Socijalni uzroci

Burnout i depresija lijeenje i prevencija

Nastavak iz prolog broja Proli puta smo pisali o burnout - sindromu i rekli da se pod tim pojmom podrazumjeva jedan proces sagorjevanja radnih, osobnih i emocionalnih potencijala kod ljudi koji su izloeni dugotrajnom optereenju u radnom i osobnom okruenju ! ovom broju pokuavamo sagledati drutvene uzroke pojave i poveanja burnout-a u dananje vrijeme Prije "## godina u vrijeme industrijalizacije neuroti$nost je bila vodea moderna bolest %anas, veina nas ivi u relativno dobrom imovinskom stanju, ali nas istovremeno pritiskaju strahovi o budunosti, o tome da li emo u vrijeme stagnacija i kriza uspjeti sa$uvati posao, kolovati dijete i sl &niena raspoloenja, u razli$itom rasponu od blagih do ja$e izraenih, postaju vodee bolesti 'azli$iti su uzroci tome da depresivni poremeaji postaju sve vie narodna bolest br " (tprilike do sredine )#-ih godina je bilo, da tako kaemo, *ugodno ivjeti Postojale su odre+ene drutvene norme koje nisu bile prekrute, ali su bile dobar orjentir Pridravajui ih se, $ovjek se osjeao sigurno i dobro integriran u svom okruenju Naravno da su i ti realtivno labavi okviri bile dovoljan steg, osobito za mlade ljude koji se po$inju buniti protiv njih pa imamo brojne proteste mladih i pokret djece cvijea koji se bore za veu slobodu ,o se u suptilnijem obliku nastavljalo i dalje, tako da sada, zadnje dvije decenije, mi naglaenije odlu$ujemo to emo raditi, kako emo se odjevati, odnosno masa postaje ta koja odre+uje trendove, a ne vie, kao nekada - drutvena elita - na porodi$nom planu se pomjeraju utezi, tako da roditelji ne samo da ne mogu neto diktirati kao nekada ve teko da smiju i savjetovati !loga tradicije i njenih vrijednosti se stalno smanjuje i jedino to je zaista vano je biti sretan i postii samoostvarenje svojih ciljeva i elja %anas se smatra da je svatko sam kova$ svoje sree i da je onaj tko nije sretan, sam kriv zbog toga &ljedom toga, od ljudi se trai da budu puni inicijative, brzih reakcija, .leksibilnosti i spremnosti brzog prihvaanja promjena /ko se pri tome ne osjeamo dobro u svojoj koi i u me+uljudskim odnosima, onda smo nedostatni, nesposobni i gubitnici 0nogo ranijih normi i o$ekivanja okoline i danas su aktualne, ali u slabije razvijenim zemljama, kao npr obitelj i kolektiv, koje se smatraju najvanijima 1a njih se isplatilo rtvovati ,a rtva se cijenila od strane drugih, a i pojedinac je osjeao zatitu kolektiva (d njega se o$ekivalo da bude discipliniran u ispunjavanju svoje uloge (va sloboda koja nam je danas na raspolaganju je ma$ sa dvije otrice Nekada smo se pitali2 to smijem napraviti 3, a danas2 jesam li ja u stanju to napraviti3 ,a nova pozicija nam donosi i novu odgovornost i osobnu nesigurnost oko vlastitog izbora Nekada se sve okretalo oko krivice i discipline, a danas oko odgovornosti i inicijative !$estalost burnout-a i depresija je tako+er dobrim dijelom uzrokovana sve veom dinamikom i kompleksnou modernog na$ina ivota i rada 4udui da se svaki dan borimo sa sve zahtjevnijim, brim i vieslojnijim uvjetima ivljenja i rada, u kojem kroni$no nedostaje vremena za neophodnu regeneraciju, dolazi sve $ee do zasienosti, premorenosti i trajnog umora &uo$avamo se $esto sa iskustvom da nismo na nivou zahtjeva pa donosimo zaklju$ak da nismo dorasli ivotu, poslu, problemima i sl %odatno optereenje je i osjeaj da je malo tko siguran da e uspjeti sa$uvati svoj posao jer se trendovi teko mogu predvidjeti i teko se moe prognozirati koliko e ova ili neka druga budua drutvena kriza i stagnacija trajati ,o zna$i da ivimo u stalnoj neizvjesnosti u odnosu na budunost 5eina onih koji ive prod pritiskom, ne nalazi smirenje i oputanje te se stalno napreu da kako-tako zadovolje zahtjeve koji se pred njima postavljaju, pleu na ivici noa, ubrzano troe svoju vlastitu supstancu i unutarnje resurse Posebno su ugroeni oni koji rade i po )# sati tjedno, ali ne primaju za to adekvatnu nagradu i priznanje ili dapa$e, $esto za svoj rad bivaju izloeni kritici Najopasnije je ipak kada svu energiju i vrijeme usmjere na posao te stoga zanemare ostalie vrijedne i neophodne aspekte ivota ! vane uzroke burnout-a spadaju promjene radne situacije, poput promjene radnog mjesta, smjene rukovodeeg kadra, velike administracije i papirologije, manjka vremena za uspjean rad sa klijentima, rutiniziranog posla bez izazova, loih odnosa sa pretpostavljenima i kolegama, uz loe radno ozra$je, loe radne uvjete 6tjelesno optereenje, podizanje tekih tereta, $este promjene temperature, stalne promjene radnog vremena uz $este none smjene7 kada postoji prejaka kontrola i izostanak podrke, pohvale i priznanja 0ediji $esto doprinose stvaranju nerealne slike o radnom ivotu, prema kojoj ve sam poslovni status garantira kompentenciju, kolege su spremne pomoi u svakom trenutku, a klijenti zahvalni i kooperativni ! stvarnom ivotu u mnogome sve to izgleda druga$ije & jedne strane vlada nedovoljna popunjenost nekog radnog mjesta pa se preumara onaj tko to obavlja ili s druge strane vie zaposlenika obavljaju isti zadatak pa vlada kon.uzija Nedostaju samostalnost i autonomija u donoenju adekvatnih odluka ili se moraju provoditi odluke protiv vlastite volje i rezona 8ada se k tome pridodaju problemi unutar obitelji, partnerski problemi, usamljenost i slabo razvijena socijalna mrea 6malo osoba na koje moemo ra$unati7, jasno je da se poja$ano troe nae rezerve, dok se u prepunjenu $au ne ulije i posljednja kap &ve su to .aktori koji doprinose slamanju psiho.izi$ke ravnotee te opem poputanju obrambenih i kompenzatornih sposobnosti pojedinca 9vo mjera kojima se moe ublaiti pa i sprije$iti pojava burnout-a2 - Provo+ene pozitivnih mjera koje treba provoditi poslodavac, tj ustanova, a koje su uglavnom propisane zakonom - Participiranje zaposlenika u odlukama koje se ti$u njihova posla, rastereenje i podrka kroz timski rad koji podrazumjeva razmjenu miljenja, pomoi, supervizije i sl

- individualne mjere potrebne za regeneraciju, a koje podrazumjevaju prostor i vrijeme 6sport, muzika, hobiji, druenja, rituali, meditacije, ostvarenje pripadanja i sl 7 (sobe koje su oboljele od burnout-a trebaju pro.esionalu pomo ! po$etnoj .azi od pomoi moe biti promjena radnog mjesta, odlazak u banju ili na dui odmor, ali ako je bolest odmakla predlae se psihoterapijska podrka 6$esto u kombinaciji s modernim antidepresivima7 koja treba pomoi da se bolje procjene vlastite sposobnosti i mogunosti 6i na njima uspostavi strategija prevazilaenja7 kako bi se u budunosti moglo biti realisti$niji u toj procjeni %rugim rije$ima, vano je da pogo+ene osobe nau$e rei *ne da rasporede svoje snage u boljem omjeru rada i regeneracije