistini. Pregled uinaka navodi jo dva dalja nalaza: - Visoke brane u Osnovi Saznanja zabiljeile su tendenciju kanjenja programiranog i znatno prekoraenje trokova - Sve vea briga oko trokova i efikasnosti visokih brana a s tim povezane i strukturalne mjere radi poplave to se odrazilo na mijeanje politike i nestrukturalnih mjera, da bi se na taj nain umanjila osjetljivost zajednica na poplave. Pregled je takoer ispitivao injenice vezane za fiziku odrivost velikih brana i njihovih koristi i tako da je potvreno: - Osiguranje sigurnosti brana e zahtijevati sve veu panju i investicije kao zaliha za starosne brane, gdje trokovi odravanja stalno rastu i klimatske promjene stare hidrologini reim koji se koristi kao osnova za dizajn otvora za isputanje vika vode. - Sedimentacija i korisniji dugoroni gubitak zalihe vode je globalno jedan od ozbiljnih problema, a efekti e se naroito osjetiti kod bazena sa visokom brzinom, stopom geolokih ili ljudski-izazvanih erozija, zatim brane pliih rijeka i brane sa malim kapacitetom zalihe vode. - Natopljenost vodom i slanost utiu na 1/5 irigacionog zemljita globalno ukljuujui i zemlju koja se natapa iz velikih brana imaju ozbiljne, dugorone i esto trajne posljedice na zemljite, poljoprivredu i ivot gdje se ne preduzima rehabilitacija. Koristei informacije o uinku velikih brana, sabrane u WCD-Osnovi Saznanja, Komisijski izvjetaj pokazuje da postoji izvjestan obim poboljanja odabiranja projekata, kao i u radu postojeih visokih brana i njihove srodne infrastrukture. Uzimajui u obzir ogromni kapital uloen u visoke brane iznenaujue je da je vrlo malo bitnih procjena uinaka projekata i da su uskog obima i da se loe integriu i koriste na uticajnim kategorijama i skalama. -

Eko-sistemi i visoke brane

Generina priroda uticaja visokih brana na eko-sistem, bio raznolikost i nizvodni ivot je u velikoj mjeri poznat. Iz Osnovnog Saznanja WCD-a jasno je da su velike brane dovele do: - gubitka uma i divljai, gubitka vrsta ivotinja naseljenih u tim predjelima i degradacija razvoa gornjeg toka preplivavanjem tog podruja podrujem koje je sada postalo podruje rezervoara;

gubitka vodenih bio-raznolikosti, ribarenja, kako uzvodno tako i nizvodno, obrade poplavljenih ravnica nizvodno, ovlaeno zemljite, korita rijeka, razvoa i susjednih morskih eko-sistema; - kumulativni uticaj na kvalitet vode, prirodno poplavljenje, sastav ivog, ivotinjskog svijeta, gdje se niz brana lokalizuje na istoj rijeci. Kada se vri odmjeravanje, uticaji eko-sistema vie su negativni nego pozitivni i oni su doveli, u mnogim sluajevima, do znaajnog i nepovratnog gubitka ivih vrsta i eko-sistema. U nekim sluajevima, meutim, deava se i poveanje vrijednosti ekosistema, stvaranjem novih prebivalita, mokre zemlje i riba, kao i rekreacionih uslova koje daju novi rezervoari. Komisija je pronala da rezervoari koji su do sada ispitani od strane naunika emituju gasove plastenika, kao to to rade i prirodna jezera, zbog truljenja vegetacije i karbona pod uticajem brane. Skala takvih emisija je veoma varijabilna. Povremeni podaci iz Okvirne Studije brane za hidroenergiju u Brazilu pokazuju da su ove emisije znatne i znaajne, kada se to uporedi sa emisijama iz ekvivalentnih termoelektrana. Meutim, u drugim prouenim rezervoarima (posebno onim u sjevernim zonama) veina tih emisija gasova plastenika znatno je nia nego kod termalnih alternativa. Puna komparacija bi zahtijevala mjerenje emisija iz prirodnih boravita prije zajazivanja tom vodom. Potrebno je vie istraivanja na bazi od sluaja do sluaja, da bi se pokazao kapacitete hidroenergije na promjenu stanja klime. Napori da se dobiju podaci o uticaju visokih brana na eko-sisteme imao je ogranien uspjeh zbog nedovoljne panje da se preduhitre i izbjegnu takvi uticaji, lo kvalitet i nesigurnost predvianja, tekoe da se izae na kraj sa svim tim uticajima, gdje se mjere samo parcijalne primjene i uspjesi. Sa vie detalja: - Nije mogue ublaiti mnoge uticaje stvaranja akumulacija na kopnenim ekosistemima i bio raznolikostima, napori da se ''spasi'' divlja imali su malo uspjeha na dugoroni period; - Upotreba prolaza za ribu da bi se ublaila blokada migracije ribe imala je mnogo uspjeha, poto tehnologija esto nije prilagoena i napravljena za specifina mjesta i vrste ivih vrsta; - Dobri rezultati ublaavanja sa dobre informativne osnove: rana saradnja izmeu ekologa, tima za planiranje brane i ljudi koji su time ugroeni, redovno praenje dohranjivanja na efikasnost mjera ublaavanja; - Zahtjevi prirodnog toka (koji ukljuuju uspjelo otputanje poplava) se sve vie koriste za smanjenje uticaja na promijenjene reime strujnog toka vode, poplavljenih ravni, kao i obalni donji oticajni eko-sistem. Dati ogranieni uspjeh tradicionalnih mjera ublaavanja pospjeio je da se povea panja putem legalizacije da se izbjegne ili minimalizira ekoloki uticaji otklanjanjem posebnih rijenih segmenata ili bazena, dovodei ih u njihovo prirodno stanje a isto tako odabiranjem alternativnih projekata mjesta ili planova. Osim toga, vlade eksperimentiu sa ''kompenzacionim'' pristupom, nadoknaujui gubitke ekosistema i bio raznolikosti prouzrokovanu visokom branom putem investiranja u konzerviranje i regenerisanjem putem datih mjera, kao i zatitom drugih ugroenih mjesta jednakih ekolokih vrijednosti. Konano, u mnogim industrijalizovanim zemljama, naroito u SAD-u, obnova eko-sistema se primjenjuje kao rezultat diskomisioniranja visokih i niskih brana.

Narod i visoke brane

U terminima drutvenih uticaja brana, Komisija je saznala da negativni efekti esto nisu ni procjenjivani niti izraunavani. Opseg ovih utjecaja je bitan, ukljuujui ivot, ivotne namirnice i zdravlje ugroenih komuna, zavisno od ivotne okoline rijene doline: - Nekih 40-80 miliona ljudi fiziki je raseljeno zbog brana irom svijeta; - Milioni ljudi koji ive nizvodno od brana, posebno oni koji se oslanjaju na prirodnu funkciju plavnih polja i na ribarstvo, takoer su pretrpjeli ozbiljne tete kod sredstava za ivot i kod budue proizvodnje, gdje su ta izvorna sredstva postala rizina; - Mnogi raseljeni nisu ni priznati (odnosno, nisu registrovani kao takvi), tako da nisu dobili nova naselja, odnosno nisu primili kompenzaciju; - Tamo gdje je kompenzacija i dobivena, esto nije bila adekvatna, a tamo gdje su fiziki raseljeni i registrovani mnogi nisu bili ukljueni u program raseljavanja; - Raseljeni koji su dobili nova naselja rijetko su obnovili svoja ivotna sredstva, poto su programi raseljavanja bili uglavnom fokusirani na fiziku relokaciju, a nije se gledalo na privredni i drutveni razvoj raseljenih; - to je vee raseljavanje, tim je manje vjerovatno da e se obnoviti ivotna sredstva ugroenih komuna; - ak i u 1990-im uticaji na ivotna sredstva nizvodno u mnogim sluajevima nisu bili adekvatno procijenjeni ili uvrteni u plan i dizajn visokih brana. Ukratko, Osnova Saznanja pokazala su opti nedostatak angaovanosti ili nedostatak kapaciteta da bi se odgovorilo raseljavanju. Osim toga, visoke brane, prema Osnovu Saznanja, imaju znaajne negativne uticaje na kulturno nasljee gubitkom kulturnih izvora lokalnih komuna i potapanjem i degradacijom biljnog i ivotinjskog svijeta, pogrebnih mjesta i arheolokih spomenika. Osnova Saznanja ukazala je na to da e siromani, ostale osjetljive grupe i budue generacije vjerovatno snositi neproporcionalan udio drutvenih i prirodnih trokova projekata visokih brana bez dobivanja razmjernog dijela privrednih koristi: - Uroeniki i plemenski narodi i osjetljive etnike manjine bili su ugroeni disproporcionalnim nivoima raseljavanja i doivjeli su negativne uticaje na sredstva preivljavanja, kulturu i duhovnu egzistenciju. - Ugroene populacije koje ive blizu rezervoara, kao i raseljeni svijet i komune koje se nalaze nizvodno od brana, esto su se suoavali sa zdravstvenim problemima i prihodom ivotnih sredstava zbog prirodnih promjena i drutvenog prekida; - Meu ugroenim komunama proirio se jaz izmeu polova i ene su esto imale disproporcionalan udio drutvenih trokova a esto su bile diskriminirane u podjeli koristi. Gdje postoje takve nejednakosti u raspodjeli trokova i koristi, Globalni pregled naglaava ''knjigovodstveni balans'', pristup gdje se sabiru trokovi i beneficije. U svakom sluaju, prava privredna profitabilnost projekta visokih brana ostaje neuhvatljiva, poto su prirodni i drutveni trokovi visokih brana loe uraunavani u privrednim terminima. Trebalo bi jo da se doda uz ovu taku, neuspjehe da se adekvatno izraunaju ovi uticaji, da bi se ispunila zaduenja doveli su do osiromaenja i patnje miliona ljudi,

to je sada rezultiralo, u najveoj mjeri, da se sve vie javljaju opozicije branama, posebno kod ugroenih komuna i zajednica irom svijeta. Noviji primjeri procesa da se izvravaju reparacije odnosno kompenzacije i da se dijele profiti projekata daju nadu da e se prole nepravde zalijeiti i da e iste biti izbjegnute u budunosti.

Opcije za razvoj vodenih i energetskih izvora

Globalni Pregled je ispitao opcije za udovoljenje potreba za energijom, vodom i hranom u dananjim okolnostima, kao i zapreke i mogue uslove koji odreuju izbor ili prihvatanje pojedinih opcija. Danas postoje mnoge opcije - ukljuujui i Upravu Potrane Strane (DSM) efikasnost snabdijevanja i nove opcije snabdijevanja. Sve ovo moe da popravi ili proiri uslugu vode i energije i zadovolji aktuelni razvoj u svim segmentima drutva. Imajui u vidu ove opcije na jedan integralan nain, radije nego individualne sektore, navode na sljedee opte nalaze i iskustva: Opcije Uprave Potrane Stranke ukljuuju reduciranje potronje, opcije recikliranja i tehnike i politike opcije koje e unaprijediti efikasnost vode i energije u prostoru krajnje upotrebe. DSM ima znaajan otvoreni i univerzalni potencijal i osigurava glavnu ansu da se smanje zahtjevi stresa i energije, kao i to da se postignu i druge koristi, kao to je redukcija plinskih emisija plastenika. Poboljanjem sistema upravljanja moe se odloiti potreba za novim izvorima snabdijevanja poveavajui snabdijevanje i efikasnost dostavljanja istih. Nepotreban gubitak energije i vode moe se izbjei preko redukcije iscurivanja vode iz sistema, efikasnijim odravanjem sistema za odravanjem i osavremenjivanjem kontrole, transmisije i distribucije, odnosno tehnologije u sektoru energije. Upravljanje bazenima u ustavama preko vegetativnih i strukturalnih mjera nudi se prilika svim sektorima da se umanji sedimentacija rezervoara i kanala i da se uskladi optimalna koliina, sezonski i godinji tok, kao i dopunjavanje osnovne vode. Jedan niz opcija snabdijevanja pojavio se kao lokalno i prirodno pogodan, ekonomian i prihvatljiv za javnost, ukljuujui recikliranje, koritenje kinih padavina i snagu vjetra.

Mogunost razliitih opcija da se udovolji postojeim i buduim potrebama ili da se zamijene konvencionalne zalihe. Odnosno snabdijevanja, zavisi od specifinog konteksta, ali openito one nude znaajan potencijal, individualno i kolektivno.

Odliivanje, planiranje i pristanak

Kao razvojni izbor, visoke brane su esto postajale fokusna toka interesa politiara, dominantnih i centralizovanih vladinih agencija, meunarodnih finansijskih agencija i industrije za gradnju brane. Uplitanje civilnog drutva variralo je prema stepenu debate i otvorene politike diskusije u nekoj zemlji. Meutim, brane kod WCD Osnove Saznanja otkrivaju openiti neuspjeh, kada su u pitanju ugroeni ljudi

da budu partneri u procesu planiranja, sa pravima kao i svim punomoima da uestvuju u procesu. Strana asistencija iznosila je manje od 15% ukupnog fonda za brane u zemljama u razvoju. Ipak, fondovi su osigurali vie od 4 milijarde dolara godinje u vrijeme vrhunca pozajmljivanja u 1975-84., to je igralo vanu ulogu u promociji i finansiranju visokih brana u zemljama koje su gradile samo nekoliko brana. Ove zemlje esto su osjetljive na konflikte izmeu interesa vlada, donatora i industrije koja je umijeana u stranu pomo, sa programima, sa jedne strane i poboljanog razvojnog doprinosa ruralnog puka, posebno siromanih, sa druge strane. U manjem obimu, ova pomo je podrala vee zemlje koje su traile da grade mnogo brana (Kina, Indija, Brazil), u prvom redu preko dobivanja finansija za programe gradnje brana. U zajednikim rijenim bazenima, nedostatak dogovora o koritenju vode sve je vie izraeno i razlog su za tenzije. Posebno kada se zahtjevi poveavaju i kod jednostranih odluka pojedinih zemalja da grade visoke brane, kada se mijenjaju tokovi rijeka u bazenu sa znatnim posljedicama za druge drave kojima takoer pripada ta obala rijeke. Procjena planiranja i ciklusa projekta za velike brane otkrila je niz ogranienja, rizika i neuspjeha na nain na koji su ovi kapaciteti planirani, kako su se radili i procjenjivali: Uestvovanje i transparentnost u procesima planiranja za visoke brane esto nije bilo niti obuhvatno niti otvoreno. Procjena opcija bila je tipino ograniena u obimu i bila je suena, u prvom redu, na tehnike parametre i na usku primjenu privrednih analiza troakprofit. Uee ugroenih ljudi i poduzimanje okolinih i socijalnih procjena uticaja esto su se deavali kasno u procesu, a bile su ograniene obimom. Pomanjkanje praenja i aktivnosti procjene, kada je ve jednom brana napravljena, sprijeilo je da se ui iz iskustva. Mnoge zemlje nisu jo uspostavile licencne periode koji bi razjasnili odgovornosti vlasnika prema kraju efektivnog vijeka brane. Neto efekat ovih potekoa je kada predloeni projekat brane proe preliminarne tehnike i privredne testove primjenjivosti i kada privue interes vlade, eksterne finansijske agencije ili politike interese, esto preovladava momentum iznad daljih procjena. Kao rezultat, mnoge brane nisu bile zasnovane na sveobuhvatnoj procjeni i sagledavanju tehnikih, finansijskih i privrednih kriterija, primjenjivih za dato vrijeme, a jo manje drutveni i okolini kriteriji koji se primjenjuju u dananjem kontekstu. Da mnogi takvi projekti nisu udovoljili primjeni u bilo kojem kontekstu, ne iznenauje, nego ak zabrinjava. Nesuglasice o branama potiu isto tako i od neuspjeha samih pobornika brana i finansijskih agencija, koji nisu ispunili svoje obaveze, da osmotre statutarne regulacije i da se dre internih smjernica. U nekim sluajevima prilika za korupciju koju su pruale brane, kao projekti infrastrukture velikog obima, izopaila je odluke planiranja i implementacije. S tim to su se deavala poboljanja u politici, legalnim zahtjevima i smjernicama procjena, naroito u devedesetim, izgledalo je da je posao esto voen kako treba, kada se radilo o stvarnom planiranju i odluci. ta vie, gdje su se bitne razlike pojavile izmeu podravalaca i onih potencijalno ugroenih, napori da bi se modifikovali planovi pribjegavali su ilegali ili nekoj drugoj akciji van normalnog procesa planiranja. Regionalne konsultacije koje je odravala Komisija

pribiljeili su te prole konflikte i oni su ostali nerijeeni iz vie razloga ukljuujui loe iskustvo o albama, raspravama i mehanizmima oteenja. U Globalnom pregledu skoranjih primjera i ilustracija dobre prakse se to prezentuje tako da ima osnove za optimizam Komisije vezano za to da su ove prepreke savladive i da ove potekoe nisu neminovne. Kao sredstvo za umanjenje negativnih uticaja i konflikata ova iskustva pokazuju da postoje anse, kao i odgovornost u: - poveanju efikasnosti postojeih aktiva - izbjegavanju i minimiziranju problema eko-sistema - u angaovanju, analizi multi-kriterija razvojnih potreba i opcija - da se poboljaju ivotni uslovi i osiguraju raseljena i ovim projektima ugroena lica - da se rijee prole nejednakosti i nepravde i da se projektima ugroeni ljudi pretransformiu u korisnike - da se provode redovna praenja i periodini pregledi - da se razviju, primjenjuju i nametnu poticaji, sankcije i kompenzacioni mehanizmi, naroito u podruju okoline i drutvene performanse i uinka. Preporuke Komisije prezentuju i daju nain kako da se pobolja planiranje, odluka i zadovoljenje postignutim i pri tome stavljaju na prvo mjesto pristupane opcije ( tehnoloke, politike ili institucionalne prirode ) i daju privredno efikasna, drutveno jednaka i okolino povoljna rjeenja da bi se udovoljilo potrebi u budunosti za vodom i energijom.

Kako moemo postii bolje rezultate ?

Debata o branama je debata o samom znaenju , svrsi i putevima za postizanje razvoja. Uz sve razvojne izbore, odluke o branama i njihovim alternativama mora da se odgovori irokom opsegu potreba, oekivanja, ciljeva i prinuda. To je sve u funkciji javnog izbora i javne politike. Da bi se rijeili istaknuti problemi, nesuglasice o efikasnosti brana i njihovih alternativa, potreban je irok konsenzus o normama koji e voditi izbore razvoja i kriterije koji e definisati proces pregovora i odluka. Da bi smo popravili rezultate razvoja u budunosti trebali bi da gledamo na predloene razvojne projekte vode i energije u mnogo irem okviru koji e odraavati puno saznanje i razumijevanje koristi, beneficija i uticaja projekata velikih brana i alternativnih opcija za sve strane. To znai da moramo dovesti nove glasove, perspektive i kriterije kod odluivanja tj. moramo da razvijamo jedan pristup koji e sainjavati konsenzus odluka koje su postignute. Ovo e rezultirati bitnim promjenama na nain odluivanja. Takav proces mora da krene sa jasnim razumijevanjem vrijednosti koje dijelimo, optih ciljeva i ciljeva razvoja. Komisija je grupisala jezgro vrijednosti za razumijevanje stvari pod pet glavnih naslova: 1. 2. 3. 4. Pravednost Efikasnost Odluivanje irokog uestvovanja Odrivost

5. Odgovornost Ovih pet vrijednosti provlae se kroz itav izvjetaj i oni su sr problema istaknutih u evidenciji koja je prezentovana u Globalnom pogledu. Oni su takoe u skladu sa meunarodnim okvirnim radom na normama istaknutih u UN Deklaraciji o ljudskim pravima koje Komisija navodi kao moan okvir meunarodno prihvaenih standarda. Znatna podrka postoji za prava, posebno za osnovna ljudska prava, koja treba uzimati u obzir kao osnovnu referens-taku kod bilo kakve debate o branama poevi sa usvajanjem Svjetske deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine, uz ugovore usvojene nakon toga do Deklaracije o pravu razvoje usvojene od Generalne skuptine 1986. godine, kao i Rio principa dogovorenih na UN Konferenciji o ivotnoj okolini i razvoju 1992. godine. Dajui vanost pravima vezanim za ovaj predmet, kao i prirodi i veliini potencijalnih rizika za sve strane na koji se to odnosi, Komisija predlae stvaranje jednog pristupa baziranog na ''priznavanju prava'' i ''procjeni rizika'' (naroito prava pod rizikom) koji bi sluio kao vodilja za budue planiranje i odluivanje. Ovo bi takoe stvorilo efikasniji okvirni rad za integrisanje privrede, drutvenih i prirodnih dimenzija za procjenu opcija i planiranje, kao i projektne cikluse. Razjanjavanje konteksta prava za predloeni projekt bitan je korak u prepoznavanju tih legitimnih traenja i prava koji bi se mogli ugroziti predloenim projektom ili njegovom alternativom. To je takoe osnova za efektivnu identifikaciju grupa nepristranih koji dobivaju pravo na formalnu ulogu u konsultativnom procesu kod predmeta pregovaranja o projektu, vezano za specifine sporazume koji se odnose npr. na podjelu koristi, preseljavanja ili kompenzacije. Saznanje rizika dodaje vanu dimenziju kako i do koje mjere projekt moe imati uticaja na takva prava. Tradicionalna praksa je da se ogranii definisanje rizika na rizik razvijaa ili zdruenog investitora u terminima uloenog kapitala i oekivanog povrata. Ovi dobrovoljni preuzimai rizika imaju mogunost definisanja nivoa i tipa rizika koji oni ele da preuzmu i da jasno definiu njegove granice i prihvatljivost. Nasuprot tome, kako je to Globalni Pregled pokazao, daleko vea grupa esto namee rizike na njih nedobrovoljno i koji se diriguju od drugih. Tipino je za ove nedobrovoljne nosioce rizika da nemaju svoju rije za sveopte vode i politiku energije ili da imaju izbor specifinih projekata ili u stvaranju projekta i njegovoj implementaciji. Rizici sa kojima se suoavaju direktno utiu na njihovu egzistenciju, ivot, kvalitet ivota, pa ak i na njihov duhovni ivot, kao i na samo preivljavanje. Kada se govori o rizicima oni se ne mogu svoditi na konsultativne zvaninike, strunjake za stolom ili primjenu nekih matematikih formula. Na kraju, kao to je sluaj sa pravima, oni se moraju identifikovati, izrei i jasno naznaiti. Ovo e zahtijevati saznanje o riziku da bi se moglo proiriti na veu grupu nego to su to vlade ili nosioci razvoja, da bi na taj nain ukljuili kako one ugroene dotinim projektom, tako i ivotnu okolinu kao javno dobro. Pravni i rizini pristup procjeni opcija, planiranju i ciklusima projekata predstavlja efektivan okvir rada da se odredi ko ima legitimno pravo za pregovarakim stolom i koji predmeti treba da budu na dnevnom redu (Vidite sliku 2.). To opunomouje procese odluivanja koji se zasnivaju na praenju dogovorenih rezultata, voenih na otvorenom i javnom nainu, ukljuujui ovdje sve legitimne aktere umijeane u ovaj predmet, koji pri tome, pomau da se rijee mnogi i kompleksni predmeti vezani za vodu, brane i razvoj. Prezentirajui vee zahtjeve u

ranim etapama procjene opcija i planiranja projekta dolazi do vee jasnoe i legitimnosti dolazeih stupnjeva u oblasti odluivanja i implementacije. Slika 2.: Od prava i rizika do dogovorenih sporazuma; okvirni rad za procjenu opcija i planiranje projekta.
PRAVA

RIZICI

Prepoznavanje prava i procjene rizika vodi do identifikacije nepristranih

Uspostavljen forum za potrebe i procjenu opcija i razvoja projekta Bez konsenzusa

Uspjeno posredovanje i/ili arbitraa

Neovisni pogled i posredovanje Specifini dogovori su usvojeni i postali dio provodljivog okvira projekta

Nikakav dogovor ne vodi do izbora alternativne opcije projekta, arbitrai ili pravnom procesu

Poloivi osnovni rad od pet fundamentalnih vrijednosti i pristupa pravima i rizicima, Komisija je razvila konstruktivan i inovativni nain unapreenja na polju odluivanja u formi od sedam stratekih prioriteta i odgovarajuih principa politike. Oni su napisani u terminima rezultata koje treba postii. Isti su pridravani praktinim nizom principa i smjernica uspostavljenih radi pristanka, prilagoavanja i koritenja svih onih koji su angaovani u debati za brane. Pokreu se tradicionalno, odozgo prema dole, pristupom sa tehnolokim pristupom, zastupajui vane inovacije u procjeni opcija, upravljanjem postojeih brana, stjeui javni pristanak i raspravu, kao i podjelu koristi.

Strateki prioriteti za donoenje odluka

Sticanje javnog pristanka Javno prihvatanje kljunih odluka bitno je za pravedne i odrive izvore za vodu i energiju i njihov dalji razvoj. Prihvatanje proizlazi iz prepoznavanja prava, iznoenja

rizika i uvanjem prava za sve grupe ugroenih ljudi, posebno uroenikih i plemenskih naroda, ena i ostalih osjetljivih grupa. Procesi donoenja odluka i mehanizmi koriste se da omogue informativno uestvovanje svih grupa ljudi i kao rezultat ima jasno prihvatanje kljunih odluka. Ondje gdje projekti ugroavaju uroeniko i plemensko drutvo, ti se projekti vode njihovim slobodnim odlukama i ranijim i informisanim pristankom. Priznavanje prava i procjena rizika je osnova za identifikaciju i ukljuivanje nepristranih osoba u donoenje odluka za izvore razvoja vode i energije. Pristup informacijama, legalnoj i drugoj pomoi je pristupano svim nepristranim osobama, posebno uroenikim i plemenskim narodima, enama i drugim osjetljivim grupama, da bi se omoguilo njihovo informisano uestvovanje u procesima donoenja odluka. Demonstrativno javno prihvatanje svih kljunih odluka postie se preko dogovora donesenih u jednom otvorenom i jasnom procesu, voenom u dobrom povjerenju i informisanim uestvovanjem svih nepristranih osoba. Odluke o procesima koji ugroavaju domorodako i plemensko stanovnitvo vode se njihovom slobodnom i informisanom pristanku, postignutom putem neformalnih predstavnikih tijela. Procjena sveobuhvatnih opcija esto postoje alternative za brane. Da bi se one ispitale procjenjuju se potrebe za vodom, hranom i energijom i pri tome se jasno definiu ciljevi. Odgovarajui razvojni odgovor identifikuje se iz niza moguih opcija. Selekcija se zasniva na sveobuhvatnoj i prihvatljivoj procjeni u punom obimu politike, institucionalnih i tehnikih opcija. U procesu procjene, prirodni i drutveni aspekti imaju istu vanost kao i privredni i finansijski faktori. Proces procjene opcija nastavlja se kroz sve faze planiranja, razvoja projekta i radova. Razvojne potrebe i ciljevi jasno su formulisani putem otvorenog i sudjelovanog procesa prije identifikacije i procjene opcija za razvoj vodenih i energetskih izvora. Pristupi planiranju koji uzimaju u obzir puni opseg razvojnih ciljeva koriste se za procjenu svih politikih, institucionalnih, upravljakih i tehnikih opcija prije nego odluka pristupi bilo kojem programu i projektu. Drutvenim i okolinim aspektima daje se ista vanost kao i tehnikim, privrednim i finansijskim faktorima u procjenjivanju opcija. Poveavanjem efektivnosti i odrivosti postojee vode, irigacijskih i energetskih sistema, daje se prednost u opciji procesa procjene. Ako se brana odabere takvom sveobuhvatnom procjenom, drutveni i okolini principi se primjenjuju u pregledu i selekciji opcija kroz detaljne planove, dizajn, konstrukcije i faze rada. Odnos prema postojeim branama Postoje anse da se optimiraju koristi iz mnogih postojeih brana, potencirajui istaknute drutvene probleme i jaanjem ublaavanja i restauracije izvora. Brane i kontekst u kojima one rade ne gledaju se kao statike zauvijek. Koristi i uticaji mogu se transformisati promjenama koritenja prioriteta, promjenama fizike i

zemaljske upotrebe u bazenima rijeka, tehnolokim razvojem i promjenom u javnoj politici izraenoj u ivotnoj sredini, sigurnosti, privrednim i tehnikim regulacijama. Upravljake i radne prakse moraju se stalno usvajati, odnosno prilagoavati promjenama prilika u ivotu projekta i stalno se mora usmjeravati ka istaknutoj drutvenoj problematici. Uvode se sveobuhvatna post-projektna praenja i procesi razvoja i sistem dugoronih periodinih pregleda perfomansi, koristi i uticaja za sve postojee visoke brane. Programi za restauriranje, poboljanje i optimiranje koristi iz postojeih visokih brana identifikuju se i implementiraju. Opcije koje dolaze u obzir su: rehabilitacija, modernizacija, i osavremenjavanje opreme i poslovnih prostorija, optimiranje rada rezervoara uvoenjem nestrukturalnih mjera radi popravljanja efikasnosti davanja i koritenja usluga. Istaknuti drutveni zadaci vezani za postojanje visokih brana identifikuju se i procjenjuju, razvijaju se procesi i mehanizmi kod dotinih zajednica koje su ugroene da bi se naao izlaz. Procjenjuju se i identifikuju neoekivani uticaji na efikasnost postojeih okolinih ublaavanja, sagledavaju se anse za ublaavanje posljedica na okolinu i radi se na restauriranju i poveanju postojee efikasnosti. Sve visoke brane su formulisale radne dogovore sa periodima dozvola ogranienog vremena, gdje ponovno planiranje ili procesi produenja dozvola indiciraju glavne fizike promjene radnih uslova i prostorija, to moe da bude prednost tamo gdje treba poduzeti pune izvodljive studije, kao i okoline procjene sa postojeim uticajima na drutvo.

Odravanje rijeka i ivotnih uslova Rijeke, rijena podruja i vodeni eko-sistema su bioloke maine planete. One su osnova za ivot i ivotne uslove lokalnih komuna. Brane transformiu okolinu i stvaraju rizike nepovratnih uticaja. Vrlo je bitno razumijevanje, zatita i restauriranje eko-sistem na nivou rijenih bazena da bi se pospjeio pravedan i human razvoj i blagostanje svih vrsta. Procjena opcija i odluivanje vezano za prioritete razvoja rijeka, izbjegavanje uticaja, prati se minimiziranjem i ublaavanjem tete za integritet rijenog sistema. Izbjegavanjem uticaja putem dobrog odabiranja i dizajna projekta je sada prioritet. Putanjem dobro napravljenim okolinim tokovima mogu da se odre eko-sistemi donjih tokova, kao i zajednica koje od njih zavise. iroko razumijevanje funkcija eko-sistema, vrijednosti i zahtjeva i kako mjesni ivot zavisi i utie na tu okolinu, potrebno je da se procijene prije odluka o opcijama razvoja. Data je i daje se prednost vrijednostima odluka o eko-sistemu, socijalnim i zdravstvenim pitanjima kao integralnim dijelom projekta i razvoja rijenog korita kao i izbjegavanje loih uticaja, a sve to prema i u skladu sa opreznim pristupom. Nacionalna politika je da se razvijaju i odravaju odbrane rijeke sa visokim funkcijama eko-sistema, kao i njihovih vrijednosti u njihovom prirodnom stanju. Kada se razmatraju alternativne lokacije za brane na nerazvijenim rijekama, prioritet se daje lokalitetima na pritokama.

Opcije projekta se odabiru da bi se izbjegli bitni uticaji na ugroavanju i prijetnji ivotinjskih vrsta. Ako se ti uticaji ne mogu izbjei, daju se odgovarajue mjere kompenzacije za to mjesto koje e rezultirati istim dobitkom u tim vrstama u okviru tog regiona. Visoke brane osiguravaju putanje okolino zdravog toka nizvodno da bi se tako odrao eko-sistem sa integralnim dijelovima za odravanje ivota, gdje se rad modifikuje, dizajnira i postupa u skladu s tim.

Priznavanje prava i uestvovanje u koristima Zajednika pregovaranja sa ljudima pogoenim izgradnjom brana rezultiralo je da se postignu legalno prisilna ublaavanja i propisi o razvoju. Ovi propisi priznaju pravo da se poboljaju uslovi i kvalitet ivota, tako da su ljudi pogoeni ovim projektom postali korisnici istog. Uspjeno ublaavanje, raseljavanje i razvoj su osnovni zadaci i odgovornosti drave i rukovodilaca razvoja. Oni nose odgovornost da zadovolje sve ugroene ljude koji se pokreu iz svojih sadanjih konteksta i izvora i da im poboljaju ivotne uslove. Odgovornost odgovornih strana na dogovoreno ublaavanje, raseljavanje i na razvojne propise osiguravaju se putem legalnih sredstava kao to su ugovori, kao i preko pristupanih legalnih sredstava na nacionalnom i internacionalnom nivou. Priznavanje prava i procjena rizika je osnova za identifikaciju i ukljuivanje ugroenih nepristranih ljudi na zajednikim pregovorima o ublaavanju, raseljavanju i razvoju a vezano za odluivanje. Procjena uticaja ukljuuje sve ljude u i oko akomulacije kao i okolna podruja gdje su ugroena imanja i ivotni uslovi. Ovdje se ukljuuju i oni koji su pogoeni infrastrukturom, kao to su kanali, transmisione linije i sl. Svi ovim pogoeni ljudi se u meusobnim pregovorima dogovaraju o formalno i legalno prisiljenim ublaavanjima, raseljavanju i pravima na razvoj. tetom pogoeni ljudi priznaju se kao prvi meu korisnicima projekta. Meusobno dogovoreni i legalno zatieni mehanizmi uestvovanja u beneficiji vre pregovore da bi osigurali implementaciju. Osiguravanje pristanka Sigurno javno povjerenje i pouzdanost trai da vlade, rukovodioci razvoja, regulatori i neposredni izvrioci udovolje svim zadacima planiranja, implementacije i rada brana. Saglasnost sa primjenjivim regulacijama, kriterijima, smjernicama i sa specifinostima projektima prema dogovorenom osigurava se na svim kritikim nivoima kod primjene plana projekta i implementacije. Jedan itav niz meusobno pojaanih inicijativa i mehanizama je potreb za drutvene, okoline i tehnike mjere. Ove bi trebale da ukljue odgovarajuu mjeavinu regulatorskih i neregulatorskih mjera, ukljuujui inicijative i sankcije. Regulacioni i usklaeni okviri rada koriste inicijative i sankcije da bi se osigurale efikasnosti tamo gdje je potrebna fleksibilnost da bi se prilagodilo izmjenjivim prilikama. Jasna, konstantna i uobiajena garnitura kriterija i smjernica da bi osigurali pristanak primjenjuje se uz pomo ugovora i finansiranja od strane institucija i taj pristanak je predmet nezavisnog i jasnog pregleda.

Plan pristanka priprema se za svaki projekat prije poetka, razlaui kako da se postigne pristanak sa relevantnim kriterijima i smjernicama i specificirajui zadane aranmane za projektno-specifine, tehnike, drutvene i okoline zadatke. Javne i privatne finansijske institucije nagrauju inicijative i pobornike projekta za pridravanje prema datim kriterijima i smjernicama. Trokovi uspostavljanja mehanizama pristanka i srodnog institucionalnog kapaciteta, kao i njihova efektivna primjena, ugrauje se u budet projekta. Pogrena praksa se izbjegava nametanjem i provoenjem legislacije, dobrovoljnim zajednikim ugovorima, sprjeavanjem i putem drugih instrumenata.

Zajednitvo rijeka za mir, razvoj i sigurnost Zaustavljanje i razvoenje vode na granino-prelaznim rijekama povod je znatnih tenzija izmeu zemalja kao i unutar istih. Kao specifine intervencije za skretanje vode, brane trebaju konstruktivnu saradnju. Kao rezultat toga, koritenje i upravljanje izvorima je sve vie predmet dogovora izmeu drava da bi se unaprijedili obostrani samointeresi za regionalnu saradnju i mirnu kolaboraciju. Ovo vodi do promjena fokusa sa uskog pristupa dodjeljivanja odreenih izvora do zajednitva rijeka i do njihovih povezanih beneficija u kojima drave uvode odreene okvire pitanja za diskusiju. Vanjske finansijske agencije podravaju principe pregovaranja dobrog povjerenja izmeu drava koje dijele rijenu obalu. Nacionalne politike o vodama prave specifian popis za sporazum o bazenima koji se meusobno dijele. O tim sporazumima se pregovara na osnovu dobrog povjerenja meu dravama koje dijele obale. Oni se zasnivaju na pravednom i razumnom koritenju, bez znaajnih oteenja, sa prethodnim informacijama i sa stratekim prioritetima komisije. Drave, kao vlasnici obalnog zemljita oko rijeke, idu i dalje od toga da gledaju na vodu kao ogranienu robu koja treba da se podijeli i prihvataju pristup ne samo pravedne lokacije, nego raunaju i gledaju na koristi koji e iz toga proizai. Gdje je to primjenjivo, pregovori obuhvataju koristi van rijeke, odnosno rijenog bazena, prihvataju se drugi aspekti obostranog interesa. Brane se ne prave na zajednikim rijekama u sluajevima da se dotine drave, vlasnici tog priobalnog zemljita protive tome i gdje se daje na neovisnu diskusiju. Kod tvrdoglavih diskusija izmeu zemalja takvi se sluajevi rjeavaju putem razliitih sredstava diskutabilnih rjeenja, ukljuujui, kao posljednju instancu, Meunarodni sud pravde. Za razvoj projekta na rijekama koje dijele politike jedinice unutar zemalja, donose se potrebni zakonski propisi na nacionalnim i podnacionalnim nivoima, da bi se ovdje utjelovili strateki prioriteti Komisije ''dobivanje javnog prihvatanja'', ''priznavanje prava'' i ''odravanje rijeka i uslova za ivot''. Gdje vladina agencija planira i podrava, odnosno pomae konstrukciju brane na dijeljenoj rijeci suprotno principima dobrog povjerenja, pregovori izmeu tih zemalja, kao vlasnika priobalnog zemljita, vanjskih finansijskih tijela povlae svoju podrku za projekte i programe potpomognute od te agencije.

Novi fokus za planiranje i donoenje odluke

Strateki prioriteti preporueni od strane komisije lee unutar irokog okvirnog rada postojee i pojavljujue politike i regulacije na lokalnim, nacionalnim i internacionalnim nivoima. (Vidite sliku 3.). Pretvaranjem ovih prioriteta i njihovih podvuenih principa u realnost, zahtjeva novi fokus planiranja i upravljanja u sektoru vode i energije. Ovo se najbolje moe postii fokusiranjem na kljune etape odluivanja koje utiu na krajnje rezultate i gdje pristanci sa regulativnim zahtjevima mogu varirati. Komisija je identifikovala pet kritinih taaka odluivanja kada su u pitanju opcije vode i energije. Prve dvije odnose se na planiranje, vodei do odluka na prioritetima planu razvoja: 1. Potrebna procjena procjenjujui potrebe za uslugama vode i energije. 2. Biranje alternative identifikujui prioritetni plan razvoja iz punog opsega opcija. Ondje gdje se brana iz ovog procesa pojavljuje kao prioritetna alternativa razvoja, deavaju se tri dalje kritine take odluivanja: 3. priprema projekta verifikujui da su sporazumi na mjestu prije tendera ugovora konstrukcije. 4. Implementacija projekta potvrivanje pristanka prije davanje zadataka. 5. Rad projekta prilagoavanje izmijenjenim kontekstima. Svaka od pet taaka predstavlja zadatak za akciju koji e usmjeravati tok i raspored sredstava u budunosti. To su take gdje e ministri i vladine agencije trebati testirati usaglaenost procesa rada prije nego to se da zeleno svjetlo za narednu etapu. One nisu iscrpne i unutar svake etape mogu se donijeti druge odluke i postii drugi sporazumi. Pet etapa i dotine take odluivanja treba da se interpretiraju u okviru opteg plana konteksta pojedinih zemalja. Komisija je takoe primijetila da , ak iako ove take odluke i prou, postoje izvjesni koraci koje treba preduzeti da bi se popravili ishodi (Vidite box 3.).

Slika 3. WCD u globalnom kontekstu Vlada - Politike o vodi i energiji - Drutvene i okoline politike - Regulacije i standardi Civilno drutvo -Kodeks prakse -Javne informacije -Drutvena kontrola

Meunarodni standardi -Tehniki standardi -Standardi za vodu i sigurnost zdravlja -ISO standardi Multilateralne i bilateralne organizacije -Direktive politike -Procjene uticaja -Smjernice procesa

Svjetska komisija za brane

Profesionalne organizacije -Standardi -Smjernice sektora

Meunarodni dogovori -Meunarodne konvencije -Meunarodni zakon -Sporazumi bazena Privatni sektor - Kodeksi prakse - Politika radinosti - Certifikacija

Box 3. Brane u cjevovodima

Danas postoje mnogi projekti brana na raznim etapama planiranja i razvoja. Nikada nije kasno da se poprave ishodi projekata, pa ak i oni velikog obima. Brane i razvoj poziva na otvoren i aktivan pregled svih tekuih i planiranih projekata da se vidi da li su potrebne promjene i da se dovedu u liniju WCD stratekih prioriteta i principa politike. Openito, regulatori, nosioci razvoja i tamo gdje je to pogodno, finansijske agencije, trebali bi osigurati jedan takav pregled:

Koristiti nepristranu analizu zasnovanu na priznavanju prava i rizika procjene, da bi se identifikovali nepristrani forumi, koji bi se konsultovali u svim pitanjima koji se njih tiu. Omoguiti osjetljivim oteenim grupama uee na jedan informativni nain; Ukljuiti analizu raspodjele gdje e se vidjeti ko dijeli trokove i koristi projekta; Odravati dogovorene mjere ublaavanja i raseljavanja da bi se unaprijedile prilike razvoja i uestvovanje u koristima ljudi koji su raseljeni i oteeni ovim projektom; Izbjei, putem modifikacije plana, jaki i nepovratni tetni uticaj na eko-sistem; Osigurati tekue zahtjeve okolia i ublaiti ili kompenzirati bilo koje negativne uticaje na eko-sistem; Stvarati i implementirati sredstva i dogovorene mehanizme.

Ovaj proces pregleda podrazumijeva dodatna istraivanja ili angaovanja, ponovni pregovori o ugovorima i ukljuenje u Plan pristajanja. Ali, dodatni finansijski trokovi bit e nadoknaeni u niim optim trokovima operatoru, upravi i drutvu openito, da bi se izbjegli negativni rezultati i konflikti.

Drutveni, okolini i upravni aspekti bili su podcjenjivani kod odluivanja u prolosti. U svjetlu ovoga, Komisija je razvila kriterije i 26 smjernica da bi upotpunila okvir znanja o dobroj praksi i da se doda vrijednost tekuih nacionalnih i internacionalnih smjernica, ukljuujui ovdje tehnike, privredne i finansijske aspekte.

Povezavi to sa postojeim instrumentima odluivanja, kriteriji Komisije, kao i smjernice, daju novi smjer za odgovarajui i ustrajni razvoj. Da bi se postigla ova promjena potrebno je: Da planeri identifikuju uvare uloga putem procesa prepoznavanja prava i procjene rizika; Da drave investiraju vie u prvoj fazi, da bi tako otklonili neadekvatne projekte i ubrzali integraciju sektora unutar konteksta rijenog bazena; Da konsultanti i agencije osiguraju ishode iz izvodljivih studija koji e biti drutveno i okolino prihvatljivi; Da svi uesnici otvoreno i propisno uestvuju za vrijeme planiranja i implementacije, to vodi ugovorenim rezultatima; Da nosioci razvoja prihvate odgovornosti putem ugovorenih zaduenja, radi efektivnog ublaavanja drutvenih i okolinih uticaja; Da nezavisni ocjenjivai (recenzenti) poprave dogovoreno; Da vlasnici brana primjenjuju lekcije nauene iz prolog iskustva redovnim osmatranjem i praenjem i istovremeno ih mijenjaju prema potrebama i kontekstima.

ta je sljedee?
Brane i razvoj vie od dvije godine dotjeruju intenzivnu studiju, dijalog i refleksiju, razmiljanje Svjetske komisije o branama i WCD Foruma uesnika i stotine individualnih eksperata literarno debatiraju o svakom aspektu brane. Ovdje su sadrani svi vani nalazi koji proizlaze iz ovog rada i izraava to lanovi Komisije osjeaju da je vano da se saopti vladama, privatnom sektoru, civilnom stanovnitvu, meunarodnim organizacijama i ugroenim narodima ukratko itavom spektru uesnika u debati o branama. Smjernice su jasne. Meutim, jedna je stvar uvidjeti ih a druga jasno ih sprovesti kroz tradicionalne prepreke, granice razmiljanja gledati na ista pitanja sa razliite perspektive. Ovo je ono to je Komisija morala uiniti da bi dokazala da je to zaista mogue. Slini su konstruktivni procesi u radu meu mnogim krugovima koji su uestvovali tako aktivno u WCD procesu. Vrijeme je da jednom bude jasno o branama. Polemika o branama podigla se na meunarodni nivo. Razasutost tih polemika, meutim, treba da omogui odluke o fundamentalnim izborima o vodi i energiji da se podigne na najoptimalniji nivo na nivo gdje glasovi monih meunarodnih uesnika i interesi nee priguiti mnoge glasove onih sa direktnim ueem u odlukama. Da bi se ovo postiglo, svi akteri, koji su zadueni za to, morali bi da istupe iz svojih uih interesa i krugova. Komisija preporuuje da bi izvjetaj trebao da se koristi kao poetna toka za diskusije, debate, interne preglede i procjene iz kojih bi se mogle uspostaviti procedure i procjene o tome kako se mogu pripremiti za izmijenjenu realnost. Brane i razvoj preporuuju jedan broj poetnih taaka koje e pomoi organizacijama da identifikuju korake koje odmah mogu da preuzmu kao odgovor na izvjetaj. Openito, Komisija se nada da e sve zainteresovane strane:

Paljivo pregledati i aktivno rasporediti izvjetaj; Publikovati javne izjave da podravaju pristup koji je poduzet; Pregledati brane koje su sada pod razvojem WCD kriterija smjernica; Podrati investicije u izgradnji kapaciteta, naroito u zemljama razvoja, za procjenu opcija i usavravanja nain odluivanja.

Posebni prijedlozi se ukljuuju za nacionalne vlade i struna ministarstva, grupe civilnog stanovnitva, privatni sektor, agencije za bilateralnu pomo, multilateralne banke razvoja, agencije za kredite izvoza, meunarodne organizacije, akademska i istrana tijela. (Vidi Box 4.). Angaovanjem kroz ove poetne take inicirale bi se stalne, stabilne promjene koje bi unaprijedile principe, kriterije i smjernice u izvjetaju.

Box 4. Odabrane preporuke za kljune uesnike u debati za brane

Nacionalne vlade mogu:

Traiti pregled postojeih procedura i regulacija koje se odnose na projekte visokih brana; Prihvatiti praksu licenci ogranienog vremena za sve brane, bilo javne ili privatnog posjeda; Uspostaviti nezavisni komitet sa multizainteresovanim da bi razrijeili jo nerijeene legalitete prolih brana.

Grupe civilnog drutva mogu:

Da prate pristanak sa sporazumima i da pomognu bilo kojoj ugroenoj strani da se nae rjeenje za nastale nesporazume ili da trae sredstva; Aktivno pomau u identifikaciji relevantnih uesnika za projekte brana, koristei pristup prava i rizika.

Organizacije ugroenih naroda mogu:

Da identifikuju nerijeene drutvene i okoline uticaje i da ubijede relevantne autoritete da preduzmu efektivne korake za njihovo rjeenje; Da razviju mree pomoi i partnerstva da se ojaa tehniki i legalni kapacitete za potrebe i procese procjene opcija.

Profesionalna udruenja mogu:

Da razviju procese za potvrivanje pristanka sa WCD-smjernicama; Da proire nacionalne i internacionalne osnove podataka, kao to su ICOLD Svjetska registracija brana, da se ukljue socijalni i okolini parametri.

Privatni sektor moe:

Da razvije i prihvati dobrovoljne kodekse ponaanja, voenja sistema upravljanja i certifikacije procedure, kako bi se osigurao i pokazao pristanak sa smjernicama Komisije, ukljuujui, naprimjer, tu i ISO 14001, standardni sistem upravljanja. Da ustraje kod propisa konvencije protiv podmiivanja pri Organizaciji privredne saradnje i razvoja; Da prihvata integralne paktove za sve ugovore i nabavu.

Agencije za bilateralnu pomo i banke za multilateralni razvoj mogu:

Da osiguraju bilo koju opciju brana za koju su odobrena finansijska sredstva koje proizlaze iz usvojenog procesa rangiranja alternativa i da se potuju WCD smjernice Da ubrza kretanje projekata ka sektorima finansiranja, naroito putem poveanja finansijske i tehnike pomoi za jasne potrebe i procjenu opcija i finansijski nestrukturalnih alternativa. Pregled portofolio projekata da bi se identifikovali proli, koji bi mogli imati manje izvodljiva i za sada nerjeiva pitanja.

Povjerenje koje je potrebno da se omogui razliitim sektorima i uesnicima da rade zajedno mora da se jo vie utvrdi. Odlune akcije da se rijee neka od tih pitanja, a koja potiu iz prolosti, trebat e da preu dug put do uspostavljanja povjerenja u budunosti. To se takoe deava u nekim zemljama u ranoj fazi privrednog razvoja, da se opcija o branama ne bi zatvorila prije i nego to joj se prui prilika da se preispitaju njeni izbori za unaprjeenje vode i energije unutar konteksta njenog vlastitog razvojnog procesa. Iskustvo Komisije pokazuje da se moe nai pogodno tlo bez ugroavanja individualnih vrijednosti ili gubljenja smisla za cilj i svrhu. Ali ona takoe pokazuje da sve zainteresovane strane moraju ui u proces sa dobrim povjerenjem, ako elimo da rijee pitanja vezana za izvore vode i energije i njihov razvoj. To je proces sa mnogobrojnim nasljedstvom i nejasnim arbitrom. Mi moramo da idemo zajedno ako elimo uspjeti. Bit e, naravno, i dalje nesporazuma po ovim pitanjima. Dinamina debata vodi esto do boljih ishoda. Komisija, meutim, vjeruje da posao kao obino nije vidljiva strategija. Izvjetaj se zavrava pozivom na akciju i poziva sve itaoce. Mi smo sproveli prvi opiran i globalan pregled uinka, performansi brana i njihov doprinos razvoju. Uradili smo to kroz jedan inkluzivan proces koji je ukljuio i doveo sve bitne uesnike u debatu. Vjerujemo da smo pokrenuli centar gravitacije o debati o branama, fokusirali se na opcije procjene i na odluke odnosno donoenje odluka sa visokim stepenom uea.

Mi smo ispriali svoju priu. ta e se desiti kasnije zavisit e od Vas. WCD forum
Dolazei iz 68 institucija u 36 zemalja, lanovi foruma odraavaju opseg interesa za debatu o branama. Forum je djelovao kao "zvuno vijee" ( sounding board ) za rad Komisije i ono je pomoglo da se odre dvosmjerne komunikacije sa raznim daleko zabaenim branama u dalekim pokrajinama. lanovi foruma mogu pomoi da se formira i izgradi vlasnitvo rada Komisije. WCD je takoe svjestan da sami izvjetaji imaju malo uticaja ako nisu duboko ukorijenjeni u proces koji e svim zainteresovanim grupama omoguiti razumijevanje i povjerenje u samom procesu. lanstvo WCD Foruma, meutim, ne podrazumijeva potvrdu Komisijskog izvjetaja i nalaza. Grupe ugroenih naroda CODESEN, Koordinacija za Senegalski rijeni bazen, Senegal COICA, Federacin de Indigenas del Estado Bolvar, Venezuela Veliko vijee Cree, Canada MAB, Movimento dos Atingidos por Barragens, Brazil NBA, Narmada Bachao Andolan, India Sungi fondacija razvoja , Pakistan Narodna alijansa Cordillera, Philippines Nevladine organizacije Berne Declaration, Switzerland ENDA, Akcija razvoja okolia, Senegal Pomozimo rijeci Volgi, Russia

IRN, Meunarodna mrea rijeka, USA ITDG, Posredna grupa tehnolokog razvoja, United Kingdom IUCN, Svjetska unija za konverzaciju, Switzerland Sobrevivencia-Prijatelji Zemlje, Paraguay WWF, svjetski fond za prirodu, Switzerland DAWN, Alterbnative razvoja sa enama za novu eru, Fiji TI, Meunarodna transparentnost, Germany WEED, Svjetska ekologija, okolina i razvoj Germany vedsko udruenje za konverzaciju prirode, Sweden Zemlje sa tekuim vodama, Japan Bilateralne agencije/Agencije za garanciju izvoznih kredita BMZ, Federalno ministarstvo za za privrednu saradnju i razvoj, Germany NORAD, Norveka agencija za meunarodnu saradnju, Norway JBIC, Japanska banka za meunarodnu saradnju, Japan SDC, vicarska agencija za razvoj i saradnju, Switzerland Sida, vedska meunarodna agencija za razvoj, Sweden U.S. Izvozna/Uvozna banka, United States Forumi privatnog sektora Enron, United States Harza Engineering Company, United States Siemens, Germany ABB, Switzerland Saman Engineering Consultants, South Korea Engevix, Brazil Vladine agencije Biro za reklamaciju SAD-a, United States LHWP, Lesotovodeni projekti visoravni, Lesotho Ministarstvo vodenih izvora, China Nacionanalkomisija za vode, Mexico Mahaweli ministarstvo razvoja, Sri Lanka Ministarstvo vodenih resursa, India Instituti za istraivanje Centro EULA, Ciudad Universitaria, Chile Tropica Environmental Consultants Ltd., Senegal WRI, Institut za svjetska istraivanja, United States Institut za istraivanje voda, Israel Winrock International, Nepal Fokusna globalni Jug, Thailand ISPH, Institutza hidroelektrine studije i dizajn, Romania IWMI, meunarodni institut za upravljanje vodama, Sri Lanka Worldwatch Institute, United States Wuppertal Institute, Germany Meunarodna udruenja ICID, Meunarodna komisija za irigaciju i drenau, New Delhi ICOLD, meunarodna komisija za visoke brane, Paris IHA, Meunarodno udruenje hidroenergije, United Kingdom IAIA, Meunarodno udruenje za procjenu uticaja, South Africa Uprava rijenih bazena Confederacin Hydrogrfica del Ebro, Spain Komisija rijeke Mekong, Cambodia

Vlasti rijeke Volta, Ghana Vlasti doline Jordan, Jordan Multilateralne agencije ADB, Azijska banka za razvoj AfDB, Afrika banka za razvoj FAO, UN organizacija za hranu i poljoprivredu IADB, Inter-amerika banka za razvoj UNDP, UN program razvoja UNEP, UN Programi okoline WB, Svjetska banka Ostale korisne organizacije Eletrobras, Brazil Hydro-Qubec, Canada Nepal Electricity Authority, Nepal Mini Hydro Division, Philippines Electricit de France, France

Finansijsko uee
Finansijska pomo primljena je od 53 doprinosnika ukljuujui vlade, meunarodne organizacije, privatni sektor, NVO i fondacije. Prema mandatu Komisije, sva sredstva primljena na taj nain morala su da budu ujedinjena tj. sredstva su dana bez uslovljavanja. Sida ABB The Norwegian Ministry of Foreign Affairs The World Bank GTZ Siemens KFW South African Department of Water Affairs and Forestry Harza Engineering The Government of the People's Republic of China Ministry of Water Resources BMZ - Germany Federal Ministry for Economic Cooperation and Development Denmark - Ministry of Foreign Affairs Enron Hydro Quebec Ministry of Finance, Japan National Wildlife Federation SDC - Swiss Agency for development and Cooperation World Wildlife Fund United States Bureau of Reclamation Novib United Nations Environment Programme United Nations Foundation Republic of Ireland The World Conservation Union AusAID Goldman Environmental Fund Minbuza, The Netherlands Rockefeller Brothers Fund Ministry of Foreign Affairs, Finland Paul C. Rizzo Associates Engevix, Brazil Halcrow Lotek The British Dam Society Norplan A.S. Worley International, New Zealand Manitoba Hydro Lahmeyer International Asian Development Bank David & Lucile Packard Foundation Association for India's Development Inter-American Development Bank

Canadian International Development Agency tractebel United Kingdom Department For International Development Charles Stewart Mott Foundation Coyne et Bellier Skanska Atlas Copco (USA) Berne Declaration

SNC-Lavalin Electricit de France Statkraft Grner, Norway

Izvjetaj u tampi
Brane su potakle jedinstvenu arenu za razumijevanje kompleksnih izbora sa kojima se suoavaju drutva u zadovoljavanju potreba za vodom i energijom. Do 2000. godine svijet je sagradio vie od 45.000 visokih brana. Ovaj kratak pregled daje rezime Brane i razvoj- novi okvir za donoenje odluka, Izvjetaj Svjetske komisije o branama. Izvjetaj: Je proizvod neprimjeran naporu globalne javne politike, da bi se udruile vlade, privatni sektor i civilno drutvo u jednom procesu. Daje prvi sveobuhvatni globalni i nezavisni izvjetaj uinka i uticaja visokih brana. Prezentuje novi okvir za rad na izvorima vode i energije i njihovog razvoja. Razvija dnevni red od sedam stratekih prioriteta i odgovarajuih kriterija i smjernica koje bi se koristile za budue projekte. Osporavajui nae pretpostavke, Komisija postavlja pred nas teku, rigoroznu i jasnu evidenciju o tome zato narodi odluuju da grade brane i kako brane mogu da utiu na ljudski, ivotinjski i biljni svijet nabolje ili nagore. Ovaj pregled ilustruje zato da se Brane i razvoj ita i zato je bitno itati to za budue brane kao i zbog razvojnog konteksta u kojem novi glasovi, izbori i opcije ostavljaju malo prostora za poslovni uobiajeni scenario. Brane i razvoj: Novi okvir za donoenje odluka Izvjetaj Svjetske komisije za brane ISBN 1-85383-798-9 Available from Bookshops or

Earthscan Publications
Earthscan Publications Ltd 120 Pentonville Road, London, N1 9JN, UK Tel: +44 (0)20 7278 0433 Fax: +44 (0)20 7278 1142 Email: earthinfo@earthscan.co.uk http://www.earthscan.co.uk/