Univerzitet u Tuzli Akademska 2011/2012 Akademija dramskih umjetnosti semestar (Pozoriste,film,radio i TV

Zimski

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA GLUMA VII

T!"A #!"$%A&#'() &A*A +

OPERA
Mentor : Vlado Keroevi red !ro" St#dent : $r %a&$ina 'ele(i v a&& R#&$ir Krd)ali

TUZLA OKTO*AR +,--

O!era (,era se mo-e definirati kao s.enska drama u kojoj /lavni /lum.i ,jevaju ve0inu svoje ulo/e1 #matra se jednim od najslo-enijih o2likaumjetnosti1 'om2inira ,jevanje, /lumu, orkestralnu /laz2u, kostime, s.enarij (li2reto , a 3esto i 2alet kao vrstu ,lesa1 Tradi.ionalna o,era ima tri vrste ,jevanja+ re.itativ, deklama.iju i ariju, tj1 ot,jevanu solo dioni.u1 'ratka ,jevna dioni.a naziva se i arioso1 #ve vrste ,jevanja ,rate /laz2eni instrumenti1 Pjeva3i i njihove ulo/e razvrstavaju se ,rema ras,onu /lasa1 "u4kara. mo-e 2iti 5as, 2as2ariton, 2ariton, tenor i kontratenor1 6ena mo-e 2itialt, mezzoso,ran i so,ran1 #vaka od tih vrsta ima ,odvrste1 (%a ,rimjer, ,odvrste so,rana+ lirski so,ran, koloraturni so,ran, s,into so,ran, dramski so,ran1 Te ,odvrste ,oma-u kako 2i ,jeva3 do2io ulo/e koje naj2olje od/ovaraju 2oji i kakvo0i nje/ova /lasa1 7to je najva-nije u o,eri 8 rije3i ili /laz2a9 ( tom se ,itanju ras,ravlja jo4 od 1:1 stolje0a1 Vizualne umjetnosti kao 4to je slikarstvo koriste se kako 2i stvorile s.enski s,ektakl, koji se smatra va-nim dijelom izved2e1 (sim to/a, u o,eri se 3esto koristi ,les1 Z2o/ sve/a to/a je slavni o,erni skladatelj &i.hard ;a/ner dodijelio o,eri znamenitu titulu Gesamtkunstwerk, 4to 2i se mo/lo ,revesti kao <z2irno umjetni3ko djelo<1

Na&tana. o!ere &ije3 opera izvorno zna3i <djela<1 %aime, to je mno-ina latinske rije3i opus (djelo , 3ime se -eljelo re0i da o,era o2jedinjuje umjetnosti solo ,jevanja, z2orsko/ ,jevanja, deklama.ije i ,lesa u s.enskom s,ektaklu1 Prvo djelo koje se smatra o,erom u dana4njem o,0enitom smislu ,otje3e iz 1=>:1 /odine1 5ila je to Dafna (danas je iz/u2ljena , a na,isao ju je ?a.o,o Peri za elitni kru/ firentinskih humanisti3kih umjetnika koji su se oku,ljali u ,rostorijama <@amerata<1 (,era Dafna je htjela o-ivjeti klasi3nu /r3ku tra/ediju, u okviru 4ire/ 2uAenja antike koje je 2ilo vrlo va-no za renesansu1 *ru/a Perijeva o,era, Euridika, iz 1B001 /odine, ,redstavlja ,rvu o,ernu ,artituru koja se sa3uvala do na4ih dana1 $z/ovoren ili deklamiran dijalo/ uz svirku orkestra, 4to se u o,eri zove recitativ, jest temeljna oso2ina melodrame u njezinom izvornom smislu1 %aj,oznatiji ,rimjer takve /laz2e je "endelssohnova /laz2a za San ivanjske noi1

%evidljivi orkestar koji je u melodrami 1>1 stolje0a na/la4avao dramsku radnju danas se mo-e ,re,oznati u filmskoj /laz2i1 Cilmski s,ektakli s oz2iljnom /laz2om izravno nasljeAuju tradi.iju melodrame, a njihovi s,e.ijalni efekti mo/u se smatrati nasljedni.ima i konkurentima o2lika D)rand (,eraD1 "eAu ranim elementima iz 1B1 stolje0a, koji se jo4 nisu slo-ili u ,re,oznatljivu o,eru, tre2a s,omenuti dvorsku ,aradu zvanu maska1 %ovi elementi maske mo/u se vidjeti u drami Oluja ;illiama #hakes,earea (oko 1B111 /odine 1 )laz2eno8dramski elementi mo/u se vidjeti i umadri/alima iz 1B1 stolje0a, koji su se ulan3avali kako 2i se ,osti/la dramska radnja1 Ako se osvrnemo na jo4 starija razdo2lja, vidjet 0emo da se /laz2a koristila ve0 u srednjovjekovnim misterijima1 #a3uvalo se jedno /laz2eno djelo koje je starije od Dafne, Filoteja, koje je na vjerski tekst skladao sve0enik ,o imenu #il2erman1 (sim to/a, /laz2a Eilde/arde iz 5in/ena izvodila se na s.eni u dramskom o2liku1 *aro.na o!era (,era se u2rzo ,ro4irila izvan okvira dvorske ,u2like1 (ko 1BF:1 /odine u Vene.iji se ,ojavila ideja <o,erne sezone< (unutar karnevala , /dje su se o,ere izvodile javno uz na,latu ulazni.a1 $staknuti o,erni skladatelji 1:1 stolje0a jesu Cran.es.o @avalli i @laudio "onteverdi, 3iji je Orfej (1B0:1 najstarija o,era koja se jo4 uvijek izvodi1 "onteverdijevo kasnije djelo Odisejev povratak (1BG01 takoAer se smatra vrlo va-nom ranom o,erom1 Te rane 2arokne o,ere mije4ale su komediju s elementima tra/ike, 4to je smetalo ,rofinjenijim duhovima, ,a je tako ,okrenuta ,rva u velikom nizu o,ernih reforma1 VoAa reforme je 2io ,jesnik Pietro "etastasio, 3ija li2reta su uvela o2lik opera seria (<oz2iljna o,era< , ,un moraliziranja1 'omedija je u 2aroknoj o,eri do2ila svoju /ranu+ opera buffa (<smije4na o,era< , koja se razvijala zase2no, a djelomi3no se zasnivala na tradi.iji commedia dell'arte1 Talijanska je o,era ,ostavila standarde za 2arok1 Talijanska li2reta 2ila su standard, 3ak i za %ijem.a EHndela, koji je ,isao za !n/leze, ili "ozarta, koji je ,isao u 5e3u krajem 1I1 stolje0a1

/ran0#&.a o!era %asu,rot o,erama uvezenim iz $talije, razvila se zase2na fran.uska tradi.ija, /dje se ,jevalo na fran.uskom1 Zasnovao ju je jedan Talijan, ?ean85a,tiste JullK, koji je osnovao fran.usku /laz2enu akademiju i vladao fran.uskom o,erom od 1B:21 /odine nadalje1 JullKjeve uvertire, te3ni i uredni re.itativi, ,lesna interme.a, divertismani i orkestralni ,asa-i izmeAu s.ena ,ostavili su shemu koju je ,romijenio tek )lu.k /otovo sto /odina kasnije1 Tekst je 2io jednako va-an kao i /laz2a+ kom,li.irane ale/orije slu-ile su za laskanje kralju, a zavr4etak je /otovo

uvijek 2io sretan1 (,era je u Cran.uskoj zatim uklju3ila i 2aletne dijelove, kao i razraAenu s.ensku ma4ineriju1 Cran.uska 2arokna o,era, koju je Lrazradio &ameau, do2ila je jednostavniji o2lik z2o/ reforme koju je s,roveo )lu.k (Alkestida i Orfej krajem 1:B08ih /odina1 Cran.uska je o,era 2ila ,od utje.ajem 4kole bel canto, koju su zastu,ali MM&ossiniL i dru/i Talijani1 Opera buffo i opera comique a buffo ili komina opera nastala i! talijanske uvertire" Francuska opera s #ovorenim dijalo#om na!iva se opera comique be! ob!ira na temu" $edna vrsta opere comi%ue jest opereta" Opereta je !ajedno s vodviljom dovela do mjuzikla koji je dose#ao vr&unac u New Yorku" Romantina opera i 'Grand Opera' )iuse,,e Verdi je /lavni ,redstavnik romanti3ne o,ere, a o,0enito se smatra i najve0im o,ernim skladateljem svih vremena1 !lementi fran.usko/ o2lika )rand (,era ,ojavili su se ,rvi ,ut u &ossinijevoj o,eri Guillaume 'ell (1I2>1 i "eKer2eerovoj o,eri (obert le Diable (1IF1 1 N1e$a2.a o!era "ozartov sin#spiel )arobna frula (1:>11 , na,isan na njema3kom, uveo je tradi.iju njema3ke o,ere, koju su u 1>1 stolje0u razvili 5eethoven, ;e2er, Eeinri.h "ars.hner i ;a/ner1 ;a/ner je stvorio stil u kojem se re.itativ i arija mije4aju uz stalnu ,ratnju orkestra1 ;a/ner je takoAer o2ilno koristio lajtmotive (iako ih je ,rvi koristio ;e2er , koji ,ovezuju odreAenu melodiju s odreAenim likom ili ,ojmom tijekom .ijele o,ere1

O&tale na0ionalne o!ere 7,anjolska je stvorila svoj o2lik o,ere, nazvan zarzuela1 Po3ev4i od )linke, ruski su skladatelji na,isali vi4e zna3ajnih o,era ("usor/ski, &u2in4tejn, Najkovski i &imski8'orsakov 1

Na.on 3a4nera: veri5a$ i $oderni5a$ %akon ;a/nera, o,era je krenula raznim ,utevima1 ?edna reak.ija kratko/ vijeka 2ila je sentimentalna <realisti3na< melodrama verizma1 Tu mo-emo s,omenuti veliko ime, )ia.omo Pu..ini s o,erama *anon +escaut, +a ,o&eme 'osca, *adama ,utterfl-, 'urandot i dr1 *ru/a reak.ija na ;a/nerov mitski srednji vijek jest ,siholo4ka sna/a i so.ijalna analiza &i.harda #traussa1

Tijekom 201 i 211 stolje0a, iako je ,o 3itavom svijetu o,era ,ostala ,o,ularnija ne/o ikad, moderne o,ere koje su u4le u kanon mo/u se na2rojiti na ,rste, a meAu njih s,adaju+ .o!!eck(5er/ , /ivot ra!vratnika (#travinski , 0eter Grimes (5ritten i (a!#ovori karmelianki (Poulen.