IZMJENINE STRUJE Osnove elektrotehnike 2

Natuknice s predavanja
Izmjenine struje su vremenski promjenljive struje kojima se pored jakosti mijenja i smjer strujanja. Od najveeg su interesa periodiki promjenljive izmjenine veliine. Iznos izmjenine veliine u odreenom trenutku vremena naziva se trenutnom vrijednou izmjenine veliine. Promjenljive veliine oznaavaju se malim slovima. Bitna znaajka periodikih promjenljivih veliina je njihov period T [s]: nakon vremenskog intervala T ponavlja se slika promjenljive veliine. Frekvencija f izmjenine veliine je broj cijelih promjena te veliine u jedinici vremena:

f=

1 T

1 = Hz s

IZMJENINE STRUJE
Kruna frekvencija:
= 2 f s
rad

Srednja vrijednost izmjenine struje

Srednja vrijednost izmjenine struje u vremenskom intervalu T T definirana je izrazom: 1 I sr = i (t ) dt T 0 Za sinusoidalnu izmjeninu struju oigledno je da je srednja vrijednost jednaka nuli.

Sinusoidalna struja je i kosinusna! Kosinus je fazno pomaknut sinus!

i1 (t ) = I m sin ( t + 1 ) i 2 (t ) = I m sin ( t 2 )

Elektrolitska srednja vrijednost

Kod elektrolize ne moe se koristiti srednja vrijednost, nego elektrolitska srednja vrijednost (moe se dobiti punovalnim ispravljanjem). Definira se s: 2 T I el = I m = 0,637 I m 1 I el = i (t ) dt T 0 za sin struju.

Efektivna vrijednost
RMS value (root-mean-square value): efektivna vrijednost, kvadratna srednja vrijednost. Efektivna vrijednost izmjenine struje odgovara onoj vrijednosti konstantne istosmjerne struje I koja na otporniku otpornosti R proizvede istu koliinu topline kao ta izmjenina struja u istom vremenu na istom otporniku.
T

W = I 2 R T

i W = i 2 (t ) R dt
0

I 2 R T = R i 2 (t ) dt
0

1 2 I= i (t ) dt T 0

I=

T T I 1 2 1 2 i (t ) dt = I m sin 2 t dt = ......... = m = 0,707 I m T T 2 0 0

Omjerni faktori
Instrumenti nisu badareni na istu srednju vrijednost, pa se moraju preraunati s pomou omjernih faktora. Faktor oblika je omjer efektivne i elektrolitske srednje vrijednosti Im izmjenine veliine. = 2 = =1,11 2 Im 2 2 Tjemeni faktor je omjer maksimalne i efektivne vrijednosti izmjenine veliine. I = m = 2 =1,414 Im
2 Srednji faktor je omjer elektrolitske srednje i maksimalne vrijednosti 2 Im izmjenine veliine. 2 = = = 0,637 Im

Fazor
Sinusne veliine mogu se osim kao funkcije vremena pokazati i vektorski (fazorski) esto puta zgodnije. Fazor rotira konstantnom brzinom u smjeru suprotno od kazaljke na satu. Projekcija fazora na okomitu os jednaka je sinusu kuta =t. Duina vektora jednaka je maksimalnoj vrijedmosti sinusne veliine Kut koji fazor zatvara sa horizontalnom osi u t=0 predstavlja fazni pomak.

POJEDINANA OPTEREENJA IZVORA IZMJENINE STRUJE

isto djelatno optereenje izmjeninog strujnog kruga; isto induktivno optereenje izmjeninog strujnog kruga; isto kapacitivno optereenje izmjeninog strujnog kruga.

Djelatni (aktivni) otpor u izmjeninom strujnom krugu

Omski otpor otpor na protjecanje istosmjernje struje Djelatni otpor otpor na protjecanje izmjenine struje Za frekvencije manje od 300 [Hz], omski otpor priblino je jednak djelatnom. Gradska mrea je na 50 [Hz]. Poveanje aktivnog u odnosu na omski otpor objanjava se s tim to izmjenino elektromagnetsko polje izaziva dodatne pojave vezane s gubicima: 1. Istosmjerna struja je ravnomjerno rasporeena po poprenom presjeku vodia, dok je izmjenina gua prema povrini, jer nastaju vrtlone struje koje tjeraju struju od sredita vodia. To se zove povrinski ili skin uinak.

Djelatni (aktivni) otpor u izmjeninom strujnom krugu

Skin uinak (efekt)
Istosmjerna struja
l R= S

Djelatni (aktivni) otpor u izmjeninom strujnom krugu

2. izmjenino magnetsko polje stvara vrtlone struje u vodljivim masama poput feromagnetskih jezgri transformatora ili elektromagneta, 3. predmagnetiziranja, 4. histereze. U opem sluaju smatra se da su aktivnim otporom uzeti u obzir svi nepovratni procesi pretvorbe energije. Pod aktivnim otporom podrazumjeva se otpor koji ne stvara ni magnetsko ni elektrostatsko polje. Idealni ne postoji, ali za niske frekvencije takvim otporom mogu se smatrati: arulje, grijai i neki tipovi ianih otpornika.

Utjecaj skin uinka smanjuje se na 2 naina: - izbjegava se izrada masivnih vodia, - za posebno visoke frekvencije izrauju se vodii u obliku upljih cijevi.

Izmjenina struja
R' = l S' S ' < S R' > R

Djelatni (aktivni) otpor u izmjeninom strujnom krugu

Napon i struja su u fazi.

Induktivni otpor u izmjeninom strujnom krugu

Svitci (zavojnice) mogu biti zrani i s magnetskom jezgrom (prigunice). Slue za generiranje induciranih napona (bobina, transformator), generiranje magnetskih sila (elektromotor, relej), filtriranje signala, skladitenje magnetske energije i dr. Prolaskom elektrine struje kroz svitak dolazi do induciranja napona samoindukcije. Taj napon dri ravnoteu naponu izvora, a ta je ravnotea dinamika - do induciranja napona dolazi samo kada krugom protjee elektrina struja. Ako je u(t)=Umsint, onda je: di(t ) 1 i (t ) = u (t ) dt u (t ) = L u (t ) + e S (t ) = 0 L dt

u (t ) = U m sin t
i (t ) =

u (t ) U m = sin t = I m sin t R R

i (t ) =

=0 0 =0

Um 1 ( cos t ) L

cos t = sin(t

i (t ) = I m sin(t

Induktivni otpor u izmjeninom strujnom krugu

= u i = 0 0 (90 0 ) = + 90 0
1 Vs V X L = L = 2 f L Hz H = = = s A A

Kapacitivni otpor u izmjeninom strujnom krugu

Kondenzatori slue za: odvajanje istosmjerne od izmjenine komponente struje, kratko spajanje izmjeninih napona, filtre i rezonantne krugove, pohranu elektrine energije i vremensko kanjenje. Struja fiziki ne prolazi kroz dielektrik kondenzatora, nego se elektronski omotai i jezgre atoma deformiraju u eliptiki oblik ovisan o vanjskom elektrinom polju. S obzirom da je rije o izmjeninoj struji, kondenzator se periodiki puni i prazni. Izmjenina struja je struja punjenja i pranjenja kondenzatora, a zatvara se preko polariziranih naboja u dielektriku.

Napon prethodi struji.

Kapacitivni otpor u izmjeninom strujnom krugu

i (t ) = C du (t ) dt i (t ) = U m C cos t
cos t = sin(t +

Neki serijski spojevi

Vektorski dijagram Trokut otpora

1 V 1 1 XC = = = = C 2 f C 1 As A s V

i (t ) = I m sin(t +

U UR I

UL

Neki serijski spojevi

Krug se ponaa kao zavojnica. Krug se ponaa kao kondenzator. Krug se ponaa kao kratki spoj!

Neki serijski spojevi

XL XC
= arctg

XL XC

XL = XC
= 00
Z =R

XL XC ( X C + X L ) = arctg R R

Z = R2 + (X L X C )2 Z = R2 + (X L X C )2

Paralelni RC i RL krug

PARALELNI RLC SPOJ

= arctg
Trokut vodljivosti

BC BL G

Y = Y = G 2 + ( BC B L ) 2
Admitancija Susceptancija

IZMJENINE STRUJE U KOMPLEKSNOM PODRUJU

U eksponencijalnom obliku: - iznos ispred eksponenta je efektivna vrijednost izmjenine veliine, - kut u eksponentu je fazni pomak.
I = 1 [A] I ef = 1 [A] i (t ) = I max sin t = 2 sin t U = 220e j120 [V ] U ef = 220 [V ] u (t ) = U max sin t = 220 2 sin t + 120

SNAGA IZMJENINE STRUJE

u (t ) = U m sin t i (t ) = I m sin(t ) p (t ) = u (t ) i (t ) = U m sin t I m sin(t ) p (t ) = 2 U I sin t sin(t )
p (t ) = U I [cos cos(2t )] Proizlazi da je i snaga periodika i harmonika funkcija, ali dvostruke frekvencije (2 ) u odnosu na frekvenciju napona i struje (). Funkcija snage oscilira oko osi paralelne s osi apscisa, a koja je za iznos UIcos udaljena od apscise.

U analizi izmjeninih mrea podrazumijeva se da je izvor s jednom frekvencijom. Ako nije, koristi se naelo superpozicije.

TROKUT SNAGE
Umnoak efektivnih vrijednosti napona i struje sa cos (faktorom snage) u nekom vremenu predstavlja korisni rad kojeg moe obaviti energija izmjenine struje. P = U I cos [W ] Gornji izraz predstavlja radnu (djelatnu ili aktivnu) snagu. Jasno je da je cilj postii vei faktor snage, jer je tad i djelatna snaga vea. Maksimalni faktor snage je 1 i tada je = 0. Umnoak efektivnih vrijednosti napona i struje predstavlja prividnu snagu: S = U I [VA] Jalova ili reaktivna snaga odreena je izrazom: Q = U I sin [var] Jalova snaga karakterizira osciliranje energije izmeu izvora i troila. Kompleksna snaga: S = P + jQ = Se j = U I *

Radna snaga je korisna snaga koja ostaje u krugu - na troilu. Kako ovisi o faktoru snage cos nastoji se poveati faktor snage. To se naziva kompenzacijom faktora snage. Kako su elektrini krugovi s elektrinim strojevima (generatori, motori, transformatori) uglavnom induktivnog karaktera zbog velikog broja svitaka, faktor snage se popravlja dodavanjem u strujni krug kondenzatora ili baterija kondenzatora. 3 sluaja: - Djelomina kompenzacija (potkompenziran sluaj) - Potpuna kompenzacija - Nadkompenziran sluaj

KOMPENZACIJA FAKTORA SNAGE

Maksimalna korisna snaga u izmjeninim strujnim krugovima

Teorem o prijenosu maksimalne snage u izmjeninim mreama (o prilagoenju): Za zadani izmjenini izvor srednja snaga isporuena troilu bit e maksimalna ako je impedancija troila jednaka konjugiranjo kompleksnoj vrijednosti unutarnje impedancije izvora. Kod prilagoenja je iskoristivost svega 50%, pa se koristi samo u elektronici, telekomunikacijama i radiokomunikacijama, a ne i u elektroenergetskim mreama. Za serijski spoj troila i naponskog izvora vrijedi: Zt = Zi*

PRIMJER PRIMJENE PRILAGOENJA

Ra
Antena Ra dio
Na domjesni krug a ntene Na domjesni krug ra dio-prija mnika

-jxa

Rrad. jxrad

Pmax

=U2/4R

Spreni krug, po potrebi

REZONANCIJA
Rezonancija je pojava koja se javlja u sluajevima kada se frekvencija prinudnih oscilacija (vanjskog izvora) poklapa s frekvencijom vlastitih oscilacija. Rezonancija je pojava kada se energija maksimalno prenosi s jednog titrajnog sustava (predajnik) na drugi titrajni sustav (prijemnik), ako su im frekvencije titranja bliske.
Resonare (lat.) - razlijegati se. Porast intenziteta titraja kada se frekvencija (uestalost) vanjske sile, koja uzrokuje titraje, podudara s frekvencijom vlastitih titraja sustava. Posljedice razonancije u mehanikim sustavima su vibracije (brod, avion, automobil, vlak vibracije nestaju kad se brzina smanji/povea u odnosu na tu; visoki C pucanje ae; ruenje drvenog mosta stupanjem). U elektroenergetskim sustavima zbog rezonancije nastaju neplanirani porasti napona koji oteuju elektrine strojeve. U elektronikim, radiokomunikacijskim, telekomunikacijskim i radarskim sustavima se koristi za npr. izdvajanje korisnog signala,selektivno pojaanje neke frekvencije itd.

Serijska (naponska) rezonancija

Na nekoj frekvenciji apsolutni iznosi induktivnog i kapacitivnog otpora su jednaki, a kako su suprotnog predznaka, meusobno se ponitavaju. Ta se frekvencija naziva rezonantnom frekvencijom. Na rezonantnoj frekvenciji cijeli krug djeluje kao isto omski otpor. Struja i napon su u fazi, tj. fazni kut je jednak nuli. Rezonanciju se moe postii promjenom frekvencije, kapaciteta ili induktiviteta. U rezonanciji je struja maksimalna, jer je reznonanti otpor minimalan!
Z = R + X L + X C = R + jX L jX C = R + j ( X L X C ) 1 1 fr = X L X C = 0 r L = r C 2 L C

Elektrini krug u rezonanciji djeluje kao isto djelatno troilo, jer se reaktivne (jalove) komponente ponitavaju, tj. rezonantni otpor Im Z = 0 Re Z = Z = R

( )
uk

( )
uk

uk

Rezonancija moe nastupiti i u serijskom (serijska ili naponska) i u paralelnom (paralelna ili strujna rezonanciji) oscilacijskom krugu.

Dobrota i priguenje
Dobrotom strujnog kruga Q naziva se omjer napona na induktivnom (ili kapacitivnom) otporu pri rezonantnoj frekvenciji i napona izvora:
Q= U L UC 1 L = = U U R C

Paralelna (strujna) rezonancija

Admitancija paralelnog RLC kruga odreena je izrazom:
Y = G + BC + B L = G + jBC jB L = G + j ( BC B L ) 1 1 BL = = BC = C = 2 f C L 2 f L 1 BC BL = 0 fr = 2 L C

Q=

I L IC = I I

Dobrotom strujnog kruga definiraju se rezonantna svojstva tog kruga. Priguenjem strujnog kruga d naziva se reciprona vrijednost dobrote strujnog kruga. U krugu s veim priguenjem bre prestaju slobodne oscilacije.
d= 1 C =R Q L

NEPRIGUENE OSCILACIJE U TITRAJNIM KRUGOVIMA

Kad se u krugu nalaze samo idealni L i C, nema disipacije energije na otporniku R, vrijedi ista formula za raunanje rezonantne frekvencije. No, tada je impedancija kruga = 0, pa je, iz Ohmovog zakona, struja neizmjerno velika. Takav krug pretstavlja kratki spoj. Ako se takav krug zatvori bez izvora nakon punjenja kondenzatora, nastaju nepriguene oscilacije energije iz elektrine u magnetsku koje traju neizmjerno dugo.

TITRAJNI PRIGUENI KRUG

Uslijed omskog otpora u krugu e postojati gubici te e se kondenzator nabiti na neto nii napon (neto manji naboj). Ovakav proces pranjenja (izbijanja) i nabijanja kondenzatora se ponavlja, svaki put se mijenja polaritet i svaki put se smanjuje napon (naboj) na koji se nabija kondenzator. S obzirom na omski otpor u opisanom titrajnom krugu isti se naziva titrajnim krugom s guenjem. Za vrijeme pranjenja kondenzator se ponaa kao generator, a zavojnica kao troilo, kasnije je obratno. Ovakav krug gubi energiju uslijed omskog otpora i zraenja energije. Ako krug brzo oscilira onda je neizbjeno odlaenje jednog dijela energije u obliku elektromagnetskog zraenja pa takav krug predstavlja izvor elektromagnetskih valova.
Aperiodiko izbijanje

ELEKTROMAGNETSKO ZRAENJE
Vrst zraenja elektrini valovi Radiovalovi infracrvene zrake vidljive zrake ultraljubiaste zrake rendgenske zrake gama zrake kozmike zrake Frekvencija zraenja [Hz] 0 - 104 104 - 1011 1011 - 4x1014 4x1014 - 7,5x1014 7,5x1014 3x1016 3x1018 3x1018 3x1022 3x1024 Valna duljina [m] 0 - 3x104 3x104 - 0,3x10-2 0,3x10-2 - 7,6x10-7 7,6x10-7 - 4x10-7 4x10-7 - 10-10 10-8 - 10-14 10-10 - 10-16

RADIO VALOVI

>

3x1020

< 10-12

DUGI VAL, SREDNJI VAL, KRATKI VAL, ULTRA KRATKI VAL

NAELO RADA RADIO PRIJEMNIKA

Primjer primjene serijske rezonancije je kod ulaznog kruga radio prijemnika. Naime, na anteni se induciraju elektromagnetski valovi svih radio postaja te nastaju elektromotorni naponi svih frekvencija koje su u eteru. EMN tjeraju odgovarajue struje u ulaznog krugu prijemnika preko induktivne sprege. U krug se serijski spaja promjenjivi kondenzator, koji omoguuje podeavanje rezonantne frekvencije iz izraza za fr. Signalu radio postaje ija frekvencija odgovara rezonantnoj poveat e se amplitudu napona Q puta, pa je ovakav krug bolji to mu je dobrota vea. Ovo se zove selektivno pojaanje. Sada e signali ostalih postaja biti samo slaba smetnja koja se moe ukloniti filterima, jer oni nisu pojaani zbog toga to za njih nije udovoljen uvjet rezonancije (Im(Z)=0).
Napomena: Odlukom Vrhovong suda SAD-a Tesla je izumitelj radija, a ne Marconi kao to je uvrijeeno miljenje.

Antene mogu biti pasivne i aktivne. Kod radara se zahtjeva vrlo uzak dijagram zra enja, kod prijenosa radio ili TV programa na mjestu odailjanja se zahtjeva priblino kruni dijagram zra enja. Glavni parametri antene su: polarizacija, dijagram zraenja, usmjerenost, dobitak, efektivna povrina, duljina ili visina, temperatura uma, impedancija, dozvoljena snaga i mehanike karakteristike. Radio-goniometar je prijemni radio-ureaj koji slui za odre ivanje smjera u kojem se nalazi izvor radio valova. Radio smjerom se naziva smjer odre en radio-goniometrom, a predstavlja kut izme u neke referentne vodoravne razine kroz radio-goniometar i vodoravne razine koja prolazi kroz objekt u kojem se nalazi odailja i radio-goniometar. Radio smjer broji se obino u smjeru kazaljke na satu. Ako se za referentni smjer uzme uzdunica broda (val pramca) govorio se o pramanom smjeru, a ako se uzme astronomski merdijan govori se o pravom smjeru (azimutu). Glavni srednjefrekvencijski odailja predvien je za rad izmeu 400 i 525 [kHz], a snage je do 1 [kW]. Predvi en je za nemoduliranu i moduliranu telegrafiju. Lako se ugaa na 7 8 unaprijed zadanih frekvencija, a jedna od njih je i SOS na 500 [kHz]. Visokofrekvencijski odailja predvien je za rad izmeu 4 22 [MHz]. Ima veliku stabilnost frekvencije i temperature (izra en dijelom od kvarca). Ovdje je SOS frekvencija 8364 [kHz]. Glavni prijemnik mora pokrivati podruje od 0,1 do 30 [MHz]. Radio telefonski prijemnik predvi en je za telefoniju frekvencija 1,6 do 3,8 [MHz]. SOS je na 2182 [kHz]. Priuvni odailja i prijemnik predvi en je za manje snage i prikljuen na pomoni izvor istosmjernog napona 24 [V]. z

Blok-shema radio odailjaa

Dijagram zraenja radarske antene

PRIJELAZNE POJAVE U IZMJENINOM KRUGU

Kod ukljuenja RL kruga na izmjenini napon dolazi do prijelazne pojave. Pri tome se zbraja struja stacionarnog stanja, koja je sinusoidalna, s prijelaznom strujom, koja je eksponencijalno opadajua:
i (t ) = i stac (t ) + i prij (t ) = I m sin ( t + i ) + I 0 e
t

NESINUSOIDALNE PERIODIKE STRUJE I NAPONI

Osim istosmjernih i izmjeninih sinusoidalnih struja, elektrinim krugom mogu protjecati i nesinusoidalne struje. Prisutne su u prijelaznim pojavama i u istosmjernim i u izmjeninim krugovima. Nesinusoidalne veliine su posebno znaajne kod prijenosa i obrade raznih signala te u raunalskoj tehnici. Najvanija razlika izmeu sinusoidalnih i nesinusoidalnih veliina je da se druge ne mogu prikazivati vektorima i kompleksnim brojevima, nego samo u vremenskom obliku. Samo u vremenskom obliku vrijede i Ohmov i Kirchhoffovi zakoni. Nesinusoidalne veliine mogu se promatrati kao zbroj istosmjerne i izmjenine sastavnice te se govori o sastavljenom obliku napona ili struje. Fourierova analiza koristi se kad se neka sastavljena veliina eli prikazati zbrojem jedne istosmjerne sastavnice i vie sinusoidalnih. Frekvencije tako dobivenih sinusnih oblika su cjelobrojni viekratnici osnovne frekvencije te se nazivaju harmonicima. Efektivna vrijednost harmoniki sastavljene struje je drugi korijen iz zbroja kvadrata efektivnih vrijednosti svih harmonika.

u R (t ) = R I m sin ( t + i ) R I m sin i e
u L (t ) = X L I m sin t + i + 90 + U L 0 e

Kako se struje i naponi na kondenzatoru razlikuju samo u faznom kutu, analogne slike i izrazi se dobijaju i za RC krug.

10

RJEAVANJE MREA IZMJENINIH STRUJA

Osim serijskog, paralelnog i mjeovitog spoja, u izmjeninim krugovima javljaju se i spojevi u trokut i zvijezdu kao i u istosmjernim mreama. Naravno, treba naglasiti da je uvijek rije o linearnim mreama, a ne o onima koje sadre makar jedan nelinearni element poput nekog od elektronikih elemenata. Mree mogu biti s raspodijeljenim i koncentriranim elementima. Ako je rije o npr. dalekovodu, koji se sastoji od realnih vodia, otpor ovisi o duljini vodia. Ako se presjee na pola, otpor e biti dvostruko manji. To je primjer raspodijeljenih parametara. Tada se navodi da je otpor npr. r =1 [/m]. To znai da je otpor vodia na metar duljine 1 [], na dva metra 2 [], itd. Isto tako se mogu definirati i kapacitet i induktivitet. To je tipian sluaj kod prijenosnih vodova. U nekim sluajevima, kao npr. unutar izvora, dimenzije su relativno malene pa se ti otpori, kapaciteti i induktiviteti mogu prikazati koncentrirano, npr. kao jedna impedancija. U okviru ovog kolegija, uglavnom se obrauju mree s koncentriranim parametrima i idealnim vodiima kako bi se olakao proraun.

TRANSFORMACIJE ZVIJEZDA TROKUT I OBRNUTO

Z1 =

Z 12 Z 31 Z

Z2 =

Z12 Z 23 Z

Z3 =

Z 23 Z 31 Z

Z = Z12 + Z 23 + Z 31
Z1Z 3 Z2

Z12 = Z 1 + Z 2 +

Z1Z 2 Z3

Z 23 = Z 2 + Z 3 +

Z3Z2 Z1

Z 31 = Z 1 + Z 3 +

SLOENE MREE
U I = Z

ETVEROPOLI
m k =1

I
k =1

=0

E
j =1

= Ik Zk

Ohmov zakon u kompleksnom obliku.

Poopeni oblici I i II KZ

Svi postupci rjeavanja linearnih mrea iz istosmjernih strujnih krugova vrijede i u izmjeninim. Uzimaju se kompleksne vrijednosti struja i napona, a umjesto otpora rauna se s impedancijama. Moe se primijeniti postupak izravne primjene Kirchhoffovih zakona. Od izravne primjene Kirchhoffovih zakona povoljniji je postupak konturnih struja, jer se postavlja manji broj jednadbi. Ako sloeni krug sadri strujne izvore, moe se broj jednadbi smanjiti za broj takvih izvora. Struja u nezavisnoj grani konture pripada samo toj konturi i jednaka je odgovarajuoj konturnoj struji. Struja u zajednikoj grani je algebarski zbroj kompleksnih konturnih struja. Kod postupka napona vorova jedan se od vorova odabire kao referentan te se njegov potencijal uzima jednakim nuli. U odnosu na taj vor raunaju se potencijali ostalih vorova. Samo naelo superpozicije je ope prihvaeno fizikalno naelo pa ono vrijedi za sve linearne mree. Struja u nekoj grani jednaka je algebarskom zbroju parcijalnih struja nastalih djelovanjem pojedinih elektromotornih napona ili strujnog izvora.

Sklopovi sa etiri stezaljke, bilo da se radi o izoliranim elementima ili dijelovima neke vee mree, nazivaju se etveropolima. Ako etveropol sadri u sebi izvor energije naziva se aktivnim, a ako ne pasivnim. Bitna razlika izmeu mrea koje su do sada razmatrane i etveropola je u tome to je kod etveropola bitan jedino odnos ulaznih i izlaznih veliina. Takvo razmatranje naziva se i naelom crne kutije, gdje nije bitno to je u kutiji, nego koje rezultate daje. U elektrotehnici se promatraju ulazne i izlazne struje i naponi. Najei etveropoli su transformatori, tranzistori, prijenosne linije, pojaala, filtri, pretvornici, mreni blokovi, spreni krugovi i sl.

11

JEDNADBE ETVEROPOLA I VRSTE PARAMETARA:

PRIJENOSNI T ILI ABCD PARAMETRI
I1 U1

JEDNADBE ETVEROPOLA I VRSTE PARAMETARA:

Z I Y PARAMETRI
U 1 Z 11 = U 2 Z 21 U1 I1 U2 I1 U1 I2 Z 12 I 1 Z 22 I 2 I 1 Y11 Y12 U 1 = I 2 Y21 Y22 U 2

A11 A21

A12 A22

I2 U2

U 1 = A11 U 2 + A12 I 2 I 1 = A21 U 2 + A22 I 2 A11 A22 A12 A21 = 1

U 1 = A11U 20 I 1 = A21U 20 U 1 = A12 I 2 k I 1 = A22 I 2 k

Z 11 = Z 21 = Z 12 =

Y11 = Y12 =

I1 U1 I1 U2

U 2 =0

U 1 A11 = I 1 A21

U 2 A12 U 2 = [A] A22 I 2 I2

U1 U 20 I A21 = 1 U 20 U A12 = 1 I 2k A11 =

U1 = 0

I Y21 = 2 U1 I2 U2

U 2 =0

A22 =

I1 I 2k

Z 22

U = 2 I2

Y22 =

U1 =0

JEDNADBE ETVEROPOLA I VRSTE PARAMETARA:

HIBRIDNI PARAMETRI
U 1 , h11 = I 2 h21 h12 I 1 h22 U 2

NADOMJESNE SHEME ETVEROPOLA

h11 =

U1 I1

h12 =
U 2 =0

U1 U2

h21 =
I1 = 0

I2 I1

h22 =
U 2 =0

I2 U2

A11 =
I1 = 0

U1 Z 2 + Z 3 = U 20 Z2

A11 =

U 1 Z1 + Z 3 = U 20 Z3

A21 =

I1 1 = U 20 Z 3

A21 =

Z + Z 2 + Z3 I1 = 1 U 20 Z1 Z 2

A12 = A12 = U1 = Z3 I 2k A22 =

U 1 Z1 Z 2 + Z1 Z 3 + Z 2 Z 3 = I 2k Z3 I1 Z 2 + Z 3 = I 2k Z3

A22 =

I1 Z1 + Z 3 = I 2k Z1

12

TROFAZNI SUSTAV
Potreba za izmjeninim strujama proistjee iz distribucije elektrine energije, jer s udaljenou rastu i gubici na prijenosnim vodovima elektroenergetskog sustava. Vodi prua otpor struji koja protjee kroz njega. Da bi se ti gubici smanjili koristi se vremenski promjenljivo magnetsko polje koje omoguava transformaciju elektrinog napona. Transformacijom na visoki elektrini napon, od npr. 400 [kV], smanjuju se gubici u vodovima, jer se razmjerno smanjuje jakost elektrine struje. Najjednostavniji je sustav s jednom fazom. Spajanjem dva jednofazna sustava, moe se dobiti dvofazni sustav, s tri trofazni, itd. Ako se svi povratni vodii svih faza spoje, nastaje viefazni sustav, za to je na ideju prvi doao Nikola Tesla.

TROFAZNI SUSTAV
Ako se kratko spoji

Tri jednofazna sustava nastanak trofaznog

Spoj izvora u zvijezdu

Zvijezda-zvijezda spoj s nul-vodiem

Zvijezda-zvijezda spoj bez nul-vodia

Spoj izvora u trokut

TROFAZNI SUSTAVI

TROFAZNI SUSTAVI

380/220 V

13

Spajanje trofaznih i jednofazniih troila

Snaga u trofaznim sustavima Trofazno simetrino troilo ima u svakoj grani jednako optereenje:

Z1 = Z 2 = Z 3 = Z
Radna snaga: I Puk = 3 P = 3 U f I f cos = 3 U L L cos = 3 U L I L cos 3 Jalova snaga:
Quk = 3 Q = 3 U f I f sin = 3 U L IL sin = 3 U L I L sin 3 IL = 3 U L I L 3

Prividna snaga:
Suk = 3 S = 3 U f I f cos = 3 U L

TROFAZNI SUSTAVI
Glavne prednosti trofaznog sustava nad jednofaznim su: omoguavanje ekonominijeg prijenosa elektrine energije, s manjim gubicima i utedom materijala za vodove; generira se rotacijsko magnetsko polje, na kojem se temelji rad veine rotacijskih strojeva; trenutna snaga simetrinog trofaznog troila je konstantna bez obzira na vrstu spoja; trofazni ureaji su robustni i ekonomini.

SIMETRINO TROILO
U praksi se simetrina troila rjee susreu i u pravilu su trofazna. Meutim, mnogi kuanski aparati (fen, mikrovalna penica, pegla, mikser, televizor, kompjutor, video, linija itd.) prikljuuju se na jednu fazu te nastaje nesimetrino optereenje mree. Moe se rei da je simetrino troilo ono koje u svakoj grani ima jednako optereenje:

Z1 = Z 2 = Z 3 = Z
Puk = 3 P = 3 U f I f cos = 3 U L IL cos = 3 U L I L cos 3

14

OKRETNO MAGNETSKO POLJE

OKRETNO MAGNETSKO POLJE

Ako se tri namotaja prostorno razmaknu, svaki e od namotaja stvarati svoje magnetsko polje, to znai da u svakoj toki prostora postoji rezultantno magnetsko polje dobiveno vektorskim zbrajanjem polja pojedinih namotaja. Os rezultantnog polja pomie se du namotaja tako da se uvijek nalazi iznad onog faznog namotaja u kojem je struja maksimalna. Kako su namotaji postavljeni u cilindrinu povrinu rezultantno se polje okree, pa se naziva okretnim ili rotacijskim magnetskim poljem. Dakle, s pomou trofazne struje dobiva se u namotajima koji miruju magnetski tok koji rotira. Promjena smjera okretnog polja postie se promjenom redosljeda faza trofaznog sustava. Okretno magnetsko polje je temelj rada elektrinih strojeva.

Trofazna struja protjeui kroz namote trofaznog motora stvara magnetski tok koji rotira jednolikom brzinom.

Povijesni razvoj elektrifikacije broda

Teretni brod Columbia 1880. godine. 115 arulja. Teretni brod Oregon porinut 1883. godine. 500 arulja Danas su brodovi nezamislivi bez elektrinog pogona pomonih strojeva strojarnice, palubnih strojeva, gospodarskih ureaja i ureaja radionice, grijanja ili klimatizacije, navigacijskih elektronikih i kominikacijskih ureaja, signalizacije i rasvjete. Razvoj elektrifikacije broda moe se podijeliti u vie faza. U prvoj se na brodu koriste samo istosmjerni izvori (dinamo generator istosmjerne struje), a prvi je ugraen 1880. Od 1896. na brodove se uvode i priuvne akumulatorske baterije. U drugoj fazi, na brodovima se sve vie koriste generatori izmjenine struje. Propulzija je s parnog stroja prela na dizelski motor, a za pomone strojeve se sve vie koristi elektrini pogon. Izmeu dva svjetska rata (do 1940.) na brodovima glavni izvor elektrine energije postaje alternator (izmjenini sinkroni generator).

Povijesni razvoj elektrifikacije broda

Trofazni sinkroni generator od 1955. postaje izvor za razna brodska troila. Od 1965. izvedbe velikih trofaznih sinkronih samouzbudnih kompaundnih generatora, s vrlo brzom regulacijom napona, postaju glavni izvori elektrine struje svim elektromotornim pogonima na brodu, dok istosmjerni izvor postaje pomoni izvor na velikim brodovima, dok je ostao osnovni na malim brodovima. Razvoj elektrifikacije broda pratila je i regulativa o sigurnosti u obliku standarda, propisa i zakona: ukupna brodska elektrina instalacija mora biti izvedena tako da u najteim uvjetima plovidbe radi pouzdano i nije opasna za posadu i putnike. Koliko je brz razvoj elektrotehnike i elektronike vidi se iz injenice da je proteklo samo 125 godina od prvog broda s elektrinim aruljama, preko uvoenja brodskog elektriara, do toga da se brodski elektriar sve rjee javlja u posadama suvremenih brodova. Tei se to manjem broju lanova posade i to veoj automatizaciji, to je mogue samo jakom elektronikom i elektrinom podrkom na brodovima.

15

ELEKTRINI KRUG BRODA

Izvori energije na brodu mogu biti: generatori, akumulatorske baterije, solarne elije, elektrini pretvarai i prikljuak na kopno. Razvod i razdiobu elektrine energije na brodu omoguuju kabeli. Sustav razdiobe, ovisno u izvoru, moe biti: za istosmjernu struju (jednovodni s upotrebom brodskog trupa kao povratnog vodia do 50 [V], dvovodni izolirani, trovodni), za jednofaznu izmjeninu struju (jednovodni ili dvovodni), za trofaznu izmjeninu struju (trovodni izoliran u sve tri faze, trovodni uzemljen zvjezditem s tri izoloirane faze, trovodni s tri izolirane faze i nul vodom i trovodni s tri izolirane faze i uzemljenim nul-vodom prikljuenim na zvjezdie izvora). U ovisnosti o osjetljivosti tereta, neki spojevi se ne mogu koristiti na nekim vrstama brodova.

ELEKTRINI KRUG BRODA

ELEKTRINI KRUG BRODA

Glavna sklopna (razvodna) ploa je mjesto elektrinog sustava gdje se dovodi energija iz generatora i odvodi prema troilima izravno ili preko ostali sklopnih ureaja (pomone sklopne ploe, uputnici, razdjelnici, pultovi i upravljaki ormari). Sklopni ureaji sastoje se od sklopki, pokretaa, programatora, osiguraa, okidaa, releja, mjernih i signalizacijskih ureaja. Postoje i elektroenergetski sustavi s vie naponskih razina pa imaju i vie glavnih sklopnih ploa. Da bi se smanjile njene dimenzije koriste se i ostale sklopne ploe za napajanje u nudi, grupnih uputnika, pojedinanih uputnika, razdjelnici snage, rasvjete i pultevi te sklopna ploa za napajanje u nudi. Sklopna ploa za nudu sa sklopnim ureajima za generator u nudi mora se nalaziti u razini glavne palube, obino na palubi amca za spasavanje. Troila na brodu mogu se podijeliti na: elektromotorni pogon, topilinska, rasvjetna, navigacijska i komunikacijska, itd.

ELEKTRINI KRUG BRODA

16

GLAVNA RASKLOPNA PLOA

Podjeljena je na polja generatora, vanih troila i manje vanih troila. Polja generatora sadre: voltmetar, vatmetar, ampermetar, frekvencmetar, sinkronizacijske lampice, preklopku unutar regulatora pogonskog stroja, preklopke za instrumente, kontrolne lampice za glavnu sklopku i ruicu glavne sklopke. Na njega se dovodi energija glavnih generatora i prikljuak na kopno. Polja vanih troila (troila ureaja strojarnice i tereta, osvjetljenje, pozicijska svjetla, ureaji kormila, ureaji za zatvaranje pregrada, dojava poara, pumpe za podmazivanje i rashlaivanje, radio ureaji, pupme za pretakanje nafte, crpke morske vode,...) sadre: ampermetar, voltmetar, vatmetar, cos - metar i frekvencmetar. Imaju i ruice sklopki, prekidae i preklopke za pojedine ureaje i troila. Polja manje vanih troila (crpka hidrofora, kompresori, tednjaci, ventilacija, sidrena vitla,...) sadre: imaju, uz gore spomenuto, i preklopke za pojedina troila.
A

GLAVNA RASKLOPNA PLOA

Polje 1 Polje 2 Polje 3 Polje 4 Polje 5 Polje 6 Polje 7

W f

W f

V W A f
sinkr cos

V W A f
sinkr cos

V W A f
sinkr cos

W f

W f
440 [V ] 50 (60) [Hz]

Pri uvni transformator 440/220 (110) [V ]

440/ 220 [V]

Nebitna tro ila 440 [V]

Neophodna troila 440 [V]

G Brodski generator

G Brodski generator

G Lu ki Kopneni generator priklju ak

Tro ila za grijanje 220 [V]

Tro ila za rasvjetu i navigaciju 110 [V]

ELEKTRINI STROJEVI
Trofazni sinkroni generator = glavni izvor na brodu
MOTORI IZMJENINI JEDNOFAZNI SINKRONI VIEFAZNI ELEKTRINI STROJEVI

ELEKTRINI STROJEVI
ELEKTRINI STROJ EL. GENERATORI EL. MOTORI ULAZNA ENERGIJA mehanika elektrina IZLAZNA ENERGIJA elektrina mehanika

Palubni pomoni strojevi pumpe, kompresori, kormilarski ureaj, sidreno vitlo itd = asinkroni izmjenini, te istosmjerni motori

GENERATORI ISTOSMJERNI SERIJSKI PARALELNI KOMPAUNDNI

ASINKRONI

KOLEKTORSKI

PRETVORNICI I TRANSFORMATORI

elektrina

elektrina

17

NEKI POJMOVI O ELEKTRINIM STROJEVIMA

Prazan hod nema korisnog djelovanja, troila nisu prikljuena, stroj je spreman za preuzimanje optereenja, prijelazno stanje izmeu motorskog i generatorskog rada. Korisnost je 0. Pri djelomino opteteenju stroj nije potpuno iskoriten, a preoptereenje izaziva nedoputeno veliko grijanje. Nazivno optereenje je ono za koje je stroj izgraen. Kratki spoj je stanje u kojem zbog prevelikog optereenja prestaje korisna pretvorba energije. Razvija se velika topilna, pa se stroj treba zatititi od KS. Motor-generator se sastoji od jednog motora i jednog ili vie generatora. Motor je u takvoj kombinaciji izmjenini, a generatori istosmjerni. Za pogone promjenjive brzine koriste se tzv. kaskade, u kojima su dva rotacijska stroja spojena i mehaniki i elektriki. Elektrina osovina je kombinacija dva stroja u kojoj su primarno spojeni na istu mreu, a sekundarni namoti elektriki povezani, a s ciljem postizanja podudarnosti vrtnje. Strojevi mogu bit i specijalnih namjena, npr. tahogeneratori, selsini i amplidini.

TRANSFORMATORI
Transformatori mogu biti energetski, regulacijski, mjerni, laboratorijski, autotransformatori i specijalni. Energetski transformator statika je elektromagnetska naprava koji poviava ili sniava izmjenini napon prema naelu elektromagnetske indukcije. Ne mijenja frekvenciju. Energija je u idealnom sluaju ouvana, a snaga je nepromijenjena. Primjena transformatora je velika na kopnu i na brodovima. Transformator se sastoji od dvije zavojnice koje su elektriki izolirane, a povezane su magnetnim tokom. Transformatori mogu biti bez i sa eljeznom jezgrom. Za transformatore bez eljezne jezgre kae se da su zrani transformatori i takvi se obino koriste u elektronici, a sa eljeznom jezgrom u energetici. Zavojnice se nazivaju primarna i sekundarna. Na primarnu se narine napon koji se eli transformirati. Vrijede transformatorske jednadbe: U1 N 1 I1 N 2 = W1 = W2 P = 1 = P 2 U 1 I1 = U 2 I 2 I 2 N1 U2 N2
1. transf. jednadba 2. transf. jednadba

Da bi transformatori mogli raditi paralelno, moraju ispunjavati uvjete da: su im jednaki prijenosni omjeri, su graeni za priblino iste nazivne napone, imaju isti satni broj i spojnu grupu, su im naponi kratkog spoja priblino isti i omjeri nazivnih snaga nisu vei od trostruko (3:1).

UVJETI PARALELNOG RADA TRANSFORMATORA

SINKRONI I ASIKRONI STROJEVI S OBZIROM NA OKRETNO MAGNETSKO POLJE

Promjena smjera okretnog polja postie se promjenom redosljeda faza trofaznog sustava. Rad elektrinih strojeva temelji se na okretnom magnetskom polju. Dva su naina na koji se okretno magnetsko polje moe upotrijebiti za pokretanje rotora. Prvi je da se rotor izvede kao magnet (permanentni rjee ili elektromagnet ee). Kod veih motora na rotor se dovodi istosmjerna struja preko kliznih koluta i namoti rotora postaju elektromagnet. Da bi okretno polje stalno vuklo magnet za sobom, tj. da bi se rotor okretao zajedno s rotacijskim poljem, treba mu dati onu brzinu koju ima polje. Drugim rijeima, njegovu vrtnju treba sinkronizirati (iz grkog, istovremen) s vrtnjom magnetskog toka. Odatle naziv sinkroni motor (openitije stroj motor ili generator). Ti motori ne polaze sami iz stanja mirovanja to pretstavlja glavnu manu. Prednost im je u tome to im se brzina vrtnje ne mjenja s optereenjem, jer je vrsto vezana za brzinu vrtnje okretnog polja. Drugi nain je da se rotor izradi s namotom u obliku kaveza, npr. bakrenih tapova vodia koji se umeu u utore eljeznog rotora. Okretno magnetsko polje inducira u namotu kaveza struju. Kako magnetski tok djeluje silom na vodi kojim protjee struja, rotor se okree, slijedei pri tome vrtnju toka. Kako se rotor moe pokrenuti iz poloaja mirovanja, vrtei se sve bre i bre, no nikad ne moe postii broj okretaja toka. U tom sluaju magnetske silnice ne bi sjekle vodie rotora i u njima ne bi bilo inducirane struje, pa ni sile koja bi rotor pokretala. Broj okretaja rotora u takvih motora nije sinkron s magnetskim tokom i odatle im naziv asinkroni motori (strojevi).

18

TROFAZNI SINKRONI GENERATOR

Trofazni sinkroni generator na statoru ima trofazni namot s p pari magnetskih polova rasporeenih simetrino u utorima na obodu rotora. Okretno magnetsko polje sijee vodie namota i inducira napon e. Rotor se okree, jer ga pokree pogonski stroj. Magneti rotora su, u biti, elektromagneti i kod sinkronog generatora se uzbuuju istosmjernom strujom. Poto se rotor okree za stator e nastalo polje izgledati kao promjenjivo te e se inducirati izmjenina sinusoidalna veliina. Struja na rotor dolazi preko koluta i etkica s izvora istosmjerne struje. Izvor moe biti akumulator (rijetko zbog odravanja), generator istosmjerne struje (tzv. dinamo) ili se ispravlja struja s izlaznih stezaljki statora. Optereenje alternatora se mijenja, pa se, zbog odravanja stalnog napona, mijenja struja uzbude. Tromost u tom procesu izaziva oscilacije napona.
Sinkrona brzina vrtnje:

Asinkroni izmjenini motor

Na brodovima je veina troila asinkroni trofazni motor, jer su najjednostavniji i pogonski najsigurniji. Zovu se i indukcijskim, jer se energija iz statora prenosi elektormagnetskog indukcijom. Postoji nekoliko izvedbi asinkronog motora. Jedan od njih je s kaveznim (kratkospojnim) rotorom, a drugi s kolutnim (faznim) rotorom. Stator je slian statoru sinkronog generatora. Motorima s kolutnim rotorom fazni namot i rotora i statora imaju jednak broj polova. Krajevi namota spojeni su u zvijezdu, dok su poeci izvedeni na tri koluta koji su na osovini. Po kolutima klize etkice koje vode struju na trofazni otpornik. Njegova uloga je postupno poveanje struje rotora, a time i statora. Nakon zavrenog upuivanja otporniku otpor pada na nulu. Kada se stator asinkronog motora prikljui na napon mree, namotima potee struja koja stvara okretno magnetsko polje. Ono uzrokuje indukciju napona na rotoru. Kada bi motor bio zakoen, dogaala bi se transformacija te bi motor funkcionirao kao transformator, pa se esto ovi motori nazivaju i indukcijskim motorima. Svi su tapovi meusobno spojeni, pa inducirani napon uzrokuje protok struje. Po pravilu lijeve ruke, Biot-Savartova mehanika sila pokuava zakrenuti rotor u smjeru vrtnje okretnog magnetskog polja. I okretno polje eli zakrenuti rotor. Da bi okretno polje induciralo napone u vodiima rotora, mora biti neka relativna brzina izmeu okretnog polja i rotora. U sinkronom stroju su ove brzine jednake, ali u asinkronom bi pri sinkronoj brzini motor bio nesposoban za pretvorbu energije. Svojstvo asinkronog stroja da mu brzina mora biti razliita od sinkrone dalo je ima ovoj vrsti strojeva. Zaostajanje rotora za okretanjem magnetskog polja statora zove se klizanje:

nS = 60

f p

s=

nS n nS

ASINKRONI MOTOR
M Mm Mn n=ns n

NAELO RADA ISTOSMJERNOG STROJA

Mehaniki je izvor Istosmjerni stroj je, u biti, izmjenini s etkicama koje ispravljaju struju i istosmjernu.

MP n=0 M

Mm Motor

Konica MP s=1 s

Momentna karakteristika trofaznog asinkronog motora pokazuje ovisnost momenta o n i s. U mirovanju je s=1, n=0 te je pokretni moment potreban za pokretanje rotora. U pogonskoj toki motor prelazi iz podruja zaleta i dosee maksimum na 70-90% sinkrone brzine. Kod veih brzina moment se naglo smanjuje, a kad rotor postigne zadanu brzinu nastupa stacionarno stanje rada motora. Pri svakom pokretanju statorski namot povue iz mree struju KS, to uzrokuje pad napona mree. Cilj postupaka pokretanja motora je smanjiti struju pokretanja.

19

Istosmjerni stroj se izvodi s uzbudom na statoru i armaturom na rotoru. Uzbuda je smjetena na istaknutim polovima i u zranom rasporu ispod polova stvara polje indukcije B. U tom polju se vrti armatura, pa se u njezinim vodiima induciraju naponi. Svaki vodi prolazi naizmjenice ispred N- i S- pola te se smjer napona induciranog u vodiu mijenja. Unato tome, na etkicama koje kliu po kolektoru (kao po vodiima armature), pojavljuje se uvijek napon istog smjera. Kolektor koji se vrti s etkicama koje miruju zapravo je mehaniki ispravlja struje. Kolektor radi obostrano pa i mehaniki pretvara istosmjernu u izmjeninu struju. Kada se na etkice prikljui troilo, struja potee i napaja troilo. To je generatorski nain rada. Uzbudnim dijelom stroja naziva se onaj dio koji nosi uzbudni namot ili permanentne magnete, bez obzira da li miruje ili se vrti. Armaturni dio nosi namot u kojem se inducira napon. I armatura moe biti i na rotoru i na statoru. Istosmjerni motor ima istu strukturu kao i generator. Ako se umjesto troila na STATOR etkice stroja prikljui vanjski izvor istosmjernog napona i Namot glavnog pola ako je napon tog izvora malo Izvedba lamela Jezgra glavnog pola vei od napona induciranog u rotora stroju, potei e iz vanjskog izvora u istosmjerni stroj struja obrnutog smjera od njegova STATOR inducirana napona. Promjenom Namot smjera struje promijenio se Jezgra pomonog smjer sila na vodie, smjer pomonog pola pola momenta i smjer protoka Neutralna zona energije: istosmjerni stroj sada troi energiju mree te radi kao motor.
STATOR
STATOR POSTOLJE

ISTOSMJERNI STROJEVI

ISTOSMJERNI STROJ
VRSTE UZBUDE: Nezavisna i vlastita. Vlastita (samouzbuda): - serijska, - paralelna, - sloena (kompaundna).

Glavni polovi

OT O

RO TO

Pomoni polovi

20