Dvorac U Hrvatskoj

Ratko Vueti
Ivana Haniar Buljan

Nutar
Dvorac Khuen - Belassy
Arhitektonska, povijesno-umjetnika,
restauratorska i graevinska istraivanja
ISBN 978-953-7875-06-0
Zagreb, 2012.
Ratko Vueti
Ivana Haniar Buljan
Nutar
Dvorac Khuen - Belassy
Arhitektonska, povijesno-umjetnika,
restauratorska i graevinska istraivanja
Dvorac Khuen- Belassy u Nutru
IPU, Zagreb, 2010.
2
SADRAJ
I. METODOLOKE ODREDNICE ...................................................... 3
II. POVIJESNI PREGLED
a. Odnos prema naselju .................................................................. 6
b. Situacija na parceli .................................................................. 9
c. Osvrt na dosadanja istraivanja .......................................... 10
d. Prilozi .......................................................................................... 15
III.POVIJESNO-UMJETNIKA I ARHITEKTONSKA DESKRIPCIJA
POSTOJEEG STANJA
a. Situacija .............................................................................. 28
b. Tlocrt i tipologija .................................................................. 28
c. Oblikovanje proelja .................................................................. 29
d. Struktura: materijali i konstrukcija .......................................... 31
e. Opis prostorija .............................................................................. 32
f. Fotografije - postojee stanje, 2010.g. .......................................... 47
IV. ZAKLJUAK
a. Stanje istraenosti .................................................................. 163
b. Graevinski razvoj na temelju dosadanjih istraivanja .................. 168
c. Smjernice za dodatna istraivanja ......................................... 169
d. Prilozi ......................................................................................... 173
V. LITERATURA I IZVORI ................................................................. 187
IPU, Zagreb, 2010.
3
I. METODOLOKE ODREDNICE
Prema ugovoru s Opinom Nutar sklopljenog 10. srpnja 2010, Institut za povijest umjet-
nosti iz Zagreba preuzeo je obvezu izvrenja istranih radova za potrebe izrade Konzervatorsko-
restauratorske studije za obnovu dvorca Khuen Belassy u Nutru. S obzirom na opseg radnog za-
datka, kojim je traeno izvrenje svih potrebnih istranih radova: arhivskih, povijesno umjetnikih,
arhitektonskih, preliminarno restauratorskih, graevinskih i ostalih potrebnih istraivanja, a kojim su
obuhvaeni sredinje, istono i zapadno krilo dvorca, ukljuivo spojne hodnike i kapelu, nalazei se
na k..br. 602/1 odreena su i metodoloka polazita.
Povijesno- umjetnika i arhitektonska istraivanja zasnovana su na prikupljanju i interpretaciji
arhivske grae, dostupne literature, obradi i interpretaciji a prema potrebi i dopuni arhitektonske
dokumentacije, kartografskih i slikovnih prikaza te fotografija. Tako prikupljen i obraen materijal
posluio je kao polazite istraivanja. Temeljna istraivanja provedena su radom na terenu i uvidom
u graevinsku strukturu dvorca. Na osnovu provedenih radnji doneseni su zakljuci i prijedlozi s
daljnjim smjernicama za dodatna istraivanja, koja bi trebalo provesti u drugoj fazi izrade Konzerva-
torske studije dvorca u Nutru.
Istraivaki pristup i metodoloke odrednice razraeni su i prezentirani kroz strukturu Konzervator-
ske studije.
Povijesni pregled sastoji se od tri poglavlja. U poglavlju Odnos prema naselju ukratko
su prikazani prirodno geografski uvjeti koji su utjecali na naseljenost i nastanak prostorne strukture
Nutra, posvjedoene arheolokim spoznajama. Prostorni razvoj prikazan je u povijesnom slijedu
kroz suodnos markantnih prostornih arita, sve do vremena izgradnje nutarskog dvorca i njego-
vog prostornog i funkcionalnog odnosa prema naselju, te dananje situacije.
Situacija na parceli prikazuje razvoj dvorskog kompleksa, uzimajui u obzir i promjene vlasnika,
kojima su pripisane pojedine graevinske faze.
Osvrt na dosadanja istraivanja donosi spoznaje o arhitektonskom razvoju dvorca
i predloenim rekonstrukcijama pojedinih graevinskih razdoblja utemeljenim na razliitim
istraivakim pristupima, zasnovanim preteno na interpretaciji povijesnih i arhivskih izvora, te
osnovnim uvidom u graevinsku strukturu dvorca, a da pritom nisu bila provedena arhitektonska
istraivanja.
Sastavni dio ovog dijela konzervatorske studije ine ilustrativni prilozi; povijesne karte,
katastri, zrane snimke, likovni prikazi, povijesne fotografije. Prilozi omoguavaju uvid u pojedine
segmente povijesnog razvoja i njihovo dokumentiranje.
Sredinji dio konzervatorske studije predstavlja Povijesno umjetnika i arhitektonska deskripcija
postojeeg stanja. Ovaj dio studije podijeljen je na vie poglavlja. U poglavlju naslovljenom Sit-
uacija opisano je dananje stanje na parceli, zatim slijedi Tlocrt i tipologija s prikazom arhitekton-
skih obiljeja pojedinih dijelova dvorskog sklopa. Oblikovanje proelja opisuje dananje stanje,
obuhvativi i stilske karakteristike, koritene materijale i njihovu obradu, nain oblikovanja te ra-
IPU, Zagreb, 2010.
4
spored otvora. Konstrukcijski elementi i materijali opisani su u poglavlju naslovljenom Struktura.
Prikazan je nain i upotreba materijala, njihova obrada i osnovne karakteristike. Pojedini dijelovi
dvorca analizirani su uz navoenje konstruktivnih elemenata. Svaka prostorija dvorca zasebno je
obraena i opisana u poglavlju Opis prostorija. Analiza obuhvaa tlocrtni oblik, raspored otvora,
opis i mjesto koritenih materijala, konstruktivne elemente nain graenja, vrste svodova, pret-
postavljene ili utvrene pregradnje i promjene, te dananje graevinsko stanje, s prikazom pozicija
na kojima je potrebno izvesti graevinske i arhitektonske sonde. Analitiko - deskriptivni dio studije
utemeljen je na katalokom pristupu, pri emu je opis svake prostorije ilustriran recentnim foto-
grafijama. Podjela prostorija provedena je prema graevinskim cjelinama dvorca, s numeracijom
pojedinih prostorija upisanom u tlocrt.
Rezultati istraivanja prikazani su integralno u Zakljuku, pri emu su izdvojeni stanje
istraenosti i graevinski razvoj prema razdobljima izgradnje. Na temelju dosadanjih spoznaja o
graevinskoj i arhitektonskoj strukturi dvorca predloene su smjernice za nastavak istraivanja, kako
bi se dobili relevantni podaci koji e omoguiti konanu obnovu i prezentaciju dvorca u Nutru.
Preliminarni izvjetaj opremljena je nizom kartografskih prikaza (od povijesnih do onih koji prikazuju
dananje stanje), tlocrta i drugih grafikih priloga te povijesnih i recentnih fotografija.
IPU, Zagreb, 2010.
6
II. POVIJESNI PREGLED
a) Odnos prema naselju
Naseljenost podruja Nutra moe se pratiti od prapovijesti, iako sustavna arheoloka
istraivanja na ovom prostoru nisu nikada provedena. Na gustu naseljenost utjecao je povoljan
poloaj na spoju naplavne nizine Vuke i Vukovarskog prapornog ravnjaka koji se prua prema
jugoistoku. Podruje ravnjaka poljoprivredno je najpovoljnije i najpogodnije za naseljavanje,
emu pogoduje i njegov razdjelni poloaj izmeu dravsko dunavske i savske doline, valoriziran
sustavom povijesnih prometnica.
Naselje Nutar smjeteno je uz prometnicu koja povezuje Vinkovce i Vukovar, na uzvienju
omeenom rijekom Vukom sa sjeverne strane i potokom Ervenicom s june.
U okolici Nutra evidentiran je niz arheolokih lokaliteta iz razdoblja neolitika i metalnog
doba, na poloajima; Ostrovo, Ervenica, Gobo, Zverinjak, Gackulja, Zidine, Plandite.
Za rimske vladavine podruje Nutra (pripadalo je ageru kolonije Cibalae) imalo je izrazitu
prometnu vanost. Ovdje se nalazilo raskrije putova prema Mursi, tj. Dravi (preko Paetina i
Bobote) i prema Cornacumu (Sotinu preko Petrovaca), u smjeru Dunava. Potok Ervenica, bio
je sastavni dio vodene komunikacije Sava Bosut Vuka Dunav. Sporadini nalazi u Ceriu,
Ostrovu, ankovcu, Planditu, Henrikovcima (ulomak rimskog nadgrobnog spomenika stele)
potvruju gustu naseljenost, ali za sada nema preciznijih podataka o strukturi naselja.
Ranosrednjovjekovno naselje bjelobrdske kulture arheoloki je potvreno na vieslojnom
lokalitetu Zidina. Ranom srednjem vijeku vjerojatno pripadaju i nalazi sa poloaja Sajmite - juno
od Zidina i pretpostavljeno nizinsko gradite na poloaju Zverinjak.
Prvi pisani povijesni izvori iz 13. stoljea, svjedoe o postojanju benediktinske opatije sv.
Duha, osnovane vjerojatno u 12. stoljeu, locirane istono od dananjeg naselja na dominantnom
uzvienju nad Vukom, na poloaju Zidina. U sastavu srednjovjekovne Vukovske upanije u 15.
stoljeu spominje se trgovite Monotar sa upnom crkvom sv. Nikole i katelom.
Tijekom srednjeg vijeka nutarski posjed bio je u vlasnitvu porodice Berzeta (od sredine
14. stoljea), stoga se u povijesnim izvorima navodi kao Berzethe Monostora. Porodica Gorjanskih
krajem 14. stoljea (1381., 1396.) javlja se kao suvlasnik vlastelinstva, koje u potpunosti prelazi u
njihovo vlasnitvo nakon 1401. godine. Nakon to Gorjanski izumiru, posjed se u zadnjoj etvrtini
15. stoljea spominje u vlasnitvu Petra Doboija, da bi se nakon osmanskih osvajanja 1526. godine
naao u sastavu Srijemskog sandaka sa sjeditem u Iloku.
U srednjovjekovnom razdoblju Nutar je znaajno vlastelinko trgovite (oppidum), u
kojem se povremeno odravaju plemike skuptine Vukovske upanije. Smjetaj Nutra na staroj
velikoj srednjovjekovnoj cesti i vanost prometnog poloaja uz rijeni prijelaz preko Vuke,
potvruje i postojanje carine.
Benediktinski samostan s crkvom Svetog Duha obnovljen je u vrijeme Gorjanskih nakon
1422. godine. U vrijeme osmanske vladavine samostan je zaputen, u ruevnom stanju, a njegovi
IPU, Zagreb, 2010.
7
ostaci vidljivi su jo u 18. stoljeu. Prema dostupnim povijesnim podacima samostanska crkva sv.
Duha bila je monumentalna graevina s dva zvonika u proelju. U 18. stoljeu crkva je razgraena,
na njezinom mjestu podignuta je kapela sv. Ane, a navodno je graevinski materijal iskoriten za
izgradnju baroknog dvorca.
Dok je pozicija samostana precizno ubicirana, o poloaju srednjovjekovnog trgovita, upne
crkve sv. Nikole i srednjovjekovnog katela danas se ne moe govoriti s potpunom sigurnou.
Poloaj naselja pokuao se odrediti prema toponimu Crkvite, lociranom sjeverno
od baroknog dvorca, a zapadno od puta koji vodi u Zverinjak, uz put koji vodi u smjeru sela
Ostrova. Ostatci crkve navodno su bili vidljivi jo 1940. godine. Na tom poloaju crkva je
ucrtana na kartama 18. stoljea, a danas se njezin poloaj moe pretpostaviti na najvioj koti
okolnog prostora. Bez konkretnih nalaza i provedenih arheolokih istraivanja nije mogue
potvrditi da se radi o upnoj crkvi sv. Nikole, iako se takvo tumaenje ini loginim, s obzirom
da nema podataka o postojanju druge crkve u ovom prostoru. Prema poloaju crkve pokualo
se odrediti i smjetaj srednjovjekovnog naselja. Smatra se da se trgovite Nutar nije nalazilo na
mjestu dananjeg naselja, ve neto zapadnije, blie poziciji Crkvite, pretpostavljenom poloaju
upna crkve srednjovjekovnog naselja. Drugi mogui poloaj naselja pretpostavljen je u blizini
benediktinskog samostana, gdje je pretpostavljeno i postojanje srednjovjekovnog katela. S obzirom
na prostorna obiljeja Nutra, mogue je pokuati odrediti i drugaiju situaciju. Ponad Vuke,
istono od dananjeg Nutra nalazio se benediktinski samostan, dok srednjovjekovno trgovite
nastaje zapadno od potoka Ervenice, uz ili u blizini poloaja Crkvite. Na ovom mjestu moda se
nalazio i srednjovjekovni katel, kao druga prostorna dominanta na zapadnoj strani naselja. Logini
poloaj bio bi upravo mjesto na kojem je sagraen barokni dvorac. Taj poloaj neto je uzdignut u
odnosu na okolni teren, a odavde je mogue kontrolirati putove prema zapadu Vinkovcima i put
prema Ostrovu, tj. prema drugom prijelazu preko Vuke. Podno katela, na neto niem poloaju
vjerojatno se nalazilo srednjovjekovno trgovite Nutar, zatieno katelom. Katel (castellum),
mogao je biti sagraen i od drveta, kako se izriito navodi i u primjeru castelluma Gorjanskih u
Gorjanima. Terminom castellum naziva se i dvorac u Nutru, jo u 18. stoljeu. Ve i sa stanovita
vlasnitva moemo pretpostaviti postojanje dvije cjeline; benediktinskog samostana s crkvom
sv. Duha i svojim posjedom, istono od potoka Ervenice i srednjovjekovno trgovite sa svojim
teritorijem, odvojenim od onog samostanskog, s upnom crkvom i katelom, zapadno od Ervenice,
koja je prirodna razdjelnica tih pretpostavljenih prostornih i posjedovnih cjelina. Konano, kao jo
jednu indiciju ovakve prostorne interpretacije spomenimo i primjere Virovitice ili Valpova u kojima
je barokni dvorac sagraen na mjestu ranijih srednjovjekovnih utvrda.
Zbog nedostatka povijesnih izvora, materijalnih potvrda i arheolokih istraivanja ovakvo
tumaenje ostaje samo mogua pretpostavka prostornih odnosa.
U razdoblju osmanske vladavine Nutar se u povijesnim izvorima navodi kao mezra, tj.
selo u kojem se odravaju sajmovi. Termin mezra oznaava obradivo zemljite bez statusa sela,
ali i pustoselinu, odnosno naselje na putu da postane selo. S obzirom da se u Nutru odravaju
sajmovi, a sajmovanje je obiljeje gradskih naselja, moglo bi se oekivati da Nutar, kao to je to
IPU, Zagreb, 2010.
8
sluaj i s brojnim drugim slavonskim srednjovjekovnim trgovitima i u razdoblju osmanske vlasti
uiva status gradskog naselja kasabe. Razlog raseljavanja i gubitka gradskog statusa mogla je biti
Kacijanerova vojna 1537. godine. Prema usporedivim podacima za Kacijanerovog prodora do
Gorjana i konanog poraza, dolazi do naputanja naselja kojima prolazi vojska. U svom pohodu
austrijska vojska prolazi preko Nutra, Vinkovaca i Ivankova, a ratne operacije navode stanovnitvo
u zbjegove. Srednjovjekovni katel mogao je biti osvojen ili razoren, no o tome nemamo povijesnih
svjedoanstava. Broj srednjovjekovnih utvrda za osmanske vladavine bitno se smanjio, neke su
zaputene, a neke i sruene. Razlog tome bio je drugaiji upravni i drutveni sustav u kojem vie
nije bilo potrebe za plemikim gradovima. Zahvaljujui povoljnom prometnom poloaju i tradiciji
sajmovanje se ipak odralo, vjerojatno u blizini benediktinskog samostana, tj. njegovih ostataka.
U izvjetajima provedenim nakon osloboenja Slavonije Nutar se ponekad navodi kao
oppidum (1697.) ili kao pagus (1698.). Koritenje termina oppidum vjerojatno je odraz statusa iz
srednjovjekovnog razdoblja koji je bio poznat popisivaima. Prema popisu iz 1698. godine mjesto
se spominje kao selo u kojem su vidljivi ostatci crkve s dva tornja i ruevnog samostana. Podruje
naselja prostiralo se u duinu i irinu do etvrt ugarske milje (neto preko 2 km), stanovnici su ivjeli
u prostranim kuama sagraenim od poloenog drveta u obliku kruga, podignutim usred uma,
meu vonjakom na privlanom mjestu. Ovakav opis ne omoguava preciznije ubiciranje naselja
(mogue je da se ono dijelom zadralo na poloaju srednjovjekovnog naselja), no u svakom sluaju
Nutar je krajem 17. stoljea selo. Slobodnije tumaenje opisa upuivalo bi na rasprenu izduenu
strukturu naselja.
Nakon konane pobjede nad Turcima, upravu nad Slavonijom preuzima Dvorska komora.
Razdvajanjem vojne i civilne uprave provedena je i podjela vlastelinstava. U prvoj fazi, provedenoj
nakon 1702. godine, Nutar je ukljuen u sastav vlastelinstva Ivankovo, da bi se 1703. naao u
vlasnitvu komore. Tada je posjed prodan udovici pukovnika Makara, a njezin sin imanje 1718.
godine prodaje grofu Maximilianu Gosseau d Heneffu. On u razdoblju izmeu 1729. i 1737.
godine podie dvorac i kapelu (1737. godine kapela postaje upna crkva Nutra), a nakon njegove
smrti (1741.), posjed je prodan barunu Trenku (1746.). U razdoblju od 1746. do 1751. Nutar je
ponovno pod upravom komore, a 1751. godine prodan je barunu Mihajlu Sndoru de Szlavnica.
Rodbinskim odnosima (miraz) dio imanja 1782. godine prelazi u ruke grofa Antona Khuena
Belassya. Obitelj Khuen 1811. godine postaje vlasnik itavog imanja, koje ostaje u njihovom
vlasnitvu do 1945. godine.
U 18. stoljeu u sastavu nutarskog vlastelinstva nalazi se est naselja; Ceri, Marinci,
Ostrovo, Gabo, Markuica i Jarmina. Vlastelinstvo je formirano uz desnu obalu Vuke, sa sjeditem
u nutarskom dvorcu. Polovicom 18. stoljea prosjek kua u naseljima kretao se oko 40 50, a u
samom Nutru zabiljeene su 54 kue. Krajem 18. stoljea Gabo je izdvojen iz sastava vlastelinstva
u zasebno imanje.
Prema opisu i kartografskom prikazu Jozefinske premjere, 1781.-83. godine, selo Nutar
smjeteno je na zaravni, a u naselju se kao jedine zidane zgrade spominju dvorac (schlos - kamena
utvrda u prijevodu) i crkva. Nadalje, navodi se kameni most preko Vuke, u ijoj blizini su ostaci
IPU, Zagreb, 2010.
9
nekadanje utvrde, okrueni neznatnom grabom, a pored njih su drvena gostionica i mala drvena
kapela, spominje se i druga, zidana gostionica s druge strane mosta. U opisu prepoznajemo
dvorac s kapelom, tada ve upnom crkvom i ostatke benediktinskog samostana, na mjestu kojeg
je podignuta, tada jo drvena kapela sv. Ane. Dvorac je ucrtan zapadno, uz rub naselja, koje se
prua prema istoku. Naselje je formirano u tri vie manje paralelne ulice, koje se u smjeru istoka
odvajaju sa sredinje postavljenog ljevkastog trga, usmjerenog sjever - jug, iz kojeg prema zapadu
vodi put prema dvorcu. S trga jedan put vodi u smjeru sjevera, dok drugi, juni, odvojak s trga
paralelno prati prilaz dvorcu. Dvorac predstavlja prostornu dominantu o odnosu na okolni prostor.
Poloen na najvioj koti terena, dominira nad naseljem i nalazi se u komunikacijskom aritu. S
june strane od dvorca vodi put prema Ceriu, prema sjeveru ucrtan je put s drvoredom koji vodi
u Zverinjak, a sa kojeg se prema zapadu, podno dvorca, odvaja put prema Ostrovu (u smjeru
Osijeka). Sa sjeverne strane puta prema Ostrovu ucrtana je crkva, na mjestu pretpostavljene
pozicija srednjovjekovne upne crkve sv. Nikole, danas lokalitet Crkvite. Zapadno od dvorca vodi
cesta prema Vinkovcima, neto drugaijeg pruanja od dananjeg smjera (pomaknuta je junije).
Od dvorca prema istoku, kroz sredite naselja i preko ljevkastog trga vodi cesta u smjeru Vukovara.
Ishodite navedenih prometnih smjerova smjeteno je pred proeljem dvorca. U funkcionalnom
smislu dvorac je upravno i sakralno sjedite Nutra (sjedite vlastelinstva i upe).
U narednom razdoblju, od kraja 18. stoljea pa do druge polovice 19. stoljea dolazi
do prostorne transformacije naselja. Dokidaju se paralelne ulice, a put za Ceri premjeta se i
usmjerava prema sreditu naselja. Nutar je tada formiran u obliku dinaminog kria sa sjecitem
na mjestu ranijeg trnog ljevkastog proirenja. Trni prostor ispunjava se novom izgradnjom,
a 1860. godine sagraena je i nova upna crkva u naselju, neto izmaknuta prema zapadu iz
sredinjeg kriita putova. Dvorac i okolni prostor i nadalje su izdvojeni iz strukture naselja. Parcele
podno dvorca, uz put prema Zverinjaku vjerojatno su pripadale vlastelinstvu, a sada se na njima
grade zgrade vezane za funkcioniranje imanja.
Tek u novije vrijeme naselje se iri prema zapadu uz put prema Vinkovcima, ali samo uz
sjeverni rub ceste, nasuprot dvorcu. Juno od dvorca, na parceli koja je pripadala imanju podignuta
je nova kola i stambeno naselje.
b) Situacija na parceli
Prema dostupnim povijesnim izvorima gradnja dvorca u Nutru pripisuje se grofu
Maximilianu Eugenu Gosseau d Heneffu. U prvoj, baroknoj fazi izgradnje (1726/29 do 1737.),
sagraeno je zapadno krilo dvorca i nasuprotno postavljena dvorska kapela posveena Uznesenju
sv. Kria. Zgrada dvorca i pravilno orijentirana kapela sagraene su duom stranom poloene uz
prometnicu, uz sam rub parcele. Barokni kompleks naglaen je sredinjom neizgraenom osi,
izmeu dvorca i kapele, pruajui se prema sjeveru, pravcem jahae staze, koja je vodila prema
lovitu umi Zverinjaku. Juno od dvorca barokna os nastavljala se u ograeni kultivirani vrt,
veliine 140 x 130 metara. Prema popisu posjeda provedenom 1746. i procjeni vrijednosti zgrada
iz 1751. godine, na parceli se spominju gospodarske zgrade; zidana tala i kolnica, zidana itnica,
IPU, Zagreb, 2010.
10
zidana pecara, drveni hambar za kukuruz, vrt sa sjenicom, a itavo imanje bilo je ograeno zidom.
Sjenica je bila podignuta u sreditu vrta, a uz nju se nalazio bunar. U vrt se ulazilo kroz dvoja
nasuprotno postavljena vrata. Prvobitna organizacija parcele ograene zidom u osnovi je odreena
dimenzijama dvorca i kapele, od kojih se zid pruao u dubinu parcele obuhvativi barokni vrt.
Nakon to u vlasnitvo imanja ulazi obitelj Sndor (1751. godine), dvorac se dograuje, a
izgraena je i velika, reprezentativna zgrada za uvanje plodina, smjetena jugozapadno od dvorca.
Ranije podignute gospodarske zgrade; tala za konje, itnica, spremite za kukuruz, Trenkova
barutana bile su smjetene istono od dvorca, iza kapele, stoga je izgradnja skladita plodina i
naznaka drugaije prostorne organizacije i irenja gospodarskog dvorita prema zapadu.
Do znaajnijih promjena na parceli dolazi za zadnjih vlasnika dvorca, grofova Khuen
Belassya, od 1811. godine vlasnika itavog nutarskog vlastelinstva. Izgradnja junog krila dvorca
svakako je predstavljala najznaajniju promjenu. Juno krilo povezalo je u cjelinu ranije podignute
zgrade, dok je svojim sredinjim poloajem postalo dominantni i reprezentativni dio graevinskog
sklopa. Izgradnjom junog krila, uvuenog od uline linije, pred proeljem kapele i zapadnim krilom
dvorca stvoreno je reprezentativno ulazno dvorite, od ulice odvojeno ogradom. Komunikacija
prema gospodarskim zgradama i parku omoguena je natkrivenim prolazima postavljenim bono u
odnosu na dvorite. Barokna os parka iza dvorca izgradnjom junog krila se prekida, stoga dolazi i
do promjene u koncepciji parka, koji sada dobija obiljeja engleskog oblikovanja. U takvu koncepciju
uklapa se i promjena namjene zgrade za uvanje plodina i njezino pretvaranje u konjunicu s
ureenim jahalitem. Zaetak industrijske proizvodnje na imanju oznaava i zgrada paromlina,
sagraena potkraj pedesetih godina 19. stoljea, zapadno od dvorca, uz cestu za Vinkovce.
Poetkom dvadesetog stoljea na mjestu ranije gospodarske zgrade postavljene uz ulinu
liniju istono od kapele sagraen je Mali dvorac, zgrada kojom je konano dovrena izgradnja
nutarskog dvorskog kompleksa. Poetku stoljea pripadaju i posljednje arhitektonske intervencije
na dvorcu, a u skladu s tadanjom modom i potrebama do etrdesetih godina dvadesetog stoljea,
na imanju se grade tenisko igralite, bazen, mali ribnjak
c) Osvrt na dosadanja istraivanja
Dosadanje spoznaje o arhitektonskom razvoju kompleksa dvorca u Nutru zasnovane
su rekonstrukciji dvorca i graevinskih faza, dvojice autora, objavljenih u Nutarskom zborniku
(Zagreb, 1996.). Autori tekstova Vladimir Bedenko (Nutar vlastelinstvo, mjesto, dvorac, str.
97 125) i Zlatko Uzelac (Dvorac Gosseau Sandor Khuen, str. 127 153.), svoja istraivanja
temeljili su na dostupnoj arhivskoj grai, uvidu u graevnu strukturu dvorca i na interpretaciji
pojedinih arhitektonskih slojeva. Drugi autori koji su kasnije pisali o dvorcu, svoje spoznaje temeljili
su na navedenim interpretacijama, koje se u nekim dijelovima razlikuju.
IPU, Zagreb, 2010.
11
Prvo razdoblje izgradnje Gosseauov dvorac i dvorska kapela Uznesenja sv. Kria
U svom lanku, donosei opis dvorca prema popisu Trenkova imanja iz 1746. godine,
Bedenko izlae prijedlog rekonstrukcije dvorca, pripisujui njegov nastanak grofu Gosseau.
Izrijekom se u povijesnim izvorima tvrdi da Gosseau gradi dvorac od temelja, dijelom od dobrih
materijala, a dijelom od drveta. Prema opisu dvorac je bio podignut na dvije etae, od kojih je
gornja imala deset soba, a donja sedam s kuhinjom i podrumom. Termin castellum, kako se
navodi dvorac, autor objanjava velikim, jakim zidom kojim je dvorac bio okruen, zbog opasnosti
od haranja razbojnika u Slavoniji 18. stoljea. Prema analizi koliine zia u zidarskom obraunu,
zid oko dvorca daleko nadmauje koliinu iskazanog zia dvorca, crkve i gospodarskih zgrada.
Komentirajui opis dvorca utvruje da broj od deset soba kata odgovara dananjem zapadnom
krilu dvorca, no smatra da taj dio dvorca ne moe biti sauvani dio Gosseauvog dvorca, pozivajui
se na tesarske raune, prema kojima je drveni dio dvorca kanatne konstrukcije bio dva puta
vei od zidanog dijela. Bedenko smatra da je zidani, manji dio dvorca, koji se moe pripisati
razdoblju Gosseaua istoni dio zapadnog - ulinog krila. Drugi dio ulinog krila, od stubita prema
zapadu pripisuje drugoj graevinskoj fazi, nakon 1750. godine, kada je kanatna konstrukcija tog
dijela dvorca zamijenjena zidanom. Utvruje da je Gosseauov dvorac tlocrtno mogao odgovarati
dananjem ulinom i spojnom krilu. Otvorenim ostavlja mogunost da je dvorac bio bez loma,
tj. bez spojnog dijela, ali napominje da je u tom sluaju dvorac bio dui prema zapadu, vie nego
to je to danas sauvano. Autor ostavlja otvorenim i mogunost da je prizemni dio zapadnog krila,
(sjeverni ili ulini) bio zidan, moda kao dio ogradnog zida. Napominje da je mala mogunost da
se taj dio zida sauvao, jer je u meuvremenu pod zapadnim krilom iskopan podrum. Zakljuno
opisujui zapadno krilo dvorca Bedenko tvrdi da je dvorac prema dvoritu, parku i crkvi bio
okrenut reprezentativnim zidanim dijelom. U glavnoj prostoriji bila je altana (balkon ili manja
terasa) s kovanom ogradom, okrenuta na istok prema crkvi ili na jug prema parku. Deset soba
kata meusobno su bile povezane vratima, a imale su i vrata prema hodniku. Kanatna konstrukcija
zapadnog dijela nije bila vidljiva, ve je bila pokrivena bukom. Prizemlje se sastojalo od sedam
soba, kuhinje i ulaza u podrum. Hodnik prizemlja bio je rastvoreni trijem (zid na stupovima).
Smatra da nije mogue utvrditi poziciju prvobitnog stubita. Konstatira kako se u prizemlju nalazila i
vea, ali ne donosi njezin mogui poloaj.
Zlatko Uzelac smatra da je u prvoj (Gosseaovoj) fazi gradnje dvorac bio podignut kao
jednokatna graevina izduenog L tlocrta, duom stranom poloen uz prometnicu, uz sam
rub parcele, kao i od njega odvojena kapela. Bonim postavom prema prometnici u dvorac i
kapelu ulazilo se sa dvorita prolazom kroz zajedniki ulaz u sredini razmaka izmeu dvorca i
kapele. Stoga je dominantni poloaj u baroknom kompleksu dat vrtu smjetenom u osi ulaza i
odmaknutom prema dnu parcele. Prostorna okosnica koju ine vrt i jahaa staza, a koja se pred
proeljem dvorca produava u Zverinjak umu, lovite, predstavlja simboliko uprostorenje dviju
krajnosti baroknog shvaanja kultiviranja prirode, zamiljene u izravnom povezivanju i simbolinom
posvajanju odabranog mjesta, gdje se priroda iri i kultivira, pri emu uvijek pobjeuje u lovitu
i vrtu. Najvaniji dio dvorca bilo je njegovo krae krilo, budui da su na njegovom katu bile
IPU, Zagreb, 2010.
12
smjetene dvije najreprezentativnije prostorije. Najistaknutija prostorija zauzimala je rizalitno
istaknuti dio. Prema intimnijem i zatvorenijem dvoritu u zaelju dvorca oba krila rastvarala su se
trijemovima, u prizemlju zidanim i ritmiziranim lukovima, a vjerojatno izvorno drvenim na katu.
Na kat se ulazilo iz trijema ulaznim stepenitem, postavljenim na sastavnici dvaju krila, do kojeg se
moglo doi tek obilaskom rizalita. Prema dokumentima o procjeni nutarskog vlastelinstva, koji se
odnose na dvorac Uzelac navodi da broj soba odgovara dananjem broju soba u oba barokna krila,
pretpostavljajui da je jedna od dviju dvorana na katu manjeg krila (ona na uglu) bila pregraena
u dvije sobe, s obzirom na dva otvora dimnjaka, ili se pod desetom sobom mislilo na trijem.
Kuhinja je zauzimala itavo prizemlje manjeg krila, u nizu manjih razliitim svodovima presvedenih
prostorija, ali je njen prvobitni raspored kasnije promijenjen probijanjem novog prolaza prema
dvoritu, nakon izgradnje velikog novog krila u 19. stoljeu. Nadalje autor smatra (s obzirom da se
navodi da je dvorac djelomino bio sagraen drvetom tj. kanatnom konstrukcijom) iako se to ne
moe tono odrediti, a s obzirom na tanje zidove dvorane na katu, rizalitno istaknutog manjeg krila,
da je ovaj dio dvorca bio graen drvenom konstrukcijom, koja je bila ostavljena vidljivom. Mogue
je da je s obzirom na velik broj greda jo neki dio kata bio sagraen kanatnom gradnjom. Autor
nadalje navodi da je gradnja kata kanatne konstrukcije prema odabiru vlasnika imala amblematsko
znaenje. Uzelac pretpostavlja da je Gosseau mogao biti i projektant cjeline, pa i dvorca i kapele u
kojoj e biti pokopan nakon smrti.
Piui o kapeli Uzelac iznosi da je Gosseau dvorsku kapelu, prilikom gradnje namijenio i
za upnu crkvu Nutra (nova upna crkva u Nutru sagraena je1860. godine). Postavu kapele
nasuprotno u odnosu na dvorac tumai eljom da se sauva pravilna orijentacija, a prostor pred
crkvom i dvorcem tako postaje javni prostor. Kriite uprostorenog kria, kojeg ini os Zverinjak
- vrt nalazilo se u dvoritu koje ine crkva i dvorac kao drugi krak kria, pa je stoga i crkva
posveena Uznesenju sv. Kria. Navodi se kako je isti princip primijenjen i u planiranju Nutra koji
dobivi novu ulicu poprima oblik kria. U opisu kapele Uzelac istie izostanak monumentalnosti
u skladu s temeljnom arhitektonskom koncepcijom podreenosti dvorca i kapele cjelini. Kapela
je manjih dimenzija nego bi se oekivalo za upnu crkvu, a sagraena je kao jedinstvena dvorana
poligonalnog svetita (takva asocijacija na srednjovjekovno graditeljstvo, podizanjem poligonalnog
svetita nije rijetka u baroku). Kapela je znatno izmijenjena u 19. stoljeu, vjerojatno slijedei
izvornu koncepciju 18. stoljea. Osobitost kapele (pod pretpostavkom da su prozori kapele izvorni)
je ujednaeni niz visoko postavljenih prozora, to kapelu pretvara u rasvijetljenu baroknu dvoranu.
Proporcije, horizontalnost i prizemljenost interijera tj. stilske odlike koje iz toga proizlaze donekle
nutarsku kapelu izdvajaju iz uobiajenog naina izgradnje u Slavoniji 20 30 godina 18. stoljea.
Zabatno proelje ukraava mali okulus i pod njim mali reljef sv. Jurja, uzidan iznad portala, te iznad
njega postavljen barokni grb moda Gossseauov. Reljef sv. Jurja Uzelac tumai u suodnosu
sa simbolikom idejom kria koplja ucrtanom u krajoliku, koje probada Zverinjak. Prema
izvornom opisu (iz 1746. godine) kapela je imala drveni tornji, koji je prema Uzelcu, zbog lagane
konstrukcije vjerojatnije bio postavljen nad svetitem, prije nego nad proeljem. Spominje se 15
prozorskih krila, podijeljenih u 45 polja uvrenih olovom, zatim jedna dvostruka dvokrilna vrata
IPU, Zagreb, 2010.
13
i 4 drvena doprozornika. Na temelju opisa zakljuuje se da su postojei prozori na crkvi (ima ih
13) vjerojatno izvorni, a da moda nedostaje koji prozor na zapadnom proelju, zazidan kada su
eventualno postavljene orgulje ili iz nekog drugog razloga (pretpostavku o dva prozora na proelju
potvruje i sauvani crte).
Drugo razdoblje izgradnje dvorac u vrijeme baruna Sndora
Prema miljenju Vladimira Bedenka, dvorac je radikalno pregraen, na to ukazuju svodovi
u prizemlju zapadnog krila (krini i koritasti). Autor smatra da je zapadno krilo bilo podignuto ubrzo
nakon to je prvi od Sndora kupio dvorac. Pretpostavlja da je tada bio pregraen i zidani dio
(istono krilo i stubite), no napominje da je sudei prema svodovima to moralo biti kasnije.
Zlatko Uzelac smatra da je o eventualnim gradnjama u vrijeme Sndora teko suditi zbog
nedostataka izvornih dokumenata, dok nadalje pretpostavlja da tada nije bilo veih promjena na
dvorcu. U vrijeme obitelji Sndor sagraena je zgrada za pohranjivanje plodina, s naglaenim
rizalitom, koja svojim stilskim osobinama pokazuje karakteristike arhitekture druge polovice 18.
stoljea.
Tree razdoblje izgradnje dvorac u vrijeme grofova Khuen Belassy
Prema Bedenku dvorac konani oblik dobiva u vrijeme historicizma u zadnjoj treini 19.
stoljea. Prema karakteristikama jugozapadnog ugla junog krila moe se prepoznati jo jedna,
ranija faza izgradnje, uoljiva u dvije zapadne prostorije junog krila. Te dvije prostorije su zidane,
a trijem uz zapadno proelje je zasvoen. Svodovi tog dijela dvorca razlikuju se od onih zapadnog
ulinog krila i po svojim karakteristikama odgovaraju razdoblju kraja 18. ili poetka 19. stoljea.
Prema ovim karakteristikama pretpostavlja da je spojno krilo pregraeno u prvoj polovini 19.
stoljea. U slijedeem periodu sagraeno je juno krilo dvorca, pregraena je crkva a sagraen je
i novi spojni hodnik izmeu novog, junog krila i crkve. Gradnjom junog krila zakljuen je ulazni
prostor oblikujui monumentalno ulazno dvorite. Autor naglaava da je juno krilo punom irinom
okrenuto dvorskom parku. Istie da je juno krilo izuzetno u arhitekturi slavonskih dvoraca, te
ujedno odreuje karakter nutarskog dvorca. U opisu junog krila Bedenko upozorava na nizak
i dugaak volumen pod visokim krovom, niske strehe, s ritmom lukova u prizemlju i drvenih
toskanskih stupova na otvorenoj verandi prvog kata. Smatra da je proelje tretirano poput vrtnog
paviljona. S dvorine strane (sjeverne) u prizemlju su kameni toskanski stupovi, dok su na katu
puki izrezbareni drveni stupovi. U unutranjosti, drveni stupovi postavljeni u sredini soba nose
drvene grede, a istie se i reprezentativno trokrako drveno stubite. Konstrukcija dvorca je kanatne
gradnje, te zakljuuje da je kanatna konstrukcija bila vidljiva. Bedenko smatra da je juno krilo
dvorca sagraeno prije 1881. godine (dovodi u sumnju autorstvo pripisano Mlleru, koji je tada
imao 21 godinu, a pitanje autorstva na ovom mjestu ostavlja otvorenim, ostavljajui mogunost da
je projekt izradio neki poznatiji arhitekt) . Pretpostavlja da je pregradnju dvorca i crkve vodio Antun
Khuen zajedno s Istvanom Mllerom, arhitektom i konzervatorom, porodinim prijateljem obitelji
Khuen.
IPU, Zagreb, 2010.
14
Napominje kako je pregradnja crkve vezana uz povezivanje novog krila dvorca s crkvom. Kao
neuobiajeno vidi zadravanje jednostavnog, glavnog proelja crkve.
Visoko valorizirajui izgradnju junog krila, koje svojim sredinjim poloajem postaje
dominantni dio rezidencijalnog sklopa, ujedno odreujui i njegov novi identitet Zlatko Uzelac
nain oblikovanja junog krila vidi kao narodnjaki romantizam ili narodnjaku neorenesansu,
s obzirom da se romantiarska interpretacija narodne umjetnosti ovdje odvija u okviru
neorenesansnih strukturalnih premisa, kroz upotrebu renesansnih elemenata. Istiui da je
gotovo itavo krilo podignuto drvenom, kanatnom konstrukcijom, naglaava se posebnost koja
je u suprotnosti s monumentalizmom kakav bi se mogao oekivati za arhitekturu vlastelinskog
dvorca. U takvom arhitektonskom pristupu prepoznaje se tenja ka intimizmu romantino
shvaene narodne arhitekture. Nadalje autor smatra da je dogradnja novog krila bila shvaena
kao dovrenje arhitektonske cjeline, tj. svjesna interpretacija baroknog rizalitnog istaka manjeg krila,
takoer graenog kanatnom konstrukcijom. Novo krilo datirano je u vrijeme kraja 19. stoljea, s
tim da je moda najzapadniji dio krila zapoet ranije prema planovima Antuna Khuena. Na takav
zakljuak upuuje vea debljina zidova dviju krajnjih zapadno smjetenih prostorija i uz njih vezan
zasvoeni trijem. Autor pretpostavlja da se ovdje radi o preostatku prvobitne zamisli uz zapoetu
gradnju (pripisane Antunu Khuenu), a da je tijekom gradnje dolo do koncepcijskih promjena, koje
se odvijaju unutar osnovne ideje, prema kojoj novo krilo predstavlja spoj u jednu cjelinu dvorca
i kapele uz odvajanje prednjeg dvorita od parka. Izmjena arhitektonske koncepcije pripisana je
Istvanu Mlleru. Razliitost koncepcija nije urodila potpunom usklaenou cjeline, posebno u
arhitektonskim detaljima, stoga su rezultati ostali tek polovini. Mllerova vjetina jasno je iskazana
prilikom neto kasnije izgradnje Malog dvorca.
IPU, Zagreb, 2010.
15
II. d. PRILOZI
IPU, Zagreb, 2010.
16
Karta Nutra, 1781.-1783.
Izvor: Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. st. - Srijemska upanija, Sekcija 48 i 49
IPU, Zagreb, 2010.
17
Katastarska karta Nutra, 1878-81. g. - detalj
Izvor: DAO HR-DAOS-2026 Zbirka katastra vukovarskog podruja
IPU, Zagreb, 2010.
18
Satelitska snimka Nutra
Izvor: Google Earth, datum snimke 24.4.2006.
IPU, Zagreb, 2010.
19
Satelitska snimka Nutra
Izvor: Google Earth, datum snimke 24.4.2006.
IPU, Zagreb, 2010.
20
Dvorac u Nutru 1790.-1810., ulje na platnu
Izvor: M. Obad itaroci, B. Bojani Obad itaroci, Dvorci i perivoji u Slavoniji, Zagreb 1998.
Dvorac u Nutru 1790.-1810., ulje na platnu
IPU, Zagreb, 2010.
21
Istvan Mller, Dvorac u Nutru, 1886. - sjeverno proelje
Izvor: Ostavtina Mller, Kulturlis rksgvdelmi Hivatal (KH), Budimpeta
Istvan Mller, Dvorac u Nutru, 1886. - juno proelje
IPU, Zagreb, 2010.
22
Istvan Mller, Dvorac u Nutru, 1886. - sjeverno proelje
Istvan Mller, Dvorac u Nutru, 1886.
IPU, Zagreb, 2010.
23
Nutar, Mali dvorac, razglednica, 1929.
Izvor: Muzej Slavonije Osijek
IPU, Zagreb, 2010.
24
Nutar, dvorac Khuen-Belassy, razglednica, 1917.
Izvor: Muzej Slavonije Osijek, Povijesni odjel, inv. br. 6139
IPU, Zagreb, 2010.
25
Juno krilo dvorca u Nutru, 1964.
Izvor: Konzervatorski odjel u Vukovaru
Dvorac u Nutru, jugozapadno dvorite, 1964.
Izvor: Konzervatorski odjel u Vukovaru
IPU, Zagreb, 2010.
26
Juno krilo dvorca
Mali dvorac
IPU, Zagreb, 2010.
27
Zapadno dvorite
Jugozapadno dvorite
IPU, Zagreb, 2010.
28
III. POVIJESNO - UMJETNIKA I ARHITEKTONSKA DESKRIPCIJA
POSTOJEEG STANJA
a) Situacija
Kompleks dvorca Khuen-Belassy organiziran je du ulice, uz sjeverni rub prostrane parcele k..
602/1 k.o. Nutar i sastoji se od zapadnog i junog krila te crkve sa spojnim hodnikom. Sredinje,
ulazno dvorite, prema ulici, ograeno je parapetnim zidom s kovanom ogradom i vratima
flankiranih stupovima. Glavno proelje crkve sa spojnim hodnikom omeuju istonu stranu
dvorita, a junu i zapadnu stranu zatvaraju spomenuta jednokatna krila dvorca. Sekundarno
dvorite na jugozapadu povezano je s ulaznim dvoritem kolnim prolazom kroz zapadno krilo.
Nasuprotno smjeten kolni prolaz kroz spojni hodnik crkve i junog krila povezuje ulazno dvorite
s dijelom pred novim dvorcem. Juno od istoimenog krila prostire se park u kojem je smjeteno
nogometno igralite. Na parceli se nalazi i nekoliko prizemnih graevina.
b) Tlocrt i tipologija
Zapadno krilo
Zapadno, jednokatno, krilo, tlocrtno u obliku slova L u sredinjem djelu je podrumljeno.
Pokriveno je trostrenim krovom. U zapadnom dijelu sljeme se prostire u smjeru istok-zapad, a u
njegovom istonom, spojnom dijelu u smjeru sjever-jug. U prostorije u prizemlju i na katu pristupa
se iz hodnika - trijema u sjevernom dijelu zapadnog krila. Amfiladni sistem omoguuje i djelominu
komunikaciju nekih prostorija na katu i u prizemlju. Vertikalna komunikacija ostvarena je preko dva
stubita: na zapadu jednokrakim, a na istoku dvokrakim.
U istonom dijelu zapadnog krila u prizemlju vanjski zidovi velike su debljine, a prostor je podijeljen
na etiri prostorije. (Naknadno je pregraena jedna prostorija za WC). U taj prostor se pristupa
jednokrilnim vratima iz kolnog prolaza. Na katu istoni dio zapadnog krila ine dvije velike prostorije
meusobno povezane iz kojih se izlazi na hodnik na zapadu. Zapadni dio dugaak je 36 i irok 11
metara (prizemlje P=399m
2
), dok je istoni, spojni dugaak 20 i irok 8 m (prizemlje P=176m
2
).
Ukupna duina zapadnog krila mjerena du sjevernog proelja iznosi 44 m. Ukupna bruto povrina
svih katova (s podrumom i tavanom) zapadnog krila iznosi 1880m
2
.
Juno krilo
Jednokatno juno krilo dugako je 40 m, iroko 15 m i pokriveno je etverostrenim krovom.
Kompozicijom dominira sredinji prostor u prizemlju i na katu ija se os podudara s osi cete koja
vodi prema Zvjerinjaku na sjeveru te osi perivoja na jugu. Artikulacija prostorija je gotovo simetrina
u odnosu na sredinji prostor sa stubitem. Istono i zapadno nalaze se grupe prostorija (cjeline
od po 4 prostorije) meusobno povezane vratima (kruna veza). U sredinjem prostoru nalazi
se trokrako stubite u koje se ulazi s trijema na sjeveru i jugu. U prizemlju i na katu na sjevernom,
zapadnom i junom proelju prostire se otvoreni trijem.
Ukupna bruto povrina svih katova (s podrumom i tavanom) istonog krila iznosi 1848m
2
.
IPU, Zagreb, 2010.
29
Spojno krilo
Ovo krilo, ukupne dimenzije 10x4 m, povrine 84m2 povezuje kat junog krila dvorca s galerijom
u crkvi. Vanjski zidovi spojnog krila su velike debljine. Prema junom krilu zidovi se stanjuju. U
prizemlju, na sjevernom dijelu kolni je prolaz, a na junom manja prostorija u koju se pristupa s
trijema na junom proelju junog krila. Spojno krilo je na katu vratima povezano s trijemom i
prostorijom 67 na junom dijelu, a na sjevernom s galerijom u crkvi.
Crkva
Jednobrodna crkva,24x10 m, pravilno je orijentirana i zakljuena poligonalnim zavretkom svetita
na istoku. Na zapadnom proelju nalaze se glavna vrata. Na sjeverom proelju svetita nalazi se jo
jedan, sporedni ulaz. Unutranjost je pilastrima podijeljenja na pet polja. Nad prvim poljem od ulaza
nalazi se galerija. Slijedea tri polja meusobno identinog oblikovnja ine sredinji crkveni prostor.
U petom, poligonalno zakljuenom polju nalazi se svetite i kripta ispod njega. U kriptu se ulazi iz
svetita. Jedanaest segmentno zavrenih prozora postavljeni su visoko, pod krovnim vijencem. Na
galeriju crkve se s kata junog krila pristupa spojnim hodnikom. Strop u crkvi je ravan. Krovite je
dvostreno pokriveno biber crijepom. U sjeverozapadnom uglu iz krovita izlazi dimnjak podignut u
novijem razdoblju kada crkva nije bila u sakralnoj funkciji.
Ukupna bruto povrina crkve (s kriptom i tavanom) iznosi 546m2.
Ukupna bruto povrina kompleksa dvorca (zapadno, juno i spojni krilo s crkvom) iznosi 4358m2
c) Oblikovanje proelja
Zapadno krilo
Zavrna obrada proelja zapadnog krila je glatka buka oliena u boji svijetle marelice. Vertikalna
podjela provedena je meukatnim vijencem jednostavne profilacije. U donjoj zoni prizemlja
nalazi se blago naglaeni sokl recentnije izvedbe.. Krovni vijenac je neto bogatije profilacije
od onog meukatnog i zavrna obrada mu je glatka buka iste boje. Na istonom proelju u
prizemlju nalazi se luni otvor kolnog prolaza. Juno od njega nalazi se jedan dvokrilni prozor sa
eljeznom reetkom, a sjeverno od njega dva su dvorkilna prozora zatvorena drvenim klapnicama
s izrezbarenim trolistom u gornjoj zoni. Na katu, iznad kolnog prolaza, ali ekscentrino prema jugu
nalazi se etverokrilni prozor prostorije knjinice (51). U osi prozora prizemlja, sjeverno od kolnog
prolaza nalaze se dva prozora istih dimenzija, ali bez drvenih klapnica ili reberenica.
Sjeverno proelje zapadnog krila rastvorenao je prozorima/otvorima ( 8 osi) u neujednaenom
ritmu ali identinih dimenzija. Vjerojatno je nekoliko izvornih otvora naknadno zatvoreno kao to su
vrata u prizemlju naknadno otvorena. U sredinjem dijelu, u kojem je krilo podrumljeno, nalaze se
izdueni otvori podruma. Na istonom dijelu u zoni sokla dva pravokutna otvora pripadaju sustavu
kanala za ventilaciju zidova i podruma. Vidljivi tragovi oteenja zidnog plata od ratnih razaranja u
istonom dijlu zapadnog krila u zoni prizemlja otkrivaju nam materijal zida: opeka.
Zapadno proelje zapadnog krila samo u prizemnoj zoni ima dva prozora istih dimenzija i
IPU, Zagreb, 2010.
30
oblikovanja kao to su prozori na istonom i sjevernom krilu bez sauvanih klapnica ili rebrenica.
Juno proelje zapadnog krila u istonom dijelu koje je blago istaknuto, u prizemlju i katu, ima
sredinje postavljen po jedan prozor istih dimenzija i oblikovanja kao to su prozori na istonom,
sjevernom i zapadnom proelju bez sauvanih klapnica ili rebrenica. Sredinji dio prizemlja junog
proelja zapadnog krila podijeljeno je lukovima na sedam polja identinim onima u unutranjosti.
Na prijelazu pilastara u lukove nalaze se jednostavno profilirani vijenci. U prvom polju (gledano
od zapada) nalaze se jednokrilna vrata i stube. U drugom, estom i sedmom nalaze se dvokrilni
prozori segmentno zakljueni. Prozor u sedmom polju ima eljeznu reetku. U etvrtom
(sredinjem, polju nalazi se trokrilni prozor segmentno zavren. Na katu su ritam, veliina i
oblikovanje prozora identini onima u prizemlju. U krovitu se nalaze etiri otvora za ventilaciju i
etiri dimnjaka od opeke.
Zapadno proelje istonog dijela zapadnog krila (spojnog prema junom krilu) u prizemlju je
rastvoreno s dva luka. U sjevernom, veem, je kolni prolaz. Na katu iznad lukova, u osi, smjeteni
su prozori identinog oblikovanja i dimenzija onima na katu junog proelja zapadnog krila.
Meukatni vijenac bogatije je profilacije od onog na istonom, sjevernom, zapadnom i junom
proelju zapadnog krila.
Juno krilo
Zapadno proelje junog krila nadovezuje se na zapadno krilo. Meukatni vijenac iste je profilacije
i kontinuira sa zapadnim krilom. Prizemlje je takoer rastvoreno lukovima (pet), ali neto manjih
dimenzija. U drugom polju (gledano od sjevera) nalazi se trokrilni prozor sa eljeznom reetkom,
a u etvrtom jednokrilna dvena vrata sa staklenom ispunom. Na katu zapadnog proelja junog
krila nalazi se trijem s pet drvenih stupova krunog profila s kapitelom i bazom neorenesansnog
oblikovanja. Izmeu njih nalazi se drvena ograda s ispunom od krino postavljenih letvica. Otvori
prostorija na trijem na prvom katu zatvoreni su drvenim klapnicama s izrezbarenim trolistom u
gornjoj zoni. Izmeu krovita zapadnog i junog krila vidljiv je zavretak zabatnog zida.
Juno krilo postavljeno je na postament koji je na jugu neto vii od onog na sjeveru u odnosu na
kotu terena.
Prizemlje junog proelja junog krila rastvoreno je s dvanaest lukova razliitih irina. U osmom
polju (gledano od zapada) su smjetena vrata, a u dva polja, istono i zapadno od njega su prozori.
Ostali prozori ne prate ritam polja, ve ritam unutarnjeg rasporeda prostorija. Osim etverokrilnog
prozora sa eljeznom reetkom u zapadnom dijelu ostali prozori zatvoreni su drvenim klapnicama
s izrezbarenim trolistom u gornjoj zoni. Isti ritam, veliina i oblikovanje se ponavljaju u prozorima
na katu. U zapadnom dijelu pred junim proeljem dograena je u novije vrijeme terasa ograena
betonskim profiliranim stupovima parapetne visine i natkrivena tendom na drvenoj konstukciji.
Oblikovanje trijema na katu identino je onom na zapadnom proelju. etrnaest drvenih stupova
krunog profila nose gredu odnosno pokrov trijema. Zadnja dva stupa na istoku polugraena su u
zid (prostorija 69). Izmeu ostalih se nalazi drvena ograda s ispunom od krino postavljenih drvenih
letvica. U krovitu se nalazi pet otvora za ventilaciju, dimnjaci od opeke i centralno u osi ulaza
IPU, Zagreb, 2010.
31
eljezni jarbol za zastave.
Zavrna obrada proelja je glatka buka. Ne postoji meukatni vijenac. U sjevernom dijelu u osi su
postavljeni dvokrilni prozori u prizemlju (sa eljeznom reetkom) i na katu dok u junom dijelu na
mjestu prizemnog prozora dvokrilan kolna vrata.
Sjeverno proelje u prizemlju i na katu rastvoreno je trijemovima. Deset zidanih stupova krunog
profila s neorenesansnim kapitelima nose trijem kata. Prvi i posljednji stup poluugraeni su u zid.
U sredinjem polju i u prizemlju i na katu nalaze se dvokrilna drvena vrata. Istono i zapadno od
njih nalaza se po jedan jednokrilni prozor. Ostali prozori su dvokrilni u prizemlju sa eljeznom
reetkom na katu s drvenim klapnicama. Krovite trijema nos sedam izrezbarenih drvenih stupova
pravokutnog presjeka. Izmeu njih je drvena ograda s ispunom od izrezbarenih pravokutnih
stupia. Krovite je otvoreno s tri krovna prozora.
Spojno krilo
Zavrna obrada spojnog krila je glatka buka. Na zapadnom proelju u sjevernom dijelu prizemlja
nalazi se luni otvor kolni prolaz. U osi iznad njega, na katu je dvokrilni prozor sa eljeznom
reetkom. Identina je artikulacija istonog proelja.
Crkva
Zavrna obrada proelja je glatka buka. Glavno, zapadno proelje rastvoreno je u prizemlju
dvokrilnim drvenim vratima s ukladama i kamenim okvirom. Iznad vrata ugraena su dva kamena
reljefa grbovi. U zabatu u osi glavnog ulaza nalazi se prozor u obliku elipse. Juno od vrata u zoni
sokla prislonjena je kamena bogato ukraena posuda vjerojatno nekadanji dekorativni element
perivoja.
Sjeverno proelje rastvoreno je u gornjoj zoni s pet segmentno zavrenih prozora koje obrubljuju
jednostavno profilirane i blago izbaene erte. U prizemlju, ispod prvog prozora (gledano od
zapada) nalazi se nia i postament. U tom dijelu proelja u zoni krovita nalazi se dimnjak (!?)
Na istonom proelju nalazi se prozor kripte blago segmentno zakljuen. Otvori svetita identini
su prozorima na sjevernom proelju. Ispod prozora na sjeveroistonom proelju nalaze se vrata sa
stepenicama, a u jugoistonom su vrata zazidana i obukana grubom bukom.
Juno proelje oblikovano je identino kao i sjeverno.
d) Struktura: materijali i konstrukcija
Kompleks dvorca graen je opekom razliitih dimenzija. Unutarnja i vanjska obrada zida je
buka koja je oliena razliitim bojama. Kompletna stolarija (prozori, unutranja i vanjska vrata) je
drvena: drveni okrviri i krila s mjestimino sauvanim drvenim unutranjim i vanjskim klapnicama ili
rebrenicama. Pojedini prozori imaju eljeznu reetku s vanjske strane. Oluci (ljebovi i vertikalni
odvodi) su od pocinanog lima. Konstrukcija krovita je drvena, a pokrov biber crijep. Ograda
trijema na katu junog krila je drvena. Sve stube na ulazima su od kamena.
Pristupno dvorite dijelom je zatravljeno a dijelom posipano sipinom. Nogostup je poploen
IPU, Zagreb, 2010.
32
betonskim ploama.
Zapadno krilo
Podrum zapadnog krila svoen je ekim svodom s pojasnicama. U prizemlju istonog dijela
zapadnog krila etiri prostorije (13, 14, 15, 16) svoene su ekim svodom, a njihovo vanjsko zie
je naglaeno deblje od onih u zapadnom dijelu.
Hodnik u prizemlju zapadnog krila (6) podijeljen je pojasnicama i pilastrima na osam polja koja
su zasvoena ekim svodom. Prostorije sredinjeg i zapadnog dijela prizemlja zapadnog krila (1,
2, 7, 8, 9 i 10) nadsvoene su samostanskim (koritastim) svodom sa susvodnicama. Stubite u
zapadnom dijelu zapadnog krila je eljezno. Na istonom dijelu su drvene pune stube na zidanoj
podkonstrukciji. Prostorija (11) pod podestom tog stubita je svoena bavasto sa susvodnicama.
Kolni prolaz (17) poploen je drvenim kockama preko kojeg je veim dijelom postavljen beton.
Juno od njega dvije prostorije (19 i 20) zasvoene su ekim svodom. Podovi komunikacija i
sanitarija obloeni su opekom, ploicama ili cem. glazurom dok su u prostorijama (sobama) drveni
(parket ili daske).
Na katu zapadnog krila sve prostorije imaju ravni strop koji profilirano prelazi u zid holkel.
Stropna konstrukcija prostorija (44, 45, 46 i 47) na katu u sredinjem dijelu zapadnog krila je dveni
grednik kojeg nosi sjeverni vanjski zid i sjeverni zid hodnika (42).
Juno krilo
Prostorije prizemlja imaju ravni strop, drveni grednik koji je oslonjen na nosive zidove juno i
sjeverno. U prostorijama prizemlja na ravnom stropu vidljiva je sredinje postavljena drvena greda
u smjeru istok-zapad sa sredinje poduprtim drvenim stupom. Iznimka su dvije prostorije na zapadu
koje imaju sputeni strop. U sredinjem dijelu ovog krila istie se drveno trokrako stubite. Opisana
drvenarija je djelomino dekorativno izrezbarena. Na katu junog krila mjestimino je vidljiva
kanatna drvena konstrukcija.
e) Opis po prostorijama
Zapadno krilo
PODRUM Z
Pravokutni prostor u sredinjem dijelu zapadnog krila podijeljen je pojasnicama na 5 polja od kojih
svaki ima obostrano (na sjeveru i na zapadu) sredinje postavljene nie. Pozicija nia ne prati poziciju
podrumskih prozora na sjevernom proelju. U podrum se ulazi stubitem na istonoj strani (12)
Zavrna obloga poda je opeka. Svod nad poljima je eki. Na zapadnoj strani nalazi se izdueni
pravokutni prostor s otiscima stuba u zapadnom i istonom zidu. Na ovom mjestu je vjerojatno
bilo stubite koje je kasnije dokinuto. Stanje je dobro. Podrum je suh i oien.
IPU, Zagreb, 2010.
33
PRIZEMLJE
Prostorija 1
Prostorija pravokutnog tlocrtnog oblika, na sjeverozapadnom uglu u prizemlju, u koju se pristupa
iz prostorije juno od nje (2), svoena je samostanskim svodom sa susvodnicama nad otvorima.
Zavrna obrada poda je parket slagan u rombove (vidi prilog). Stolarija je izvorna s istim detaljima
kao i u prostorijama na katu zapadnog krila. Na jugoistonom uglu vidljiv je otvor dimnjaka. Stanje
prostorije 1 je loe. Vidljivi su tragovi kapilarne vlage na vanjskim zidovima do visine cca 150 cm od
poda. Susvodnica na sjevernom zidu, istono, nema prozor tj, vjerojatno je on zazidan.
Prostorija 2
Na jugoistonom uglu u prizemlju zapadnog krila nalazi se prostorija pravokutnog tlocrtnog oblika u
koju se pristupa iz trijema (6). Svoena je samostanskim svodom sa susvodnicama i zavrna podna
obloga je parket (sve isto kao 1). Stolarija je izvorna istih profilacija i detalja kao u susjednoj prostoriji
sjeverno (1). Vidljiv je otvor za dimnjak na sjeveroistonom uglu. Stanje joj je srednje.
Prostorija 3
Ispod stubita prostorija je izduenog pravokutnog oblika u koju se pristupa iz stubinog
pretprostora (5). Nia na zapadnom zidu uz sjeverno proelje sugerira poziciju niih vrata. Strop
joj je ravan, a djelomino je zavrna obloga poda terazzo ploe (sivo-crno i bijelo dim 20x20cm.
Loite pei za prostorije 1 i 2 zatvoreno je eljeznim vratima istog oblikovanja kao to su vrata
loita u trijemu (6). Zid izmeu ove prostorije i prostorije 4 je tanji i noviji, a njime je podijeljen
prozor na sjevernom proelju koji ima eljeznu reetku modernijeg oblikovanja (krugovi).
Prozorska nia drugaijeg je oblikovanja od ostalih nia prostorija prizemlja. U prostoriji je vidljiv
podgled eljeznog stubita i njegove konstrukcije ( L profili kao tetive i plosno eljezo).
Prostorija 4
Pravokutna prostorija s wc koljkom i umivaonikom poploena je novijim keramikim ploicama
ortogonalno postavljenim. Zid je obloen novijim keramikim ploicama do visine 150 cm od
poda. Strop je ravan. Na mjestu gdje je otpala buka na stropu vidljivo je plosno eljezo. Stolarija je
identina kao i u prostoriji 3.
Prostorija 5
Predprostor stubita uzdignut je za dvije stube u odnosu na pod trijema. Pod je obloen crvenim
terazzo ploama dim 20x20 cm postavljene na dijagonalu. Sokl je izveden u buci s jednostavnom
profilacijom i visok je 18 cm. Strop je ravan, a spoj sa zidovima izveden je holkelom. Na istonom
zidu nalazi se loite pei s metalnim identinim loitima u trijemu (5). Iznad prve stube stubita za
kat nalazi se metalna vodilica vjerojatno za zastor. Oblikovanje pripada zadnjoj fazi (prijelaz stoljea).
Prostorije 3, 4 i 5 vjerojatno su bile jedinstvena prostorija koja je podijeljena u zadnjoj fazi obnove
dvorca odnosno kada je interpolirano stubite.
IPU, Zagreb, 2010.
34
Trijem 6
Trijem je podijeljen pojasnicama na 8 polja nadsvoenih ekim svodom. U I. i VIII. polju su ulazi
odnosno vanjska vrata na junom proelju, a u ostalim prozori. Iz I. polja pristupa se jednom kraku
stubita za kat, a ulaz u podrum je u II. polju. Trijem je pregraen pregradnim zidom s vratima
izmeu II. i II. polja te izmeu VI. i VII. Izmeu IV. i V. polja je recentnija drvena pregrada. Zavrna
obloga poda u I. polju su daske, u VI. cementna glazura, a u ostalim opeka dimenzije 27x14 cm
sloena na riblju kost. Izmeu 2. i 3. polja te izmeu 6. i 7. hodnik je pregraen tankim zidom s
jednokrilnim vratima.
Oblikovanje vanjske stolarije (prozori i vanjska vrata) pripada posljednjoj fazi izgradnje (pregradnje)
dvorca s prijelaza 19./ 20. stoljee. Istoj fazi pripadaju i vrata u pregradnim zidovima. Vrata
prostorija 2, 7, 8, 9 i 10 pripadaju starijoj fazi.
U V. polju nalazi se loite pei za prostorije 7 i 8, a u III. otvor u visini cca 150 cm od poda s
metalnom reetkom vjerojatno kao ventilacija podruma. U VII. polju nalazi se dobro sauvana
kaljeva pe.
Stanje ove prostorije je srednje. U III. i IV. polju odloen je veliki broj izvorne stolarije s okovima
koju je potrebno sauvati i upotrijebiti kod obnove.
Buduim sondiranjem utvrdit e se da li je trijem bio izvorno otvoreni.
Prostorija 7
Izduena pravokutna prostorija povezana je vratima na istonom zidu s prostorjom 8.
Zavrna obloga poda je parket dim. 26x5.5 cm slloen na riblju kost. Zidovi su recentno obloeni
gips-kartonskim ploama do visine cca 200 cm. Strop je samostanski sa susvodnicama. Susvodnica
na zapadnom zidu ukazuje na postojanje vrata prema prostoriji 5, a na junom zidu da su vrata
vjerojatno izvorno imala drugu poziciju.
Stolarija je izvorna, a ope stanje je dobro.
Prostorija 8
Pravokutna prostorija oblikovanjem identina ali neto ira od prostorije 7. Pojasnica na istonom
zidu sugerira poziciju vrata koja su naknadno zazidana.
Prostorija 9
Pravokutna prostorija dimenzija indentinih prostoriji 8.
Zavrna obloga poda je parket dim. 26x5.5 cm sloen na riblju kost. Zid je olien smeom
uljanom bojom do visine 132 cm od poda. Svod je samostanski sa susvodnicama. Stolarija je
izvorna. U jugozapadnom uglu nalazi se otvor za dimnjak pei. Na sjevernom zidu vidljivi su tragovi
kapilarne vlage.
Prostorija 10
Kvadratna prostorija u koju se kao i u prostorije 7, 8, i 9 ulazi iz trijema. Osim prozora na
IPU, Zagreb, 2010.
35
sjevernom zidu postoje i vanjska dvokrilna vrata. Iz ove prostorije ulazi se u prostoriju 11 prostor
pod podestom stubita.
Zavrna obloga poda su dske irine 30 cm. Isto kao i u prostoriji 9 zid je olien uljanom smeom
bojom do visine 132 cm od poda. Svod je samostanski sa susvodnicama. Poloaj susvodnica na
zapadnom zidu ne odgovara poloaju dananji vratiju na istom zidu.
Stolarija je izvorna. U jugozapadnom uglu nalazi se otvor za dimnjak nekadanje pei.
Stanje je dosta loe, postoji veliko oteenje (rupa) u sredini svoda.
Poloaj susvodnica sugeriraju na amfiladnu povezanost prostorija 5, 7, 8 i 9..
Prema oblikovanju i poziciji moemo pretpostaviti kako je izvorno ovdje bila smjetena kuhinja.
Prostorija 11
Pravokutna prostorija svijetle visine cca 190 cm. Pod ove prostorije je nii za 48 cm nii od
prostorije 10 (2 stepenice) i obloen je daskama (po sredini) i opekom. Na vanjskom zidu vidljivi
su tragovi kapilarne vlage. Svod je bavasti sa susvodnicama nad niama na vanskom zidu koji su
vjerojatno zazidani prozori. (Na istonom zidu zazidana su vrata prema prostoriji 13) s vidljivim
drvenim okvirom. Sa svoda vise dvije metalne alke. Stanje prostorije je loe. U sjeveroistonom
uglu otvorena je graevinska sonda (S-a) kojom je postala vidljiva vrsta reka odnosno potvruje
pretpostavku kako je zapadni dio zapadnog krila kasnije dozidan na istoni (prostorija 13).
Prema poziciji i oblikovanju pretpostavljamo da je izvorna namjena prostorije bila smonica.
Prostorija 13
U ovu pravokutnu prostoriju ulazi se iz prostorije 15. Zavrna obloga poda je beton. Svod je eki.
Istoni zid, prema prostoriji 14 je pregradni. Stolarija je izvorna. Oblikovanje prozora je identino
prozorima u svim prostorijama prizemlja zapadnog krila.
Prostorija 14
Oblikovanje je identino prostoji 13. Na istonom zidu sjeverno od prozora otvorena je
graevinska sonda (S-b) koja ukazuje na postoja nje otvora ranije strukture.
Prostorija 15
Izduenog pravokutnog oblika ova prostorija povezana je s prostorijom 16 otvorom segmentno
zakljuenim u nosivom zidu to je vjerojatno kasnija intervencija. U junom djelu prostorija je
pregraena recentno tankim zidom zbog potrebe formiranje sanitarnog vora. Zavrna obrada
poda je beton, a zid je obloen do visine 131 cm od poda drvenom lamperijom identino
prostorijama 13, 14 i 16. Svod je eki.
Prostorija 16
Pravokutna prostorija s ulazom iz vee (17) preko jedne stepenice. Vea je u odnosu na prostorije
13, 14 i 15. Zajedno ine sklop prostorija s najdebljim zidovima u cijelom kompleksu dvorca.
IPU, Zagreb, 2010.
36
Zavrna obloga poda je beton, zid je obloen lamperijom do visne 132 cm od poda. Svoena je
ekim svodom. Stolarija i okov prozora kao i vanski vrata je izvorna. Na junom zidu nalazi se
otvor loita. Stanje je osrednje. Na vanskom, istonom, zidu vidljivi su tragovi kapilarne vlage iznad
lamperije.
Prolaz 17
Kolni prolaz koji povezuje ulazno i sekundarno dvorite. U istonom dijelu na sjevernom i junom
zidu smjetena su vrata identinog oblikovanja. Pod je djelomino obloen opekom i betonom
preko drvenih kocki. Strop je ravan s holkelom. Zapadni dio, pred ulazom u trijem (6) krino je
nadsvoen.
Trijem 18
Otvoreni prostor koji povezuje kolni prolaz (17) i trijem junog krila (21) krino je nadsvoen i
poploen novijim keramikim ploicama. Na istonom zidu nalazi se duboka nia. Stanje je srednje.
Vidljivi su tragovi kapilarne vlage na zidovima.
Prostorija 19
Pravokutna prostorija povezana je vratima na istonom zidu s prostorijom 20, a na sjevernom se
nalazi prozor prema kolom prolazu (17). Na junom zidu nalazi se zazidani otvor prema prostoriji
22. Svod je eki,a zavrna obloga poda su terazzo ploice. Zidovi su obloeni lamperijom. Stanje
je dobro.
Prostorija 20
Pravokutna prostorija u koju se ulazi iz kolnog prolaza 17. Na junom zidu se nalaze vrata prema
prostoriji 24 iji je pod za visinu jedne stube vii. Nadsvoena je ekim svodom, a na podu su
terazzo ploice. Prema trijemu na sjevernom proelju junog krila (28) nalazi se zazidani otvor. Zid
je obloen do cca 120 cm visine lamperijom. Stanje je dobro.
KAT
Prostorija 38
U pravokutnu prostoriju ulazi se iz prostorije 39 i 41. Zavrna obloga poda je parket slagan na
riblju kost. Strop je ravni s holkelom jednostavne profilacije. U jugoistonom uglu ostaci su kaljeve
pei (bijela s reljefnom cvjetnom dekoracijom). Stolarija je izvorna, ali nije cjelovita. Nedostaju
vanjske rebrenice i unutarnje drvene klapnice. Isto stanje je svih prozora na katu.
Prostorija 39
Oblikovanjem identina prostoriji 38. Vrata koja povezuju ovu prostoriju s trijemom (42) su
neto via od onih prema prostoriji 38. Sa stropa u istonom djelu ove prostorije otpala je buka
odnosno trstika te je vidljia meukatna konstrukcija drveni grednik (greda do grede). Stolarija je
IPU, Zagreb, 2010.
37
izvorna.
U sjeverozapadnom uglu nalazi se kamin obloen ker. ploicama u boji slonovae.
Stanje je loe jer je strop u 1/3 prostorije propao.
Prostorija 40
Uska pravokutna prostorija uz sjeverni zid. Podijeljena drvenom pregradom na prostor wc-a i tua.
Prozorska nia oblikovana je dugaije nego u ostalim prostorijama kata. Zavrna obloga poda su
novije keramike ploice isto kao i na zidu do visine 200 odnosno 150 cm.
Prostorija 41- stubite
Pravokutni prostor preoblikovan je vjerojatno u poslijednjoj fazi adaptacije dvorca (prijelaz 19/20.
st.) kada je interpolirano metalno stubite. Pod prostora pred stubitem poploen je terazzo
ploicama dim. 20x20 cm sa bukanim soklom jednostavne profilacije - sve isto kao prostorija
5. Strop je ravni s holkelom jednostavne profilacije. Stubite je ograeno metalnom ogradom s
vertikalnim stupovima i drvenim rukohvatom. Na istonom proelju nalazi se loite s metalnim
vratima koje je sluilo pei u prostoriji 44.
Prostorije 38, 39, 40 i 41 formirane su u sklop vjerojatno krajem 19. st. kada je interpolirano
stubite i otvoren ulaz u trijem u prizemlju. Oblikovanjem i pozicijom vjerojatno je sluio kao
izdvojena stambena cjelina.
Trijem 42
Izduena pravokutna prostorija podiljeljena pilastrima koji prate ritam vanjskog plata prizemlja
junog proelja. Zavrna obloga poda je u prvom polju kod stubita na zapadu opeka, a ostalo
cementna glazura. Ispod nalaza odlijepljenog pilastra buka i boja kontinuiraju, to navodi na
zakljuak da su pilastri samo dekorativni i naknadno dodani. Strop je ravan i neto nii od stropa
u prostorijama 38, 39, 40, 4143, 44, 45, 46, 47. Oblikovanje stolarije pripada posljednjoj fazi
obnove dvorca s poetka 20. st. Nedostaju prozorska krila i vanjske rebrenice. Vrata su istovjetno
oblikovana (izvorna) osim to su neto nia kod prostorija 46 i 47.
Na sjevernom zidu nalaze se dva loita s metalnim vratima identina loitima u prostorijama 5,
6 i 41. Stanje je loe. Obloga stropa (trstika ) je na vie mjesta propala. Uz juni zid prislonjen je
fragment rimske stele. Ovdje je odloen i velik broj dijelova kaljevih pei koji bi se mogli upotrijebiti
prilikom obnove.
Prostorija 43
Pravokutna uska prostorija nastala pregradnjom prostorje 44. Vrata su velikih dimenzija, okvir je
zasjeen to upuuje da su vrata premjetena s neke druge prostorije.
IPU, Zagreb, 2010.
38
Prostorija 44
Pravokutna prostorija, oblikovanjem i detaljima (obloge, strop, stolarija) identina je prostorijama 38
i 39. Vrata prema prostoriji 45 su zatvorena . Na zapadnom zidu nalazi se otvor dimnjaka.
Prostorija 45 i 46
Pravokutne prostorije identinih dimenzija povezane vratima u sredinjoj osi na zidu izmeu
njih. Stolarija je izvorna identinog oblikovanja kao u svim stambenim prostorijama na katu. U
jugoistonom uglu prostorije 45 i u jugozapadnom uglu prostorije 46 nalaze se dimnjaki otvori za
pei.
Prostorija 47
Prostorija kvadratnog oblika najveih je dimenzija u odnosu na stambene prostorije zapadnog dijela
kata. Na sredini prostorije u podu velika je rupa prekrivena daskama. Prostorija je ispunjena starom
stolarijom koja bi se mogla upotrijebiti kod obnove. Zapadni zid prema prostoriji 46 uoljivo je
deblji od ostalih pregradnih zidova prostorija 44-46. Juno do vrata u tom zidu viljivo je pojaanje
zida.
Prostorija 48 stubite
Dvokrakom stubitu, sa zidom izmeu krakova, pristupa se iz prvog polja prostorije 6 u prizemlju
te iz prostorije 49 na katu. Podest je nadsvoen ekim svodom, a krakovi bavastim. Stube
su drvene, a zavrna obloga poda podesta je opeka dim. 28x14 cm slagana na riblju kost.
U sjeveroistonom uglu podesta izvedena je sonda (S -c) koja otkriva rstu reku odnosno
potvruje pretpostavku kako je stubite naknadno dograeno zapadno od ranije strukture na
istonom dijelu zapadnog krila. Stanje ove prostorije je loe. buka je otpala djelomino sa zidova i
svoda.
Prostorija 49
Prostorija u obliku slova L nastavak je trijema (42 i 52). Podna obloga je opeka dim 28x14 cm
slagana na riblju kost koja je djelomino popucala i oteena. Strop je ravan s naknadno dodanim
holkelom. Stolarija je novija u odnosu na stolariju prostorije 42. Drvena prozorska uklada (okvir)
obloga je cijele prozorske nie. Vrata prema prostorijama 25 i 15 su neto nia od onih prema
prostoriji 51 gdje vratni okvir see do stropa. Na istonom zidu nalazi se loite pei i kamina u
prostorijama 50 i 51. Vrata loita su slinog oblikovanja kao vrata loita u prostorijama 42, 6, i 5
samo nemaju rupe za zrak u donjoj zoni. Stanje prostorije je loe. Sa stropa je otpala buka, a na
zidovima je popucala na vie mjesta.
Oblikovanjem pripada zadnjoj fazi izgradnje / pregradnje dvorca.
Prostorija 50
Velika pravokutna prostorija na sjeveroistonom uglu zapadnog krila vjerojatno je sluila kao
IPU, Zagreb, 2010.
39
reprezentativni salon. Povezana je s prostorijom 51 i zajedno su inile sklop najraskonije ureenih
prostorija dvorca. Zavrna obrada poda je parket velikih dimenzija slagan u kvadrate dim 60x60
cm (vidi skicu uz fotografije). Zidni plat je ukraen uglovnim lezenama, bogato profiliranim
holkelom izvedenim u gipsu. Sokl je izveden u kombinaciji gipsa i drveta. Dananja boja navedenih
dekorativnih elemenata je svijetloplava dok je ostala ploha zida bijela. Stolarija je izvorna i
oblikovanjem pripadaju najstarijem sloju. Prozori imaju drvene uklade, parapete i klapnice koje
djelomino nedostaju. Prozorski otvori zadiru u vijenac.
U sjeverozapadnom uglu nazire se pozicija kamina ali bez otvora dimnjaka premda je na tom
mjestu pozicija dimnjaka. U jugozapadnom uglu nalazi se nia za pe i otvor dimnjaka. Stanje
prostorije je srednje. Mjestimino je popucala buka. Parket je oteen i loem stanju.
Prostorija 51
Pravokutna prostorija gotovo identinih dimenzija kao prostorija 50 oblikovanjem i opremom
najreprezentativnija je prostorija dvorca. Sluila je kao knjinica i sauvane su ugraene drvene
vitrine. Zavrna obrada poda je parket istog oblikovanja i dimenzija kao prostorija 50. Zid je
ukraen uglovnim drvenim i olienim lezenama, holkelom i soklom/ oplatom do visine 85 cm od
poda. Dananja boja navedenih dekorativnih elemenata je oker dok je ostala ploha zida bijela.
Stolarija je identinog oblikovanja kao u prostoriji 50. U sjverozapadnom uglu nalazi se kamin
obloen crvenim kamenom. Stanje prostorije je srednje. Podna obloga je u loem stanju.
Juno krilo
PODRUM J
Pravokutni prostor, smjeten uz sjeverni rub krila, podijeljen je pojasnicama na 4 polja. U podrum
se ulazi stubitem i hodnikom u obliku slova L na istonoj strani (12). Zavrna obloga poda je
opeka. Svod nad poljima je eki. Stanje je dobro. Mjestimino na opekama na zidovima vidljivi
tragovi soli.
PRIZEMLJE
Trijem 21
Izdueni otvoreni trijem u obliku slova L na jugozapadnom uglu junog krila du prostorija 22 i 23.
Zavrna obloga poda su keramike ploice. Svod je krini (7 polja).
Prostorija 22
Pravokutna prostorija u koju se pristupa iz prostorije 23. Zavrna obloga poda su novije keramike
ploice 33x33 cm. Strop je obloen ploama (sputeni strop). Stolarija je izvorna. Trokrilni dvostruki
prozor s drvenom parapetnom ispunom ima s vanjske strane eljeznu reetku. Izmeu prostorije
22 i 23 postojala su dvokrilna vrata o emu izvorni okvir s pantima. U jugozapadnom uglu nalazi se
kaljeva pe boje slonovae. Stanje je dobro no potrebno je vratiti izvorno zavrno oblikovanje poda
IPU, Zagreb, 2010.
40
i stropa.
Zidovi prostroija 22 i 23 deblji su od ostalih zidova u prizemlju junog krila.
Danas je ovaj prostor u funkciji caf bara kao i prostorije 23, 24, 25 i 27.
Prostorija 23
Pravokutna prostorija na jugozapadnom uglu junog krila vanjskim vratima povezana je s trijemom
(21). Zavrna obloga poda, zida i stropa je kao i u prostoriji 22. U sjeverozapadnom uglu nalazi se
dobro ouvani kamin boje slonovae. etverokrilni prozor na junom zidu je izvoran oblikovanjem
identian onom u prostoriji 22.
Prostorija 24
Pravokutna prostorija povezana je s prostorijom 23 neto niim vratima od onih koje povezuju ovu
prostoriju s prostorijom 25. Zavrna obloga poda je linoleum na terazzo ploicama (crvene rubno,
u sredini bijele boje). Strop je ravan s holkelom i sredinje postavljenom gredom u smjeru istok-
zapad oslonjene na stup u sredini. Stolarija je izvorna. Stanje je dobro.
Prostorija 25
Pravokutna prostorija. Zavrna obloga poda su novije keramike ploice 33x33 cm. Strop je ravan
s holkelom i sredinje postavljenom gredom u smjeru istok-zapad. Funkcija ove grede kao i onih
u prostorijama 24, 26, 27, 31, 32, 34 i 35 je pojaanje konstrukcije odnosno statika stabilizacija.
Samo u ovoj prostoriji nedostaje stup u sredini na koji se oslanja greda, premda se vidi njegova
pozicija (otisak u gredi). Nepoznato je kada je on uklonjen. Stolarija je izvorna. U sjeveroistonom
uglu nalazi se kaljeva pe tirkizne boje. Stanje je dobro.
Prostorija 26
Kvadratna prostorija povezana vratima sa stubitem (29). Zavrna obloga poda su keramike
ploice 20x20 cm. Zid je obloen keramikim ploicama do visine 200 cm od poda. Strop je ravan
s holkelom. Stolarija je izvorna. U Jugozapadnom uglu nalazi se otvor/ loite. Stanje je neuredno.
Prostorija je zatrpana razliitim stvarima i neprohodna.
Prostorija 27
Izvorno pravokutna prostorija pregraena je na vie manjih prostorija: u sjevernom dijelu ostave,
u junom sanitarije. Zavrna obloga poda su keramike ploice. Strop je ravan, u junom dijelu
s holkelom, dok je u sjevernom sputeni strop. Stolarija je djelomino izvorna: vrata prema
prostorijama 25 i 29 te prozori na junom proelju.
Trijem 28
Trijem se prostire du sjevernog proelja junog krila u prizemlju. Osam zidanih stupova krunog
profila (8 cijelih i 2 polugraena) s neorenesansnim kapitelom i bazom dijele prostor na devet polja
IPU, Zagreb, 2010.
41
i nose gredu trijema koja je u novije vrijeme zamijenjena armiranobetonskom i obloena daskama.
Zavrna obloga poda su keramike ploice, a rubno crvenkastim kamen. Pod je uzdignut za visinu
jedne stube u odnosu na teren ulaznog dvorita. Stanje je loe. Strop (daske) je na vie mjesta
propao.
Prostorija 29 stubite
Izvorno pravokutna prostorija, popreno postavljena, povezuje u prizemlju sjeverno i juno
proelje. U novije vrijeme pregraena je na vie manjih prostora. Zavrna obloga poda su terazzo
ploice. Strop je ravan s drvenom oplatom. Stolarija je izvorna osim krila vanjskih vrata na junom
proelju. Stanje je neuredno.
Trijem 30
Trijem se prostire du junog proelja junog krila u prizemlju. Proelje je rastvoreno s dvanaest
polukrunih lukova na stupcima. Na krajnjem jugoistonom dijelu nalazi se puni zid u duini koja
bi odgovarala jednom luku ostalih polja. Najui luk je osmi od zapada i u osi je ulaza u prostoriju
29. Zavrna obloga poda su keramike ploice. Strop je ravan s daskama kao zavrnom oblogom.
Stolarija je izvorna. Na vanjskoj strani prozora vidljive su rupe od ranijeg okova drvenih klapnica.
Stupovi su u loem stanju, na vie mjesta buka otpada i vide se tragovi kapilarne vlage.
Prostorija 31
Pravokutna prostorija. Zavrna obloga poda su daske. Strop je ravan s holkelom i sredinje
postavljenom gredom u smjeru istok-zapad oslonjene na stup u sredini. Stolarija je izvorna. Stanje
je dobro.
Prostorija 32
Pravokutna prostorija pregraena u novije vrijeme drvenim pregradama (lamperija) na 3 dijela.
Zavrna obloga poda su daske. Strop je ravan s holkelom i sredinje postavljenom gredom u
smjeru istok - zapad oslonjene na stup u sredini. Stolarija je izvorna.
Prostorija 33
Izduena pravokutna prostorija sa sanitarnim vorom (2 wc-a). Zavrna obloga poda su keramike
ploice. Zid je obloen keramikim ploicama do visine 150 cm od poda. Strop je ravan. Vidljiva
greda u stropu nastavak je grede prostorije 32 i 35.
Prostorija 34
Kvadratna prostorija. Zavrna obrada poda je beton. Strop je ravan s holkelom i sredinje
postavljenom gredom u smjeru istok-zapad oslonjene na stup u sredini. Stolarija je izvorna. Prozori
su izvorni. Dvokrilna metalna vrata s nadsvjetlom prema prostoriji 35 su novija.
IPU, Zagreb, 2010.
42
Prostorija 35
Kvadratna prostorija na jugoistonom uglu junog krila. Zavrna obrada poda je beton. Strop je
ravan sa sredinje postavljenom gredom u smjeru istok - zapad. Na istonom proelju nalaze se
drvena dvokrilna (kolna) vrata. U podu prostorije, na jugoistonom uglu nalazi se aht s vodom.
Prema opremi i oblikovanju prostorija je vjerojatno u jedno vrijem sluila kao garaa.
Prostorija 36
Manja pravokutna prostorija s ulazom iz trijema (28). Zavrna obloga poda je linoleum. Zidna
obloga je drvena. Strop je ravan s plitkim holkelom. Drvena oplata i stolarija je izvorna.. Stanje je
dobro.
Danas su prostorije 31, 32, 33, 34, 35 i 36 u funkciji tiskare Grafika
KAT
Trijem 52
Trijem u obliku slova L nalazi se na katu na jugozapadnom uglu junog krila, du vanjskih zidova
prostorija 53 i 54. Zavrna obloga poda su keramike ploice. Drveni okrugli stupovi s kapitelom
i postamentom nose grede ravnog stropa. Ograda je takoer drvena s ispunom od krino
postavljenih drvenih letvica. Stolarija iz vremena izgradnje ovog dijela krila, razlikuje se od stolarije
u istonom djelu po drvenom parapetu. Stanje je loe. Postoje pukotine u stropu, a ograda je na
zapadnom dijelu oteena.
Prostorija 53 i 54
Kvadratne prostorije na krajnjem zapadnom dijelu junog krila povezane su meusobno sredinje
postavljenim vratima. Debljina vanjskih zidova neto je vea je od ostalih debljina vanjskih zidova
prostorija na katu junog krila. Podna obloga je parket veih dimnezija dekorativno slagan u ploe
dim. 62x62 cm (vidi skicu uz fotografije). Strop je ravan s bogato profiliranim holkelom. Stolarija je
izvorna. Prozori su segmentno zakljueni, dvokrilni s drvenim parapetom s vanjske strane i vanjskim
klapnicama. U jugozapdnom, odnosno sjeverozapadnom uglu nalaze se nie za pei. Stanje
prostorija je loe. Zidovi su popucali i otpada buka sa stropa. Oblikovanjem prostorije pripadaju
prvoj polovici 19. st.
Prostorija 55
Pravokutna prostorija. Zavrna podna obloga je parket dim. 50x12 cm slagan na riblju kost. Strop
je ravan s bogato profiliranim holkelom. Stolarija je izvorna. Trodjelni prozor (dva jednokrilna i
sredinji dvokrilni) i vrata oblikovno pripadaju tiplogiji prozora junog krila. Graevinska sonda (S-e)
u sjevernom djelu zapadnog zida otkriva zazidana vrata (identinih onim izmeu prostorije 54 i 56)
prema prostoriji 53 neto niiih od postojeih vrata kao i kanatnu konstrukciju (drvena horizontalna
IPU, Zagreb, 2010.
43
greda).
Prostorija 56
Pravokutna prostorija. Oblikovanje zavrne obloge poda, stropa s holkelom i stolarije identino
je kao i u prostoriji 55. U sjeveroistonom uglu nalazi se poluuruena kaljeva pe. Stanje je loe.
Postoje pukotine u zidovima i na stropu. Graevinska sonda u jugozapadnom uglu pokazuje
postojanje vrste reke, odnosno potvruje tezu kako je ova prostorija naknadno dozidana na
prostoriju 54. Cijelom duinom zapadnog zida nazire se horizontalna greda kanatne konstrukcije,
nastavak iz prostorije 55.
Prostorija 57 i 58
Pravokutne prostorije nastale su recentnim pregraivanjem izvorno jedinstvene kvadratne
prostorije. Oblikovanje zavrne obloge poda, stropa s holkelom i stolarije identino je kao i u
prostoriji 55.
Prostorija 59
Pravokutna prostorija . Oblikovanje zavrne obloge poda, stropa s holkelom i stolarije identino
je kao i u prostoriji 55. Pozicija uz sanitarni vor te instalacija vode na sjevernom zidu nam govori
kako je ova prostorija sluila kao kupaonica s dovodom tople vode s tavana gdje tono iznad
postoji kotao za grijanje. Stolarija je izvorna. Prozori su izmaknuti prema istoku, odnosno nisu
sredinje postavljeni na vanjskom zidu kao u drugim prostorijama to moe upuivati na naknadnu
pregradnju za prostoriju 60. Sjeverno od vrata na istonom zidu vidljiv je trag kanatne konstrukcije -
horizontalna greda i kosnik. U sjeverozapadnom uglu postoji dimnjaki otvor s otvorom za ienje.
Stanje je loe. U stropu postoji velika rupa.
Prostorija 60
Uska izduena prostorija podijeljena po funkciji na dvije prostorije: wc i ostavu. Zavrna obloga
poda u ostavi su daske, dok su u wc-u keramike ploice. Strop je ravni bez holkela.
Prostorije 55, 56, 57/ 58 i 59 inile su jedan sklop povezan meusobno krunom vezom -
sredinje postavljenim vratima u zidovima meu njima i dijele jedan sredinje postavljen dimnjak.
Trijem 61
Trijem se prostire du sjevernog proelja junog krila na katu. Drveni izrezbareni stupovi
pravokutnog presjeka nose gredu i ravni strop. Ograda je drvena sa ispunom od drvenih stupia
pravokutnog presjeka. Zavrna obloga poda su drvene daske. Strop je ravan. Stanje je loe. Pod i
strop su na vie mjesta propali.
IPU, Zagreb, 2010.
44
Prostorija 62 - stubite
Pravokutna prostorija, popreno postavljena, povezuje na katu sjeverno i juno proelje. Uz istoni
zid smjeteno je trokrako drveno stubite. Centralno na sjevernom i junom proelju postavljena
su vanjska vrata kojima se izlazi na trijemove. Os vrata prati baroknu os. Vrata na zapadnom zidu
postavljena su centralno i prate logiku povezivanja prostorija u zapadnom dijelu, dok su vrata na
istonom zidu prostorije 62 potisnuta uz sjeverni, odnosno juni rub zbog sredinje postavljenog
stubita. Zavrna obrada poda su daske, a strop je ravan samo u sredinjem dijelu s drvenom
oplatom. U sredinje postavljenom istaku na zapadnom zidu postoji otvor dimnjaka. Stanje je
dobro. Funkcija drvenog podesta/ postamenta nad treim krakom je nepoznata.
Trijem 63
Trijem se prostire du junog proelja junog krila na katu. Zavrna obrada poda su daske. Drveni
stupovi krunog profila s kapitelima i postamentom nose grede i ravni strop. Ograda je drvena s
ispunom od krino postavljenih letvica. Stolarija je izvorna. Na vanjskoj strani prozora vidljive su
rupe od ranijeg okova drvenih klapnica. Stanje je loe. Strop je na vie mjesta propao.
Prostorija 64
Pravokutna prostorija s pristupom na stubite krovita i prostor pod njim. Vrata u prostoriju 65 su
uzdignuta za visinu jedne stube zbog horizontalne grede kanatne konstrukcije. Zavrna obloga poda
su daske. Strop je ravan s holkelom. Stolarija je izvorna. Stanje je dobro.
Prostorija 65
Pravokutna prostorija pod stubitem za krovite. Na sjevernom zidu vidljiv je kosnik kanatne
konstrukcije. Stanje je zaputeno.
Prostorija 66
Kvadratna prostorija sa zavrnom podnom oblogom od dasaka i ravnim stropom s holkelom.
Stolarija je izvorna. U Jugoistonom uglu nalazi se dimnjaki otvor. Stanje je zaputeno.
Prostorija 67
Pravokutna prostorija identinog oblikovanja kao prostorija 66.
Stolarija je izvorna. Prozor na istonom zidu je udvojeni. Vrata prema prostoriji 70 su zatvorena
drvenom pregradom.
Prostorija 68
Kvadratna prostorija identinog oblikovanja kao prostorija 66.
Otvor dimnjaka nalazi se na zapadnom zidu prema sjeverozapadnom uglu. Stolarija je izvorna.
Stanje je osrednje.
IPU, Zagreb, 2010.
45
IPU, Zagreb, 2010.
Prostorija 69
Pravokutna prostorija, malih dimenzija, nalazi se na istonom kraju trijema. Zavrna podna obloga
je betonska glazura. Strop je ravan. Na junom zidu vidljivi su tragovi kosnika, horizontale i vertikale
kanatne konstrukcije. Stolarija je izvorna. Na junom zidu nalaze se instalacije vode. Prostorija je
naknadno izvedena na to upuuje nalaz u sjeverozapadnom uglu: odljepjuje se pregradni zid od
izvorne konstrukcije. Stanje je loe.
Prostorije 62, 64, 65, 66, 67 i 68 ine jedan sklop koji se od sklopa na zapadu razlikuje u zavrnoj
obradi poda (daske) i jednostavnijoj profilaciji holkela. Meusobno su povezane krunom vezom.
Spojni hodnik
PRIZEMLJE
Prostorija 36
Detaljan opis vidi kod junog krila.
Prolaz 37
Kolni prolaz povezuje ulazno dvorite s dvoritem pred malim dvorcem.
KAT
Prostorija 70
Izdueni pravokutni prostor povezuje juno krilo s galerijom crkve. Zavrna obloga poda su daske.
Nalaz (S-4) u jugoistonom uglu pokazuje postojanje prozora na ovm mjestu iz ranijih faza. Strop je
ravan, na vie mjesta oteen i propada.
KROVITE
Zapadno krilo
Konstrukcija krovita je dvostruka stolica. Graa je hrastova tesana. Puni vezovi su postavljeni na
nejednakim rasponima od 3.5 do 4.8 m.
Istoni dio zapadnog krila (spojni dio prema junom krilu) je mosna konstrukcija - visulja.
Nagib krovita je 52. Rogovi su postavljeni na rasponima cca od 85 do 95 cm u zapadnom dijelu,
dok su rasponi u istonom dijelu neto vei i iznose od 100 do 120 cm.
Rogovi nad trijemom imaju priroke pod nagibom od 43 .
Na rogove su postavljene jednostruko krovne letve i na njima biber crijep.
U krovitu se nalaze masivno graeni dimnjaci. Na dvorinoj strani krova postavljeni su odzranici.
Juno krilo
Konstrukcija krovita je dvostruka visulja sa srednjim stupom stolice. Graa je hrastova tesana.
Mjestimino se uoava novija piljena graa od etinjaa koja je postavljena u funkciji statike sanacije
IPU, Zagreb, 2010.
46
IPU, Zagreb, 2010.
starije konstrukcije. Puni vezovi su postavljeni u rasponu od 4.7 do 5.9 m, a rogovi na rasponima
od 75 do 80 cm. U istonom dijelu rasponi rogova su cca 120 cm. Nagib krovita je 46 . Nad
trijemovima rogovi su produljeni prirocima pod nagibom od 40 . Na rogove su postavljene
jednostruko krovne letve i na njima biber crijep. Prema dvoritu du sjevernog proelja postavljena
su tri krovna prozora/ ventilacije, a du junog krovni odzranici.
Spojni hodnik
Konstrukcija krovita je jednostavna roenika. Graa je hrastova tesana. Rogovi su postavljeni na
rasponu od 84 do 103 cm. Nagib krovita je 49 .
Na rogove su postavljene jednostruko krovne letve i na njima biber crijep.
Crkva
Konstrukcija krovita je leea stolica. Puni vezovi su postavljeni u rasponu od 3.8 do 4.5 m, a
rogovi na rasponima od 75 do 99 cm. Nagib krovita je 50 .
Graa je hrastova tesana. Na rogove su postavljene jednostruko krovne letve i na njima biber
crijep.
IPU, Zagreb, 2010.
47
III. f. FOTOGRAFIJE - postojee stanje, 2010.
IPU, Zagreb, 2010.
48
ZAPADNO KRILO
IPU, Zagreb, 2010.
49
ZAPADNO KRILO - PODRUM
IPU, Zagreb, 2010.
50
Podrum Z - ulaz Podrum Z - sjeveroistoni ugao
Podrum Z - sjeveroistoni ugao Podrum Z - dokinuto stubite na zapadu
IPU, Zagreb, 2010.
51
Podrum Z - pogled prema zapadu
Podrum Z - kamena spolija u dokinutom stubitu na zapadu
Podrum Z - pogled prema zapadu
IPU, Zagreb, 2010.
52
ZAPADNO KRILO - PRIZEMLJE
IPU, Zagreb, 2010.
53
Prostorija 1 - zapadni zid
Prostorija 1 - istoni zid
IPU, Zagreb, 2010.
54
Prostorija 1 - jugoistoni ugao
Prostorija 1 - sjeverni zid, zazidani prozor
55
IPU, Zagreb, 2010.
Prostorija 2 - istoni zid Prostorija 2 - sjeverni zid
IPU, Zagreb, 2010.
56
Prostorija 2 - skica naina slaganja parketa Prostorija 2 - nain slaganja parketa
Prostorija 2 - zavrna obloga: parket
57
IPU, Zagreb, 2010.
Prostorija 3 - sjeverozapadni ugao Prostorija 3 - prostor pod stubitem
Prostorija 3 - detalj konstrukcije stubita
IPU, Zagreb, 2010.
58
Prostorija 4 - sjeverni zid
IPU, Zagreb, 2010.
59
Stubite 5 - pogled prema sjeveru Stubite 5 - pogled prema sjeveru
Stubite 5 - vrata prostorije 3 Stubite 5 - stubini krak
IPU, Zagreb, 2010.
60
Stubite 5 - detalj poploenja
Stubite 5 - skica poploenja
IPU, Zagreb, 2010.
61
Trijem 6 - I. i II. polje
Trijem 6 - III. i IV. polje
IPU, Zagreb, 2010.
62
Trijem 6 - VII. i VIII. polje
Trijem 6 - VII. polje, pogled prema istoku
IPU, Zagreb, 2010.
63
Trijem 6 - III. polje, pogled prema jugu
Trijem 6 - III. i IV. polje
IPU, Zagreb, 2010.
64
Trijem 6 - detalj odzranika
Trijem 6 - vrata loita
Trijem 6 - vrata loita
IPU, Zagreb, 2010.
65
Trijem 6 - tragovi izvornog poploenja opekom
Trijem 6 - tragovi izvornog poploenja opekom
IPU, Zagreb, 2010.
66
Trijem 6 - detalj poploenja
Trijem 6 - skica poploenja
Trijem 6 - detalj poploenja
IPU, Zagreb, 2010.
67
Trijem 6 - vrata prostorije 7
Trijem 6 - detalj vrata
IPU, Zagreb, 2010.
68
Prostorija 7 - pogled prema sjeveru, recentno ureenje
Prostorija 7 - pogled prema jugu, recentno ureenje
IPU, Zagreb, 2010.
69
Prostorija 8 - pogled prema jugu
Prostorija 8 - pogled prema sjeveru
IPU, Zagreb, 2010.
70
Prostorija 9 - pogled prema jugu Prostorija 9 - pogled prema zapadu
Prostorija 9 - sjeveroistoni ugao Prostorija 9 - skica zavrne podne obloge
IPU, Zagreb, 2010.
71
Prostorija 10 - jugozapadni ugao
Prostorija 10 - sjeveroistoni ugao
IPU, Zagreb, 2010.
72
Prostorija 10 - pogled prema zapadu
Prostorija 10 - zavrna daana obloga poda
IPU, Zagreb, 2010.
73
Prostorija 11 - pogled prema istoku, recentno zazidani otvor
IPU, Zagreb, 2010.
74
Prostorija 11 - ulaz
IPU, Zagreb, 2010.
75
Prostorija 13 - novo zazidani otvor prema prostoriji 11
76
IPU, Zagreb, 2010.
Prostorija 14 - pogled prema istoku Prostorija 14 - nalaz ranijeg otvora
IPU, Zagreb, 2010.
77
Prostorija 15 - pogled prema sjeveru i prostoriji 13
IPU, Zagreb, 2010.
78
Prostorija 16 - pogled prema sjeveru i ulaznim vratima
Prostorija 16 - pogled prema jugu i prostoriji 14
IPU, Zagreb, 2010.
79
Prostorija 16 - pogled prema istoku
IPU, Zagreb, 2010.
80
Kolni prolaz 17 - pogled prema zapadu
Kolni prolaz 17 - pogled prema sjeveru
Kolni prolaz 17 - pogled prema istoku
IPU, Zagreb, 2010.
81
Kolni prolaz 17 - pogled na vrata prostorije 16
Kolni prolaz 17 - glavni ulaz u zapadno krilo
IPU, Zagreb, 2010.
82
Kolni prolaz 17 - detalj poploenja
Kolni prolaz 17 - tragovi izvornog poploenja drvenim kockama
IPU, Zagreb, 2010.
83
Prostorija 20 - pogled prema sjeveru i ulaznim vratima iz prolaza 17
Prostorija 20 - detalj poploenja
IPU, Zagreb, 2010.
84
ZAPADNO KRILO - KAT
IPU, Zagreb, 2010.
85
Prostorija 38 - jugoistoni ugao i kaljeva pe
IPU, Zagreb, 2010.
86
Prostorija 39 - sjeveroistoni ugao i kamin
IPU, Zagreb, 2010.
87
Prostorija 39 - pogled prema istoku i trijemu Prostorija 39 - prozor na junom zidu
Prostorija 39 - prozor na junom zidu Prostorija 39 - detalj drvene oplate vrata
IPU, Zagreb, 2010.
88
Stubite 41 - pogled prema sjeveru
Stubite 41 - stubini krak
Stubite 41 - detalj stubine ograde
IPU, Zagreb, 2010.
89
Trijem 42 - pogled prema zapadu
Trijem 42 - pogled prema istoku
IPU, Zagreb, 2010.
90
Trijem 42 - fragment rimske stele
Trijem 42 - izvorno poploenje
IPU, Zagreb, 2010.
91
Trijem 42 - pogled na odljepljeni pilastar
Trijem 42 - pogled na oteeni strop
IPU, Zagreb, 2010.
92
Trijem 42 - vratno krilo Trijem 42 - vratno krilo
Trijem 42 - detalj prozorske stolarije Trijem 42 - vrata loita
IPU, Zagreb, 2010.
93
Prostorija 43 - ulazna vrata
IPU, Zagreb, 2010.
94
Prostorija 45 - pogled prema istoku i amfiladnoj komunikaciji
IPU, Zagreb, 2010.
95
IPU, Zagreb, 2010.
96
IPU, Zagreb, 2010.
97
Stubite 48 - pogled iz prizemlja prema podestu
Stubite 48 - drvena gazita
Stubite 48 - pogled s kata na podest
98
IPU, Zagreb, 2010.
Stubite 48 - detalj svoda Stubite 48 - trag vrste reke
Stubite 48 - detalj poploenja opekom
IPU, Zagreb, 2010.
99
Trijem 49 - vrata prostorije 51 Trijem 49 - skica poploenja
Trijem 49 - detalj prozorske stolarije Trijem 49 - pogled prema jugu i trijemu 52
IPU, Zagreb, 2010.
100
Trijem 49 - pogled na vrata prostorije 50
Trijem 49 - pogled prema sjeveru i stubitu
Trijem 49 - pogled prema jugu i trijemu 52
IPU, Zagreb, 2010.
101
IPU, Zagreb, 2010.
102
Prostorija 50 - detalj holkela Prostorija 50 - detalj profilacije vijenca
Prostorija 50 - drvena oplata vrata prema prostoriji 51 Prostorija 50 - detalj prozorske stolarije
IPU, Zagreb, 2010.
103
Prostorija 50 - detalj vrata prema trijemu 49 Prostorija 50 - detalj praga prema trijemu 49
Prostorija 50 - detalj izvornog poploenja Prostorija 50 - skica izvornog poploenja
IPU, Zagreb, 2010.
104
Prostorija 51 - pogled prema istoku i prozoru s drvenim kapcima
Prostorija 51 - pogled prema sjeveru i prostoriji 50
IPU, Zagreb, 2010.
105
Prostorija 51 - detalj ugraenih vitrina knjinice
IPU, Zagreb, 2010.
106
Prostorija 51 - detalj holkela
Prostorija 51 - detalj zidne dekoracije
IPU, Zagreb, 2010.
107
Prostorija 51 - detalj izvornog poploenja
Prostorija 51 - skica izvornog poploenja
IPU, Zagreb, 2010.
108
Prostorija 51 - sjeverozapadni ugao prije 1944.
Izvor: M. Obad itaroci, B. Bojani Obad itaroci, Dvorci i perivoji u Slavoniji,
Zagreb 1998.
Prostorija 51 - sjeverozapadni ugao
IPU, Zagreb, 2010.
109
ZAPADNO KRILO - KROVITE
IPU, Zagreb, 2010.
110
Zapadno krilo- krovite, pogled prema ulazu (trijem 49) Zapadno krilo- krovite, pogled prema zapadu
Zapadno krilo- krovite, zapadni dio, pogled prema zapadu
IPU, Zagreb, 2010.
111
Zapadno krilo- krovite, istoni dio Zapadno krilo- krovite, istoni dio, zabatni zid
Zapadno krilo- krovite, istoni dio, pogled prema sjeveru
IPU, Zagreb, 2010.
112
JUNO KRILO
IPU, Zagreb, 2010.
113
JUNO KRILO - PODRUM
IPU, Zagreb, 2010.
114
Podrum J - pogled prema istoku
Podrum J - zapadni zid
IPU, Zagreb, 2010.
115
Podrum J - sjeverozapadni ugao
Podrum J - detalj ekog svoda
Podrum J - detalj izvornog poploenja opekom
IPU, Zagreb, 2010.
116
JUNO KRILO - PRIZEMLJE
IPU, Zagreb, 2010.
117
Trijem 21 - pogled prema jugu
Trijem 21 - pogled prema sjeveru
IPU, Zagreb, 2010.
118
Prostorija 22 - izvorna kaljeva pe u jugozapadnom uglu
Prostorija 22 - pogled prema jugu i prostoriji 23
IPU, Zagreb, 2010.
119
Prostorija 23 - kamin u sjeverozapadnom uglu
IPU, Zagreb, 2010.
120
Prostorija 25 - kaljeva pe
IPU, Zagreb, 2010.
121
Prostorija 26 - vrata prema stubitu
122
IPU, Zagreb, 2010.
Prostorija 27 - sredinji stup Prostorija 27 - vrata prema stubitu
Prostorija 27 - strop s holkelom
IPU, Zagreb, 2010.
123
Prostorija 29 - sredinji dio
Prostorija 29 - pregrada prema podrumu
IPU, Zagreb, 2010.
124
Prostorija 29 - krak od prizemlja prema podestu
Prostorija 29 - drvena oplata stropa
Prostorija 29 - nova pregrada i vrata
IPU, Zagreb, 2010.
125
Trijem 30 - pogled prema istoku Trijem 30 - svod u zapadnom dijelu
IPU, Zagreb, 2010.
126
IPU, Zagreb, 2010.
127
Prostorija 32
IPU, Zagreb, 2010.
128
IPU, Zagreb, 2010.
129
JUNO KRILO - KAT
IPU, Zagreb, 2010.
130
Trijem 52 - pogled prema jugu
Trijem 52 - pogled prema sjeveru
131
IPU, Zagreb, 2010.
Prostorija 53 - sjeveroistoni ugao Prostorija 53 - sjeverozapadni ugao
Prostorija 53 - skica izvornog poploenja
IPU, Zagreb, 2010.
132
Prostorija 54 - pogled na strop s holkelom
IPU, Zagreb, 2010.
133
Prostorija 55 - detalj kanatne konstrukcije
IPU, Zagreb, 2010.
134
Prostorija 56 - pogled prema istoku i stubitu
IPU, Zagreb, 2010.
135
Prostorija 56 - vrata prema prostoriji 54 Prostorija 56 - vrsta reka
Prostorija 59 - detalj kanantne konstrukcije Trijem 61 - pogled prema zapadu
IPU, Zagreb, 2010.
136
Prostorija 60
Prostorija 59 - detalj holkela
IPU, Zagreb, 2010.
137
Prostorija 62 - sredinji dio stubinog prostora
IPU, Zagreb, 2010.
138
Prostorija 62 - detalj ograde
Trijem 61 - pogled prema sjeveru i Zverinjaku
IPU, Zagreb, 2010.
139
Trijem 63 - pogled prema istoku
IPU, Zagreb, 2010.
140
Trijem 63 - detalji kapitela i baze drvenog stupa Trijem 63 - detalj prozorskih kapaka
Trijem 63 - detalj drvenog parapeta Trijem 63 - detalj prozorske reetke
IPU, Zagreb, 2010.
141
Prostorija 64 - vrata prema prostoriji 65
IPU, Zagreb, 2010.
142
IPU, Zagreb, 2010.
143
Prostorija 69 - vrata s trijema
IPU, Zagreb, 2010.
144
JUNO KRILO - KROVITE
IPU, Zagreb, 2010.
145
Juno krilo- krovite, pogled prema istoku
Juno krilo- krovite, sredinji dio, kotao za grijanje vode
Juno krilo- krovite, pogled prema istoku
IPU, Zagreb, 2010.
146
SPOJNI HODNIK
IPU, Zagreb, 2010.
147
SPOJNI HODNIK - PRIZEMLJE
IPU, Zagreb, 2010.
148
Prostorija 36 - vrata s unutarnje strane Prostorija 36 - vrata s trijema 28
IPU, Zagreb, 2010.
149
SPOJNI HODNIK - KAT
150
IPU, Zagreb, 2010.
Prostorija 70 - pogled prema sjeveru i galeriji Prostorija 70 - nia
Prostorija 70 - tragovi zazidanog otvora
IPU, Zagreb, 2010.
151
CRKVA
IPU, Zagreb, 2010.
152
Crkva - pogled prema istoku i svetitu
Crkva - galerija, pogled prema jugu
IPU, Zagreb, 2010.
153
Crkva - pogled prema brodu i svetitu
Crkva - pogled prema sjeveru
IPU, Zagreb, 2010.
154
PROELJA
IPU, Zagreb, 2010.
155
Sjeverno proelje kompleksa
Sjeverno proelje junog krila i ulazno dvorite
IPU, Zagreb, 2010.
156
Istono proelje zapadnog krila
Jugozapadni ugao zapadnog krila i sekundarno dvorite
Sjeverno proelje zapadnog krila
IPU, Zagreb, 2010.
157
Juno proelje junog krila
Jugoistoni ugao junog krila i spojni hodnik
IPU, Zagreb, 2010.
158
Detalj trijema na junom proelju junog krila Jugoistoni ugao junog krila
Detalj stupa na sjevernom proelju junog krila Detalj trijema na sjevernom proelju junog krila
IPU, Zagreb, 2010.
159
Zapadno proelje crkve i spojni hodnik Sjeverno proelje crkve
Juno proelje crkve Istono proelje crkve
IPU, Zagreb, 2010.
160
Detalj kamene posude pred ulazom crkve
Sporedni ulaz u ckvu na sjeveroistonom proelju
Reljefi nad glavnim ulazom u crkvu
IPU, Zagreb, 2010.
161
Istono proelje kompleksa
IPU, Zagreb, 2010.
162
Detalj konzole u Malom dvorcu Juno proelje Malog dvorca
Juno proelje Malog dvorca Jugozapadni ugao Malog dvorca
IPU, Zagreb, 2010.
163
IV. ZAKLJUAK
a) Stanje istraenosti
Prema dosadanjim istraivanjima dvorac u Nutru sagraen je u razdoblju izmeu 1726.
i 1737. godine, u vrijeme kada je vlasnik vlastelinstva bio grof Maximilian Eugen Gosseau. Ovom
razdoblju izgradnje pripisano je zapadno krilo dvorca i nasuprotno postavljena kapela posveena
Uznesenju sv. Kria. Cjelina dvorca dovrena je izgradnjom junog krila u 19. stoljeu.
O prvobitnom dvorcu danas znamo vrlo malo. Saznanja o toj fazi izgradnje zasnovana su
na interpretaciji povijesnih izvora, koji se mogu razliito tumaiti. Navodi se da je dvorac podignut
od temelja, dijelom graen u drvetu, a dijelom od dobrih materijala. Zbog brojnih pregradnji,
kojima su drveni dijelovi zamijenjeni zidanim strukturama teko je utvrditi izgled prvobitnog dvorca,
vjerojatno kanatne konstrukcije. Tek e se naknadnim istraivanjima i graevinskim sondiranjem
otvoriti mogunost preciznijeg odreenja pojedinih razdoblja izgradnje.
Dananji dvorac tj. njegovo zapadno krilo graeno je opekom, uz drvo uobiajenim
materijalom koritenim u ovoj regiji. Podatak prema kojem je dvorac sagraen od kamena
sruene benediktinske opatije, mora se uzeti s oprezom. Takvo tumaenje moda se odnosi na
pretpostavku da je koriten materijal sruene crkve i samostana, a to je prije svega mogla biti
opeka. Na takvo razmiljanje upuuje injenica, da u okolici nema kamena, a do danas sauvane
srednjovjekovne gradnje bile su graene opekom, dok se kamen koristio tek sporadino,
preteno kao materijal iz kojeg su izraeni dovratnici i doprozonici, te pojedine profilacije. Stariji
tip, srednjovjekovne opeke (ako je koritena) vjerojatno se mogao upotrijebiti u niim zonama
zidanih dijelova dvorca, a prije svega u istonom dijelu zapadnog krila, to se moe utvrditi nakon
graevinskog sondiranja dvorca. Otvorenom ostaje i mogunost da se na mjestu dananjeg dvorca
nalazio srednjovjekovni nutarski castellum. Na njegov poloaj upuuju tek indicije, ali za sada bez
arheolokih dokaza ili materijalnih ostataka u sauvanoj strukturi dvorca.
Najstariji dio dvorca njegovo je zapadno, danas jednokatno, krilo. Ono se sastoji od dva
dijela, dueg poloenog uz ulicu i kraeg - istonog, postavljenog popreno, tako da su tlocrtno
oblikovana u klju, tj. L. Takva struktura posljedica je razliitih razdoblja izgradnje.
Istono, jednokatno krilo graeno je ciglom, izrazite debljine zidova (98-110 cm u
prizemlju). Prizemlje se sastoji od vie meusobno povezanih prostorija (13, 14, 15 i 16),
zasvoenih ekim svodovima. Ulaz u prizemlje otvoren je iz vee. Katu se pristupa preko
dvokrakog stubita (smjetenog u ulaznoj osi) prislonjenog uz zapadni zid istonog krila, na spoju
s duim, zapadnim krilom. Na katu se nalaze dvije (50 i 51), meusobno povezane prostorije,
drvene stropne konstrukcije. Juna prostorija (51), oslonjena na nosive grede, protee se nad
kolnim ulazom (17) i dvije prostorije prizemlja (9 i 20), juno od vee s kojom su povezane
vratima, zasvoene ekim svodovima. Zbog debljine zidova, graevinskih elemenata, prostorne
organizacije, i postava u prostoru, te funkcija ovaj dio dvorca najranijeg je nastanka. U prizemlju
sjevernog dijela ovog krila, na istonom zidu, uoeni su tragovi ranijih otvora, postavljeni nie od
IPU, Zagreb, 2010.
164
dananjih, stoga se moe zakljuiti da je i sustav ekih svodova prizemlja kasnijeg nastanka, iz
vremena kada su oba krila objedinjena. Prostorije prizemlja ranije su vjerojatno bile nie, drvene
stropne konstrukcije. Na kat se prilazilo preko vanjskog stubita (sondiranje i uvid u graevinsku
strukturu pokazali su da je dananje stubite oslonjeno na nekadanji vanjski, zapadni zid istonog
krila), mogue preko trijema koji se mogao pruati uz zapadni zid. Vrata u zapadnom zidu
sjeverne prostorije (50), manjih su dimenzija od drugih vrata, to upuuje na njihov raniji nastanak
i vjerojatno prvobitni ulaz u prostorije kata. Prema oblikovanju interijera (vijenac, lezene, drvena
oplata, parket, dimenzije prozora), dvije prostorije kata (50 i 51) bile su reprezentativne prostorije,
otvorene prema dvoritu i nasuprotno postavljenoj dvorskoj kapeli (dekorativni sustav ovih
prostorija pripada kasnijim razdobljima). Istoni dio zapadnog krila pripada najranijoj graevinskoj
fazi dvorca, sagraenoj u razdoblju grofa Gosseaua, u periodu izmeu 1726 i 1737.
Prvobitnom razdoblju izgradnje pripisuje se i uz ulicu poloeno zapadno krilo dvorca.
Simetrian raspored prostorija prizemlja i kata, ujednaeni sustav oblikovanja prostora i nain
svoenja govore u prilog teze o cjelovitom vremenu nastanka ovog dijela dvorca (zapadno od
stubita). Debljina zidova (83-91 cm u prizemlju), podrum, poloaj dananjeg stubita i nain
relativno nespretnog spajanja tj. povezivanja s istonim dijelom krila, upuuju na neto kasniji
nastanak zapadnog krila.
Vanjski, obodni zidovi zapadnog dijela manje su debljine od onih istonog dijela dvorca, pa
su stoga vjerojatno i kasnijeg nastanka. Ulaz u podrum izveden je preko glavnog ulaza u dvorac,
uz stubite. Takav nain ulaza u podrum u 18. stoljeu nije uobiajen, ve se u podrum kao
gospodarski prostor ulazi zasebnim ulazom izvana, pomaknutim od osi glavnog ulaza u dvorac.
Prostorni raspored podruma nije sasvim ujednaen (dvije istone prostorne jedinice neto su
manjih dimenzija i drugaije izvedenog svoda), a na krajnju zapadnu prostoriju nadovezuje se
mali hodnik nejasne funkcije, koji se doima kao ostatak zatvorenog stubita. Pet prostornih
jedinica podruma prua se od stubita na istoku, pod etiri prostorije prizemlja u smjeru zapada,
dok zatvoreni hodnik na krajnjem zapadu podruma ostavlja dojam mogueg izlaza uz vanjski,
zapadni zid prostorije 7. Mogue je da se nad podrumom, ranije pruao dio zapadnog krila
kanatne gradnje, kasnije zamijenjenog zidanim i produenim prema zapadu, koje je i danas
sauvano. Ulaz u podrum moda se nalazio s vanjske strane, na mjestu hodnika (prostorija
5). U vrijeme pregradnje podrum je produen u smjeru istoka, (podrum se ranije nije morao
pruati pod itavim krilom kanatne gradnje), zbog dogradnje zapadnog krila zatvoren je stari ulaz,
otvoren je novi i povezan sa stubitem. Unutranji ulaz u podrum nije funkcionalan, no u vrijeme
mogue pregradnje oko polovice 18. stoljea podignuta je i nova gospodarska zgrada (za uvanje
plodina), koja je mogla nadomjestiti gospodarske potrebe, a dvorski podrum postaje priruno
skladite. Prema sauvanom opisu dvorca iz 18. stoljea prizemlje je obuhvaalo sedam prostorija
s kuhinjom i ulazom u podrum. Raspored prostorija tijekom vremena mogao se mijenjati i danas
ga sa sigurnou ne moemo rekonstruirati (a zasigurno se to i dogodilo prilikom izgradnje
zidanog dijela dvorca), no kako izgleda istoni dio prizemlja i nadalje je ostao u upotrebi kao
kuhinja. Arhitektonsko oblikovanje stubita i ulaza u 18. stoljeu uobiajeno se rjeava centralnim
IPU, Zagreb, 2010.
165
postavom naglaene reprezentativnosti. Postava i oblikovanje ulaza sa stubitem na spoju krila
(primjenjuje se kod viekrilnih dvoraca graenih u vie faza), bez ikakvih naznaka reprezentativnosti,
idu u prilog funkcionalnih rjeenja uz potivanje i zadravanje ranijeg stanja (poloaj prvobitnog
stubita i zadravanja reprezentativnosti dviju prostorija na katu istonog krila), pri emu je stubite
preoblikovano. Zbog poloaja stubita izgubila se mogunost povezivanja prizemnih prostorija
zapadnog krila s onima istonog. Kako bi se ipak ostvarila kakva, takva komunikacija, pod stubitem
je uz sjeverno proelje sagraena mala izduena prostorija, koja povezuje sobe 10 i 13. Taj spoj
nespretno je izvedena improvizacija, koja potvruje pretpostavku o ranijem nastanku istonog krila.
Zapadno krilo dvorca miljeno je kao usporedan niz meusobno povezanih prostorija, s
trijemom na dvorinoj strani, koji obuhvaa i kat istonog krila. U tlocrtu se istie naglaeni zapadni
zavretak krila s dvije prostorije (1, 2) popreno postavljene u odnosu na protezanje simetrale
dvorca, tako da djeluje poput rizalita. Tlocrtno, tijelo dvorca stoga izgleda simetrino u odnosu
na dio istonog krila (jakih zidova) u prizemlju prekinutog veom. Osim tenje ka simetrinosti i
objedinjavanju prostorne kompozicije oblikovanje rizalitnog zakljuka rijeeno je na ovaj nain
kako bi, kao logian zavretak, prihvatilo dvorini trijem. Sredinje tijelo dvorca sastoji se od pet
pravokutnih prostornih elija (3, 4, 5 - inile su jednu prostoriju, iste veliine kao i 7, a neto su
veih dimenzija 8 i 9) grupiranih prema dimenzijama, dvije po dvije, s najveom prostorijom (10)
smjetenom uz stubite. Prostorije prizemlja vratima su otvorene prema trijemu, te s jednom
prozorskom osi na glavnom, sjevernom proelju. Zbog najveih dimenzija prostorija 10 ima dvije
prozorske osi otvorene u zidu sjevernog proelja. Sustav svodova je ujednaen, koritasti svodovi
sa susvodnicama. Trijem i prostorije manjih dimenzija (stubite, podrum, prizemlje istonog krila)
zasvoeni su ekim svodovima. Nekad vjerojatno jedinstvena prostorna elija (3, 4, 5) vertikalno
se protee kroz dvije etae i pregraena je u niz manjih prostorija zbog naknadnog ubacivanja
eljeznog stubita i otvaranja dvorinog ulaza preko trijema. Dimnjaci su postavljeni u uglovima
prostorija, s loitima izvana, s trijema kako je to bilo uobiajeno u 18. stoljeu. Drugaiji sustav,
zbog pregradnji primijenjen je u prostornoj eliji u kojoj je izvedeno stubite. Prema koritenim
materijalima i nainu oblikovanja pregradnja je izvedena poetkom dvadesetog stoljea i moe se
pripisati djelovanju Istvana Mllera. Ujednaeni prostorni sustav simetrine kompozicije i jasnog
reda ponovljen je i na katu. Prostorije kata imaju ravni strop (drveni grednik) s holkelom.
Artikulacija prostora i nain oblikovanja izrazite horizontalnosti, te objedinjavanje istonog i
zapadnog krila po svojim formalnim karakteristikama pripadaju drugoj polovini 18. stoljea, te ih u
osnovi moemo pripisati drugom razdoblju izgradnje, kada je dvorac u vlasnitvu porodice andor.
Zamjetan je izostanak reprezentativnosti, oit u nainu rjeavanja ulaza i stubita, kao i postavi
najvee prostorije zapadnog krila. Osim dimenzijama, najvea prostorija (10 u prizemlju i 47 na
katu) niim nije naglaena, a ekscentrian postav ide u prilog funkcionalnom rjeenju i grupiranju
glavnih prostorija na spoju krila uz stubite. Proelja dvorca rastvorena su tek prozorskim otvorima,
jednostavnim razdjelnim vijencem i profiliranim potkrovnim vijencem. Prozorski otvori postavljeni
su u osi, simetrino u obje etae, gdje je to bilo mogue, ili su bili nadomjeteni slijepim
prozorima. Prema nekim crteima, prizemlje dvorca bilo je dekorirano trakama rustike, koja danas
IPU, Zagreb, 2010.
166
nije vidljiva. Dvorino proelje artikulirano je zatvorenim trijemom (na katu obuhvaa oba krila), s
plitkim luno povezanim lezenama. U osi glavnog ulaza prizemlja sa stubitem, prostor nad dijelom
vee svoen je krinim svodom, koji se protee i nad dijelom trijema prizemlja (18) istonog krila.
Juno krilo nutarskog dvorca graeno je kao zasebna arhitektonska cjelina, oslonjeno
na juno proelje istonog dijela zapadnog krila i spojnim hodnikom povezano s galerijom crkve.
Izgradnjom junog krila i spojnog hodnika ranije nastali dijelovi dvorca povezani su u cjelinu
formirajui ulazno dvorite
Jednokatno, pravokutno izdueno, dijelom podrumljeno juno krilo, naglaene
horizontalnosti graeno je kanatnom konstrukcijom. Zbog pada terena tijelo dvorca postavljeno
je na postament (nad kojim se die trijem), izraeniji uz zapadno i juno proelje. Tri proelja u
obje su etae artikulirana otvorenim trjemovima, razliitog oblikovanja, dok je etvrto, istono
rastvoreno prozorskim otvorima. U prizemlju sjevernog proelja nosai su zidani toskanski stupovi,
a na katu se niu obraeni drveni stupovi povezani drvenom ogradom. Prizemna zona zapadnog i
junog proelja rastvorena je lukovima na zidanim stupcima, dok se na katu nalaze drveni toskanski
stupovi povezani drvenom ogradom. Trijem uz zapadno i dio junog proelja presvoen je krinim
svodovima. Raspon otvora trijema najmanji je pred sredinje postavljenim pjeakim ulazom,
postavljenim popreno u odnosu na izdueno tijelo junog krila, povezujui sjeverno i juno
proelje. Meusobno povezane prostorije, razliitih dimenzija postavljene su simetrino u odnosu
na ulaznu os u kojoj je smjeteno stubite i ulaz u podrum.
Ranija istraivanja izgradnju junog krila dvorca datiraju u kraj 19. stoljea. Graevinske
karakteristike zapadnog dijela, a napose dvije krajnje zapadne prostorije upuuju na raniju izgradnju
ovog dijela junog krila. Prostorije 22 i 23, u odnosu na druge prostorije razlikuju se debljinom
vanjskih zidova, zasvoenim trijemom koji se prua oko njih i poloajem dimnjaka postavljenim
uz vanjski, zapadni zid. Zbog sputenih stropova, svodna konstrukcija nije vidljiva, a bez otvaranja
graevinskih sondi nije mogue odrediti ni njihovu izvornu visinu., tj. je li taj dio junog krila
prvobitno obuhvaao i prostorije kata. Prema nainu svoenja trijema krinim svodovima, kao i
dimenzijama trijema, te usporedbom s prikazom dvorca s kraja 19. i poetka 20. stoljea, moe se
pretpostaviti da je ovaj dio junog krila graen ranije od drugih dijelova, a okvirno se moe datirati
na kraj 18. ili poetak 19. stoljea. Izvorna namjena ovih prostorija nije poznata, no moda se radilo
o pomonim gospodarskim prostorijama.
Simetrina organizacija prostora istono od prostorija 22 i 23 upuuje na jedinstvenu cjelinu
organiziranu uz ulazni prostor grupiranjem po etiri postrance postavljene prostorne elije. Spoj s
istonim krilom izveden je probijanjem vrata izmeu prostorija 20 i 24, a veza je moda postojala
i izmeu prostorija 19 i 22. Osim prostorije 23 (dananji caf bar) i centralnog stubinog prostora
29, prostorije u prizemlju nemaju vezu s trijemom. Na katu prilaz na trijem osim preko centralnog
stubinog prostora (62) mogu je i iz prostorije 68. Sve sobe prizemlja ojaane su rezbarijom
ukraenim gredama, postavljenim uzduno, uglavljenim ponad vrata i poduprtim drvenim stupom
u sredini. Kako izgleda, svrha ovog ujednaeno provedenog sustava bilo je pojaanje graevne
konstrukcije. Prema elementima oblikovanja i pretpostavljenoj naknadnoj ugradnji ova intervencija
IPU, Zagreb, 2010.
167
moe se pripisati djelovanju Istvana Mllera, tj. poetku 20. stoljea.
Nedoumice u istovremeni nastanak ovog dijela junog krila unosi poloaj podruma, koji
se protee uz sjeverno proelje, pod prostorijama 24 i 26. Izgradnja podruma vjerojatno je bila
potaknuta i praktinom mogunou izravnavanja visinske razlike terena, no kao i u zapadnom
krilu iznenauje nefunkcionalan i neuobiajeno postavljen ulaz iz sredinjeg ulaznog prostora, kao i
izvedba dugog i uskog stubita. Dojam o moguoj prvobitno izvedenoj fazi, vjerojatno jedinstveno
miljene cjeline pojaava i drugaije izvedeni holkel u prostorijama prizemlja grupiranim zapadno od
stubita, te razliita zavrna podna obloga, parket, postavljen na podnu oblogu od dasaka, u odnosu
na prostorije s istone strane.
Tlocrtni raspored prostorija prizemlja, simetrine koncepcije ponovljen je i na katu.
Trijem sjevernog proelja bono je uglavljen izmeu zida zapadnog krila i zidanog aneksa na
istonoj strani, preko kojeg je zatvorenim hodnikom (spojnim krilom) omoguen prilaz na galeriju
crkve. Prizemni dio aneksa (36) vjerojatno je bio izgraen prije uspostave trijema sjevernog proelja
na to upuuje debljina zidova i ugraeni polustup trijema. Kroz obje etae u jugoistonom uglu
junog krila protee se zatvorena zidna masa potpornja graevinske konstrukcije dvorca.
Juno krilo nutarskog dvorca prema svojim arhitektonskim obiljejima., izrazite
horizontalnosti, prostornoj organizaciji, podrumom s ekim svodom, pa i upotrebi toskanskih
stupova, u osnovi se moe datirati u razdoblje oko polovice 19. stoljea.
U prvom razdoblju izgradnje (1726. 1737.) sagraena je i dvorska kapela (do 1860.
godine kapela je bila i upna crkva Nutra) posveena Uznesenju sv. Kria. Zid zapadnog proelja
kapele istie se masivnou i odgovara debljini istonog vanjskog zida zapadnog krila (108 cm) krila.
Danas sauvana kapela jednobrodna je nezasvoena dvorana, zakljuena poligonalnim svetitem.
Rastvorena je nizom visoko postavljenih, segmentnih prozora. Zapadno proelje je jednostavno,
tek s otvorom vrata, nad kojima je postavljen reljef s prikazom sv. Jurja i nad njim kameni reljefni
grb, moda grofa Gosseaua. U zabatu crkve nalazi se okulus. Na sjevernoj strani svetita probijena
su vrata na ulicu do kojih se dolazi kamenim stepenitem, dok je segmentni otvor kripte, smjeten
na jugoistonoj strani svetita. Na junom proelju nalaze se jo jedna vrata, preko kojih se u
kapelu ulazi iz dvorita dvorca. Tlocrtno, kapela je podijeljena na etiri polja i uzdignuto svetite pod
kojim je kripta. Nad prvim poljem od ulaza podignuta je galerija postavljen na dva stupca. Galerija
je spojnim hodnikom, pod kojim je kolni prolaz povezana s junim krilom dvorca. Veza dvorca i
kapele spojnim hodnikom nastala je nakon izgradnje junog krila, a tada je vjerojatno podignuta i
galerija, kojoj je pristup mogu samo spojnim hodnikom. Prema opisu iz 1746. godine kapela je
imala drveni tornji, prema sauvanom crteu, postavljen nad ulazom. Dananja kapela vjerojatno
je pregraena u 19. stoljeu, a izgleda da je tom prilikom produena i poviena. Izvorno, kapela
se vjerojatno sastojala od tri polja i ravno zakljuenog svetita, na to ukazuje drugaije oblikovanje
zida i pilastara postavljenih u etvrtom polju, pred svetitem. Osnovna arhitektonska ideja
rastvorene dvorane sauvana je i nakon pregradnje, s tim da je tada kapela poviena, pa je dolo do
proporcijskih promjena, vjerojatno i do promjene dimenzija otvora, a mogue i njihovog izvornog
poloaja. Prema sauvanom crteu na zapadnom proelju nekada su se nalazila dva prozora,
IPU, Zagreb, 2010.
168
zatvorena prilikom pregradnje.
b) Graevinski razvoj prema razdobljima izgradnje
Dvorac Khuen-Belassy u Nutru rezultat je niza dogradnji i graevinskih intervencija
i prilagodbi s uvijek prisutnom tenjom ka ujednaavanju. Prema dosadanjim obavljenim
istraivanjima moemo prepoznati pet povijesnih faza dvorca: 1. polovica 18. stoljea, 2. polovica
18. stoljea,1. polovica 19. stoljea, polovica 19. stoljea i poetak 20. stoljea. Nakon zavrenih
termografskih snimanja proelja i restauratorskih istranih radova oekujemo preciznije odreenje
povijesnih faza.
I faza (1. polovica 18. stoljea)
Najranijoj povijesnoj fazi pripada zapadni dio podruma pod zapadnim krilom zapadnog krila dvorca,
prostorije u istonom dijelu zapadnog krila (13, 14, 15 i 16 u prizemlju i 50 na katu) i tri polja od
ulaza u crkvi.
Prostorije na jugu istonog dijela zapadnog krila (17, 19 i 20 u prizemlju te 51 na katu)
Pripadaju takoer prvoj fazi ali su doivjele transformacije kasnijim graevinskim zahvatima.
II faza (2. polovica 18. stoljea)
Prostorije zapadno od glavog stubita zapadnog krila datirana su u 2. polovicu 18. stoljea (1-12 u
prizemlju i 38-49) Toj fazi pripada i istoni dio podruma, na kojem je dananji ulaz.
III faza (1. polovica 19. stoljea)
Zapadni dio junog krila (22 i 23 u prizemlju i 53 i 54 na katu) prepoznajemo kao najraniju fazu
izgradnje junog krila koja se moe datirati na kraj 18. stoljea ili prvu polovicu 19. stoljea.
Toj fazi pripada i trijem du proelja prostorija 22 I 23 u prizemlju I 53 I 54 na katu kao i podrum
pod junim krilom no ostavljamo mogunost i drugaije datacije, moda neto kasnije.
IV faza (polovica 19. stoljea)
Simetrino organiziran sklop prostorija istono i zapadno od sredinjeg stubita u junom krilu kao
i trijemovi na sjeveru i jugu junog krila datirali smo oko polovice 19. stoljea (24-35 u prizemlju i
55-69 na katu). Istoj fazi pripada i ulazni dio podruma pod junim krilom.
Spojno krilo datirano je takoer u ovu fazu uz postojanje naznaka jerojatno vneto ranijeg nastanka.
V faza (poetak 20. stoljea)
Posljednju prepoznatljivu povijesnu fazu moemo pripisati djelovanju Istvana Mlleru. Toj fazi
najvjerojatnije pripada dogradnja istonog dijela crkve sa svetitem i kriptom.
Na grafikom prikazu povijesnih faza nisu obiljeene adaptacije koje pripisujemo Mlleru:
interpolacija stubita na zapadnom dijelu zapadnog krila, vjerojatne statike sanacije u prostorijama
u prizemlju junog krila (interpolacija grede i sredinjeg stupa), veliki dio stolarije (vrata i prozori),
IPU, Zagreb, 2010.
169
kamene stepenice, dekorativni elemeti (holkeli), drvena oplata i ugraeni ormari knjinice i kaljeve
pei.
c) Smjernice za dodatna istraivanja
1. IC TERMOGRAFSKI ISTRANI RADOVI
Zbog specifine situacije, brojnih dogradnji, na ovom kompleksu predlaemo neivanzivnu metodu
istraivanja, a to je IC Termografska snimka svih proelja dvorca. Struna analiza snimaka mogla bi
pokazati: strukturu zida, konstrukcije, zazidane otvore i dogradnje. Uz ostala provedena istraivanja
IC termografske snimke upotpunile bi saznanja o graevinskim fazama dvorca.
2. RESTAURATORSKI ISTRANI RADOVI
Preciznije odreenje faza izgradnje dvorca, valorizacije i konzervatorske smjernice te konaan
prijedlog prezentacije ne mogu se postaviti prije opsenijih restauratorskih istranih radova. Na
temelju dosadanjih istraivanja predlaemo izvedbu graevinskih i slikarskih sondi na proelju i u
interijeru. Sondiranje se mora izvesti uz suglasnost nadlenog Konzervatorskog odjela u Vukovaru.
Graevinske sonde imaju za cilj odreenje graevnih faza dvorca.
Predloene pozicije i broj sondi mogue je tokom istraivanja prema potrebama i proiriti.
Slikarske sonde imaju za cilj nalaz prvobitne buke sa prvobitnim oslicima/ naliima.
Interijerske imaju za cilj otkriti izvornu boju i eventualne oslike.
Prijedlog pozicija graevinskih sondi:
Zapadno krilo
SONDA PROSTORIJA POZICIJA CILJ
Podrum
S-1 Podrum Z Juni zid na
zapadnom dijelu
Utvrditi da li je na ovom mjestu ranije
postojalo stubite i na koji nain mu se
pristupalo.
Prizemlje
S-2 Prostorija 1 Sjeverno proelje Utvrditi postojanje ranijeg otvora i
reke.
S-3 Prostorija 3 Sjeverozapadni
ugao/ Sjeverno
proelje
Utvrditi nain povezivanja i materijal
sjevernog i zapadnog zida i eventualno
postojanje reke na sjevernom
proelju, vrstu materijala i konstrukcije.
S-4 Trijem 6 /
prostorija 2
Juno proelje Utvrditi nain povezivanja na mjestu
plitkog rizalitnog istaka te vrstu
materijala i konstrukcije (kanatna).
IPU, Zagreb, 2010.
170
S-5 Prostorija 9 i 10 Sjeverno proelje Utvrditi eventualno postojanje
reke, vrstu materijala i
konstrukcije.
S-6 Trijem 6 Polje III i IV Utvrditi da li je trijem bio otvoren,
vrstu materijala i konstrukcije.
S-7 Prostorija 11 Sjeverno proelje Utvrditi eventualno postojanje reke,
S-8 Prostorija 14 Istono proelje Utvrditi postojanje ranijeg otvora i vrstu
materijala.
ugao
Utvrditi nain zidanja i materijal.
ugao
ugao
ugao
Kat
S-26 Prostorija 39 /
trijem 42
Juno proelje Utvrditi nain povezivanja na mjestu
plitkog rizalitnog istaka te vrstu
materijala i konstrukcije (kanatna).
ugao/ Sjeverno
proelje
Utvrditi nain povezivanja i materijal
sjevernog i zapadnog zida i eventualno
postojanje reke na sjevernom proelj,
S-28 Trijem 42 Juno proelje Utvrditi da li je trijem bio otvoren,
S-29 Prostorija 50 Pod Utvrditi slojeve meukatne konstrukcije
i eventuale tragove ranijeg drvenog
grednika.
S-30 Trijem 49 Na spoju junog i
zapadnog proelja
Utvrditi da li je trijem bio otvoren,
IPU, Zagreb, 2010.
171
Juno krilo
Prizemlje
S-13 Trijem 18 Zapadno proelje
- sjeverozapadni
ugao
Utvrditi nain povezivanja zidova, vrstu
materijala i konstrukcije.
S-14 Trijem 28 Sjeverno proelje
zapadni dio
materijala i konstrukcije, te eventualno
postojanje otvora prema trijemu.
- leaj svoda
Utvrditi nain spajanja svoda i zida i
vrstu materijala.
S-16 Prostorija 22 Sputeni strop Utvrditi nain svoenja
S-17 Prostorija 23 i
25
Juno proelje Utvrditi eventualno postojanje reke,
S-18 Trijem 30 Juno proelje
istoni dio
Utvrditi eventualno postojanje otvora,
S-19 Prostorija 35 Istono proelje Utvrditi nain povezivanja zidova, vrstu
S-20 Prostorija 34 Istono proelje Utvrditi nain povezivanja zidova, vrstu
S-21 Prostorija 36 i
trijem 28
Sjeverno proelje
istoni dio
Utvrditi nain vezanja zida i stupa, vrstu
Kat
- sjeverozapadni
ugao
zapadni dio
materijala i konstrukcije, te eventualno
postojanje otvora prema trijemu.
S-33 Trijem 63 Juno proelje Utvrditi eventualno postojanje reke,
S-34 Prostorija 69 Spoj Istonog i
junog proelja
Utvrditi nain vezanja zida, vrstu
S-35 Prostorija 68 Istono proelje Utvrditi nain vezanja zida, vrstu
istoni dio
Utvrditi nain vezanja zida, vrstu
IPU, Zagreb, 2010.
172
Crkva
Prizemlje
S-22 Spojni Hodnik/
Crkva
Juno proelje Utvrditi nain povezivanja zidova, vrstu
S-23 Ulazni dio Pilastar na
sjevernom zidu
Utvrditi nain povezivanja, vrstu
S-24
S-25 Pred svetitem Pilastar na
sjevernom zidu
Kat
S-37 Prostorija 70 Spoj Crkve i
Spojnog krila
S-38 Galerija Zapadno
proelje-juni dio
Utvrditi eventualno postojanje
prozorskih otvora, vrstu materijala i
konstrukcije.
S-39 Galerija Zapadno
proelje- sjeverni
dio
Utvrditi eventualno postojanje
prozorskih otvora, vrstu materijala i
konstrukcije.
S-40 Prvo i drugo
polje od ulaza
Sjeverno proelje Utvrditi postojanje eventualne reke,
nain zidanja i vrstu materijala te raniju,
izvornu, visinu crkve.
3.KONSTRUKCIJSKA ISTRAIVANJA
Za konaan prijedlog idejnog rjeenja neophodno je izvesti konstrukcijska istraivanja iji
rezultat treba biti precizna analiza (statika i graevinska) konstrukcije i materijala s izvjetajem o
graevinskom stanju dvorca kao i upute za potrebne statike sanacije.
4. ARHEOLOKI NADZOR
Prilikom eventualnih iskopa (iskop rovova za instalacije, graevinski radovi, drenaa, planiranje
terena i sl.) u dvoritima kompleksa dvorca potrebno je provesti areholoki nadzor.
IPU, Zagreb, 2010.
173
IV. c. PRILOZI
IPU, Zagreb, 2010.
174
Topografska karta MJ 1:50000
IPU, Zagreb, 2010.
175
Katastarska karta Nutra, 1878-81. g. - karte 1-9
Izvor: DAO HR-DAOS-2026 Zbirka katastra vukovarskog podruja
IPU, Zagreb, 2010.
176
Dananji katastar na podlozi katastra iz 19.st.
IPU, Zagreb, 2010.
177
Dananji katastar MJ 1:2000
IPU, Zagreb, 2010.
178
TLOCRTI - POLOAJ PROSTORIJA I SONDI M 1:200
podrum J
podrum Z
crkva
S-1
0 1 10m 5
izvedene sonde
oo|ozooo aoov|os|o soooo
T|CC|T |CL||M/ - |C|CZ/ ||CSTC|l/ l SC|Ll
Lvoac K|ooo - 3o|assy o |osto
IPU, Zagreb, 2010.
179
I II III IV V VI VII VIII
1
2
3
4
5
6
7 8 9 10
11
12
13 14
15
16
17
18 19 20
22
23
24
25
26
27
29
30
28
31
32 33 35
34
36
37
21
crkva o|azoo ovo|sto
S-3
S-2
S-4
S-5
S-6
S-b
S-a
S-7
S-8
S-9 S-10
S-11 S-12
S-13
S-14
S-16
S-15
S-17 S-18
S-19
S-20
S-21
S-22
S-23 S-25 S-24
0 1 10m 5
T|CC|T ||lZ|M|/ - |C|CZ/ ||CSTC|l/ l SC|Ll
IPU, Zagreb, 2010.
180
izvedene sonde
58
38
39
40
41
44
45 46 47
50
42
48
49
51
53 55 57 62
54 56 59 60 66 68
63
64
65
67
69
70
52
crkva
61
43
S-28
S-26
S-27
S-c
S-d
S-e
S-f
S-h
S-i
S-29
S-30
S-31 S-32
S-33
S-34
S-35
S-36
S-37
S-38
S-39
S-40
0 1 10m 5
T|CC|T K/T/ - |C|CZ/ ||CSTC|l/ l SC|Ll
IPU, Zagreb, 2010.
181
izvedene sonde
|ov|sto- zaaooo |||o
|ov|sto- ,ozoo |||o
|ov|sto- c|va
0 1 10m 5
T|CC|T K|C\lST/ - |C|CZ/ ||CSTC|l/
IPU, Zagreb, 2010.
182
IPU, Zagreb, 2010.
TLOCRTI - POVIJESNE FAZE M 1:200
183
podrum J
podrum Z
crkva
0 1 10m 5
I.a
II. (2. polovica 18.st.)
IV. (polovica 19.st.)
\. ocota| 2O.st.)
III.a
IPU, Zagreb, 2010.
184
TLOCRT PODRUMA - POVIJESNE FAZE
I II III IV V VI VII VIII
1
2
3
4
5
6
7 8 9 10
11
12
13 14
15
16
17
18 19 20
22
23
24
25
26
27
29
30
28
31
32 33 35
34
36
37
21
crkva o|azoo ovo|sto
0 1 10m 5
I. (1. polovica 18.st.)
I.a
III. (1. polovica 19.st.)
III.a
IV.a
I.a
III.a
IV. ( polovica 19.st.)
IV.a
\. ocota| 2O.st.)
IPU, Zagreb, 2010.
185
58
38
39
40
41
44
45 46 47
50
42
48
49
51
53 55 57 62
54 56 59 60 66 68
63
64
65
67
69
70
52
crkva
61
43
0 1 10m 5
I.a
III.a
IV. (polovica 19.st.)
IV.a
\. ocota| 2O.st.)
TLOCRT KATA - POVIJESNE FAZE
IPU, Zagreb, 2010.
186
IPU, Zagreb, 2010.
187
V. LITERATURA I IZVORI
Literatura:
Ambru Viktor, Arhitektura sjeveroistone Hrvatske u prolosti i danas, Hrvatska povijest
sjeveroistonog podruja, Osijek, 1994., str. 267-279.
Bali Milan, Pregled dvoraca i srednjovjekovnih gradova u Slavoniji - 1. dio, Vijesti muzealaca i
konzervatora Hrvatske, Zagreb 1974., br. 1-2, str. 10-11.
Bedenko Vladimir, Nutar vlastelinstvo, mjesto, dvorac, Nutar: zbornik, Zagreb 1996., str. 97
127.
Bsendofer Josip, Crtice iz slavonske povijesti, Osijek 1910., pretisak Vinkovci 1994.
Bulletin, ur. Marina Ljubii, br: 1-5, Hrvatsko ameriko drutvo, Sekcija za obnovu i ouvanje
nepokretnih spomenika kulture, Zagreb 1992.
uri Tomislav Feletar Dragutin, Stare graevine istone Hrvatske, Varadin 1983.
Feletar Dragutin, Geografska osnovica i stanovnitvo upe Nutar, Nutar: zbornik, Zagreb 1996.,
str. 193 211.
Gavrilovi Slavko, Seljatvo na vlastelinstvu Nutar Gabo 1687 1849. godine, Zbornik Matice
srpske, Novi Sad 1961., br. 30.
Gavrilovi Slavko, Obnova slavonskih upanija i njihovo razgraniavanjenje s vojnom krajinom
(1745.-1749.), Zbornik za drutvene nauke, Novi Sad 1960., br. 25, str. 49-92.
Horvat Anela, Nutar, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1964., sv. 3., str. 568.
Horvat Anela, O klasicizmu u Slavoniji, Osjeki zbornik, sv. 17, str. 289-303, Osijek, 1979.
Horvat Rudolf, Slavonija, Zagreb 1936, pretisak Vinkovci 1994.
Horvat Levaj Katarina, Barokna sakralna arhitektura tragom Eugenove crkve, Slavonija, Baranja i
Srijem vrela europske civilizacije, Zagreb 2009., sv. II, str. 334 337.
Hrani uro, Povijest upe Nutar, seminarski rad, Visoka bogoslovna kola akovo, akovo
1981.
Karaman Igor, Sumarni katastar veleposjeda u Slavoniji od 18. do 20. stoljea, Radovi Centra za
organizaciju naunoistraivakog rada u Vinkovcima, Zagreb, 1973., knj. 2, str. 167-212.
Karaman Igor, Nutar i njegovo iteljstvo tijekom stoljea, Nutar mala povjesnica mjesta,
Vinkovci 1993., str. 9 24.
Karaman Igor, Nutarsko naselje, vlastelinstvo i iteljstvo, Nutar: zbornik, Zagreb 1996., str. 55
85.
Koak Vesna, Anii Branka, Prilog istraivanju perivoja uz nutarski dvorac, Nutar (zbornik),
Zagreb 1996, str. 211-227.
Lopai Radoslav, Slavonski spomenici za XVII viek, Starine JAZU, knjiga XXX, Zagreb 1902.
IPU, Zagreb, 2010.
188
Ljubii Marina, Projekt obnove Nutra, Zbornik sabora hrvatskih graditelja, Crikvenica1993., str,
478 483.
Markovi Vladimir, Dvorci 18. stoljea rafinirana upravna sredita, Slavonija, Baranja i Srijem
vrela europske civilizacije, II, Zagreb 2009., str. 348 357.
Mauran Ive, Turska osvajanja u Slavoniji (1526 1552), Osjeki zbornik, VI, Osijek 1958.
Mauran Ive, Popis naselja i stanovnitva u Slavoniji 1698. godine, Radovi Zavoda za znanstveni rad
u Osijeku, Osijek 1988.
Mauran Ive, Turske provale i osvajanja u Slavoniji od kraja 14. do sredine 16. stoljea, Peti
znanstveni sabor Slavonije i Baranje, Zavod za znanstveni rad u Osijeku, Posebna izdanja, XIII,
Osijek 1991.
Mauran Ive, Stanovnitvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine, Zavod za znanstveni rad u
Osijeku, Osijek, 1993.
Mihaljevi Ante, Pregled povijesti upe, Nutar mala povjesnica mjesta, Vinkovci 1993., str. 43-
49.
Mihaljevi Ante, Povijest upe Nutar, Nutar: zbornik, Zagreb 1996., str. 229 241.
Moaanin Nenad, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod 2001.
Obad itaroci Mladen, Bojani Obad itaroci Bojana, Dvorci i perivoji u Slavoniji: od Zagreba do
Iloka, Zagreb 1998.
Ostoji Ivan, Benediktinci u Hrvatskoj, sv. III, Split 1965.
Pavii Stjepan, Vukovska upa, Hrvatska naselja I, Zagreb 1940.
Radau Vanja, Spomenici Slavonije iz razdoblja 16. do 19. stoljea, Zagreb 1975.
Smiiklas Tadija, Dvjestogodinjica osloboenja Slavonije, knjiga XI., Djela JAZU, XI, Zagreb 1891.
Tomii eljko, Monasterium Monutar Nutar korijeni prolosti, Nutar: zbornik, Zagreb
1996., str. 19 55.
Uzelac Zlatko, Dvorac Gosseau Sandor Khuen u Nutru, Nutar: zbornik, Zagreb 1996., str,
127- 155.
Zeko Jasna, Dvorac i perivoj dvorca u Nutru, Zbornik radova o Vukovarsko srijemskoj upaniji,
Vinkovci 1997., str. 405 424.
ini Vlasta, Vlasnici nutarskog veleposjeda i kompleksa dvorca, Nutar: zbornik, Zagreb, 1996.,
str. 85 97.
IPU, Zagreb, 2010.
Izvori:
- Muzej Slavonije Osijek, Povijesni odjel
- Ostavtina Mller, Kulturlis rksgvdelmi Hivatal (KH) Ured za zatitu kulturne batine,
Budimpeta
- Hrvatski dravni arhiv,
Urbarijalni spisi,
Arhiv obitelji Khuen Hdervry Belassy (1567 1944.)
Fond Srijemska upanija
- Ministarstvo kulture; Uprava za zatitu kulturne batine, fototeka
- Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Vukovaru
- Dravni arhiv u Osijeku, HR-DAOS-2026 Zbirka katastra vukovarskog podruja (karte 1-9)
- Dravna geodetska uprava, PUK Vukovar, Ispostava Vinkovci
- Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljea Srijemska upanija, Zagreb, 2001.
- Johann von Lipsizky, Die Karte und Namensverzeichnis des Knigreich Ungarn und dessen
Nebenlnder (1804-180), Arcanum, Budapest, 2004.
189
KONZERVATORSKE STUDIJE I ELABORATI
INSTITUTA ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Knjiga 2
MRENA IZDANJA INSTITUTA ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Knjiga 3
IZDAVA
Institut za povijest umjetnosti
Ulica grada Vukovara 68
10000 Zagreb
ZA IZDAVAA
Milan Pelc
UREDNIK
Petar Prelog
RECEZENTI
eljka orak
Katarina Horvat - Levaj
SURADNICI
Davorin Stepinac
Danijela apina
GRAFIKI DIZAJN
Danijela apina
Zagreb, 2012.
ISBN 978-953-7875-06-0

Dvorac U Hrvatskoj

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dvorac U Hrvatskoj

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ratko Vueti

Ivana Haniar Buljan

You might also like