REGIONALNA GEOGRAFIJA ........................................................1 ZAPADNA EUROPA........................................................................

3
Ujedinjeno Kraljevstvo ....................................................................................4 Irska ...............................................................................................................28 Francuska .......................................................................................................33 ZEMLJE BENELUKSA ................................................................................48 Nizozemska....................................................................................................51 Belgija............................................................................................................57 Luksemburg ...................................................................................................61

SJEVERNA EUROPA.....................................................................63
Danska ...........................................................................................................65 Norveka ........................................................................................................70 vedska ..........................................................................................................76 Finska.............................................................................................................81 Island..............................................................................................................85

REGIONALNA GEOGRAFIJA
Moderna je geografija zaeta u 19.st. Najzasluniji za stvaranje te moderne geografije su dva Njemca: Humbolt i Ritter. U 19.st. sve znanosti stvaraju svoje prave temelje. Tada se geografija dijeli na fiziku i socijalnu. U geografiji 19.st. razlikuju se dva smjera: geografski determinizam prirodna osnova je temelj razvoja ovjeka, Ratzell geografski posibilizam ovjek utjee na promjene u prirodi, Vidal de la Blanche, razvila se zahvaljujui razvoju industrije. Determinizam stoji u vioj mjeri nego posibilizam. Razvoj regionalne geografije dijeli se na dvije faze: od 19.st. do 1950ih od 1950ih do danas. Regionalna geografija se utemeljuje poetkom 20.st. i ona je temeljni dio geografije. Utemeljitelj suvremene regionalne geografije je Immanuel Kant. On je bio profesor geografije i radio je u Kalinjingradu te je razvio suvremene metode geografije. U poetku je regionalna geografija bila izrazito deskriptivna (opisivaka). Teite je bilo na pitanju gdje je to? To je bilo popisivanje inventara na povrini zemlje. Smatralo se da je regija omeena prirodnim granicama te je unutar svake regije postojao specifian nain ivota ljudi. U Hrvatskoj bi primjer takve regije bila Cetinska krajina (mentalitet, nain ivota). Regije se, dakle, razdvajaju na temelju prirodnih resursa. Od 1950ih nain ivot u svim zemljama se unificirao zbog naglog gospodarskog razvoja iji je glavni impuls bila industrijalizacija. Zbog unificiranja ivota regionalna geografija zapada u veliku krizu i kao reakcija na to javlja se u SAD-u 1950ih NOVA REGIONALNA GEOGRAFIJA. Ona je 1960ih prihvaena i u zapadnoj Europi. Na njen razvoj su utjecali: pozitivizam znanstvena teorija da se sve pojave na zemlji mogu analizirati i kvantificirati (izraziti brojevima), dola je iz prirodnih znanosti globalizacija industrijski razvoj u svim zemljama svijeta. Danas se regije izdvajaju na osnovu ekonomsko-geografskih obiljeja. Najbitniji su ekonomski pokazatelji. Nema tono odreenih elemenata za odreivanje regija odnosno svaki istraiva ima svoje principe. Glavni pricipi bi bili: gustoa naseljenosti, stupanj urbanizacije u postotcima, BND po stanovniku, udio poljoprivrednog stanovnitva, udio zaposlenih po sektorima, stopa nezaposlenosti, industrija (postotak zaposlenih u industriji, visina dohotka, udio u propulzivnim1 industrijama) Ovakav je sistem posebno razvijen u zapadnoj Europi. Regija je manja prostorna cjelina izdvojena na temelju homogenih obiljeja (prirodnih i drutveno-geografskih). U Europi se izdvajaju: sjeverna, juna, istona, zapadna i srednja Europa te postoje jo dva prijelazna prostora: jugoistona Europa (kojoj pripada i Hrvatska) i sjeveroistona Europa (Litva, Latvija i Estonija). Srednja Europa je bila podijeljena za vrijeme socijalistikog poretka u istonoj Europi, a od 1990ih se ponovno oblikuje i to kao prostor pod izrazitim gospodarskim, politikim i kulturnim utjecajem Njemake. U tom kulturnom pogledu Hrvatska bi se mogla svrstati u srednju Europu. Kod prouavanja regija polazi se od dva principa regionalizacije: regionalizacija po dravama izdvajanje regija bez obzira na dravne granice najnoviji princip. Novi princip se razvio u Europskoj Uniji i kod ove je podjele, zaista, najvaniji ekonomski element. Tako npr. Engleska i Nizozemska ine jednu regiju imaju jak tercijarni sektor, razvijenu industriju, veliku gustou naseljenosti Hrvatska ima velike regionalne razlike (poljoprivrednik u Slavoniji sliniji je poljoprivredniku u Maarskoj, nego poljoprivredniku u Dalmaciji).

Dobro poslujue i njima suprotne, opadajue industrije.

Razvila su se dva modela regionalizacije: model centar-periferija postoje centri ekonomske moi i okupljanja stanovnitva. Ti centri napreduju, a sve to je izvan njih naziva se periferijom i gospodarski zaostaje, slabo se razvija. Ovaj se model pokazao tonim. model trans-granine suradnje ovaj model postaje sve znaajniji u Europskoj Uniji zbog ukidanja granica. Primjer je granica Njemake i Francuske na prostoru Rajne gdje su ljudi poeli vie cirkulirati te je poeo jai ekonomski razvoj.

Prekogranina suradnja u Europi

ZAPADNA EUROPA
Zapadnu Europu ini est drava: Ujedinjeno kraljevstvo, Irska, Francuska, Nizozemska, Belgija i Luksemburg. Ona se izdvaja na osnovi tri kriterija: 1. visoki stupanj ekonomske razvijenosti (visoki BND po stanovniku) BND (GNP)2 je ukupna vrijednost proizvedenih dobara i usluga u toku jedne godine u nekoj dravi (to nisu primanja i plae). BND pokazuje gospodarsku snagu neke drave, ali nema veze sa standardom u nekoj dravi. Kanada ima najvei standard u svijetu, a slijede Norveka, Francuska i Velika Britanija. SAD ima najvei BND, ali vedska ima vei standard. Vidljivo je da postoje i velike regionalne razlike (Irska je najzaostalija zemlja zapadne Europe). 2. velika gustoa naseljenosti 3. visoki stupanj urbanizacije One zemlje koje imaju vie od 75% gradskog stanovnitva smatraju se visoko urbaniziranim. Drava Luksemburg Belgija Nizozemska Francuska Ujedinjeno kraljevstvo Irska Hrvatska3 BND ($/st) 35 860 25 380 24 780 24 200 21 410 18 710 4 620 Gustoa naseljenosti (st/km2) 166 335 388 108 242 53 78 Udio urbanog stanovnitva (%) 78 72 76 78 91 60 54

Geografske regije u Europi

BND (bruto nacionalni dohodak) je manja vrijednost od BNP (bruto narodnog proizvoda) jer se odbije vrijednost sredstava (sirovine). Narodni dohodak je neto drutvenog proizvoda. 3 Republika Hrvatska je navedena kako bi se podaci usporedili.

Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske United Kingdom of of Great Britain and Northern Ireland Povrina: 244 110 km2 Broj stanovnika: 59,5 mil Glavni grad: London (6,3 mil) Od kontinentalnog dijela Europe, britansko je otoje odvojeno La Mancheom (francuski naziv) odnosno Channelom (engleski). Ujedinjeno Kraljevstvo se sastoji od etiri cjeline: Engleska 130 439 km2; 50,2 mil stanovnika kotska 78 783 km2; 5,1 mil stanovnika Wales 20 768 km2; 2,6 mil stanovnika Sjeverna Irska 14 120 km2; 1,1 mil stanovnika Ujedinjeno Kraljevstvo zauzima najvei dio Britanskog otoja: Britanski ili Veliki otok, dio Irskog otoka i niz manjih otoka i otonih skupina: otok Wight, otok Man u Irskom moru, Kanalske otoke uz obalu Francuske, Hebride te Shetlandsko i Orkneysko otoje.

Geoloka graa
Britansko kopno se postupno izdizalo od sjeverozapada prema jugoistoku, a istim smjerom opada starost naslaga. Najstariji dijelovi pripadaju kambriju. Prvo se izdiglo kotsko visoje gdje prevladavaju magmatske stijene. Nakon kotskog visoja izdiu se juna kotska, Wales, Cornwall i Devon. Bitne su bile kaledonska (ordovicij silur) i hercinska orogeneza (u karbonu). Kaledonskom je izdignuto kotsko gorje i dio Sjeverne Irske, a hercinskom Cornwall i Devon. Cornwall i Devon su povezani s europskim kopnom. Oni su dio Armorikog luka kojem pripada i poluotok Bretagna i koji se prua sve do Centralnog masiva u Francuskoj. Luk je nastao hercinskom orogenezom.4 U siluru je izdignuto granino podruje Engleske i kotske. Karbon je najbitniji jer su u tom razdoblju nastale naslage ugljena. U tom su periodu nastali Penini, sredinja kotska te juni Wales. Sve do kraja paleozoika iznad morske razine su se izdigli kotska, Wales, jugozapadna Engleska odnosno svi dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva osim jugoistone Engleske. Mezozoik je predstavljen pravilnom izmjenom pjeenjaka i vapnenca i to uglavnom u istonoj Engleskoj. Mezozojske stijene (uglavnom vapnenci) se nalaze u obalnom dijelu (Doverski klifovi) i cijela podloga Engleske je mezozojske starosti tj. karbonatne grae. U kenozoiku dolazi do transgresije u prostoru Londonskog bazena (nadiranje mora na kopno) kada se prekrivaju mezozojske naslage. U pleistocenu je cijelo podruje Ujedinjenog Kraljevstva bilo pod ledom, a izuzetak je samo juni dio Engleske.

Reljef
Osnova Ujedinjenog Kraljevstva je Britanski otok koji se u smjeru sjever jug prua u duini od 900 km. Obala je razvedena i duga 14 429 km. Nijedna toka kopna nije udaljena od mora vie od 120 km. Zaljevi prodiru duboko u unutranjost i utjeu na razvedenost obale. Obala Ujedinjenog Kraljevstva spada meu najrazvedenije obale svijeta. Britansko je otoje skup uzvisina na kontinentskom elfu. Okrueno je morem ija je najvea prosjena dubina manja od 90 m. Velika Britanija ima oko 5 500 otoka, otoia i hridi. Njih 5 000 se prua uz zapadnu obalu. Britanci svoj kopneni reljef svrstavaju u tri kategorije: Highlands visoje Uplands pobre Lowlands nizine.

Detaljnije objanjenje i shema lukova nalazi se u dijelu Prirodna obiljeja Francuske.

Highlands ine dijelovi Sjeverne Irske, sjeverni Wales i kotska (osim sredinjeg dijela). Ovi dijelovi spadaju u najstarije cjeline zemljinog kopna. Ovdje se nalazi i najvei vrh Velike Britanije Ben5 Nevis u kotskoj (Grampian gorje) s 1 343 m nadmorske visine. Ovaj je dio nastao kaledonskim nabiranjem i povezan je s kaledonskim gorjem u Skandinaviji (Norveka). Uplands ini mlae gorje hercinske starosti. To su Penini u sjevernoj Engleskoj i juni Wales. Ovaj je prostor bitan zbog nalazita ugljena. Lowlands se prua jugoistono od crte koja povezuje Bristolski kanal (Bristol Channel) i ue rijeke Tees u sjevernoj Engleskoj (tu se nalazi grad Middlesbrough). Ovaj je dio razliit od ostatka britanskog kopna i srodniji je kontinentalnom dijelu Europe. Prevladavaju mezozojske naslage koje su prekrivene tercijarnim sedimentima. Ovaj je sediment erodiran na nekim mjestima pa na povrinu izbijaju karbonati. Tragove vulkanske aktivnosti nalazimo u Sjevernoj Irskoj, sjeverozapadnoj Ben Nevis zimi Engleskoj (Lake District) i zapadnoj obali kotske (otok Mull). Tragovi pleistocenske glacijacije su jako vidljivi jer je ona ostavila veliki broj reljefnih formi. One su najbrojnije u kotskoj, a zatim i Walesu i jugozapadnoj Engleskoj. Gotovo cijeli prostor Velike Britanije bio je pod ledom, osim najjunijih dijelova. Zbog rada leda snieni su i zaobljeni planinski vrhovi. Radom leda oblikovani su duboko usjeeni morski zaljevi fjordskog tipa (u kotskoj se zovu firth6), glacijalna jezera (u kotskoj se zovu loch) i duboke rijene doline (glen7). Murray, Belfast su jezera nastala djelovanjem leda, kao i u susjednoj Skandinaviji.

Rudno bogatstvo
Ugljen Najkvalitetniji je kameni ugljen koji se nalazi: u junom Walesu u usjeenim dolinama na obroncima Peninskog gorja u grofovijama Lancashire (Manchester), West Midlands (Birmingham), Durham (Durham), Northumberland (Newcastle), Humberside i Yorkshire (Leeds, Shefield) na obroncima planina u kotskim grofovijama Ayr i Lanark (u blizini je Glasgow), te Lothian i Fife (u blizini je Edinburgh). Sva nalazita ugljena se nalaze na kontaktu pobra i nizine. Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo jedan od najveih proizvoaa kamenog ugljena na svijetu. Poetkom 20.st. proizvodnja se kretala oko 300 mil tona godinje. U Velikoj je Britaniji 1913. iskopano 280 mil tona ugljena, a od 1930ih proizvodnja pada na 215 mil tona. Daljni pad uslijedio je nakon II.sv.rata, pa je danas proizvodnja ispod 100 mil tona godinje, a zbog toga su nastali veliki socijalni problemi. Odnos potronje krutih i tekuih goriva bio je 1950ih 50:50, a danas je 90:10 u korist tekuih goriva. Nafta i plin se jo vie eksploatiraju. Ovo je veliki problem jer je Ujedinjeno Kraljevstvo bila velika rudarska drava. Nalazita nafte Nafta je danas najvanije rudno bogatstvo. Nalazita nafte se nalaze u sjevernom dijelu Sjevernog mora izmeu kotske i Norveke. Glavni naftni terminal je Aberdeen na istonoj obali kotske. Po proizvodnji nafte

5 6

Ben na kotskome znai vrh. Zaljevi tipa firth su ire otvoreni prema obali od fjordova. Najvei su Firth of Forth, Firth of Clyde i Solway Firth. 7 Najpoznatija je Glen More koja odvaja Sjeverozapadno visoje i gorje Grampian i u kojoj se nalazi Loch Ness.

Ujedinjeno Kraljevstvo je prva zemlja Europe sa 160 mil tona (1995.). Godinja se proizvodnja kree oko 100 mil tona, a potronja nafte oko 75 mil tona pa se dio nafte izvozi. Plin Nalazita plina se nalaze u junom dijelu Sjevernog mora uz obalu Engleske. Godinja proizvodnja plina iznosi oko 45 mrd m3 pa je Velika Britanija meu prvih deset svjetskih proizvoaa. Plin je sve popularniji i sve se vie koristi jer manje zagauje okoli. eljezna ruda Nalazita eljezne rude su u navedenim rudarskim regijama. Danas se znatno manje koristi jer je jeftinije uvoziti nego kopati u dubinu.

Klima
Klimu Velike Britanije odreuje pet faktora: poloaj Britanskog otoja u vodenoj masi (zbog toga ima vie vlage i manje temperaturne amplitude) utjecaj Golfske struje zbog ega Velika Britanija ima 10C vie temperature od prostora Angloamerike koji je na istoj geografskoj irini utjecaj zapadnih vjetrova koji sa toplijeg oceana donose topliji, ali i vlaniji zrak reljef vorini poloaj Britanskog otoja u globalnoj cirkulaciji zranih masa Britansko otoje se nalazi izmeu hladnog Arktika, blagog Atlantika i promjenjivog kontinentalnog dijela Europe. Zbog tog vorinog poloaja esti su vjetrovi i oluje koje su najizraenije na obali. Ovaj poloaj naglaava azorska anticiklona i islandska ciklona (minimum). Tijekom ljeta bitan je utjecaj azorske anticiklone, a on se posebno zna osjetiti u junoj Engleskoj. Oceanski i kontinentalni utjecaji vaniji su od geografske irine.

Temperature
Zima je vrijeme jakih vjetrova, a nisu ni neuobiajni proboji hladnog arktikog zraka. Oni donose snijeg i maglu. Izoterme se pruaju okomito od sjevera prema jugu. Zapadni dio je topliji zbog Golfske struje odnosno oceanskog utjecaja, a istoni hladniji. Razlika izmeu Hebrida i Syllyja je 1C, dok je razlika izmeu Syllyja i Londona 3C, a blie je Londonu nego Hebridima odnosno razlika sjever jug je znatno manja od razlike istok zapad. Ljeti je izraeniji utjecaj geografske irine pa se izoterme pruaju u smjeru istok zapad. Najtopliji su juni, a najhladniji sjeverni dijelovi. Razlike su 4C. Zbog utjecaja azorske anticiklone u junom dijelu nisu neuobiajne ljetne vruine. Proljee je najugodnije godinje doba.

Padaline
Velika koliina padalina je najkarakteristiniji element britanske klime. Padaline donose zapadni vjetrovi s Atlantika8. Najvie padalina imaju zapadni gorski dijelovi, a prema istoku koliina padalina opada to je i logino. U Londonu su kie ravnomjerno rasporeene tokom cijele godine. Velika je vlanost zraka. Podruje kotsko visoje Lake District Wales Manchester London Koliina padalina (mm/god) 4000 3500 2000 819 638 Prostor Zapad Istok
Jesen u Engleskoj

Utjecaj zapadnih vjetrova u Europi osjea se sve do rubnog, Uralskog gorja.

Insolacija i naoblaka
Zbog velike koliine vlage s Atlantika velika je naoblaka odnosno dugotrajna kia su najizrazitiji na sjeverozapadu (kotsko visoje). Tu u prosjeku kia pada 5 dana tjedno. U grofoviji Kent, na jugoistoku, prosjek pada na tri dana u tjednu. Dnevno trajanje insolacije u kotskom visoju je manje od 3h, u sjevernoj Engleskoj 3-4 h, a na jugoistoku 5 h dnevno (primorje). mali je broj vedrih dana. Oblano nebo i Glasgow Juna kotska Primorje La Manchea Insolacija (%) 17 25 40

Magle
Specifinost britanske klime su i magle. Magle su najizrazitije zimi i u proljee kada je kopno hladnije od mora. Tada nastaju kontaktne magle. Ljeti je magla najizrazitija u primorju, a u ostatku godine izrazitije su u unutranjosti. Prosjeni godinji broj dana s maglom na obali iznosi 110 dana, a u unutranjosti 200 dana. Gradske magle su eliminirane jer se ugljen vie ne koristi u velikim koliinama.

Klimatske zone
1. Sjeverozapad Ovoj zoni pripada i Sjeverna Irska. Zime su blage, a ljeta svjea s mnogo padalina. Zimi su temperature iznad 4C, a ljeti ispod 16C. 2. Sjeveroistok Sjeveroistona zona ima svjea ljeta i hladne zime, te mnogo padalina sa zimskim maksimumom. Zimi su temperature ispod 4C, a ljeti ispod 16C. 3. Jugozapad Jugozapadna zona ima blaga ljeta i blage zime s mnogo padalina (zimski maksimum). Zimi su temperature iznad 4C, a ljeti iznad 16C. 4. Jugoistok Jugoistona zona je najugodnija za ivot. Zimi su temperature ispod 4C, a ljeti iznad 16C. Ima svjee zime i topla ljeta s najvie insolacije i najmanje vlage.

Vode
Britanske rijeke su kratkog toka. Najdulja rijeka je Severn koja se ulijeva u Bristolski kanal i duga je 390 km. Thamesa je duga 338 km. Rijeka Trent duga je samo 270 km, no s estuarijem Humber duina joj je 340 km. Ona ima najvee porjeje od 21 400 km2. Zbog nizina, rijeke nemaju veliki pad, a cijeli prostor Engleske ispresijecan je razvodnicama. Zbog toga je bilo mogue izgraditi sustav plovnih kanala. Kolebanje vodene razine je malo tj. vode ima tijekom cijele godine. Zbog izdizanja morske razine nakon pleistocena najvei dio rijenih dolina pretvoren je u estuarije9. U nekim sluajevima dvije rijeke imaju isti estuarij. Zbog toga je problem mjeriti duljinu rijeka. U estuarijima je izraeno izmjenjivanje morske vode te je stoga glavni faktor za mjerenje duljine britanskih rijeka morska mijena (plima ili oseka). Na kotskoj obali brojni su fjordovi.

Estuarij ima blage obale za razliku od rijasa koji ima strme obale.

Britanska obala ima veliku amplitudu plime i oseke to se odraava u estuarijima rijeka. Na primjer u Cardiffu je plimna amplituda 11,4 m. U unutranjem uu rijeke Sever amplituda iznosi 13 m. Plimni val prodire u rijeke velikom brzinom, a i vrijeme nastupanja oseke takoer se odvija brzo. Tako na uu rijeke Humber kada nastupa oseka protok je 11 puta vei nego na uu Dunava. Zbog ovoga plovnost rijeka ovisi iskljuivo o plimi i oseci. Zato postoje vodeni kanali u kojima nema oscilacija plime i oseke. Poznato je da svi brodovi koji dolaze u London moraju ekati na uu Thamese kako bi mogli uploviti. Na poluotoku Cornwallu oseka je vrlo velika pa se brodice za oseke nau na suhom. Britansko otoje okruuje duboki ocean i plitka rubna mora. Najvanije more je Sjeverno more. Ono je rudnik ribe. Sjeverno more je sivkaste boje i to zbog planktona, a on je hrana za ribu. Tu se dogaa mijeanje tople Golfske struje i hladne arktike struje10 pa je to podruje najpogodnije za ribu. Irsko more je plie i siromanije organskim ivotom. Jezera su najizrazitija na kotskom visoju, Lake Districtu i u Sjevernoj Irskoj. Sva vea jezera su ledenjakog postanka. Jedino jezero tektonskog postanka je Loch Ness u dolini Glen More (ono je tektonski predisponirano).

Highland Loch u kotskoj

Vegetacija
Prirodna je vegetacija u Velikoj Britaniji gotovo unitena, ali se ona moe rekonstruirati na temelju klime i tla. kotsko visoje je gotovo u potpunosti golo i to zbog otre klime i slabo razvijenog tla. Hebridi su najogoljenije podruje Velike Britanije. Slabe ume su jedino razvijene u uskim dolinama. Jugoistok je bio prirodno podruje hrastove ume, a ostatak Velike Britanije je imao bukovu umu. ovjek je gotovo u potpunosti unitio tu prirodnu vegetaciju. Vegetacija Velike Britanije se svrstava u etiri kategorije: ume i umarci (forest and woodlands) 5% povrine Ujedinjenog Kraljevstva pustopoljine i movare na pobrima i visojima, kotska i Wales travnate povrine panjaci, preteno u Engleskoj slane movare (uz zaljev The Wash nalazi se najvee movarno podruje Ujedinjenog Kraljevstva). Pustopoljine, movare i travnate povrine su glavne kategorije i ine skoro 90% teritorija.

10

Jer je otvoreno prema Norvekom moru.

Povijesno-geografski razvoj
1. Prapovijesno i antiko razdoblje
Najstarije poznato stanovnitvo Britanije bili su Iberijci, srodnici predkeltskog stanovnitva u Galiji i na Pirinejskom poluotoku. Njih su smijenili i s njima su se izmijeali Kelti.11 Oni su doli s europskog kontinenta oko 600.pr.Kr. Sredinom 1.st.pr.Kr. poinju rimska osvajanja. Rimske su legije 43.po.Kr. sruile keltsko kraljevstvo Katuvelauna te su Rimljani postupno zauzeli cijeli Britanski otok do brdskih granica kotske.
Stonehendge Stone Circle

Kelti su se povukli u brdska podruja Walesa i kotske.12 Kako su to neplodni prostori, osnova keltskog gospodarstva bilo je stoarstvo i to je utjecalo na bolju valorizaciju britanskog prostora. Keltska naselja predurbanog tipa bila su oppida utvrde koje su u vrijeme ratova sluile kao pribjeite te su bile zameci urbanog razvoja. Pikti, koti i Briti su plemena koja su inila areni keltski mozaik plemenskih grupa. Rimska je civilizacija bila agrarna (ratarska).13 Rimljani su Englesku poeli osvajati upravo zbog plodnog tla i klime. Kako bi vladali osvojenim prostorom, Rimljani grade niz castruma. Veina gradova koji su se razvili iz tih castruma danas u nazivu ima nastavak chester. Upravno sredite u to doba bio je Colchester. Za vrijeme cara Hadrijana, Rimljani su na sjeveru izgradili zid Hadrijanov zid kako bi se obranili od upada Kelta. To je bio niz meusobno povezanih utvrda. U 5.st. Hadrijanov zid je sruen i rimski posjed je ugroen.

2. Rani srednji vijek

U kulturnom pogledu poetak ranog srednjeg vijeka na Britanskom otoju predstavlja 449. godina kada germanska plemena Angli, Sasi, Juti dolaze na englesko tlo s poluotoka Jyllanda i s ua Labe. To se dogodilo na poziv Rimljana kako bi germanska plemena obranila rimski imperij od Kelta. Rimljani zauvrat Germanima daju zemlju na podruju Engleske. U tom su trenutku Briti bili najjae keltsko pleme. Ruenjem zida Kelti napadaju Englesku i rue rimske posjede i gradove. Germanski su narodi uspjeli potisnuti Brite i oni se povlae u kotsku, Wales i u Bretagnu. Poetkom 6.st. iz sjeverne Irske na prostor kotske dolazi keltski narod koti i oni se sjedinjuju s Piktima i osnivaju prvo kotsko kraljevstvo. Istovremeno, dakle nakon propasti Rimskog carstva, Wales se sastoji od
11 12

Rimljani su Kelte zvali Galima. Sjeverno od Hadrijanova zida koji je podignut juno od gorja Cheviot. Jo sjevernije kasnije je izgraen Antoninov zid, ali on je bio granica vrlo kratko vrijeme jer se Rimljani nisu uspjeli odrati tako sjeverno. 13 Rimljani su pozvali razvijene tehnike obrade zemlje.

nekoliko samostalnih kneevina, a Engleska je rascjepkana feudalnim posjedima. Ovo je vrijeme u ekonomskom pogledu donijelo nazadovanje. Ratarska komponenta opada, a raste znaenje stoarstva. Ovo je bitno jer ratarska komponenta utjee na naseljenost odnosno urbane centre. Doseljeni Germani su na prostoru Engleske formirali sedam kraljevstava. Rascjepkana Engleska prvi put je ujedinjena u 10.st. Tada opet jaa poljoprivreda, trgovina, osnivaju se gradovi i Engleska poinje jaati ne samo na ekonomskom ve i na politikom planu. 1066. na jugu Engleske iskrcavaju se Normani14 pod zapovjednitvom normandijskog vojvode Vilima koji je bio pretendent na englesko prijestolje nakon smrti Edvarda Ispovjednika. Zahvaljujui Normanima Engleska se uzdigla. Normani se organiziraju na sjeveru Europe i upadaju u zapadnu Europu te na prostor Mediterana. Protiv njih su se borili i Hrvati (knez Domagoj). Gdje god su se naselili brzo su se asimilirali (ak i u Rusiji). Naselili su se i u Normandiji te su je unaprijedili u jedan od najrazvijenijih posjeda. Normani su posebno napadali Englesku zbog njena bogatstva. Kad su se 1066. iskrcali kod grada Hastingsa suprotstavio im se Harold s engleskom vojskom, no Vilim je pobijedio. Normani su zauzeli Englesku i nastaje apsurdna situacija. Normani govore francuski pa uope ne razumiju to im govore podanici. Zahvaljujui Normanima Engleska naglo poinje jaati, a u vlasti, uz Normane, sudjeluju i britanski plemii. U Irsku su jo od 9.st. doseljavali Normani koji su se uvrstili u Dublinu. Kako nisu mogli pobijediti Irce i proiriti se u unutranjost pozvali su u pomo svoje roake iz Engleske. Engleska pokazuje tendenciju teritorijalnog irenja te udara na Irsku i u 12.st. zauzima zapadni dio otoka (izmeu ostalog i kneevinu Ulster). Od 13.st. poinje ekspanzija kotske koja je bila usmjerena prema oblinjim otonim skupinama. U 13.st. Engleska je pripojila Wales i tada poinju sukobi s velkim feudalcima koji su organizirali obranu u brdskim prostorima. U istom tom stoljeu poinje i ratovanje kotskog i engleskog kraljevstva koje s prekidima traje nekoliko stoljea. kote su u tim ratovima pomagali i neki francuski feudalci i kraljevi. Prekretnica formiranja Francuske bio je Stogodinji rat (1337-1453.). Bit rata bila je Flandrija. Flandrija je bila u cijeloj Europi poznata po razvijenosti. Ona je u srednjem vijeku bila poput dananjeg Kuwaita u njenim manufakturama proizvodio se tekstil za koji se mogao dobiti ogroman novac. U prvim godinama Stogodinjeg rata Francuzi su bili jako ugroeni. Preokret se dogaa u 1.pol.15.st. kada Ivana Orleanska spaava dio teritorija i grad Orleans. Englezi su je uhvatili i predali inkviziciji koja je proglaava vjeticom i spaljiva na lomai u Rouenu. No to im nije pomoglo i izgubili su sve posjede na europskom kontinentu osim grada Calaisa. Engleska se okree prema Britanskom otoju te 1536. donosi Zakon o uniji kojim se ujedinjuju Engleska i Wales. Engleska je 1542. zavladala cijelim Irskim otokom, a 1558. izgubila je Calais. Nakon gubitka posjeda u Stogodinjem ratu, Engleska je bila prisiljena sama organizirati manufakturnu proizvodnju. To dovodi do korjenite promjene u pejsau na prijelazu iz 15. u 16.st. Tada poinje proces ograivanja, a sve do tada bio je to pejsa otvorenih polja na kojima su se uzgajale ratarske kulture to je bila osnova engleske egzistencije. Za potrebe tekstilne industrije potrebna je vuna pa feudalci tjeraju seljake sa zemlje, prostor se ograuje i dovode se ovce. Filozof Thomas Moore je to slikovito izrazio kroz reenicu: Ovce su pojele ljude. Zahvaljujui manufakturnoj proizvodnji Engleska poinje jaati.

3. Doba ekspanzije i stabilizacije

4.Razdoblje gospodarskog uzleta

Od 1558. do 1603. na engleskom prijestolju nalazi se Elizabeta I. za vrijeme koje Engleska naglo gospodarski jaa. Ona je inaugurirala politiku merkantilizma sve bogatstvo zemlje proizlazi iz trgovine.15 Engleska poinje trgovati s Afrikom, Azijom i Sjevernom Amerikom i tako se veliki kapital slijeva u Englesku. Uz ekonomski razvoj poinje i kulturni. Ovo je Shakespeareovo doba.
14 15

Ljudi sa sjevera, a nazivaju se jo i Vikinzima. Trgovina je osnova gospodarskog razvoja.

10

Engleska i kotska 1603. ulaze u personalnu uniju pod kotskom dinastijom Stuart. Protestanti 1689. na prijestolje dovode Vilima III. Oranskoga. On je bio Nizozemac i protestant. Vjera je tada bila vanija od nacije. Vilim III. je umro 1702. bez nasljednika te na prijestolje dolazi Ana Stuart. Izmeu Engleske i kotske donosi se 1707. Act of Union te se uvodi naziv United Kingdom (Ujedinjeno Kraljevstvo). Engleska se poela naglo razvijati i ekspandirati. Nakon smrti kraljice Ane Stuart izumire ova kotska dinastija pa na prijestolje 1714. dolazi hannoverska dinastija.16 Vladar iz dinastije Stuart udao je 1609. svoju ker za njemakog vladara u Hannover i sada se iz te dinastije trai potomak. To je George I. On je cijeli svoj ivot ivio u Hannoveru, ali je osigurao prijestolje svojim potomcima. Krajem 18.st. poinje industrijska revolucija u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dolazi do promjene u kulturnom pejsau, a u 19.st. poinje kolonijalna ekspanzija. Kolonije su bile vane jer je trebalo osigurati sirovine za industriju i trite za proizvode. Britansko je kolonijalno carstvo bilo najvee na svijetu. Irska je pripojena Velikoj Britaniji 1800. Britanski je parlament 1921. podijelio Irski otok na sjeverni i juni dio i svakom dao autonomiju. Juna Irska 1922. proglaava samostalnost. To je dananja Republika Irska. 5. Suvremeno doba Velika Britanija 1945. godine gubi primat u svijetu i poinje raspad britanskog kolonijalnog carstva. Jedan dio tih zajednica okupljen je u Commonwealth. Na vlast 1997. godine dolaze Laburisti.17 Potpisuje se mirovni sporazum o Sjevernoj Irskoj i govori se o federalizaciji Ujedinjenog Kraljevstva. kotska i Wales dobivaju svoje parlamente.

Stanovnitvo
Gustoa naseljenosti
Gustoa naseljenosti: 228 st/km2 Engleska 46 161 500 385 st/km2 Wales 2 798 500 125 st/km2 kotska 4 957 500 65 st/km2 Sjeverna Irska 1 573 282 78 st/km2 Najgue naseljeni dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva su: Londonski bazen, juni Hampshire kod Southamptona, juni Wales, West Midlands, Lancashire, Yorkshire, Tyneside (prostor uz rijeku Tyne, Newcastle), Clydeside (prostor uz rijeku Clyde, Glasgow, Edinburgh). Ovi krajevi imaju gustou naseljenosti od preko 500 st/km2. Ove zone se poklapaju s rudarskim regijama (razvile su se jo za vrijeme industrijske revolucije).

Porijeklo stanovnitva
Prije nove ere Britansko otoje nastanjivali su Kelti (koti, Irci i Velani su keltskog porijekla). U 1.st. dolaze Rimljani, ali se nisu uspjeli odrati. U 5.st. planski doseljavaju germanski narodi Angli, Sasi, Jiti (Jutes), a Kelti se povlae u kotsku i brdoviti Wales te na Irski otok. Germani su se s vremenom stopili u dananji engleski narod. Engleska je bila kulturno i gospodarski superiornija, a Englezi su bili najmoniji na Britanskom otoju pa su se koti, Irci i Velani djelomino germanizirali. Englezi su im uspjeli nametnuti svoju vlast, a time i svoj jezik i kulturu. Germanizacija kota poinje od 18.st. Sve do poetka 17.st. Englezi ive u Engleskoj, Velani u Walesu, Irci na Irskom otoku, a koti u svom samostalnom kraljevstvu. Poetkom 17.st. na englesko i kotsko prijestolje dolazi kotska dinastija Stuart. Upravo pod tom dinastijom poinje plansko naseljavanje Sjeverne Irske koja je ostala populacijski prazna jer je najbuntovniji dio Irskog otoka i pod jaim engleskim pritiskom. Zapoinje plansko doseljavanje protestanata (Engleza i kota) u Sjevernu Irsku Ulster. Do kraja 17.st. doselilo je 170 000 protestanata. Njih 150 000 bili su koti jer su oni bili najblii. U Sjevernoj Irskoj bilo je 1926. 67% protestanata i 33% katolika, a danas je 50-55% protestanata i 40% katolika. Ako se nastavi dosadanji trend oko 2020. katolici e initi veinu u Sjevernoj Irskoj.
16 17

Ovo je kotsko-njemaka dinastija. Dananja kraljica, Elizabeta II., je iz te dinastije. Konzervativci su desna stranka, a Socijalisti lijeva.

11

Kretanje stanovnitva
Godina 1096. 1348. 1700. 1750. 1801.20 1831. 1861. 1891. 1921. 1939. 1951. 1961. 1985. Broj stanovnika (mil) 218 3,7519 6 7,5 10,5 16,3 +42,2 23,1 +42,8 33 +24,5 42,8 +8,6 46,5 +5,1 48,8 51,3 53,6 +4,5 Demografska tranzicija (veliki prirodni prirast) Promjena broja stanovnika (%)

+54,921

Velika Britanija je prva ula u demografsku tranziciju. Nagli porast broja stanovnika bio je determiniran prirodnim kretanjem. etiri su faze prirodnog prirasta: Vrijeme 1.pol.19.st. 2.pol.19.st. 1.pol.20.st. 2.pol.20.st. Prirodni prirast ( godinje) 1522 10 5 <5

Migracije su bile vanjske i unutranje. Unutranje migracije su se odvijale na liniji selo grad. Na taj su nain oblikovane konurbacije. Velika Britanija je kolijevka emigracije. Naglo iseljavanje biljei se u 19.st. zbog vika stanovnitva uslijed demografske tranzicije. Svi su se narodi iseljavali, ali najvie Englezi (Sjeverna, Srednja i Juna Amerika (Argentina), Australija, Afrika, Azija). U razdoblju 1841-1931. iselilo se 5 mil stanovnika. Danas je Ujedinjeno Kraljevstvo uglavnom imigracijska zemlja. Stanovnitvo se doseljava uglavnom iz ekonomskih razloga. Kod imigracijskog kretanja prvo su se doseljavali Irci od 1848. zbog bolesti krumpira (koncentrirali su se u velikim gradovima, posebno u Manchesteru), zatim Poljaci u 19.st. (takoer iz ekonomskih razloga). U 2.pol. 20.st. imigriraju stanovnici bivih britanskih kolonija, zemalja Commonwealtha (Pakistanci, stanovnici Karipskih otoka, Koreanci, Vijetnamci, razni afriki narodi). Neki od ovih naroda su doseljavali planski npr. 1950ih stanovnici karipskih zemalja, a zatim Pakistanci i Indijci koji se zapoljavaju u tekstilnoj industriji i kontroliraju 3/4 industrije.
18 19

Domesdays Books (porezna knjiga); Engleska i kotska. Cijeli Britanski otok. 20 Prvi popis stanovnitva Ujedinjenog Kraljevstva (bez Irske). 21 Stanovnitvo se udvostruilo. 22 Kao dananje azijske zemlje.

12

Strukture stanovnitva
Etnika struktura Udio u broju stanovnika (%) Englezi 81,5 koti 9,6 Irci 2,4 Velani 1,9 Englezi su germanski narod i ive u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj. koti, Irci i Velani su keltskog porijekla. koti ive u kotskoj i Sjevernoj Irskoj, Irci u Irskoj i velikim gradovima Engleske i kotske, a Velani ive u Walesu. Jezina struktura Engleski je jedini slubeni jezik. Govori ga 92,8%. Velki (kimniki) govori 0,9% stanovnika (650 000 Velana govori velki 25% stanovnika Walesa, 21 300 govori samo velki). kotski (gaelski) govori 0,1% stanovnitva (90 000-100 000 ili 3% stanovnika kotske, 974 stanovnika govore samo kotski; govore dijalektom engleskog jezika koji se naziva lalanski). Irski (gaelic) govori do 60 000 ljudi u Sjevernoj Irskoj. Francuski se govori na Kanalskim otocima. Religijska struktura Udio u broju stanovnika (%) Anglikanci 56,8 Katolici 13,1 Prezbiterijanci 7 Muslimani 1,5 idovi 0,8 Hinduisti 0,7 Anglikanci su jedna od protestantskih crkava. To je engleska nacionalna crkva kojoj pripada i dio Walesa. Katolici ive u Sjevernoj Irskoj, dijelom u Engleskoj i u kotskoj (15% kota su katolici). Prezbiterijanci su kotska nacionalna crkva. Muslimani su uglavnom doselili iz Afrike i Azije, a hinduisti uglavnom iz Indije.

Urbanizacija
Urbanizacija poinje na prijelazu iz 18. u 19.st. zahvaljujui razvoju industrije. Do poetka industrijske revolucije samo su dva naselja imala gradsku fizionomiju London i Bristol. Industrijska revolucija poinje 1780. Godina 1800. 1850. 1900. Danas Udio urbanog stanovnitva (%) 16 50,1 72 95

Zbog prerazmjetaja stanovnitva stvorene su konurbacije velike gradske aglomeracije nastale sraivanjem gradova izmeu kojih nema slobodnog agrarnog prostora. Svaka konurbacija ima tri elementa: 1. inicijalni grad (sredite) 2. zaseban politiki status ostalih gradova 3. podjelu rada unutar konurbacije.

Konurbacije

13

Podjela rada unutar konurbacije moe biti: horizontalna podjela rada iz inicijalnog grada dolaze ideje i kapital. Svako naselje ima odreeni pogon iz inicijalne industrije npr. iz tekstilne malo iz metalurke... Uzrokuje irenje grada. vertikalna podjela rada u jednom gradu, naselju nalaze se svi pogoni jedne industrijske grane. U veini britanskih gradova primijenjena je horizontalna podjela rada. Ona je omoguila irenje grada. Ovakav princip postoji samo u Velikoj Britaniji i u francuskom gradu Lillu. Ovo je dobar princip jer u vrijeme velikih kriza ne dolazi do velike nezaposlenosti zbog raznolike proizvodnje. Na ovaj nain je u Ujedinjenom Kraljevstvu nastalo sedam velikih i 90 malih konurbacija. Tijekom 19. i po.20.st. u Ujedinjenom Kraljevstvu podignut je niz novih gradova zbog satelizacije. Konurbacija Greater London West Midlands West Yorkshire23 Southeast Lancashire Merseyside Tyneside Clyside Inicijalni grad London Birmingham Leeds, Bradford Manchester Liverpool Newcastle Glasgow 1911. (mil) 7,256 1,634 1,590 2,328 1,157 0,761 1,500 1931. (mil) 7,393 2,368 1,725 2,387 1,264 0,805 1,728 1982. (mil) 6,765 2,667 2,063 2,605 1,511 1,150 1,713 1991. (mil) 6,378 2,500 1,984 2,445 1,376 1,087 1,290

1. Greater London London London se razvija u doba Rimljana jer su oni na tom mjestu sagradili most preko rijeke Thames. Tada je to bio najvei grad na Britanskom otoju Londinium, ali nije bio glavni grad. U srednjem vijeku on dobiva status slobodnog kraljevskog grada City (City of London) i nastaje na lijevoj obali rijeke Thames. Na istoj obali kasnije se osniva City of Westminister koji je bio vjersko i administrativno sredite. Izmeu ova dva cityja nastaje West End. U 19.st. se svi ovi gradovi i naselja objedinjuju u County of London (grofovija). Svaki vei britanski grad ima East and West End. London se naglo razvio u doba renesanse i baroka zahvaljujui trgovini, a u 19.st. postao je administrativni centar najveeg kolonijalnog imperija na svijetu. Najprofitabilnija je bila trgovina robljem. Danas je City preuzeo poslovnu funkciju (East End) i tu su uglavnom smjetene banke, osiguravajua drutva i brodarske kompanije. Ove tri grane gospodarstva zauzimaju 70% londonskog Cityja. West End je preuzeo funkciju trgovina na malo (Oxford Street, Flend Street). London nije industrijski grad. Samo pola milijuna ljudi radi u industrijskim pogonima. Samo bankarstvo i osiguranje zapoljavaju 700 000 ljudi. Tu je i Londosnka burza (ne Wall Street) s najveim transakcijama. London je i bitan luki centar, a Heathrow je najprometniji aerodrom u Europi sa 35 mil putnika godinje. London godinje posjeti 8 mil turista.

Greater London

23

West Yorkshire jedini ima vertikalnu podjelu rada.

14

2. West Midlands Birmingham Birmingham se poeo razvijati jo u 18.st. zahvaljujui nalazitima eljezne rude i kamenog ugljena. Tu se razvila metalurgija. Sjeverozapadni dio ove konurbacije poznat je kao Black County zbog velike zagaenosti i visokih pei. Krajem 19.st. kraj dolazi u krizu jer su se nalazita eljezne rude istroila. Zato je poela preorijentacija na preraivaku industriju. Najvanija je industrija vozila. 3. Southeast Lancashire Manchester Ovo je prva konurbacija i razvila se na osnovi tekstilne industrije i to bazirane na pamuku te bogatim nalazitima kamenog ugljena. Razvila se metalurgija. Inicijalni je grad organizirao proizvodnju i davao kapital. Svako naselje te konurbacije imalo je jedan segment proizvodnje tekstila. Pogoni su bili rascjepkani i svaki je pogon bio u jednom naselju. Konurbacija je 50 km udaljena od Irskog mora pa je s njim spojena kanalom koji je izgraen 1894. Danas je ovo prostor jake i raznovrsne industrije s tim to je u velikoj krizi. 4. West Yorkshire Leeds i Bradford West Yorkshire se razvio na temelju tekstilne industrije s tim to je sa Southeast Lancashireom izvrena podjela rada. Razvio je industriju na osnovi domae vune, a Southeast Lancashire na osnovi uvezenog pamuka. Bilo je bitno i rudarstvo i metalurgija. 5. Merseyside Liverpool Ova se konurbacija razvila na osnovi preraivake industrije. Liverpool je bio jedna od najveih luka u Ujedinjenom Kraljevstvu pa je svoju industriju razvijao na osnovi prerade uvezenih sirovina (eerane). Danas ima velike socijalne probleme zbog velike nezaposlenosti. 6. Tyneside Newcastle Ova se konurbacija specijalizirala za metalurgiju, rudarstvo i, posebno, brodogradnju. Kameni ugljen se izvozio u Skandinaviju odakle se uvozila eljezna ruda. Danas konurbacija ima problema jer je klasina industrija propala, a to je uzrokovalo nezaposlenost. 7. Clydeside Glasgow Konurbacija se razvila na osnovi rudarstva, metalurgije i brodogradnje (kao i Tyneside). Ova se konurbacija poela razvijati meu prvima. James Watt, izumitelj parnog stroja, bio je kot i on je patentirao svoj stroj u Glasgowu. Od kraja 19.st. do 1950ih konurbacija je bila u velikoj krizi zbog propasti brodogradnje. Nakon toga uslijedila je specijalizacija za visoku industriju. Grad je specifian po velikom broju Iraca. Sve konurbacije gube stanovnitvo. Sve su do 1931. dobivale stanovnitvo, a tada Velika Britanija ulazi u treu fazu industrijalizacije.

Faze razvoja grada u Ujedinjenom Kraljevstvu

Prvi se gradovi razvijaju iz rimskih castruma. Odrali su se do srednjeg vijeka pod nazivom city. Veina ih je imala po nekoliko tisua stanovnika. 1. Gradovi do 1835. godine Gradovi se razvijaju prema unutra, u okviru postojeeg grada. Simboli grada su bili tvornica i banka. 2. 1835-1860. godine Nastavlja se razvoj prema unutra s tim to se grad poinje znaajnije iriti prema vani. U ovoj fazi se grade stambene kue tzv. back-to-back houses (uglavnom za radnike). 3. 1860-1914. godine Prevladava irenje grada u okolicu. Grade se by-law-houses. 4. 1918-1845. godine Velika Britanija ulazi u treu fazu urbanizacije. Jaa irenje u okolicu. 5. Nakon 1945. godine Grade se novi gradovi. 15

 BACK-TO-BACK-HOUSES ovakve su se kue gradile samo u Engleskoj. One su leima i bono naslonjene jedna na drugu. Ovako su graeni cijeli blokovi. Cijela ulica je imala samo jedan sanitarni vor. Oko 60% svih objekata koji su u Ujedinjenom Kraljevstvu bili izgraeni u doba prve industrijske revolucije bili su ovakvi objekti. Britanski parlament je sredinom 19.st. zabranio izgradnju ovakvih kua zbog epidemija. I od tada se grade kue po zakonu tj BY-LAW-HOUSES poloaj kua u odnosu na dominantne vjetrove mora biti takav da je u toku veeg dijela godine omogueno provjetravanje stanova. Ulica mora biti ira od visine kue. Svaka ulica mora imati plonik, a kua okunicu i djeju sobu. U 20.st. oba se tipa zgrada rue i grade se nove suvremene kue. Jedini grad koji je sauvao ove kue je Leeds. U kotskoj su graene viekatne radnike kasarne. Glasgow je zbog toga imao gustou naseljenosti dva ipo puta veu od Manchestera iako je Manchester imao dva puta vie stanovnika. Ti su gradovi graeni u blizini konurbacija kako bi se njih rasteretilo.

Gospodarstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo je visokorazvijena zemlja. Po prihodu industrije Ujedinjeno Kraljevstvo je danas esta zemlja svijeta. Poetkom 19.st. bila je prva, ali su je druge zemlje prestigle (SAD, Francuska, Italija, Japan, Njemaka).

Primarni sektor
Sve do poetka 19.st. Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo agrarno-stoarska zemlja. Tek je poetak industrijalizacije doveo do deagrarizacije i do promjena u strukturi agrarne proizvodnje. Krajem 18.st. poljoprivredom se bavilo 90% stanovnitva, a krajem 19.st. manje od 10% stanovnitva. Godina 1911. 1921. 1931. 1974. 1990. Danas Udio poljoprivrednog stanovnitva (%) 8 6,7 5,7 2,8 2 124

Ujedinjeno Kraljevstvo ima oko 19 mil ha zemljita koje se poljoprivredno iskoritava. To je 79% povrine drave. Poljoprivredna se proizvodnja odvija na farmama kojih ima oko 240 000. Struktura iskoritavanja zemljita Oranice 25,4% Povremene travnate povrina 12,1% Stalne travnate povrine 25,2% Panjaci 20,7% Glavne kulture koje se uzgajaju su: jeam (oko 60%), penica (33% ratarskih povrina), zob, krumpir, eerna repa, voe i hmelj. Ujedinjeno Kraljevstvo zadovoljava samo 2/3 svojih potreba za hranom, a ostatak se uvozi. Farme su visoko mehanizirane. Ujedinjeno Kraljevstvo je u samom svjetskom vrhu po primjeni mehanizacije u poljoprivredi. Stoarstvo je vanije od ratarstva. Na stoarstvo otpada 70% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Veina farmi su stoarske farme. Glavni razlog vee vanosti stoarstva su ispaita, ali i vee cijene mesa na svjetskom tritu (zato se vie ljudi bavi stoarstvom nego ratarstvom). To je uglavnom ovarstvo, govedarstvo te uzgoj svinja i peradi. Oko 70% poljoprivrednog zemljita je u vlasti veleposjednika koji se nazivaju Landlordovi. Oni daju farme u zakup. U ovom trenutku 1/3 farmi je u zakupu. Prosjena veliina britanskih farmi je 71 ha. Na farmama 50-70%
24

Danas tih 1% stanovnitva ostvaruje 1% BND-a.

16

radne snage ine najamni radnici. Broj farmi se od poetka 20.st. smanjio (1931. ih je bilo 460 000), a to je za rezultat imalo okrupnjavanje posjeda. Farme se dijele na: ratarske, stoarske (najvanije) i mjeovite. Treina hrane se uvozi, ali se stoarski proizvodi izvoze. Ovakva poljoprivredna struktura posljedica je evolucije koja se poela dogaati ve od 16.st. i to: kroz transformaciju feudalaca u landlordove i uvoenje zakupa. Razvojne faze britanske poljoprivrede do kraja 18.st. od kraja 18.st. do 2.pol.19.st. od 2.pol.19.st. do poetka II.sv.rata nakon zavretka II.sv.rata 1. Do kraja 18.st. Paralelno se poelo provoditi uvoenje zakupa i ograivanje polja. Do tada je prevladavao openfield. Landlord daje farmu u zakup. Na svakoj farmi su postojale parcele koje nisu bile ograene pa je stoka mogla slobodno lutati i unitavati usjeve. Zbog toga farmeri ograuju parcele ivicom i suhozidom. Tako nastaje enclosed field landscape. U Engleskoj je 1700. godine 50% oranica pripadalo tipu zatvorenog pejsaa. 2. Od kraja 18.st. do 2.pol.19.st. Proces ograivanja pokazao se pozitivnim za poljoprivredu jer je stoarstvo povealo prihode zbog poveanja produktivnosti i zato je britanski parlament 1845. donio zakon o obveznom ograivanju polja, a u Engleskoj se taj zakon najbolje provodio. Ograivanje je omoguilo: intenzivniju obradu zemlje (pa napreduje i ratarstvo) zatitu od stoke drenau suvremenije plodorede uvoenje novih kultura ei zakup umjetna gnjojiva (vie stoka nije lutala poljima i prirodno ih gnjojila). Ova faza je zlatno doba britanske poljoprivrede. Uvozila se svega desetina itarica. 3. Od 2.pol.19.st. do poetka II.sv.rata Trea faza donosi velike promjene u strukturi proizvodnje pod utjecajem vanjskih i unutarnjih imbenika. Najbitniji vanjski imbenik bio je integracija svjetske poljoprivrede zbog prometne revolucije (SAD se ire na zapad). Penica iz SAD-a je stvorila veliku konkurenciju pa nastupa kriza domae poljoprivrede. Ta se kriza zadrala do danas, a iznimka je razdoblje II.sv.rata kada je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo pod blokadom pa je poljoprivredna proizvodnja bila povoljnija. Glavni unutarnji imbenik bila je preorijentacija na ovarstvo i to zbog vune. Vaan faktor bilo je i poboljanje prometa. Zbog svega ovoga dolo je do krize u poljoprivredi i do smanjivanja udjela oranica u korist panjaka. Rezultat je bio manjak hrane. Morala se uvoziti petina potreba za hranom. 4. Nakon zavretka II.sv.rata Kriza se produbljuje i to zbog zavretka II.sv.rata. Danas prevladava pejsa ograenih polja, a sela su urbanizirana (poljoprivredom se bave farmeri). Postoje zone razliite orijentacije s obzirom na proizvodnju. Ratarstvo je koncentrirano na farmama na istonom dijelu otoka s manje padalina, a u ostalom dijelu prevladava stoarstvo (npr. Wales). Deagrarizacija je u Velikoj Britaniji imala i pozitivne i negativne efekte. Pozitivna je injenica da su sa sela u grad selile cijele obitelji (traiti posao u industriji), a oni koji su ostajali na selu mogli su dosta povoljno kupiti njihove posjede. To pridonosi okupljanju posjeda, a oni koji su posjede prodali u grad dolaze s novcem.

17

Ribarstvo je tradicionalna grana, a vano je s obzirom na koliinu ulova. Danas je ribarstvo u krizi. Vrijednost ulovljene ribe iznosi 8% farmerske proizvodnje. Broj ribara je u 2.pol.20.st. znatno smanjen. Ribarstvom se danas bavi oko 20 000 ljudi. Godinji ulov je oko 1 mil tona25 s tim da je Sjeverno more glavno ribolovno podruje rudnik ribe. Godinja potronja ribe je 15 kg/stanovniku. Glavne ribarske luke su: Aberdeen, Kingston upon Hull, Grimsby i Yarmouth na obali Sjevernog mora i Fleetwood na obali Irskog mora.

Sekundarni sektor
Sekundarni sektor zapoljava 28% stanovnitva (to je visok udio), a daje 32% BND-a. Ve u 16. i 17.st. Velika Britanija prednjai u manufakturi, trgovini i rudarstvu. Velika Britanija je kolijevka industrijske revolucije koju je omoguila politika merkantilizma, primjena brojnih tehnikih inovacija, jaka energetska osnovica (ugljen). Najvaniji izumi bili su: primjena koksa u talionicama 1709. izum stroja za pletenje (tekstilna industrija) 1767. izum parnog stroja 1768. (kot James Watt) izum parne lokomotive 1829. izum Besemerovog konvektora (za proizvodnju elika) 1856. Faze razvoja industrije do 1750. 1750-1820. 1820-1880. 1880-1914. 1. Do 1750. Ujedinjeno Kraljevstvo je agrarna zemlja. Jedini izvozni artikli su bile itarice i vuneni proizvodi. Ve u 17.st. poboljan je prometni sustav i to gradnjom cesta i kanala. Krajem 18.st. dolazi do prerazmjetaja industrije. Do tada je metalurgija bila koncentrirana u umovitim krajevima (The Weald juno od Londona i Forest of Dean oko Bristola) i to zbog toga to je tu bio drveni ugljen. Zbog izuma parnog stroja poinje prerazmjetaj industrije. 2. 1750-1820. Zahvaljujui inovacijama industrija se potpuno prerazmjeta. Stopa industrijske proizvodnje rasla je 3-4% godinje. Industrijska revolucija poinje 1780. i vezana je uz rudarsko industrijske zone u kojima dolazi do koncentracije stanovnitva. Razvoj je baziran na etiri klasine industrijske grane. To su: rudarstvo, metalurgija, brodogradnja i tekstilna industrija. Industrija se podie u blizini rudnika zbog jeftinijeg prijevoza ugljena. Industrijska roba je 1820. inila 90% izvoza. To su bili proizvodi tekstilne industrije od pamuka i vune. Pamuk je inio 91% uvoza. 3. 1820-1880. Ista je stopa industrijskog rasta s tim to poinje gradnja eljeznike mree. Sredinom 19.st. poinje razdoblje masovne gradnje eljeznica. U strukturi proizvodnje i dalje dominira tekstilna industrija s tim to se pojavljuje metalopreraivaka industrija. Sredinom 19.st. ve je polovina stanovnika ivjela u gradovima. 4. 1880-1914. Ovo je faza oscilacija. Fazu obiljeava Prva ekonomska kriza 1896. koja je posebno pogodila metalurgiju. Klasine industrijske grane su dole u krizu i to zbog razvoja industrije u drugim dijelovima svijeta odnosno konkurencije na svjetskom tritu. Ovo je vrijeme kad poinje nagli razvoj SAD-a, Francuske, Njemake, Italije. Takoer poljavljuju se nove inovacije koje Britanci nisu primijenili na vrijeme. Najvanija inovacija bila je elektrina energija. Ujedinjeno Kraljevstvo se baziralo na etiri klasine industrijske grane i nije ilo u inovacije. Ova se kriza produila sve do poetka I.sv.rata, a njene posljedice se osjeaju do danas.
25

U Hrvatskoj prosjeni godinji ulov iznosi 50 000 tona.

18

Deindustrijalizacija Deindustrijalizacija je faza koja nastaje nakon etvrte faze. Poinje nakon II.sv.rata, a podrazumijeva zatvaranje pogona klasinih industrijskih grana. Deindustrijalizacija je bila najizrazitija 1980ih. Britanci i dan danas za to krive vladu Margaret Thatcher. To je bilo krizno razdoblje jer se istodobno nije nudio neki posao. Reindustrijalizacija Nakon deindustrijalizacije uslijedila je reindustrijalizacija. To je planski razvoj novih industrijskih grana i restrukturiranje industrije prema industriji visoke tehnologije. Provodi se na poticaj vlade i to kroz otvaranje industrijskih pogona baziranih na visokoj tehnologiji npr. proizvodnja kompjutora, kemijska industrija, genetiko-bioloka industrija. Ova industrija se razvija u tehnopolisima (industrijski parkovi) kojih je u Velikoj Britaniji dvadesetak. Uz ovu se industriju veu slijedei problemi: malo zaposlenih 20 do 50 zaposlenih hi-tech to znai da trai visoko obrazovanu radnu snagu (oni koji su radili u rudnicima uglavnom nisu obrazovani i ne mogu raditi na takvim mjestima). Ali i danas je Velika Britanija optereena prekomjernom proizvodnjom ugljena te zadravanjem razvoja niskoprofitabilnih industrijskih grana: tekstilne industrije i brodogradnje. Struktura industrije Energetika U termoelektranama se dobiva 70,8% energije (domai ugljen, zemni plin i mazut), a ostatak otpada na nuklearne elektrane i hidroelektrane (u kotskoj). Ujedinjeno Kraljevstvo je bila prva europska zemlja koja je poela s razvojem nuklearnog programa (nakon II.sv.rata). Prva nuklearna elektrana u svijetu otvorena je 1956. u Velikoj Britaniji u Calder Hallu. Danas postoji 13 nuklearnih elektrana s 37 nuklearnih reaktora. One daju 27% elektrine energije. U ovom energetskom sektoru se ostvaruju veliki profiti. Metalurgija Najvanija je proizvodnja eljeza i elika. Polovica elika se izvozi. Ova grana je danas u velikoj krizi. Strojogradnja Proizvode se strojevi za tvornice, za rudarstvo i poljoprivredu, za buenje tunela i cestogradnju, teke dizalice, eljeznika oprema, alatni strojevi, kuanski aparati, pribor za jelo, oruje Ovo je visoko profitabilna industrijska grana. Elektrotehnika industrija Najvaniji proizvodi su: sustavi za satelitsku TV, radari, telekomunikacijska oprema, kompjutori Ovo je takoer visoko profitabilna industrijska grana. Industrija vozila Ovdje spadaju automobilska i avio-industrija. Automobilska industrija je u krizi. Ujedinjeno Kraljevstvo je izgubilo bitku u proizvodnji automobila srednje klase koji se najvie prodaju (obiteljski automobili) i specijaliziralo se za proizvodnju luksuznih i sportskih automobila (Jaguar, Rover, Vaux hall, Morgan, Lothus, Rolls-Royce. Tu se ostvaruju veliki profiti. Britanska avio-industrija je najjaa u Europi. Concord je najvei avion, a znaajna je i proizvodnja avionskih motora Rolls-Royce. Veliki profit ostvaruje i u proizvodnji satelita. Kemijska industrija Proizvodi se mnogo toga: od proizvodnje kemikalija za tvornice do proizvodnje plastike i ljepila. Posebno je vana farmaceutska industrija. Ovo je visoko profitabilna industrija. Izdavako-tiskarska industrija U Ujedinjenom Kraljevstvu ova je grana industrije izuzetno jaka. Od knjiga (engleski ja danas glavni svjetski jezik) pa sve do tiskanja potanskih maraka i novanica za druge drave (bive kolonije). Dobro stojea grana. Tekstilna industrija Ovo je raznovrsna industrija od prerade prirodnih tkanina (pamuk, vuna, lan) do sintetike. Kontroliraju je Pakistanci i Indijci. U velikoj je krizi. Proizvodnja hrane i pia Ovo je profitabilna industrija, posebno industrija pia. Proizvodi se pivo za domae trite i u kotskoj estoka pia (whisky). 19

Tercijarni sektor
Tercijarni sektor zapoljava 71% stanovnitva i ostvaruje 67% BND-a. Financijsko poslovanje Bankarstvo, osiguranje i trgovina nekretninama ostvaruju vei BND nego bilo koja druga grana gospodarstva (Londonska burza26, Bank of England, Lloyd). Trgovina Ujedinjeno Kraljevstvo je tradicionalna trgovaka zemlja i po obujmu ukupne godinje trgovine peta je sila svijeta. Zdravstvo Ujedinjeno Kraljevstvo prua lijenike usluge svjetskoj eliti. Turizam Ujedinjeno Kraljevstvo posjeti oko 15 mil stranih turista godinje. Ono je turistika velesila (ispred Grke, Hrvatske). Po prihodima od turizma i po posjeenosti nalazi se meu prvih pet zemalja Europe. Ujedinjeno Kraljevstvo je 2000. posjetilo 25 mil turista27, a od meunarodnog turizma uprihodi 20 mrd $. Glavni turistiki prostor je London koji je najposjeeniji, a slijede: dvorci u kotskoj, Lake District (najljepi nacionalni park), Stonehenge (na jugozapadu Engleske, na putu od Bristola do Londona) Pomorstvo Britanske brodarske kompanije uglavnom prevoze stranu robu. Trgovaka flota broji 447 brodova sa 6,22 mil tona nosivosti. Najvea luka je London. Pomorstvo je u velikoj krizi. Promet Najvaniji je cestovni promet kojim se prevozi 80% robe. Ujedinjeno Kraljevstvo ima izvanrednu cestovnu mreu. Duljina autocesta iznosi 3 226 km. eljezniki promet je u krizi. Tu postoje i dravne i privatne firme (Virgin). Ukinut je velik broj pruga. Kanalski promet osim za prijevoz robe slui i za rekreaciju. Vaan je i prijevoz trajektima i putnikim brodovima. Posebno je vaan promet preko La Manchea. Gdje je glavni terminal Dover. to se tie zranog prometa Heathrow je glavna zrana luka i najprometnija je u Europi.28 Heathrow ima oko 35 mil putnika godinje. British Airways je najjaa zrakoplovna kompanija u Europi. U telekomunikacijama najznaajniji je British Telecom. To je privatiziran sektor. Privatne firme daju usluge fiksne mree. Tunel ispod La Mancha je otvoren 1994. Njime prometuju samo vlakovi. On je toliko isplativ da se razmilja o gradnji jo jednog tunela.

26 27

London je glavno burzovno sredite, a ne Wall Street. Hrvatsku su te iste godine posjetila 4 mil turista. 28 London, Frankfurt i Rim su avionske luke prvog reda koje imaju veze s bilo kojom tokom na svijetu.

20

Regionalizacija

Specifinost industrijske revolucije u Ujedinjenom Kraljevstvu bio je regionalno specijaliziran razvoj tj. svaka je regija specijalizirana za maksimalno tri industrijske grane. Juni Wales rudarstvo i metalurgija West Midlands rudarstvo i metalurgija Lancashire (Manchester, Liverpool) rudarstvo i tekstilna industrija Yorkshire rudarstvo i tekstilna industrija Tyneside rudarstvo, metalurgija i brodogradnja Cumberland rudarstvo, tekstilna industrija i brodogradnja Clyside rudarstvo, tekstilna industrija i brodogradnja 21

Zbog ove specijalizacije u kriznim razdobljima je dolazilo do propasti gospodarstva i velike nezaposlenosti. U doba velike svjetske ekonomske krize 1929-30., kada je u pojedinim regijama ak 60% stanovnitva bilo nezaposleno, propast je bila najizraenija. Velika Britanija je domovina regionalnog planiranja s ciljem rjeavanja socijalnih problema. Uzrok tome su upravo spomenute ekonomske krize. Sistem planiranja bio je sljedei. Prvo su izdvojena problemska podruja. Ona su dobila naziv development area. Ova problemska podruja su definirana 1934. i skoro su sva do danas ostala problemska. U poetku su status problemskih imale samo rudarske regije. Britanski je parlament odredio 11 standardnih ekonomsko-planskih regija: 1. Jugoistok 2. Jugozapad 3. Istona Anglia 4. Istoni Midlands 5. Zapadni Midlands 6. Wales 7. Sjeverozapad 8. Yorkshire i Humberside 9. Sjever 10. kotska 11. Sjeverna Irska. Prilikom odreivanja regija potovane su granice grofovija.29 Regije su izdvojene na osnovi socijalnoekonomskih pokazatelja: broj nezaposlenih udio poljoprivrednog stanovnitva udio stanovnitva u industriji udio stanovnitva u profitabilnim industrijskim granama udio zaposlenih ena Sve ove regije su podijeljenje u dvije skupine: PROSPERITETNE Jugoistok, Jugozapad, Istona Anglia, Istoni Midlands i Zapadni Midlands. Ove regije zauzimaju 38% povrine i 60% stanovnitva. NEPROSPERITETNE Sjeverozapad, Yorkshire i Humberside, Sjever, Wales, kotska i Sjeverna Irska. Unutar ovih se razvijaju nerazvijene koje je zaobila industrijska revolucija i depresivno rudarsko-industrijske koje su imale jaku industriju koja je propala. Prosperitetne regije imaju nadprosjeni drutveni dohodak po stanovniku, imaju nadprosjean udio zaposlenog stanovnitva, nadprosjean dohodak od prosperitetnih industrijskih grana, nadprosjean udio zaposlenih ena.

29

Grofovija je osnovna teritorijalna jedinica Ujedinjenog Kraljevstva.

22

Britanska je vlada donijela dvije skupine mjera za rjeavanje ovih problema i poticanje regionalnog razvoja: poticajne mjere provode se u neprosperitetnim regijama s ciljem poticanja gospodarskog razvoja u tim regijama, manje porezne stope, pogodnosti za otvaranje radnih mjesta, ulaganje vlade u infrastrukturu mjere zabrane provode se u prosperitetnim regijama, nastoji se sprijeiti koncentracija radnih mjesta i stanovnitva u prosperitetnim regijama posebno na podruju Velikog Londona (Greater London), zabranjuje se otvaranje novih radnih mjesta, vie su radne stope npr. u uem dijelu Londona zabranjeno je otvaranje novih industrijskih pogona. I jedne i druge mjere djeluju i na poduzea i na pojedine graane.

23

Regije 1. Jugoistok (Southeast)

Ovaj prostor je usko povezan s regijom Istona Anglia. Ima 20 mil stanovnika odnosno 31% stanovnitva Ujedinjenog Kraljevstva i obuhvaa 11% povrine. Posebno joj je obiljeje visoko profitabilna industrija (61% svih farmaceutskih preparata, 69% znanstvenih instrumenata i 78% krznenih proizvoda proizvede se u ovoj regiji). Jugoistok daje treinu britanskog izvoza, a treina industrijskih radnika i 40% zaposlenih u tercijarnom sektoru ivi u ovoj regiji (bankarstvo i osiguranje; 55% zaposlenih u tim granama ivi u ovoj regiji). Regija se dijeli u tri cjeline: Veliki London metropolitansko podruje Londona periferija.
Trafalgar Square

Veliki London Veliki London ima 7 mil stanovnika i veliku koncentraciju industrije, posebno malih industrijskih poduzea, i uslunih djelatnosti. Industrija je izrazito raznolika i ima dinamian rast. London je sredite inovacija (skoro polovica zaposlenih u istraivakim institutima ivi u Londonu). Znaajna je dostupnost Londona i domaem i europskom tritu te magnetizam jedna grana gospodarstva privlai drugu. London je i najvea luka Ujedinjenog Kraljevstva. On je okruen zelenim pojasom koji treba sprijeiti daljnje irenje grada, a taj pojas slui i za rekreaciju. Metropolitansko podruje Londona Oko Londona je podignut zeleni pojas kako bi sprijeio fiziko irenje grada. Metropolitansko podruje Londona obuhvaa pojas 50 km od unutarnje granice zelenog pojasa. Unutar tog pojasa su sagraena satelitska naselja na koja se nastoji prebaciti teite razvoja. Osnova razvoja je osam satelitskih naselja koji su primili dio stanovnitva i funkcija Londona (Oxford, Cambridge, Reading, Ipswich). U tom su prostoru razvijene prometnice zbog kojih se isplati ivjeti u tim satelitskim gradovima. Periferija Periferija se dijeli na priobalnu i ruralnu. Priobalna je vanija i obuhvaa juni dio grofovije Hampshire te grofovije Sussex i Kent. Juni Hampshire je uglavnom ogranien na pomorstvo. Glavna sredita su Portsmouth i Southampton. U novije vrijeme oni se razvijaju u turistika sredita domaeg turizma. Obale Sussexa i Kenta su uglavnom usmjerene na turizam i vezu sa kontinentom. Najpoznatiji turistiki centar je Brighton. Dover je glavna veza s kontinentom. Ostali dio Jugoistoka prelazi u ruralnu periferiju.

2. Jugozapad (Southwest)
Jugozapad ima 5 mil stanovnika. Ovo je breuljkast kraj. Na ovaj prostor dolazili su jo Feniani i Grci zbog nalazita kositra. Danas se kositar koristi za proizvodnju lima. Prostor je takoer bogat glinom kaolinom od koje se radi porculan. Jugozapad je primarno stoarski kraj kojeg je zaobila industrijska revolucija. Iako se ova regija ubraja u prosperitetne regije, dijelovi poluotoka Cornwalla imaju obiljeja nerazvijenih podruja. Gospodarski razvoj poinje tek u 20.st., posebno nakon II.sv.rata. Taj razvoj je posljedica vanog prometnog poloaja. Prometna okosnica je estuarij rijeke Severn. To je najznaajniji dio regije. Cestovna veza koja vodi od Londona do Walesa je bitna i potie gospodarski razvoj. Na estuariju rijeke Severn razvili su se Bristol i Gloucester. Preko estuarija je izgraen most koji povezuje Englesku i Wales. Bristol je glavno sredite i poslije Londona ima najvie uslunih djelatnosti, takoer ima i ministarstvo pomorstva i dobro je povezan s Londonom. 24

Plymouth je poznat kao pomorski centar. Odatle su krenuli prvi brodovi u SAD. U unutranjem dijelu regije postoji vie manjih centara kao to je Exeter koji ima razvijenu avio-industriju (Concord). Primorski dio grofovije Devon usmjeren je na pomorstvo. Jedan od tih gradova je Poole. Unutarnji dio regije je slabije razvijen.

3. Istona Anglia (East Anglia)

Istona Anglia obuhvaa samo 5% teritorija i 3% stanovnitva Ujedinjenog Kraljevstva (najmanja regija s oko 2 mil stanovnika). Regija svoj prosperitet bazira na tijesnom povezivanju sa Jugoistokom. Obale su uglavnom niske, plitke, muljevite i maglovite. To je uglavnom hladno more pa primarnu ulogu ima ribarstvo. Nakon II.sv.rata regija se orijentira na naftu i plin. Gospodarski najrazvijeniji dio je juni dio regije, najblii Londonu (naftna kompanija Shell). Glavni centri su Cambridge (sveuulini centar) i Norwich (automobilski centar, Lothus).

4. Istoni Midlands (East Midlands)

East Midlands obuhvaa prostor od istonih padina Penina do zaljeva The Wash. Obuhvaa breuljkasti i nizinski dio uz rijeku Trent. Izvorno je ovo poljoprivredni i rudarski kraj. Glavno sredite je grad Nottingham centar metalopreraivake industrije, posebno poznat po proizvodnji lokomotiva i vagona. Derby je centar automobilske industrije (Rolls-Royce). Regija ima oko 4 mil stanovnika.

5. Zapadni Midlands (West Midlands)

U regiji ivi 5 mil stanovnika. West Midlands se prua od zapadnih padina Penina do granice s Walesom. To je breuljkast kraj koji na zapadu prelazi u Velko gorje koje je ispresijecano dubokim rijenim dolinama. Ovaj kraj ima izuzetno vaan prometni poloaj jer sve prometnice prema sjeveru prolaze tim prostorom te se putem kanala povezuju rijeni sustavi. Regija se razvija ve u prvoj industrijskoj revoluciji jer su tu vana nalazita ugljena i eljezne rude (Black county). Ova je regija i kolijevka britanske avio-industrije. Birmingham je glavno sredite regije. To je industrijski najjai grad u Ujedinjenom Kraljevstvu (Rover) i drugi po veliini britanski grad. Uz njega je Coventry koji je poznat po automobilskoj industriji (Jaguar).

6. Wales
U reljefnom pogledu Wales je pobre, uglavnom 150-200 m nadmorske visine. Najvii vrh je Snowdon sa 1 085 m. Wales ima 3 mil stanovnika. Dijeli se na juni, sredinji i sjeverni. Juni Wales Juni dio je najmanji, ali u njemu ivi najvie stanovnika (2,1 mil). Razvio se u 19.st. na temelju rudarstva i metalurgije, a u 20.st. zapada u veliku krizu iz koje jo nije izaao. Zbog toga se grade novi industrijski pogoni, a glavni ekonomski centar umjesto politikog sredita Cardiffa sada postaje Swansea koji se razvija kroz investicije britanske vlade.

Wales

25

Sredinji Wales Sredinji je Wales slabo naseljen breuljkasti kraj. U njemu ivi oko 800 000 stanovnika koji se uglavnom bave ekstenzivnim stoarstvom. Ovaj dio je bitan kao izvorite pitke vode i kao rekreacijsko podruje za West Midlands zbog ega se u novije vrijeme razvija turizam. Sjeverni Wales Sjeverni je Wales bogat kamenim ugljenom, a danas je glavna djelatnost turizam i to na obali. Turizam se razvija zbog blizine velikih engleskih gradova (Liverpool). To je poznat turistiki dio Ujedinjenog Kraljevstva.

7. Sjeverozapad (Northwest)
Sjeverozapad se prua od Penina do Irskog mora te od poluotoka Furness do grofovije Chesire. Obuhvaa grofovije Lancashire, Merseyside i Cheshire. Sastoji se od primorske ravnice i obronaka Penina. Razvoj regije je poeo u 18.st. u prvoj industrijskoj revoluciji na osnovi rudarstva i metalurgije, a zatim se razvila jaka tekstilna industrija na bazi prerade vune. Na osnovi tekstilne industrije razvile su se dvije velike konurbacije iji su inicijalni gradovi Manchester i Liverpool. Danas je regija u velikoj krizi zbog propasti klasinih industrijskih grana. Regija ima oko 6,5 mil stanovnika.

8. Yorkshire i Humberside
Regija se prua od istonih padina Penina do Sjevernog mora i obuhvaa estuarij rijeke Humber. Dijeli se na tri prirodne cjeline: padine Penina, primorska ravnica i estuarij rijeke Humber. Prostor Penina je tradicionalan rudarski kraj. Nizinski dio je tradicionalno stoarski kraj poznat po ovarstvu. Sredite je grad York. Humberside je tradicionalno ribarski kraj (Hull i Grimsby). Regija se na osnovi rudarstva i metalurgije razvija u prvoj industrijskoj revoluciji. Zahvaljujui rudarstvu tradicionalni centar York zaostaje u razvoju, a naglo se razvijaju novi, rudarski centri: Bradford, Leeds i Sheffield. Rudnici se i danas zatvaraju, a razvila se nova industrija. Posebno je bitna prerada nafte. Danas je Sheffield (steal city) glavni centar. Poznat je po metalopreraivakim proizvodima posebno onima od nehrajueg elika. Doncaster je grad u ijoj su blizini veliki rudnici. Humberside uglavnom ima luke funkcije. Preko ovog kraja izvoze se razni proizvodi, a uvozi se skandinavsko drvo i nafta. Regija ima 4,5 mil stanovnika, a smatra se prijelaznim podrujem iako spada u nerazvijene regije jer ima pozitivne tendencije razvoja.

9. Sjever (North)
Sjever se sastoji od istonog i zapadnog primorja izmeu kojih se nalazi Peninsko gorje. U istonom dijelu nalazi se konurbacija Tyneside (Newcastle) koja se razvila na osnovi rudarstva (horizontalne naslage ugljena), metalurgije i brodogradnje (brodograevni centar). Newcastle je glavno sredite, a uz njega postoji niz manjih kao to je grad Durham. Zapadni dio obuhvaa gorje Cumbria. Razvoj se u prolosti temeljio na rudarstvu. Ovaj se dio jae razvija zahvaljujui povezivanju s istonim dijelom tj. Newcastleom te zahvaljujui turistikom razvoju. Tu je i najpoznatiji nacionalni park Lake District. Regija ima 3,5 mil stanovnika.
kotska, Eilean Donan Castle

kotska ima 78 000 km2 i oko 5 mil stanovnika. Gospodarski je najvanije podruje Lowlandsa nizina. To je osovina razvoja. Tu ivi 75% stanovnika kotske i ak 80% industrijskih radnika. Tu su i glavni centri. Glasgow je najvei grad i industrijski centar kotske, a Edinburgh je glavni grad, kulturno i politiko sredite te centar pivarske industrije. Pesth je poznat po proizvodnji whiskeyja. Ostatak kotske je slabije naseljen s tim da je najgue naseljena istona obala Highlandsa i Uplandsa. Uplands se nalazi junije od Lowlandsa. Stanovnitvo je uglavnom naseljeno na obali i u dolini rijeke Tweed (odatle tvid kao naziv za tkaninu). Sjeverno od Lowlandsa nalazi se Highlands. To je prostor koji je bio i danas je usmjeren na stoarstvo. Industrijske revolucije ovdje nije bilo. Stanovnitvo uglavnom ivi uz obalu i orijentirano je na ribolov (to stanovnitvo se naziva farmers amcima). Najvanije sredite je Aberdeen luka i naftni terminal. 26

10. kotska

U kotskoj je od industrije vana proizvodnja estokih pia. estoka pia i nafta su glavni izvozni artikl kotske. U novije je vrijeme britanska vlada osnovala cijeli niz znanstvenih instituta od kojih su najznaajniji oni koji prouavaju genetiku (ovca Dolly). Takoer su poznati pogoni za proizvodnju kompjutora.

11. Sjeverna Irska

Sjeverna Irska ima velike probleme zbog nedostataka energetskih izvora, propadanja brodogradnje i tekstilne industrije i slabe poljoprivrede. Ove probleme pojaava periferan poloaj, politiki nemiri i velika nezaposlenost. Ona je teak ekonomski i politiki problem Ujedinjenog Kraljevstva. Sjeverna Irska ima 1,5 mil stanovnika. Glavni grad i centar je Belfast.

Belfast

27

Irska
Povrina: 70 285 km2 (83% Irskog otoka) Broj stanovnika (1999): 3 745 000 Gustoa naseljenosti: 53,3 st/km2 Glavni grad: Baile Atha Cliath (Dublin; 1 mil stanovnika)

Reljef
Najvei dio Irske je ravniarski. Na njega otpadaju 3/4 povrine i zauzima sredinji dio otoka. Prosjena visina ovog ravniarskog dijela je 150 m. Sredinja je ravnica graena od slojeva karbonske starosti (paleozoik). Ova paleozojska osnova prekrivena je karbonatima vapnenci kredne starosti (mezozoik) te su zbog toga u Irskoj este krke pojave. U doba pleistocena cijela je Irska bila prekrivena ledom koji je oblikovao obalu i ostavio za sobom plodno tlo. Jedino su rubna sjeverozapadna i jugoistona podruja brdovita. Sjeverozapadni dio je ostatak kaledonske orogeneze i preteno je graen od prekambrijskih metamorfnih stijena. Takoer su se sauvali tragovi vulkanske djelatnosti. U jugozapadnom dijelu nalazi se najvii vrh Irske Carrantuohill tj. Carn Tuathail s 1041 m. Jugozapadno i jugoistono gorje nastalo je hercinskom orogenezom. Gorja su znatno sniena u doba pleistocena zbog destruktivnog rada leda.

Obala
Obala Irske je razvedena i duga oko 4 000 km. Razvedenost je posljedica pleistocenske glacijacije. Na junom dijelu obale su brojni rijasi (ljevkasti zaljevi strmih nepristupanih obala). Rijasi su nastali radom leda. Najrazvedeniji je zapadni dio tj. obala Atlantika.

Rudno bogatstvo
Irska je siromana rudnim bogatstvom. Od ruda ima olova, cinka, manjih koliina ugljena (treseta) te nalazita gipsa (sadra).

Klima
Irska ima atlantsku oceansku klimu s mnogo vlage, velikom naoblakom i s malo sunanih dana. U prosjeku svaka 2-3 dana pada kia. Veliki je utjecaj stalnih zapadnih vjetrova s Atlantika koji donose vlagu, pa zbog toga zapadni dio zemlje ima vie padalina od istonog dijela. Zbog stalne vlage nema sua i livade su stalno zelene pa se Irska naziva zelenim otokom. Prosjene temperature u sijenju su 5-6C, a u kolovozu 14-16C. Dublin u sijenju ima prosjenu temperaturu od 5C, a u kolovozu 15C. Na zapadu godinja koliina padalina iznosi 1 500 mm/god, a na istoku 750 mm. Dublin ima 769 mm padalina godinje. Najvie padalina ima jugozapadni planinski Irska, Klifovi Moher dio 2 500 mm/god. Zime su blage s mnogo vlage i malo snijega. Snijeg je rijetkost, osim u planinama. Ljeta su svjea.

28

Vode
Irska ima razgranatu rijenu mreu. Najdua i najvanija rijeka je Shannon (370 km) koja se ulijeva u Atlantik. Postoji jo nekoliko manjih rijeka koje nisu pogodne za plovidbu. Irska ima mnogo jezera, movara i tresetita.

Vegetacija
Najvei dio drave otpada na livade i panjake 70%, a na hrastove ume otpada 5% teritorija.

Povijesno-geografski razvoj
1. Najstarije doba
Najstariji oblici naseljenosti potjeu iz 7.st.pr.Kr. Najbitnije je 1.tis.pr.Kr. kada na otok doseljavaju Kelti. Prve dravne organizacije nastaju oko 300.pr.Kr. kada Kelti osnivaju pet kraljevstava. Keltska se proizvodnja bazirala na stoarstvu, a Irska je bila pogodna za to te se formiraju plemena i osnivaju kraljevstva. Ovaj period zavrava u 5.st. kada je pokrtavanje Irske dovelo je do jaeg povezivanja s ostatkom Europe (po legendi St. Patrick je potjerao sve zmije s otoka).

2. Razdoblje invazije

Rijeka Shannon

U 8.st.na Irski otok poinju upadati Normani koji su se uvrstili u Dublinu te su se sukobljavali sa starosjediocima. To je klica sukoba koji e se nastaviti sve do danas. Irci ih nisu mogli istisnuti i Normani u 9.st. osnivaju prve svoje drave na otoku. Najmoniji su bili Dublin i Northumberland. U 12.st. Englezi se upleu u normansko-keltske sukobe. Oni ulaze u borbu na strani Normana i zauzimaju istoni dio otoka. Politiki nemiri onemoguili su gospodarski razvoj i ostavili su Irsku po strani u ekonomskim promjenama u tadanjoj Europi.

3. Doba engleske uprave

Englezi su 1542. zavladali cijelim otokom. Oni zapoinju s gospodarskim unitavanjem otoka, oduzimaju zemlju starosjediocima te uvode reformaciju (protestantizam). Ovaj je pritisak je za posljedicu imao brojne ustanke u 16.st. i na kraju iseljavanje Iraca. Ustanci i pobune traju sve do 19.st. Na zemlju koju su oduzeli starosjediocima Englezi dovode ovce iju su vunu iskoritavali u manufakturama. Englezi su takoer pokuali provesti reformaciju koja nije imala znaajniju ulogu. Irska 1800. postaje dio Ujedinjenog Kraljevstva. Britanski je parlament 1914. donio Zakon o autonomiji (Home Rule). Ovaj je zakon trebao stupiti na snagu na kraju I.sv.rata. Dogovor je bio da e Irci biti na strani Engleza u I.sv.ratu, a na kraju rata e dobiti samoupravu. Englezi su pogazili rije. Irci su 1919. proveli izbore te je irski parlament proglasio nezavisnost novostvorene drave. Ta je drava obuhvaala cijeli Irski otok. S time se Britanci nisu htjeli pomiriti i izbio je britansko-irski rat.

4. Suvremeno razdoblje
Britanski je parlament 1921. podijelio Irski otok na dva dijela: juni i sjeverni (Ulster) dio. Oba dijela su dobila autonomiju. Juni dio Irske proglasio je nezavisnost 1922. i to je dananja Republika Irska. Ona je 1949. istupila iz Commonwealtha. Gospodarske prilike ostat e nepromijenjene (agrarna zemlja) sve do zadnjeg desetljea 20.st.

29

Stanovnitvo
Gustoa naseljenosti Najgue je naseljen istoni dio Irske, naruito prostor Dublina. Na prostoru Dublina i okolnih grofovija ivi treina stanovnika Irske.

Porijeklo
Irci su mjeavina razliitih keltskih naroda koji su se na otok doselili jo u 1.st.pr.Kr. Tijekom stoljetnog kontakta s Germanima (Englezima) djelomino su se germanizirali, ali su uspjeli zadrati svoj jezik, kulturu, vjerski identitet i svijest o svom porijeklu. Osim u Irskoj oni su autohtoni narod u Ulsteru, a razasuti su po cijelom svijetu.

Kretanje stanovnitva
Irska je 1841. imala 8 mil stanovnika, a 1846. nastupila je bolest krumpira i milijun ljudi je umrlo od gladi, a veliki dio stanovnika se iselio. Do 1900. iselilo se oko 4 mil Iraca (najiseljenikiji narod u svijetu). Oni su se prvo iseljavali u Veliku Britaniju i SAD. Sredinom 19.st. 52% stanovnitva SAD-a izjavilo je da je roeno u Irskoj. Boston je bio poznat kao irski obojen grad. Takoer su brojni u Australiji gdje su ih Englezi odvozili kao zarobljenike. Procjene su da danas izvan granica Irske ivi 16 mil ljudi irskog porijekla. Najvei irski grad na svijetu je New York jer u njemu ivi vie Iraca nego u Dublinu. Irska je 1991. imala 3,3 mil stanovnika. Prirodni prirast iznosi 5,9 i dosta je visok za europske standarde. Po posljednjim podacima Irska je zemlja useljavanja, a to se zbilo zbog gospodarskog razvoja od 1990.

Strukture stanovnitva
Irci ine 94,7% stanovnitva Irske. Slubeni jezici su irski i engleski. Engleski govori najvei dio Iraca. Irski (gaelic) je keltski jezik i govori ga oko 800 000 Iraca (25%). Od tih 800 000 samo ga 200 000 koristi svakodnevno, a oko 400 000 govori samo irski (posebno na jugu). Najvei dio stanovnitva su katolici koji ine 93,1%, a anglikanci (irska crkva) ine 2,8%.

Irac

Gospodarstvo
Sve do poetka 1990ih Irska je bila jedna od najslabije razvijenih zemalja Europe. Tada su poele gospodarske reforme koje su privukle strana ulaganja, u prvom redu iz SAD-a, a zatim i iz ostatka Europske unije. Gospodarski razvoj potakla je i pomo Europske unije i ulaganja irskih emigranata. Danas Irska ima najviu stopu gospodarskog rasta u Europskoj uniji.30

30

Prosjek Europske unije je 3%, a panjolska, Irska, Nizozemska i Portugal imaju 3,5%.

30

Primarni sektor
Primarni sektor zapoljava 13% radne snage i daje 10% BND-a. Nagla deagrarizacija zahvatila je Irsku u posljednjem desetljeu 20.st.31 Irska je poljoprivreda uglavnom organizirana na malim privatnim posjedima. Na oranice otpada 15% teritorija i to uglavnom u istonom dijelu drave. Na istoku je manje vlage i tu je organizirana ratarska proizvodnja. Glavni ratarski proizvodi su: itarice, krumpir i eerna repa. Znaenje je poljoprivrede smanjeno tek nakon II.sv.rata. Najvei dio povrine otpada na panjake. Stoarstvo je osnovna grana poljoprivrede i daje estinu izvoza. Izvozi se uglavnom meso, mlijeko i mlijeni proizvodi. Najvei dio se izvozi u Veliku Britaniju. U Irskoj je razvijeno i ribarstvo, posebno ono na Atlantiku. Godinji ulov iznosi 413 000 tona i to su uglavnom skue, sleevi i bakalar. Najvanija ribolovna podruja su uz zapadnu obalu.

Sekundarni sektor
Sekundarni sektor zapoljava 34% radne snage i daje 35% BNP-a. Industrija se poela razvijati od 1950ih i to putem vladinih programa. Te prve industrijske grane bile su mlinarstvo, mlijena industrija, proizvodnja alkoholnih pia, posebno piva32 i viskija, i druge grane prehrambene industrije. Irska se u 1990ima poela naglo razvijati i to zahvaljujui stranim investicijama (Keltski tigar). Novije industrijske grane koje danas ine osnovu irskog gospodarstva su: strojogradnja, proizvodnja graevinskog materijala i prometne opreme te kompjutorska industrija, posebno proizvodnja softvera i hardvera. Posebno je vano tiskarstvo (izdavatvo i povezano s tim industrija papira). Irska potie izdavanje knjige pa i na taj nain zarauje (James Joyce, William Butler Yeates, Oscar Wilde, Samuel Beckett).

Tercijarni sektor
Tercijarni sektor zapoljava 53% radne snage i daje 55% BNP-a. U ovom sektoru su najvaniji bankarstvo, osiguranje i promet (zrani i pomorski), a u novije vrijeme vani su i masovni mediji.

Regionalna podjela
Regionalna podjela see iz 1949. kada je irska vlada osnovala organizaciju za poticanje ekonomskog razvoja. Ovaj ekonomski razvoj su namjeravali postii putem dvaju mjera: ohrabrivanje industrijske inicijative i to posebno izvozne industrije ukidanje restrikcija za strana ulaganja. Postoje tri skupine regija: Sjeveroistok, Istok, Midlands, Jugoistok, Jugozapad Donegal, Sjeverozapad i Zapad. Sredinji zapad (Midwest) Prva skupina ima najbolja prirodna obiljeja i izuzetno povoljan prometni poloaj zbog blizine Ujedinjenog Kraljevstva (blizina britanskog trita). Velik dio ove regije je pod farmama ija je proizvodnja izvozno usmjerena. Jugoistok je poljoprivredno najrazvijeniji kraj. Na farmama je najbitnije stoarstvo.
31 32

Poljoprivredno je stanovnitvo 1951. inilo 38% stanovnitva, a 1971. 26% stanovnitva. Najpoznatije irsko pivo je Guinness, a to je i najpoznatije irsko poduzee.

31

Glavno sredite je Dublin koji je naglo porastao u poslijeratnom razdoblju. On daje polovicu industrijske proizvodnje Irske i zapoljava 2/5 radne snage. Osim raznolike industrije on je i luki centar. Jugoistok je klimatski najugodniji dio Irske (farmerski kraj). Jugoistok se jo naziva i vrt Irske. Glavne kulture tu su: itarice, krumpir i eerna repa. Jugozapad ima prometnu vanost. Glavno sredite je Corcaigh (Cork; 130 000 stanovnika) jako luko i industrijsko sredite. Druga skupina ima nepovoljna prirodna obiljeja. Velik dio je pod granitnim neplodnim tlom, movarama i jezerima. Ima mnogo padalina koje uzrokuju eroziju tla. Klima je tako nepovoljna da je ak i uzgoj drvea u nekim podrujima nemogu. ak su i dobri panjaci rijetki pa se stanovnitvo uglavnom bavi samoopskrbnim ratarstvom, stoarstvom i ribarstvom. Ovo je rijetko naseljen ruralni kraj. Trea skupina se poela razvijati poetkom 20.st. zahvaljujui avionskom povezivanju Amerike i Europe. U doba prvih letova iz Europe aerodrom Shannon bio je najvei aerodrom jer avioni nisu mogli nositi mnogo goriva pa su tu stajali kako bi uzeli gorivo za prekooceanske letove. Postoje tri velika centra: Luimneach (Limerick), Inis (Ennis) i Sionna (Shannon). Oni su osnova regije i po snazi trea industrijska zona u Irskoj.33 Aerodrom Shannon je 1947. proglaen prvom bescarinskom zonom na svijetu. To je privuklo investicije, posebno u industriji. Aerodrom i danas prua usluge od skladitenja tereta preko industrijske proizvodnje do financijskih djelatnosti. U ovoj se zoni danas nalazi 30 kompanija koje daju 30% irskog izvoza. Uglavnom se proizvodi skupa roba (elektrini i elektronski proizvodi). Zahvaljujui gospodarskom razvoju zaustavljeno je iseljavanje.

Dingle na jugozapadnoj obali

33

Iza Dublina i Corka.

32

Francuska
Povrina: 543 965 km2 (do raspada SSSR-a najvea drava u Europi, danas je to Ukrajina) Broj stanovnika: 59 mil Gustoa naseljenosti: 108 st/km2 Glavni grad: Paris (9,5 mil)

Geoloka graa
Izuzetno je bitna jer je utjecala na sloenost reljefa. Francuska se moe podijeliti na sjeverozapad i jugoistok. Sjeverozapadni je dio preteno nizinski, a jugoistoni gorski, planinski. Sjeverozapad je graen od metamorfnih stijena paleozojske starosti. Iste grae su i Centralni masiv, Ardeni i Vosgesi [vogezi]. Od istih stijena graeni su i Alpe i Pirineji. Ovo gorje je prekriveno stijenama mezozojske starosti. To su karbonati i to preteno vapnenci. Korzika je gotovo iste grae kao Alpe i Pirineji pa krki reljef nije neobian. Dakle, Centralni je masiv graen od stijena paleozojske starosti i to su uglavnom nepropusne metamorfne stijene, kriljavci, i vulkanske stijene. Od mezozojskih stijena graeno je gorje Jura i rubni dijelovi Centralnog masiva i Vosgesa. Izmeu spomenutih gorja pruaju se prostrane zavale koje su ispunjene materijalom tercijarne i kvartarne starosti. Najdeblje naslage su u Parikom bazenu koji je i najvea zavala. Od Centralnog masiva se pruaju dva luka starih zaravnanih grudastih gorja: Armoriki i Varisciki. Hercinskom orogenezom u karbonu, izdignuto je na francuskom tlu visoko Armoriko gorje. Ono obuhvaa poluotok Bretagnu i nastavlja se dalje prema Britanskom otoju (Cornwall, Devon, Wales) i junom dijelu Irske. Varisciko gorje takoer je hercinske starosti, a prua se od Centralnog masiva prema sjeveroistoku, preko Vosgesa i Ardena sve do Njemakog sredogorja. Oba su luka graena od istih stijena kao i Centralni masiv. Nakon hercinskog izdizanja djelovale su egzogene sile pod ijim je utjecajem gorje snieno i prevoreno u nisko pobre. Ogromne koliine materijala koji je nastao razaranjem gorja transportiran je u oblinja mora i zavale npr. Pariku zavalu, Akvitaniju. Izmeu mezozoika i kenozoika ponovno dolazi do orogenetskih pokreta koji e kulminirati sredinom tercijara kada se alpskom orogenezom izdiu Alpe, Pirineji i Jura. Ovi su lanci sline grae kao ostalo gorje, a izuzetak su jedino Alpe ija je paleozojska podloga prekrivena stijenama mezozojske starosti (karbonatne stijene, propusna podloga, vapnenci, dolomiti). Ovom su orogenezom izlomljena stara gorja izmeu kojih nastaju zavale (Centralni masiv je primjer izlomljenog gorja). U ovom razdoblju sredinji dio bazena se sputao pa je tako zavala dobila dananji izgled (Pariz je u najniem dijelu). Daljnim djelovanjem egzogenih procesa u zavalama su akumulirane ogromne koliine materijala (npr. Pariki bazen, dolina rijeke Sane, zavale Centralnog masiva). U pleistocenu na Alpama i Pirinejima formirali su se ledenjaci.

Reljef
U reljefnoj strukturi se izdvaja nekoliko cjelina izmeu kojih postoje blagi prijelazi. Izuzetak su dvije velike reljefne barijere: Alpe i Pirineji. Na zapadnom dijelu nema reljefnih barijera to presudno utjee na klimu. Francuska je preteno nizinska zemlja. Oko 60% francuskog teritorija se nalazi na visini do 200 m, a ak 80% ispod 500 m nadmorske visine. Francuska se moe podijeliti na dvije reljefne cjeline: sjeverozapad i jugoistok. Granica ide od krajnjeg sjeveroistok do krajnjeg jugozapada. U sjeverozapadnom dijelu samo pobra prelaze 500 m visine. Nasuprot tome u jugoistonom dijelu reljef je dinaminiji. Tu se nalaze Alpe i najvii vrh Europe Mont Blanc s 4 807 m nadmorske visine te Pirineji (3 404 m) dok je Jura znatno nia (1 723 m). Unutranja gorja su znatno nia za razliku od ovih rubnih gorja i reljefno znatno blaa. Najvei dio jugoistone zone otpada na Centralni masiv. On se blago sputa prema zapadu dok je na istoku i jugu strmo odsjeen. Najvii vrh je Puy de Sancy sa 1886 m. U sjeverozapadnom dijelu drave pobra su 33

uglavnom niska pa tako Armoriko gorje jedva dosee 417 m. Najvii vrh Ardena dosee 406 m, a Vosgesa 1 423 m (Grand Ballon). Izmeu ovih rubnih planina i unutranjih gorja pruaju se prostrane zavale. Najvea je Pariki bazen kojoj su na istoku Vosgesi i Ardeni, na jugu Centralni masiv, a na zapadu Atlantik. Akvitanija je zavala koja se prua izmeu Centralnog masiva, Biskajskog zaljeva i Pirineja.

Obala
Francuska obala ima duinu od 3 100 km. Francuska izlazi na dva mora: Sredozemno i Atlantik. Najmanja duljina izmeu Atlantika i Sredozemnog mora iznosi 350 km. Sredozemna je obala razvedenija od atlantske i moe se podijeliti na dva razliita dijela: Istono od ua Rhne obala zasijeca Alpe i granine planine pa je ovaj dio obale kamenit, strm i s malim zaljevima te je prometno manje vaan (Azurna obala i Provansa). Delta Rhne i obala zapadno od delte ovo je niska obala movarnog tipa. Morske struje su Obala La Manchea kod mjesta Etretat oblikovale pjeane sprudove iza kojih se nalazi cijeli niz laguna. Zbog sprudova mogua je unutarnja plovidba, ali nije mogla nastati vea luka. Na Korzici razlikujemo istonu, slabije razvedenu, i bolje razvijenu, zapadnu obalu. Atlantska je obala znatno raznovrsnija. Generalno gledajui uz atlantsku su obalu ee oluje koje su oblikovale abrazijski tip obale (strma obala). Za razliku od sredozemne obale, ovdje su bitne znatne razlike izmeu plime i oseke. Najvee su razlike zabiljeene u zaljevu St. Malo gdje plimna amplituda iznosi ak 14 m. Tu su sagraene i elektrane koje iskoritavaju izmjenu plime i oseke. Zbog potapanja rijenih ua (estuariji) neke su luke ak 100 km udaljene od obale otvorenog mora. Klasini primjer je Bordeaux (100 km od obale). Problem atlantske obale su este oluje. Biskajski zaljev je najsuroviji dio obale Europe. Atlantska se obala dijeli na etiri dijela: Sjeverozapad ovo je flandrijski dio Francuske tj. dio obale uz La Manche. Obala je nizinska i pjeana sa sprudovima, a ak su i estuariji zatrpani pjeanim nanosima pa se pristup flandrijskim lukama mora odravati. To je posljedica velike akumulacije materijala kojeg donose rijeke. Obala Bretagne protee se od porjeja rijeke Loire do zaljeva St. Malo. Odlikuje se izmjenom strme stjenovite obale s mnogo pogodnih zaljeva rijasa i nie poloene pjeskovite obale. Najpogodniji su zaljevi na junoj obali Bretagne. Ovo je prostor najbolje razvijenih prirodnih zaljeva i najznaajnije ribolovno podruje.34 Pokrajina Landes s estuarijem Gironde obala je jednolina, uska i pjeskovita i od oceana je odvojena pjeanim sprudovima. Slabo je razvedena s manjim otocima. Osnovu ini estuarij Garonne u koji je 100 km uvuen i grad Bordeaux. Jug ili Baskijska obala uglavnom je strma s nekoliko manjih rijasa.

Rudna bogatstva
Na prvom mjestu je kameni ugljen ija godinja proizvodnja dosee 14 mil tona. Glavna rudonosna pokrajina je Lorraine [loren], a bitan je i Centralni masiv. Bitna je i eljezna ruda. Njena godinja proizvodnja dosee 12 mil tona. Glavna pokrajina u iskoritavanju eljezne rude je Lorraine. Francuska je bila prva u Europi po proizvodnji eljezne rude, a danas je uvozi. U prolosti su se Francuska i Njemaka sukobljavale oko pokrajina Alsace i Lorraine upravo zbog njihova rudnog bogatstva. Danas je rude jeftinije uvoziti.
34

Na jugu Bretagne nalazi se zaljev Morbihan s vie od 40 otoia, slikovitim selima, plaama i nalazitima megalita kao to je Carnac. Na sjevernoj obali nalazi se poznati otoi Mont-Saint-Michel koji za oseke prestaje biti otoi.

34

Od ostalih ruda trebamo spomenuti: boksit koji je ime dobio po francuskom gradu Les Baux (na jugoistoku), a glavno proizvodno podruje je jug, potau (kalijeva sol) koja se koristi za proizvodnju umjetnog gnjojiva (glavna pokrajina u kojoj se dobiva je Alsace) i uran kojeg ima u malim koliinama na jugozapadu, a danas se uvozi iz Afrike i june Amerike.

Vode
Reljef je oblikovao raspored porjeja, a klima rijene reime. Zbog podjele Francuske na velike reljefne cjeline, svega pet rijeka odvodnjava 4/5 povrine Francuske i one ine osnovu hidrografske mree: Rajna, Seina [sena], Loire [loar], Garonna i Rhna. Od ovih rijeka jedino se Rhna ulijeva u Sredozemno more. Najdua je rijeka Loire s 1 020 km. Glavne plovne rijeke su Rajna i Seina. Zbog blagih reljefnih formi glavni rijeni sustavi imaju niski pad te su spojeni brojnim kanalima. Strmi pad imaju rijeke u Alpama, Pirinejima i Juri. Rijeke uglavnom imaju kini reim koji je povoljan jer su kie ravnomjerno rasporeene tokom godine pa nema znatnijih oscilacija vodostaja. Odstupanje od kinih reima javlja se jedino kod Garonne, Rhne i Loire zbog otapanja snijega i leda s planina.

Seina

Klima
Na klimu presudan utjecaj imaju zapadni vjetrovi. Oni s Atlantika zimi donose topli i vlani zrak, a ljeti vlani i svjei. Zbog otvorenosti Francuske prema zapadu, utjecaj zapadnih vjetrova se osjea i u krajnjem istonom dijelu zemlje. Kontinentalnost raste idui prema istoku. Jedino juni dio Francuske i Korzika imaju mediteransku klimu. Temperature opadaju prema istoku. U sijenju se izoterme pruaju od sjeverozapada prema jugoistoku tj. jugozapadni dio je najtopliji, a sjeveroistok najhladniji. Glavni razlog je kontinentalnost i smanjenje utjecaja vjetrova s Atlantika (zbog ega se sniavaju temperature). Samo su u alpskom podruju srednje sijeanjske temperature nie od 0C. Grad Brest Pariz Lyon Strasbourg Marseille Prosjena temperatura u sijenju(C) 7 3 2 1 6

U srpnju se izoterme pruaju normalno u smjeru istok zapad. Naravno, jug je topliji od sjevera. Prosjena temperatura u srpnju (C) 23 17

Azurna obala Brest

Temperaturne amplitude su najmanje atlantskoj obali, posebno na obali Bretagne i iznose samo oko 10C to ukazuje na jednolinu klimu. Najvee amplitude su u Alpama, preko 20C. ak i Azurna obala ima veu temperaturnu amplitudu od Bretagne, 15C. Toliku amplitudu ima najvei dio Francuske.

35

Vjetrovi iz zapadnog kvadranta imaju presudnu ulogu. Zbog njih nema znaajnijih klimatskih razlika. U hladnom dijelu godine na jugu Francuske, posebno na obali i u dolini Rhne, pue izuzetno hladan, otar i suh vjetar koji se naziva mistral. On je ak opasan za promet. Nastaje zbog prodora hladnog zraka iz istone Europe. Rhna kanalizira taj prodor te vjetar dobiva na brzini. Pod utjecajem hladnih vjetrova s europskog kontinenta nalazi se zimi i sjeveroistok Francuske. Ti vjetrovi mogu biti jako neugodni i u Parizu. Padaline determiniraju zapadni vjetrovi i reljef. Najvie padalina ima na prostorima koji su najizloeniji utjecaju oceana te reljefno viim prostorima. Najvie padalina primaju oceanske strane visokih planina (Pirineji, Alpe, Centralni masiv, Jura i Vosgesi). One imaju preko 2000 mm/god. Nie planine, Armoriko gorje i Ardeni imaju oko 1000 mm/god. Najmanje padalina imaju niski dijelovi zavala, Pariki bazen, dolina Rajne i zavale Centralnog masiva. Ovi prostori imaju do 600 mm/god. Mediteranski dio Francuske ima najmanje padalina, ispod 500 mm/god. Zimi su najkiovitiji krajevi uz Atlantik, a ljeti sjeveroistoni kontinentalni dio. Snijeg donose kontinentalni vjetrovi iz Europe pa najvie snijega ima u planinama u istonoj Francuskoj. U Francuskoj se izdvaja nekoliko klimatskih tipova: Bretonski tip klime je oceanski tip klime s blagim zimama i svjeim ljetima sa stalno visokom relativnom vlagom zraka i s padalinskim maksimumom zimi Akvitanski tip klime ima svjee i vlane zime, ali vrlo topla i suna ljeta (mogu uzgoj vina) Klima Parikog bazena je klima svjeih zima i umjereno toplih ljeta s visokom relativnom vlagom zraka, ali i s malom koliinom padalina (Paris 585 mm/god). Klima Centralnog masiva ima hladne zime i topla ljeta s ravnomjerno rasporeenim padalinama tijekom cijele godine. Sredozemni tip klime ima vrlo topla suha ljeta i blage kiovite zime. Utjecaj Sredozemnog mora osjea se duboko u dolini rijeke Rhne. Alpski klimatski tip se znatno razlikuje od ostalih tipova. Ima vrlo hladne zime, svjea ljeta i mnogo padalina s tim to zimi prevladava snijeg.

Vegetacija
Francuska se nalazi na kontaktu dviju razliitih vegetacijskih zajednica: atlantske Francuske Alpe kontinentalne s bjelogoricom i sredozemne s crnogoricom i makijom. ume prekrivaju 27% povrine, uglavnom na sjeveru i istoku. Na sjeveru i u sredinjem dijelu Francuske rastu ume hrasta i bukve, a crnogorica je najzastupljenija u Centralnom masivu, Alpama i Pirinejima. Mediteranska vegetacija bora i crnike najrazvijenija je na jugu na kiselkastim stijenama (vapnencima), a to je i prostor makije i gariga. Makija je razvijena na silikatnoj, a garig na karbonatnoj podlozi. Livade i panjaci zauzimaju 40% teritorija.

Povijesno-geografski razvoj
1. Period stabilizacije naseljenosti
U razdoblju prije Krista na prostor Francuske doselili su se Kelti koji su stvorili stoarsko-ratniku hijerarhiju bez urbanih centara. Prva dravna organizacija na teritoriju Francuske see u 1.st.pr.Kr. kada su Rimljani osvojili to podruje i uklopili ga u provinciju Galiju. Oni su prebacili teite razvoja na ratarstvo uz koje je vezana stabilizacija naseljenosti, stabilna politika organizacija i stvaranje urbanih centara. Gali su brzo prihvatili latinski jezik i rimsku kulturu. Jedino su Gali u Bretagni pruali otpor. U 5.st. na prostor dananje Francuske dolaze razni germanski narodi, a najbitniji su Franci. Dananji naziv Francuska potjee upravo od njih, dakle, iz germanskog jezika, iako su Francuzi Romani. 36

2. Razdoblje Franake drave

Franci e se brzo romanizirati i osnovati svoju Franaku dravu, najjau dravu koja je nastala na ruevinama zapadnog Rimskog carstva. Njom od 768. do 814. vlada Karlo Veliki i tada je Franaka na vrhuncu svoje moi. Tada su joj Pirineji juna granica s tim da je Karlo Veliki zauzeo i Kataloniju i Navarru juno od Pirineja. Juna granica se nastavljala morskom obalom sve do sredinje Italije. Na zapadu je granica takoer bila obala s tim to Bretagna nije bila u sklopu Franake drave. Granica je ila na sjever sve do Kielske prevlake. Na istoku granica je ila Labom (Elbom), sredinjim dijelom Ugarske sve do Uke i dalje sredinje Italije. Franaka je imala tri vazalne drave koje nisu bile izravno pod franakom vlau, ali su joj bile podreene: Bretagnu, eku i Hrvatsku. Franaka je bila drava na visokom stupnju razvoja jer je nastala na rimskim temeljima. Urbani centri su se uspjeli odrati, a trgovina i poljoprivreda su napredovale. Kultura se snano razvija krajem 8. i poetkom 9.st. To je tzv. Karolinka ili franaka renesansa. Karla Velikog je naslijedio Ljudevit Poboni i to je razdoblje politikog partikularizma. Nakon njegove smrti Franaka je, Verdunskim sporazumom 843., podijeljena na tri dijela: Istonu Franaku, Lotarovu dravu (Sredinju Franaku) i Zapadnu Franaku. Zapadnu je Franaku dobio Karlo I. elavi i to je jezgra Dioba Franake u Verdunu dananje Francuske, dok je Istona jezgra dananje Njemake.

3. Razdoblje politike ekspanzije

Kad su izumrli francuski Karolinzi na prijestolje su doli Capeti (987-1328.). To su pariki grofovi koji u 10.st. poinju iriti svoj posjed. Od 10.do 12.st. oni su proirili Francusku i povezali se s engleskim kraljem. Borba izmeu francuskih i engleskih vladara za francusko prijestolje dovela je 1337. do Stogodinjeg rata (13371453.). Rat se vodio na francuskom tlu i u njemu su Englezi izgubili sve posjede na europskom kopnu osim grada Calaisa. U prvom razdoblju rata Englezi su imali vie uspjeha, a oko 1430. dolazi do prekretnice. Ivana Orleanska, djevojka sa sela,35 dola je do oajnoga francuskoga kralja i zatraila od njega vojsku. Ona je uspjela obraniti grad Orlean te je u Francuskoj izbio niz pobuna koje su preokrenule tok rata. Ivanu su Englezi uhvatili te je osuena i spaljena na lomai. Pozadina rata bili su posjedi u bogatoj Flandriji. U 15.st. poinje irenje Francuske na istok. Pripojene su joj pokrajine Burgundija i Provansa. Bretagna ulazi u sklop Francuske 1532., a 1558. Francuska zauzima Calais. U 17.st. poinje ekonomski procvat i prekomorsko osvajanje. Francuska 1768. kupuje Korziku od Genove.

4. Razdoblje francuske graanske revolucije

1789. izbija francuska graanska revolucija koja uvodi parlament te Francuska postaje parlamentarna monarhija. Pod utjecajem radikalnih jakobinaca i rata protiv Austrije i Pruske ukinuta je monarhija i proglaena republika tzv. Prva republika (1792-1804.).

5. Napoleonovo doba
Korzikanac Napoleon Bonaparte koji se istakao guei pobunu irondinaca u Toulonu izveo je 1799. dravni udar i proglasio se konzulom, a 1804. i carem. Napoleon iri Francusku. Zauzima: Andoru (sjeverni dio Katalonije), austrijsku Nizozemsku (dananja Belgija), Nizozemsku (dananja Nizozemska), dio njemakih zemalja (Hamburg, Bremen), dio talijanskih zemalja (Genova, Firenca do Napulja), Ilirske pokrajine (Slovenija i primorje Hrvatske, glavni grad bio je Ljubljana). Napoleon je poraen 1813. u bitci naroda kod Leipziga. Tako je zavrilo doba Prvog carstva. Napoleon je abdicirao i povukao se na Elbu. Slijedi Prva restauracija (181415.) kad se na prijestolje vraa kralj i to iz dinastije Bourbona (danas na vlasti u panjolskoj). No, Napoleona velik dio Francuske i dalje podrava te se on uspijeva vratiti na prijestolje Sto dana Napoleona. Konano je pobijeen 1815. u bitci kod Waterlooa u Belgiji te je prognan na otok Svetu Helenu gdje je i umro 1821.
35

noga mi je bosa, rumeno mi lice

37

6. Druga i Trea republika

Slijedi Druga restauracija (1815-1848.) kada su na prijestolju ponovno Bourbonci. Velik dio Francuske bio je nezadovoljan jer je kralj vladao kako je elio. Tada poinje ograniena industrijska revolucija obiljeena divljim kapitalizmom zbog ega je Francuska zadrala jaku poljoprivrednu komponentu. U Februarskoj revoluciji 1848. sruen je kralj i proglaena je Druga republika (1848-52.). Ukida se kmetstvo. Predsjednik republike postaje Napoleonov neak Louis Bonaparte. On se 1852. proglasio carem Napoleonom III. te je tako nastalo Drugo carstvo (1852-70.). Za drugog carstva prvi put su odrani izbori i primijenjeno je ope pravo glasa (osim za ene). Francuska tada poinje s kolonijalnom ekspanzijom (druga kolonijalna sila nakon Velike Britanije) koja e dovesti do ekonomskog jaanja Francuske. Car je ratovao i u Europi (Francuska dobija dio Monaca i pokrajinu Savoju na granici s Italijom i vicarskom) i u kolonijama (Senegal i Indokina) i u svim ratovima Francuska izlazi kao pobjednik. U to doba Francuska dobija dananje granice, osim granice s Njemakom koja se kasnije mijenjala. 1870. poinje uspon Njemake, a jezgra joj je bila pokrajina Pruska. Francuska je u tome vidjela opasnost te joj najavljuje rat. Tako je 1870. izbio francusko-pruski rat (1870-71.) Bitkom kod Sedana Bismarck je porazio Francusku. Mirom u Versaillesu proglaeno je ujedinjenje Njemake, a Francuska gubi pokrajine Alsace i Lorraine (ogromno bogatstvo eljezne rude i ugljena koji su bili osnova tadanje industrije). Nakon poraza u francusko-pruskom ratu, 1870. u Parizu, proglaena je Trea republika (1870-1940.). Nju je ve sljedee godine uzdrmao radniki ustanak poznat kao Parika komuna. Radnitvo je iskoristilo kaotino stanje kad je bilo oito da Francuska gubi rat, a njemaka se vojska pribliavala Parizu. Ustanak je uguen nakon 72 dana i zavrio je krvavim tjednom. Nakon toga Francuska nije obnovila monarhiju ve je ostala republika i uslijedilo je utvrivanje republike donoenjem ustava.

7. Drugi svjetski rat

Nakon to je Njemaka napala Poljsku 1. rujna 1939. Francuska je objavila rat Njemakoj. Francuski su novinari taj rat nazvali aljivim ratom jer je Francuska u rat ula potpuno ne pripremljena te nije nita poduzimala protiv njemake na tzv. Maginotovoj liniji. Nijemci su 14. svibnja 1940. zaobili Maginotovu liniju i preko Ardena uli u Belgiju i sjevernu Francusku. Nakon dva tjedna Nijemci su uli u Pariz i novi predsjednik, maral Petain, potpisao je kapitulaciju. Sjeverni dio Francuske bio je pod njemakom upravom, a na jugu je formirana viijska Francuska. U okupiranoj Francuskoj nastao je pokret otpora no on nije poduzimao velike akcije. Izuzetak je Ren sa svojim hrabrim akcijama (znate ono prije you stupid woman).

8. Suvremeno razdoblje
Rat je zavrio 1945., a tada se uvodi ope pravo glasa (i enama) te donoenjem Ustava 1946. nastaje etvrta republika (1946-58.). U ovom periodu Francuska je bila najnestabilnija zemlja Europe. Na elu Francuske izmijenilo se 25 vlada. Stanje je bilo kaotino, a tome je pridonijela i borba kolonija za osloboenje. Francuska nijednu koloniju nije eljela pustiti bez rata. 1954. gubi Vijetnam, Laos i Kambodu, a iste godine izbija i rat u Aliru. Dvije godine kasnije priznaje nezavisnost Tunisu i Maroku. Na vlast dolazi Charles de Gaulle koji je politiku krizu rijeio 1958. donoenjem Ustava koji predsjedniku daje velike ovlasti. Tim Ustavom poinje Peta republika koja je sinonim za dananju Francusku. De Gaulle je ograniio vlast parlamenta i koncentrirao vlast u svojim rukama.36 U Francuskoj postoji 96 departmana,37 a predsjednik je samostalno birao predstavnike svakog od njih38. Uvruje se centralizam. De Gaulle je 1962. dao Aliru nezavisnost, a to je destabiliziralo dravu. OAS39 je na njega izveo atentat. Ovakav politiki sustav trajao je sve do 1980ih kada na vlast dolazi Mitterand [miteran] koji to ukida. Od tada svaki departman bira svog predstavnika. U Francuskoj djeluju brojni separatistiki pokreti: korzikanski, baskijski, bretonski, a povremeno i njemaki na sjeveroistoku Francuske. Korzika je 1991. dobila ogranienu autonomiju. 1990ih poinje jai gospodarski razvoj Francuske koja je danas jedna od sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7).

36 37

Hrvatski je ustav raen po ovom uzoru, netipinom za Europu. Francuska je podijeljena na departmane ije granice seu jo u doba Napoleona. 38 Naime, bira ih francuska vlada bira. 39 OAS je francuska organizacija tajne vojske.

38

Stanovnitvo
Gustoa naseljenosti iznosi 105 st/km2. Najgue su naseljeni: podruje Parisa 8,7 mil stanovnika (15% stanovnitva Francuske), 890 st/km2 podruja svih velikih gradova rijene doline Rhne, Seine, Rajne i Garonne Gue su naseljeni: Azurna obala obala Bretagne Flandrija (podijeljena izmeu Francuske i Belgije) Francuska je visoko urbanizirana zemlja jer 75% stanovnitva ivi u gradovima. Francuska ima 38 gradova s vie od 100 000 stanovnika. Obiljeava je visoki stupanj urbane primarnosti (odnos broja stanovnika najveeg grada i broja stanovnika drugog grada po veliini) Paris ima 8,7 mil stanovnika, a Lyon 1,2 mil dakle odnos je 7:1. Ovo je obiljeje nerazvijenih zemalja. To je posljedica politike centralizma (sve je u Parisu).

Gustoa naseljenosti

Prirodno kretanje stanovnitva

Godina 1801. 1851. 1891. 1936. 1954. 1968. 1982. 1990. Danas Broj stanovnika (mil) 27,5 35,8 38,1 41,9 42,8 49,8 54,3 56,8 60

Od 1801. do 1891. stanovnitvo Francuske je poraslo za 38,5%, a u istom razdoblju stanovnitvo Velike Britanije poraslo je za 315%. Tri su glavna razloga izuzetno slabom porastu broja stanovnika: Malthusova teorija Malthus je bio Britanac, protestanski sveenik koji je dao ideju smanjenja broja stanovnika, sve je dobro to smanjuje stanovnitvo rat, bolesti, kontracepcija, u Velikoj Britaniji ova teorija nije imala odjeka, a najvei je odjek imala u Francuskoj Fiziokratizam ekonomska teorija koja kae da sve bogatstvo zemlje lei u iskoritavanju prirodne osnove.40 Zbog fiziokratizma Francuzi su smatrali da se zemljini posjed ne treba cijepati. U Francuskoj je obiajno pravo jo od srednjeg vijeka nalagalo da se svakom djetetu da jedan komad zemlje. To je ozakonio Napoleon i taj je zakon jo i danas osnova pravnog sustava Francuske. Zbog toga su seljake obitelji teile da imaju samo jedno dijete kako ne bi dolo do cijepanja posjeda ime bi se smanjila njegova produktivnost. Mentalitet Francuza kojeg obiljeava seksualni liberalizam,41 a to je povoljno za provoenje antinatalistike politike.
40

U Britaniji je prisutna teorija merkantilizma treba imati to vie trgovaca i to vie industrijskih radnika. U AustroUgarskoj se takoer provodio fiziokratizam. 41 Sigurno niste mislili ovo nai u skripti za Europu.

39

Od 1996. do 1997. prirodni prirast je bio 4,1 meu najniima na svijetu. Natalitet u Francuskoj blago stagnira, a mortalitet blago raste. U 50% brakova raa se tek jedno dijete. Prosjena Francuskinja prvo dijete raa u 29. godini. Za kretanje broja stanovnika puno su vanije migracije.

Mehaniko kretanje stanovnitva (migracije)

Unutarnje migracije Jake su unutarnje migracije. Glavne receptivne regije su: Paris, Provence i Azurna obala. Emigracijska podruja su: Akvitanija, Centralni masiv i regije u neposrednoj blizini Parisa (posebno Champagne, Lorraine, Normandie). Vanjske migracije Francuska je imigracijska zemlja. Ima visoku stopu useljavanja. Doseljavanje ima dugu tradiciju. 1881. doselilo se najvie imigranata: 1 mil, najvie Poljaka.42 Danas ima 3,5 mil (6%) stranih dravljana iz Afrike i jugoistone Azije (Indokina) Postoji veliki broj ilegalnih doseljenika (500 000-1 mil). Iseljavanje iz Francuske je danas povijesna kategorija. Francuzi su se iseljavali u Kanadu, SAD (delta Mississippija, Louisiana) i Afriku (Alir). Najjai val iseljavanja je bio od 17. do poetka 19.st.

Geneza (porijeklo francuskog stanovnitva)

U 6.st.pr.Kr. Francusku su naseljavali Kelti ili Gali. Postupna romanizacija Kelta poela je nakon rimskog osvajanja. Bila je zavrena do 3.st. Tada dolaze prva germanska plemena (Franci, Burgundi, Goti, Normani). Svi su se romanizirali. U 5.st. s Britanskog otoka na prostor Bretagne dolazi keltski narod Briti. Oni postoje i danas. Do novog velikog doseljavanja Normana dolazi u 5.st. Franci koji su se romanizirali, ali su ostavili svoje ime. Asimilacija je danas jak proces u Francuskoj.

Etnika struktura
Francuzi ine 93,6% stanovnitva. Za Francuze je karakteristina asimilacija drugih etnikih grupa. Ostali autohtoni narodi na prostoru Francuske su: Bretonci keltskog su porijekla, ive u Bretagni, ima ih oko 1 milijuna, doli su na poluotok Bretagnu u 5.st. kao Briti s britanskog poluotoka. Baski ive u jugozapadnom dijelu Pirineja. Nejasnog su porijekla. Smatra se da su najstariji narod u Europi. Francuzi ih nazivaju Basques, a oni sami sebe nazivaju Euskaldunak (oni koji govore baskijski). Glavno sredite im je grad Biarritz gdje je bio prvi folklorni festival na svijetu. ETA znai Euskadi ta Askatasuna (Baskijska domovina i sloboda).43 Flamanci (Vlamen) ive u Flandriji, germanskog su porijekla, ive i u Belgiji i jugozapadnoj Nizozemskoj, potomci su Franaka, a dio su nizozemske nacije Nijemci istona Francuska, pokrajine Alsace i Lorraine, germanski narod, oni su tu autohtoni narod Katalonci ive u istonom dijelu Pirineja, pokrajina Roussillon, romanski narod Korzikanci ive na Korzici, porijeklom su Talijani pa su srodniji Talijanima nego Francuzima, romanski narod. Francuska je karakteristina po tome to nije bilo tolerancije prema drugim etnikim skupinama te se je provodila asimilacija pa Francuska i danas ima problema s tim. U rubnim dijelovima Francuske postoji jak osjeaj etnike posebnosti i njegova se manifestacija kree od regionalizma preko autonomizma do separatizma.

Jezina struktura
Jedini slubeni jezik je francuski (54 mil stanovnika). Francuski jezik se oblikovao 1 500 godina. U poetku se govorio samo u Parizu, a kako je dinastija Capet irila svoj utjecaj irio se i jezik.
Chopin je jedan od najpoznatijih Poljaka koji su imigrirali u Francusku. Inae, policajci u Baskiji hvataju djecu koja na zidovima piu grafite 4+3=1. To nije izraz strogosti kolskog sustava u tim prostorima ve su ti grafiti trn u oku vlasti jer se njima izraava elja za jednom i samostalnom baskijskom dravom. etiri oznaava etiri departmana u kojima ive Baski u Francuskoj, tri oznaava tri pokrajine u kojima Baski ive u panjolskoj, a jedan, pogaate, jednu dravu. I ako me u ovoj toploj ljetnoj noi sjeanje ne vara mislim da su se Baski pojavili i u Zadru. Provjerite zidove.
43 42

40

Ostali jezici koji se govore u Francuskoj: 1. Romanski jezici frankoprovansalski oko 3 mil ljudi, uz vicarsku granicu okcitanski oko 8 mil ljudi, mediteransko primorje i njegovo zalee gaskonjski nepoznat broj govornika, govori se na prostoru uz Biskajski zaljev korziki (talijanski) oko 200 000 govornika, toskanski dijalekt talijanskog jezika katalonski oko 200 000 govornika, istoni dio Pirineja 2. Germanski jezici flamanski oko 200 000 govornika, Flandrija, jugozapadni dijalekt nizozemskog jezika njemaki 1 mil govornika, Alsace, Lorraine 3. Ostali jezici baskijski oko 120 000 govornika, zapadni Pirineji, dri se predindoeuropskim jezikom bretonski oko 1 mil govornika, Bretagna, keltski jezik

Religijska struktura
Rimokatolici ine 76,4% stanovnitva, muslimani 3% (novo doseljavanje iz sjeverne Afrike), protestanti 2%, a idovi 1% (najjaa idovska zajednica u zapadnoj Europi).

Gospodarstvo
Zbog provoenja politike fiziokratizma i dugotrajne politike nestabilnosti Francuska je kasnila s industrijskom revolucijom. Industrijska je revolucija u Francuskoj zapoela poetkom 20.st. Radilo se o industriji britanskog tipa. Zbog politikog centralizma promjene u industrijskoj strukturi bile su spore i nisu bile pravovremene. Godina 1896. 1931. 1954. 1962. 1975. 1990. Primarni sektor (%) 47 36,844 26,8 19,9 10,1 6,3 Sekundarni sektor (%) 33,3 35,3 38,2 38,1 37,3 Tercijarni sektor (%) 53 29,9 37,9 41,9 51,8 56,4

Primarni sektor
Poljoprivreda je do kraja II.sv.rata bila najvanija grana francuskog gospodarstva. Nakon II.sv.rata doivjela je brojne promjene: 1. Deagrarizacija naputanje poljoprivrede, a to je vidljivo preko sljedeih pokazatelja: smanjenje udjela oranica (47,5 34%) smanjene udjela vinograda (3,4 2,6%) poveanje udjela travnjaka i uma (oni se ne obrauju). Francuska je sredinom 19.st. imala 78% obraene zemlje, a danas ima 59%. Cijene padaju zbog smanjenja carina.45 2. Arondacija ili okrupnjavanje zemljinog posjeda. Povrine posjeda su manje od 10 ha. 1905. 83,7% posjeda bilo je manje od 10 ha, danas taj postotak iznosi 36%. 3. Uvoenje zakupa. Ako ima zemlju, a ne obrauje je, onda je da nekome na obradu i ima koristi. Ovo se javlja krajem 19.st.

44 45

Za usporedbu primarni je sektor u Velikoj Britaniji imao 5,7% radne snage. Europska unija je zajedniko trite u kojem nema carina. Ako neka zemlja zajednice ima potrebu za nekim proizvodom, ona mora kupiti taj proizvod od druge zemlje iz zajednice ako postoji viak tog proizvoda, a samo ako ne postoji viak ona ga moe kupiti izvan zajednice. Problem Francuske je to su njeni proizvodi skupi pa Europska unija vri pritisak na Francusku da oslabi poljoprivredni sektor.

41

Prosjena veliina posjeda u Francuskoj iznosi 28 ha. Optimalna veliina posjeda za zapadnu Europu bila bi 3060 ha. Kod manjih posjeda cijena je vea jer treba intenzivnije ulagati u radnu snagu.46 Francuska je najvei poljoprivredni proizvoa u Europi. Ona proizvodi sve ono to joj klima doputa. Kako bi se smanjio udio zaposlenih i poljoprivrede od 1960ih poinju se provoditi reforme. Najbitnije su: arondacija (plansko okrupnjavanje posjeda uz pomo drave koja ak daje novac za arondaciju posjeda) umirovljenje poljoprivrednika u 60oj godini ivota prekvalifikacija poljoprivrednika ije kolovanje plaa drava Vinograd u Francuskoj preorijentacija s ratarstva na stoarstvo (bolja je zarada). Glavne kulture u Francuskoj su: vinova loza (Francuska i Italija su u svjetskom vrhu. Ne uzgaja se jedino na krajnjem sjeveru. Glavne pokrajine su Languedoc, Champagne, Garonne, jugoistok Francuske. Previe se proizvodi to dovodi do padanja cijena.) aromatino bilje (uglavnom na jugoistoku, koristi se u parfemskoj industriji47) itarice (uglavnom na sjeveru gdje je poljoprivredno najrazvijeniji kraj, izraena je hiperprodukcija) voe (jabuke u Normandiji i na Bretagni, ljive u Akvitaniji, breskve i marelice u dolini Rhne) Stoarstvo je razvijeno u Bretagni, Centralnom masivu, Juri, Vosgesima. Uzgajaju se goveda, svinje i ovce. Izraena je hiperprodukcija. ume prekrivaju petinu francuskog teritorija, a po proizvodnji nepreraenog drveta Francuska je trea u Europi. Ribolov je najrazvijeniji na Atlantiku. Prosjeni godinji ulov iznosi 865 000 tona. Glavne luke su: La Rochelle, Concarneau, Lorient i Boulogne-sur-Mer koji je najvea ribarska luka.

Sekundarni sektor
Industrija se razvija od poetka 20.st. U Francuskoj se najprije razvijaju etiri industrijske grane. Danas je Francuska peta na svijetu po vrijednosti industrijske proizvodnje, a prva u zapadnoj Europi. Do poetka II.sv.rata rast industrijske proizvodnje iznosio je 2% godinje. Nakon II.sv.rata kree se po stopi od 5-6%. 1950ih dolazi do krize klasine industrije zatvaraju se eljezare, rudnici, a takoer je smanjena proizvodnja eljezne rude. Glavne francuske eljezare su Clermont-Ferrand i St. Etienne. One rade na osnovi domae rude. Podignute su ak i dvije nove eljezare Fos i Dunkerque koje rade na osnovi rude uvezene iz Brazila i zapadne Afrike. Od 1950ih poinje diverzifikacija industrije. Posebno se potiu strojogradnja, elektronska i elektrotehnika, metalopreraivaka i kemijska industrija. Najbitnija je proizvodnja automobila. Specifinost je, u odnosu na ostale europske zemlje, izrazito nejednolik raspored industrije. Polovica ukupne proizvodnje nalazi se u Parikoj zavali. Francuska se industrija razvija planski uz pomo drave i kroz dravne investicije putem petogodinjih planova: 1. plan razvoja industrije 1947-53. (bio je planiran do 1950.) Teite je dano na klasine industrijske grane, na obnovu zemlje, proizvodnju ugljena, elika, elektrine energije i cementa. Potican je razvoj prometa. Zabiljeen je porast industrijske proizvodnje od 79% i porast poljoprivredne proizvodnje od 21% te porast ivotnog standarda za 30%.
Primjer jeftinije proizvodnje je Argentina. Njeni posjedi imaju ak 1000 ha, a uz to je jeftinija radna snaga pa ak i kad prijee Atlantik njen proizvod je jeftiniji od francuskog. 47 Parfemi se poinju upotrebljavati na francuskom dvoru u 17.st. jer se vrli kraljevi i kraljice, njihove ljubavnice i ljubavnici, a zatim i ostali plemii nisu prali pa je nekako trebalo prikriti prirodne mirise koji su su budili nakon odreenog apstiniranja. Naravno od vina nisu apstinirali. Samo vode.
46

42

2. 1954-57. daljna industrijalizacija i modernizacija pogona te racionalizacija (otputanje radnika). Porast industrijske proizvodnje od 46%. 3. 1958-61. smanjen je rast industrijske proizvodnje i on iznosi od 20%. 4. 1962-66. daje se prednost rjeavanju socijalnih pitanja i regionalnom razvitku. 5. 1967-71. regionalno planiranje, decentralizacija industrije, zatvaranje ugljenokopa i nastojanje da se rijei problem pretrpanog Pariza. 6. 1971-75. teite je na regionalnom razvitku (u potpunosti) Kliniko poslovanje model socijalistikih zemalja. Vrila se zamjena robe jer nije bilo dovoljno deviza i to se nastojalo izbacit. Francuska na razini drave ima agenciju za kliniko poslovanje. Najvanije industrijske grane su: proizvodnja elektrine energije 80% energije se dobiva iz nuklearnih elektrana, 60% energije koriste firme (Francuska je najvei izvoznik elektrine energije u Europi) automobilska industrija Francuska je u europskom vrhu (na drugom mjestu). Trite oscilira (Renault, Citron, Peugot). avionska industrija (Concord, Airbus) obrambena industrija (proizvodnja oruja) prehrambena industrija tekstilna industrija (Paris je svjetski centar mode) kemijska industrija farmaceutska industrija.

Tercijarni sektor
Najvanija grana tercijarnog sektora je turizam. Francuska je prva u Europi po prihodu od turizma (25-30 mrd $/god). Po broju turistikih kreveta je etvrta u Europi (10%), a u njoj se ostvari treina turistikih noenja u Europi. Godinama je po broju meunarodnih turista prva na svijetu (1995. 51,4 mil, 20% svih stranih turista u Europi, danas oko 80 mil turista). Francuska ima pozitivnu turistiku bilancu (5-10 mrd $). Turistike regije: Paris s okolicom svjetska metropola ljubavi, umjetnosti, romantike Louvre jedan od najveih muzeja svijeta Dolina rijeke Loire ouvani dvorci Azurna obala i Provansa (one su davale od 18.st. glavni dio prihoda od turizma) Francuske Alpe zimovalite Pirineji srednjovjekovni gradovi, Lourdes hodoasniko mjesto Od ostalih grana ovog sektora treba spomenuti: bankarstvo (francuske su banke stabilne i mone), financijski konzalting, promet i medije (asopisi, satelitska televizija).
Eze, Azurna obala

43

Regionalizacija
Francuska je 1956. podijeljena na 22 planske regije. One se grupiraju u osam velikih regionalnih skupina. Od tih osam dvije su u sredinjem dijelu (Parika zavala, Centralni masiv), a ostale su u rubnim dijelovima Francuske (Sjever, Sjeveroistok, Jugoistok, Jug, Jugozapad i Zapad).

1. Parika zavala
Parika zavala je najvea regija kroz iji sredinji dio protjee Seina iji se tok odlikuje meandrima. Dolina Seine je reljefno najnia, a prema rubovima se teren postupno izdie. Najnii dio uz Seinu je politika jezgra Francuske i naziva se le de France. Starost stijena se takoer poveava od Seine prema rubovima zavale. Upravo na tim rubovima su najstariji sedimenti (prostor Vosgesa i Ardena). Parika se zavala sastoji od pet glavnih pokrajina: Champagne, Burgundija (Bourgogne), Normandija (Normandie) s porjejem Loire, Pikardija (Picardie) i le de France. Champagne je blago valovita vapnenaka zaravan istono od Parisa. Obradivo tlo se nalazi samo u rijenim dolinama i na njemu se uzgaja vinova loza. Tradicionalne gospodarske grane su vinogradarstvo i tekstilna industrija koja se razvila na bazi domae vune. U novije vrijeme se razvija automobilska industrija. Glavno sredite je grad Reims [rem] sredite automobilske industrije (Citroen). Burgundija (Bourgogne) ima slina prirodna obiljeja kao i Champagna. Specifinost Burgundije je nepostojanje izrazitog gradskog sredita. Jedno od bitnijih sredita je Dijon [dion] vaan prometni vor. Normandija je u svom istonom dijelu nizinska, a u zapadnom breuljkasta. Ovo je dovelo do specijalizacije. Istoni se dio orijentirao na ratarstvo, a zapadni na stoarstvo. Karakteristini tip pejsaa u ovom kraju naziva se bocages [boka]. To je ruralni pejsa zatvorenih polja s ogradom od ivice. To su uglavnom visoki jablanovi koji su titili kulture od jakog vjetra. Najsiromaniji dio ove pokrajine je poluotok Cotentin koji je stoarski kraj. Glavno sredite Normandije je Rouen [ruen]. On se nalazi na Seini i ustvari je glavna luka Pariza. Sekundarni centar je Le Havre [l avr] koji je graen iz vojnih razloga, a u 19.st. postaje glavna francuska prekooceanska luka. 44

Porjeje rijeke Loire je blago valovito pobre graeno od materijala koji je doneen s viih zona u koje se rijeka usjekla. Porjeje je prirodno plodan kraj s ouvanim umama. Tu se nalazi i niz feudalnih dvoraca zbog ega se naziva vrt i perivoj Francuske. Glavni centri su Poitiers [puatje] i Tours [tur], a na obali Nantes [nant] i njegova luka St. Nazaire [sent naze]. Pikardija (Picardie) je breuljkasta valovita zaravan sjeverno od Parisa. U podlozi je vapnenaka s debelim naslagama lesnih sedimenata. Ova pokrajina se odlikuje visokom vlanou pa je pogodna za poljoprivredu. Poljoprivreda je tradicionalna gospodarska grana, a u okviru nje najbitnije je stoarstvo i ribarstvo. Zbog blizine Pariza u novije se vrijeme uz rijeku Somme znaajnije razvilo povrtlarstvo. Pikardija se naziva i vratima Flandrije. Tu su jo u srednjem vijeku sagraene brojne utvrde, a stanovnitvo se koncentriralo u velikim selima. Glavno sredite je Amiens. Sekundarni centar je luka Dieppe [djep]. le de France je geoloki najmlaa pokrajina i nastala je na mjestu gdje se Seina usjekla u vapnenaku podlogu. Odlikuje se velikom koliinom vlage i ouvanim umama. Tu postoji cijeli niz ouvanih srednjovjekovnih feudalnih dvoraca Versailles, St. Germaine Zahvaljujui lokalnoj feudalnoj obitelji Capet, koja je dola na francusko prijestolje nakon Karolinga, Paris je postao glavni grad. Paris (8,7 mil stanovnika) je politiki centar s jakim gospodarstvom. Razvijena je automobilska industrija (Renault), avio-industrija, proizvodnja parfema. Paris je i centar Paris, Eiffelov toranj mode, vano prometno vorite te znaajan turistiki centar.

2. Centralni masiv (Massif Central)

U reljefnom pogledu ovo je skup uzvisina i udolina. Uglavnom je graen od metamorfnih stijena. Podloga je nepropusna (granit, gnajs), a ima i tragova vulkanizma (gejziri, toplice). Prostor je dosta vlaan i ima preko 2 000 mm padalina godinje. Regija je slabo naseljena i izloena je depopulaciji koja se nastavlja i danas. Ima obiljeja nerazvijene regije. Glavne gospodarske grane su stoarstvo i proizvodnja sira. U novije vrijeme razvija se turizam, posebno zimski i turizam vezan uz toplice (centar je Vichy [vii]). Glavni centri su u rubnim zavalama: Limoges [limo], Clermont-Ferrand [klermon feran] i St. Etienne [sent etien]. Sjever je mala nizinska regija s pobrem Artois [artoa]. Obuhvaa i dio Flandrije. Ova regija ima obiljeja depresivne industrijske regije. Sjever je pogodan za poljoprivredu i ima vano prometno znaenje. Dijeli se na tri manje cjeline: Flandrija francuski je dio Flandrije sve do 19.st. bio vaan agrarno-stoarski kraj, a u 19.st. poinje industrijalizacija britanskog tipa. Razvija se tekstilna industrija. Zbog kopiranja britanskog modela industrijalizacije ovdje se ravila konurbacija britanskog tipa Lille Roubaix Tourcoing. Ta tri grada uz belgijsku granicu su potpuno srasla. Glavno sredite konurbacije je Lille koji je poznat po tekstilnoj industriji i proizvodnji guma. Priobalje ima uglavnom luke funkcije. Glavne luke su Boulogne-Sur-Mer [bulonj sir mer], Calais [kale] i Dunkerque [dankerk]. Boulogne je uglavnom ribarska i putnika luka, Calais je centar povezivanja s Velikom Britanijom, a Dunkerque je trgovaka luka. Rudarska zona se prua u smjeru istok zapad u duljini od 100 km, a u smjeru sjever jug dosee 16 km. Ova se zona nastavlja preko Luksemburga i belgijske rudarske zone sve do Ruhra. Prostor je gusto naseljen s mnogo velikih urbaniziranih sela. Glavni centar je Valenciennes [valensien].

3. Sjever

45

4. Sjeveroistok
Sjeveroistok obuhvaa pokrajine Lorraine i Alsace. Danas ima obiljeja depresivne rudarske regije. Lorraine je vapnenaka visoravan koja se prua izmeu Vosgesa i Ardena. Tu protjeu dvije glavne rijeke Meuse [moz] i Moselle [mozele] u ijim su dolinama glavne rudonosne naslage. Najvei dio pokrajine prekriven je umama, a manji dio je pod panjacima. Vinogradarstvo je razvijeno na padinama, a u rijenim dolinama uzgajaju se itarice. Ima mnogo eljezne rude i ugljena na osnovi kojih se u 19.st. Strasbourg razvila metalurgija i tekstilna industrija. Glavna sredita su gradovi Nancy [nensi] i Metz [mec]. Alsace se prua izmeu Rajne i Vosgesa. U prolosti je to bio uglavnom stoarski kraj, a u novije vrijeme sredite turizma. Uzgoj ratarskih kultura se prakticirao uglavnom u dolini Rajne, a glavne su kulture bile: eerna repa, hmelj i duhan. Stanovnitvo Vosgesa uglavnom radi u kunoj radinosti (urarstvo). Od rudnog bogatstva pokrajina obiluje potaom (kalijeva sol za proizvodnju umjetnog gnjojiva). Glavna industrijska grana je tekstilna industrija, a glavna sredita su: Strasbourg [strasbur], Mulhouse [miluz] i Colmar.

5. Jugoistok
To je regija izduena u dolinu koja je u smjeru sjever jug duga 400 km i ima obiljeja gospodarski prosperitetne regije. Obuhvaa tri cjeline: francusku Juru, zapadne Alpe i dolinu Rhne i Saone do Avignona. Zapadne Alpe su danas uglavnom turistiki kraj (zimski turizam). Najpoznatiji turistiki centar je Chamonix, a glavni centar zapadnih Alpi je Grenoble. Glavne djelatnosti u francuskoj Juri su umarstvo, stoarstvo i kuna radinost. U novije vrijeme se sve vie razvija turizam. Od industrije najbitnija je automobilska (Peugot), a glavni centar francuske Jure je Besanon. Dolina rijeke Rhne i Saone do Avignona ima vano prometno znaenje povezuje sjever zemlje s Mediteranom. Glavno sredite je Lyon, vano prometno vorite i centar tekstilne industrije (proizvodnja svile).

6. Jug
Jug ima obiljeje prosperitetne regije s izuzetkom Korzike koja je nerazvijena. Jug se sastoji od vie pokrajina. Roussillon [rusijon] je pokrajina koja se nalazi zapadno od delte Rhne. To je breuljkast kraj graen od materijala koji je doneen s Pirineja. Ovo je plodan kraj gdje se uzgaja vinova loza, povre i voe. Languedoc [langedok] je pokrajina na obroncima Pirineja, uz obalu i panjolsku granicu. Sastoji se od vapnenake visoravni, aluvijalni ravni i obale. Ovo je takoer vinogradarski kraj. Donjorhonska zavala (Bouches-de-Rhne) se prua od Avignona do mora. To je ruralni kraj s bocages [boka] pejsaom. Najvanija gospodarska grana je ovarstvo. Glavna sredita su Arles i Nmes. Provence (Provansa) i Cte dAzur (Azurna obala) su krke vapnenake grae. Bitan je boksit. Najvaniji dio ovih pokrajina je obala i to zbog luke vanosti i turizma (Nica, Cannes, St.Tropez). Glavna sredita su Marseille, Toulon i Nica.
Nica

46

 Corse (Corsica, Korzika) je gorovit otok do 2 700 m nadmorske visine. Ima pravu mediteransku klimu samo na obali. Otok je uglavnom orijentiran na poljoprivredu iako je danas turizam glavni izvor prihoda. Politika nestabilnost koja je uzrokovana tenjom za neovisnou i autonomijom glavni je neprijatelj turizma. Glavna sredita su Ajaccio i Bastia.
Bazilika u Lourdesu

Korzika

7. Jugozapad
Jugozapad je gospodarski nerazvijena regija. Osovina regije je dolina rijeke Garonne s estuarijem rijeke Gironde [iron]. Najnii dio je uz obalu gdje su zbog jakog utjecaja vjetra i valova oblikovane lagune i pjeane dine. Ovo je tradicionalno vinogradarski kraj. U novije se vrijeme razvija i industrija zahvaljujui malim nalazitima nafte koja su privukla naftnu i kemijsku industriju. U posljednje se vrijeme razvija i turizam. Najvanija turistika sredita su Biarritz [biaric] i Lourdes (vjerski turizam, [lurd]). Glavna sredita su Toulouse [tuluz] i tradicionalno sredite Akvitanije Bordeaux [bordo] koji je poznata vinska luka i sredite avionske industrije.

8. Zapad
Zapad obuhvaa poluotok Bretagnu koji pripada Armorikom luku (paleozojski kriljavci). To je blago valovita regija. Zbog geoloke grae i velike koliine vlage, zemljite je slabo plodno pa se stanovnitvo orijentiralo na stoarstvo i ribarstvo na obali. Glavna sredita su: Rennes u unutranjosti i Brest na obali. U Rennesu je razvijena automobilska industrija. Zapad je ne samo najnerazvijeniji dio Francuske ve i najvei problem zapadne Europe.

Decentralizacija
Francuska je visoko centralizirana zemlja. 1950ih doneene su glavne mjere za regionalni razvoj Francuske: decentralizacija Pariza trebala se provesti spreavanjem imigracije u Pariz kroz decentralizaciju industrijskih pogona te kroz satelizaciju. Planirano je osam satelitskih gradova koji bi 2000. trebali brojiti 3,5 ,il stanovnika. Do sada je realizirano pet satelitskih gradova u koje je naseljeno 50% planiranog broja stanovnika. poticanje razvoja drugih gradskih centara kroz forsiranje razvoja osam uravnoteenih metropola (1956): 1. Lille Roubaix [rube] Tourcoing [turkoan] 2. Nancy Metz Thionville [tionvij] 3. Strasbourg 4. Lyon Grenoble St. Etienne 5. Marseille Aix-en-Provence [e an provans] Fos 6. Toulouse 7. Bordeaux 8. Nantes St. Nazaire.

47

ZEMLJE BENELUKSA
Pregovori izmeu Belgije, Nizozemske i Luksemburga o stvaranju unije poeli su 1943-44. te se 1947. stvara Beneluks. U okviru ove unije dogovoren je slobodan protok kapitala, ljudi, usluga i roba, koordinacija ekonomske politike te zajednika trgovaka politika prema ostatku svijeta. Beneluks je bio jezgra stvaranja Europske unije. Prva europska zajednica Europska zajednica za ugljen i elik stvorena je 18. travnja 1951. Nju su stvorile zemlje Beneluksa te Francuska, Njemaka i Italija kako bi zatitile svoju proizvodnju elika i ugljena, a ona je 1957. preimenovana u Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) zatim u Europsku zajednicu (EZ) pa Europsku uniju (EU).

Prirodna obiljeja
Prirodna obiljeja Nizozemske

Pjeane dine su nastale prirodnim procesom i to djelovanjem mora i zapadnih vjetrova. Kasnije ovjek poinje stvarati ove pjeane dine. Polderi (na nizozemskom to znai isueno tlo) zauzimaju etvrtinu povrine Nizozemske. Razina im je ispod razine mora i do 7 m. Polderi su graeni od holocenskih sedimenata glinovito tlo. Dio mora bi se pregradio dinama i zatim se more prebacivalo preko dina. Pumpe koje su tjerale more preko dina pokretane su vjetrenjaama. Vjetrenjae su danas samo spomenici, a umjesto njih koriste se elektrine pumpe. Upravo zato jer su polderi ispod razine mora, este su poplave. Najvea je poplava bila 1953. kada je poginulo 1352 ljudi, a poplavljeno je 1 700 ha. Danas se vode velike diskusije bi li se polderi vie trebali praviti jer je njihovo odravanje izuzetno skupo. Prvo tlo treba suiti, a to je slano tlo, a zatim ga treba gnjojit. Za to je potrebno puno vremena pa je jeftinije uvoziti. Najznaajniji gradovi su na prostoru poldera. Prema unutranjosti polderi prelaze u visoku pjeanu ravnicu Geest. Geest je visine do 110 m. Uglavnom je to breuljkast teren, graen od klastinog materijala (pijesak, ljunak). Nastao je djelovanjem leda i vode i to u pleistocenu. Ovo je prirodno neplodan kraj kojeg je ovjek uspio kultivirati. Prirodna vegetacija su trava i crnogorina uma. Na dodiru geesta i poldera nalaze se nalazita plina i nafte. Na krajnjem jugoistoku su gorje Ardeni gdje se nalazi najvii vrh Nizozemske Valser Berg s 321 m nadmorske visine. Visina Ardena se kree od 50 do 200 m.

48

Prirodna obiljeja Belgije

U Belgiji su polderi iznad srednje razine mora pa je drenaa prirodna. Geest je graen od pjeano-glinovitih sedimenata pleistocenske starosti, a visina mu je do 200 m. Ardeni pripadaju Variscikom luku. Najvii vrh je Botrange sa 694 m nadmorske visine.

Prirodna obiljeja Luksemburga

Na sjeveru su Ardeni. Na jugu je Lorenska visoravan, a ona se jo naziva i Lotaringija. Najvii vrh je Burgplatz sa 559 m nadmorske visine.

Rudna bogatstva
U prolosti je najvaniji bio ugljen koji se vadio u dolinama Sambre i Ardeni u Belgiji Meuse. Danas se najvei dio ugljena dobiva u pokrajini Kempen (Campen Land; sredinja Belgija uz granicu s Nizozemskom). Proizvodnja ugljena iznosi 2 mil t/god, a prije poetka II.sv.rata iznosila je 30 mil tona. U Nizozemskoj je 1975. zatvoren zadnji ugljenokop. Danas je u zemljama Beneluksa najvaniji zemni plin koji se eksploatira u Nizozemskoj i to na sjeveru zemlje u pokrajini Groningen i neto manje u podmorju Sjevernog mora. 1991. je proizvedeno 71,8 mrd m3 plina i po tome je Nizozemska etvrta na svijetu i druga u Europi.48 eljezna se ruda najvie crpila u junom Luksemburgu u pokrajini Lotaringiji, a Belgija ima nekoliko nalazita rijetkih ruda: kobalta (za proizvodnju metala, legura i magneta), radija (u nuklearnim istraivanjima), germanija i kadmija.

Klima
Prevladava oceanska klima koju obiljeava jak utjecaj zapadnih vjetrova. Jedino podruje Ardena ima umjereno kontinentsku klimu, ali i tu bez temperaturnih ekstrema. Zime su blage i maglovite, a ljeta svjea i kiovita. Najhladniji je Luksemburg kojeg obiljeavaju hladne zime. Zemlje Beneluksa obiljeava i slaba godinja insolacija npr. Nizozemska ima samo 60Sijeanj (C) Srpanj (C) 65 sunanih dana godinje. Polderi 16-18 (Amsterdam) 0,5-4 (Amsterdam i Bruxelles) Geest 18-22 (Bruxelles) Ardeni 0 (Luksemburg) 14-17
48

Prva je Rusija, ali njena su nalazita u Aziji, u Sibiru.

49

Najea padalina je kia koju donose zapadni oceanski vjetrovi, a najkiovitiji je topliji dio godine. Najvie padalina imaju Ardeni, posebno u Belgiji. Maksimum padalina je ljeti. Snijeg pada samo na podruju Ardena. Koliina padalina (mm/god) 1000-1400 800-1000 700-800 < 700

Belgijski (najvii) Ardeni Glavnina Ardena Geest, polderi i istoni Luksemburg Usko belgijsko primorje te dolina i delta Rajne

Vode
Tekuice Beneluksa pripadaju slivu Sjevernog mora. Najvanija je Rajna (Rijn) koja ima deltasto ue na prostoru Nizozemske. Njen najvei rukavac je Waal. Druge vanije rijeke su: Meuse (u Belgiji, odnosno Maas u Nizozemskoj), Sambre (pritok Meuse u Belgiji), Mosell te Schelde na sjeveru Belgije. Ove rijeke najvii vodostaj imaju zimi kada zbog sjeverozapadnih vjetrova, padalina i velikih plimnih valova (do 3 m) esto dolazi do njihova izlijevanja iz korita. Samo sjeverni dio Nizozemske ima manji broj glacijalnih jezera. Povrina unutarnjih voda u Nizozemskoj iznosi 7 845 km2.
Rijeka Maas (Meuse) u Maastrichtu

Vegetacija
ume Travnate povrine (livade i panjaci) Oranice Nizozemska (%) 9 31 27 Belgija (%) 20 (bjelogorica) 24 28 Luksemburg (%) 34 (bjelogorica) 27 -

50

Nizozemska
Povrina: 41 526 km2 (od toga 7 845 km2 otpada na unutarnje vode) Broj stanovnika (1999): 15,8 mil Gustoa naseljenosti: 394 st/km2 Glavni grad: Amsterdam je glavni grad s parlamentom i kraljicom (1 mil stanovnika), ali sjedite vlade je u Haagu (450 000 stanovnika)

Ime
Nizozemska nije isto to i Holandija. Holandija je samo jedna pokrajina unutar Nizozemske. Nizozemci svoju zemlju nazivaju Nederland, Englezi je nazivaju The Netherland, Francuzi Pays Bays, a panjolci Paises Bajos.

Povijesno-geografski razvoj
1. Antiko razdoblje
Prva dravna organizacija zabiljeena je u 1.st.pr.Kr. Tada Rimljani zauzimaju dananju Nizozemsku. To je tada bio zamovaren, nepogodan teren koji se koristio za ekstenzivno stoarstvo i nije imao znaajnijeg urbanog centra. Oko 300. prostor Nizozemske dolazi pod franaku vlast. Franci e na otpor naii u pokrajini Friziji. Ve je u to vrijeme pojam Nizozemska obuhvaao dananju Nizozemsku i Belgiju i tako ostaje sve do srednjeg vijeka.

Provincije u Nizozemskoj

2. Srednjovjekovno razdoblje gospodarskog uspona

Verdunskim sporazumom o podjeli Franake iz 843. Nizozemska ostaje u sredinjoj Franakoj zajedno s Italijom i Lotaringijom. Kako je centar te drave u Italiji, Nizozemska se sve vie povezuje s Njemakom pa Mersenskim sporazumom 870. Nizozemska ulazi u sastav istonofranake drave (ija je jezgra dananja istona Njemaka). Ve u 11.st. Nizozemska biljei nagli gospodarski uspon i to zahvaljujui prometnom poloaju na krianju vanih kopnenih i pomorskih putova. U pomorskom su smislu bili vani putovi od Mediterana prema sjeveru. U to je vrijeme bio vaan bakalar i sol koja je sluila za konzerviranje, a dopremala se iz Sredozemnog mora. U to se doba poinju razvijati manufakture. U narednim se stoljeima Nizozemska sve vie gospodarski razvija zbog ega se poveao broj stanovnika i javila se velika potreba za hranom. Tako Nizozemci ve u srednjem vijeku zapoinju sa stvaranjem poldera. Razvoj se najvie odrazio u pokrajini Holandiji koja se poinje izdvajati od ostalog prostora. Nizozemska 1477. postaje habsburki posjed, a 1556. dolazi pod vlast panjolske loze Habsburgovaca. Oni e ekonomski iscrpsti Nizozemsku i uvesti protureformaciju. Prvi oruani sukobi sa panjolcima poinju 1566. Ti sukobi dvije godine kasnije prerastaju u opi ustanak. Nakon toga panjolci su uspjeli zadrati samo june, katolike dijelove Nizozemske. Ti su dijelovi ustvari dananja Belgija. 1579. stvorena je Utrechtska unija. U ovu uniju ulaze sjeverne protestantske pokrajine. Ta unija je obuhvaala prostor dananje Nizozemske. Dvije godine kasnije Nizozemska se odcjepljuje od panjolske i proglaava nezavisnost. 51

3. 17.st.
Sve do sredine 17.st. Nizozemska je bila najjaa pomorska i trgovaka sila u Europi. Nizozemska tada sudjeluje u velikim geografskim otkriima. Krajem 17.st. Nizozemska e izgubiti pomorsku prevlast u Europi i to nakon tri pomorska rata koje su vodili protiv Engleza. Vilim Oranski 1689. dolazi na englesko prijestolje i pod njegovom e vlau Engleska i Nizozemska jedno vrijeme biti u personalnoj uniji.

4. Suvremeno razdoblje
Rat za panjolsku batinu zavrio je 1714. Nakon tog rata Nizozemska je definitivno izgubila prevlast u Europi. Nizozemsku 1795. zauzima Francuska i pripaja je. Nizozemska ima samoupravu i naziva se Republika Batavija. Ova je republika 1806. preimenovana u kraljevinu Holandiju. Pod Francuskom Nizozemska gospodarski nazaduje jer je Napoleon uveo kontinentalnu blokadu Velike Britanije. U 19.st. u Nizozemskoj je poela industrijska revolucija ogranienih razmjera. Politika karta Europe mijenja se 1815. Tada je stvorena Kraljevina Nizozemska koja je obuhvaala sve tri zemlje Beneluksa. Na elu joj je bila dinastija Nassau-Oran, koja i danas ima glavnu ulogu. Nizozemska 1830. gubi Belgiju, a 1890. i Luksemburg. Nakon II.sv.rata raspada se nizozemsko kolonijalno carstvo, a najvaniji dio tog carstva bila je Indonezija.

Stanovnitvo
Najgue je naseljen zapadni dio, pokrajina Holandija s gustoom naseljenosti od oko 1 000 st/km2, a u urbaniziranim zonama gustoa prelazi 2 000 st/km2.

Gustoa naseljenosti

Geneza
U razdoblju prije Krista prostor Nizozemske su naseljavali Batavci i Frizi Germani, ali i keltsko pleme Belgi. U doba velike seobe naroda dolaze novi germanski narodi od kojih su najvaniji Franci i Sasi. Postupnim stapanjem Franaka, Sasa i Friza stvorena je dananja nizozemska nacija. Ona se sastoji od dvije glavne komponente Holanani i Flamanci.

Kretanje stanovnitva
Poetkom 19.st. Nizozemska ulazi u demografsku tranziciju i poinje biljeiti brzi porast stanovnitva. Dananji porast posljedica je imigracije stanovnitva iz bivih kolonija, ali i iz sjeverne Afrike. Godina 1829. 1909. 1920. 1930. 1947. 1960. 1982. Broj stanovnika (mil) 2,6 5,8 6,8 7,9 9,6 11,5 14,3

Strukture stanovnitva
Nizozemci ine 95,2% stanovnitva. Oni su germanski narod. U sjevernoj Nizozemskoj kao autohtoni narod ivi pola milijuna Friza ili Frizijaca. U Nizozemskoj ivi i oko 1 mil stranih radnika (stanovnici bivih kolonija, Turci, Marokanci, Talijani). Jedini slubeni jezik u Nizozemskoj je nizozemski i to holandski dijalekt nizozemskog. To je materinski jezik za oko 14,53 mil stanovnika. Frizijski govori 400 000-700 000 ljudi, a njemaki oko 150 000 ljudi uz njemaku granicu. Turski govori oko 200 000 stanovnika. Rimokatolici ine 33% stanovnitva, nereligiozni 32,6%49, protestanti 23%, a muslimani 3,2% stanovnitva.
49

Ovako velik postotak posljedica je izbjegavanja financiranja crkvi.

52

Gospodarstvo
Nizozemska je ve u srednjem vijeku bila visoko razvijena zemlja. Ve u doba velikih geografskih otkria izvrena je prvobitna akumulacija kapitala. U 17.st. bila je ekonomski najjaa zemlja u Europi. Na tradicionalni manufakturni sektor, u doba velikih geografskih otkria nadovezuje se i povoljan prometni poloaj. Sredinom 17.st. Nizozemska je imala vie pomoraca nego sve ostale zapadnoeuropske zajedno. U to vrijeme Nizozemska je bila i velika trgovaka sila Nizozemska istonoindijska kompanija50 te je bila vojno-politika sila. Amsterdam je bio glavno stjecite plemenitih materijala, a amsterdamska je banka bila najjaa banka na svijetu. Gospodarski pad poinje od sredine 17.st., a Nizozemska naruito poinje zaostajati u doba prve i druge industrijske revolucije (zbog slabe sirovinske baze). Novi uspon Nizozemska biljei od 1960ih te je ona danas europska zemlja s najdinaminijim gospodarstvom. Nizozemska je potpuno otvorena trgovaka zemlja, a nizozemska poduzea irom svijeta imaju imovinu u vrijednosti 100 mrd amerikih dolara. Dananja Nizozemska je, nakon SAD-a, najvee svjetsko utoite multinacionalnog kapitala. Sektor Primarni sektor Sekundarni sektor Tercijarni sektor Udio zaposlenih po sektorima (%) 4 26 70

Primarni sektor
Prosjena veliina posjeda je 15 ha. Visok je stupanj mehanizacije na posjedima. Nizozemska je druga na svijetu po izvozu hrane, a prva po uvozu stone hrane. ak 2/3 Tulipani poljoprivrednih proizvoda se izvozi, a Nizozemska je i najvei svjetski izvoznik cvijea. Ona sama daje 65% svjetskog izvoza cvijea. Ratarstvo se uglavnom prakticira na polderima eerna repa, krumpir i povre. Nizozemska ima razvijen uzgoj povra i cvijea u staklenicima. Simbol Nizozemske je tulipan. Stoarstvo je uglavnom razvijeno u Friziji i Sjevernoj Holandiji. Najvei dio stoarskih proizvoda se izvozi. Nizozemska je velik izvoznik maslaca, sira, mesa i jaja. Ova etiri proizvoda daju etvrtinu od ukupne vrijednosti izvoza.

Sekundarni sektor
Najvanija je preraivaka industrija koja se razvija na osnovi uvezenih sirovina. Najjae industrijske grane su: prehrambena eer, brano, ria, a u svjetskom je vrhu po proizvodnji cigareta, mlijeka u prahu i kakaa petrokemijska Royal Dutch / Shell Group plin / nafta; britansko-nizozemska kompanija, etvrta na svijetu, a vrijednost joj je procijenjena na 98,9 mrd $ automobilska DAF specijalizirana kompanija za proizvodnju kamiona i autobusa, danas u vlasnitvu Amerikanaca tekstilna industrija industrija visoke tehnologije, kompjutorska i elektronska industrija elektrotehnika industrija Philips tvornica s najveim udjelom radnika u inozemstvu avionska industrija. Nizozemska nije zapustila klasinu industriju ve ju je samo osuvremenila. Nakon II.sv.rata Nizozemska je podigla dvije talionice aluminija i to na obali i one rade na plinski pogon. One prerauju uvezene sirovine. Podigli su i eliane i to uglavnom uz kanal koji povezuje Amsterdam sa Sjevernim morem. Na obali kanala je i grad Haarlem koji je glavno metalurko sredite. Rotterdam je brodograevni centar, a Eindhoven centar industrije visoke tehnologije. Amsterdam je glavni industrijski centar. Temelj njegove industrije je preraivaka industrija. Tradicionalna industrijska grana u Amsterdamu je prerada dijamanata. U Nizozemskoj je vana i strojogradnja.
50

Trgovako drutvo koje je istisnulo Portugalce iz Indije i Japana, imalo je svoju vojsku, flotu, pravo na zakljuivanje mirovnih sporazuma.

53

Tercijarni sektor
Unutar tercijarnog sektora najvanije su financije, osiguranje i trgovina nekretninama. Ove grane daju vei prihod od ostalih grana tercijarnog sektora. Amsterdamska burza je jedna od najstarijih na svijetu. Nizozemska je znatno profitirala od svog prometnog poloaja, pri emu je posebno vaan pomorski promet jer je bitan poloaj na delti Rajne. Rajna je plovna sve do Basela u vicarskoj. Na uu se razvio Rotterdam. On je dugo bio najvea luka na na svijetu51. 1990. je imao 288 mil tona prometa. Europort je novi moderni luki kompleks uz koji je vezana veina prometa (skladita, banke, zabavni centar). Rotterdam je i najvei europski centar za trgovinu naftom. Vie od polovine ukupnog prometa ini nafta. Rotterdam ima dobro razvijeno zalee pa se roba i uvozi i izvozi. Nizozemska ima gustu cestovna i eljezniku mreu, a nizozemske kamionske firme preuzimaju veliki dio prometa Europske unije. Nizozemska ima i oko 5 000 km plovnih kanala kojima se odvija oko polovice unutranjeg robnog prometa. KLM je avionski prijevoznik koji je meu prvih pet u Europi. To je najstariji zrakoplovni prijevoznik u svijetu koji jo uvijek radi (1919.).

Regije
Postoje etiri regije, a svaka se sastoji od tri provincije.

1. Zapad
Zapad se sastoji od provincija Sjeverna Holandija (Noord Holland), Juna Holandija (Zuid Holland) i Utrecht. Osovina ove regije je urbanizirano podruje Randstand-Holland (kruni grad) koji se prua kroz sve tri provincije. On zauzima 21% povrine Nizozemske, a u njemu ivi gotovo treina stanovnitva. Sastoji se od 70 naselja koja zajedno imaju 4,7 mil stanovnika i gustou naseljenosti od 2 200 st/km2. Osnovu ove aglomeracije ini osam velikih gradova: Amsterdam, Hilversum, Utrecht, Rotterdam, Delft, Haag (SGravenhage), Leiden i Haarlem. Ova se aglomeracija razvila zahvaljujui poloaju na Sjevernom moru, na uu Rajne. Takav je poloaj privukao industriju i trgovinu. U sredinjem dijelu Randstand-Hollanda nalazi se glavno poljoprivredno podruje u kojem se proizvodi 40% hrane u Nizozemskoj. Amsterdam obuhvaa naselja uz kanal koji ide do Sjevernog mora. Amsterdam je glavni i najvei grad sa 1 mil stanovnika, a takoer je i trgovaki i bankarski centar. Tu je 1612. osnovana amsterdamska burza koja je najstarija u Europi. Amsterdam je takoer jedan od najjaih turistikih centara Europe (Venecija zapada). Poznat je po brojnim muzejima. Takoer je i jaki industrijski centar. Razvijena je elektronska industrija, strojogradnja, prehrambena, tiskarska i kemijska industrija. Grad je zadrao klasinu industriju pa i danas ima remontno brodogradilite i eliane. Amsterdam je i jedno od svjetskih sredita obrade dijamanata.
Amsterdam

Kanal Sjevernog mora otvoren je 1876. i uz njega su podignute eliane i novi industrijski gradovi. Sirovine se uvoze iz SAD-a, vedske, panjolske i sjeverne Afrike. Ti gradovi su i glavne izvozne luke za nizozemske poljoprivredne proizvode. Hilversum se razvija u sjeni Amsterdama kao njegov rezidencijalni grad. Osim stanovnitva privukao je i neke industrijske pogone iz Amsterdama. Ima oko 100 000 stanovnika.

51

Sredinom 1990ih primat je preuzeo Singapur. Singapur je vie tranzitna luka.

54

Utrecht je glavno vorite cestovnog i eljeznikog prometa u Nizozemskoj. To je sveuilini grad s ouvanom starom arhitekturom. Glavne industrijske grane su: metalopreraivaka, proizvodnja graevinskih konstrukcija i prehrambena industrija. Ima oko 450 000 stanovnika. Rotterdam je najvea luka na svijetu i jedan od najdinaminijih europskih polova industrijskog rasta. Razvio se na uu Rajne i zahvaljujui tome njegova luka ima gravitacijsko podruje od oko 260 mil ljudi. Rotterdam se naglo razvio nakon 1960ih i to kao naftna luka. Nafta je privukla i neke industrijske grane razne rafinerije, petrokemijska, kemijska industrija i industrija plastike. Unutar luke sagraen je Europort jedan od najmodernijih lukih kompleksa na svijetu. Duljina operativne obale luke prelazi 60 km. Unutar Europorta sagraena su uglavnom postrojenja preraivake industrije. Rotterdam je i brodograevno sredite i bankarski centar. Ima ukupno oko 1 mil stanovnika, a Dordrecht je satelitski grad koji je privukao i dio industrije. Delft je sveuilini i industrijski grad, a od industrije razvijena je metalopreraivaka i elektroindustrija. Haag je u prvom redu administrativni grad, a tu su i razne meunarodne ustanove u kojima radi najvei dio stanovnitva. Tu je sjedite najvrijednije europske firme Royal-Dutch / Shell Group. Industrija je slabo razvijena. Grad ima oko 450 000 stanovnika. Leiden je kulturni i sveuilini centar. To je grad u kojem je najstarije nizozemsko sveuilite (1575.), a poznat je i po muzejima. Inae je poznat po 40 ljudi koji su 1640. Mayflowerom otplovili u Ameriku. Leiden je tiskarski centar s oko 150 000 stanovnika. Haarlem je rezidencijalni grad Amsterdama i cvjearski centar. Ima oko 250 000 stanovnika. Randstand-Holland ima probleme zbog velike koncentracije stanovnitva. Zbog toga se njegov razvoj nastoji usmjeriti prema vanjskoj zoni. Posebno se nastoje rasteretiti povijesni gradovi. Od 1970ih vri se preseljavanje stanovnitva u slabije razvijene regije.

2. Jug
Jug obuhvaa provincije: Zeeland, Sjeverni Brabant (Noord Brabant) i Limburg. Zeeland je slabo razvijeni poljoprivredni kraj. Obiljeava ga slaba unutarnja prometna povezanost, ali i slaba povezanost s Holandijom. Nakon poplave 1953. doneen je delta-projekt s ciljem oivljavanja pokrajine kroz gradnju infrastrukture i kroz poticanje poljoprivrede. Delta projekt zavren je 1986. Sagraena je velika brana koja sprijeava more da poplavljuje zemlju, a ulazak morske vode dozvoljava se samo na ogranienoj povrini i to zbog ribarstva, koje je glavna ekonomska grana, ali i odravanja ekolokog okolia. Ove brane se za vrijeme oluja zatvaraju. Plodno tlo je omoguilo uzgoj voa (voarski kraj), a podignut je i manji broj industrijskih pogona u gradovima. Sjeverni Brabant je gospodarski najrazvijeniji dio juga. Glavni centar je Eindhoven, jedan od najjaih industrijskih centara Nizozemske. Tu su smjeteni Philips i DAF. Sekundarni centri su Tilburg i Breda. U agrarnom se dijelu uglavnom uzgajaju itarice i eerna repa dok je ostali dio namijenjen stoarstvu. Limburg se naglo razvio u 19.st. i to zahvaljujui poloaju na rudonosnoj zoni (od Calaisa u Francuskoj do Njemake). To je mali dio Ardena koji pripada Nizozemskoj. Bogatstvo ugljenom i eljeznom rudom privuklo je i industriju. Ova pokrajina poinje gubiti znaenje 1950ih i to zbog krize ugljena. Tu su bila posljednja etiri rudnika koja su zatvorena 1975. Tada je poela sanacija dovoenjem preraivake industrije i razvijanjem mlijenog stoarstva. Limburg ima razvijeno mlijeno stoarstvo. Tradicionalni centar je Maastricht, a novi centri, nastali u 19.st., su: Heerlen Kerkrade i Geleen Sittard.
Vjetrenjae

55

3. Istok
Istok obuhvaa manje razvijeni dio Nizozemske. Ova regija obuhvaa provincije: Flevoland, Overijssel i Gelderland. Flevoland je provincija na otoku polderu i to sjeveroistono od Amsterdama. Na njemu postoji samo nekoliko manjih naselja. Overijssel i sjeverni dio Gelderlanda imaju neplodno tlo i to su slabo naseljeni ruralni krajevi. Jedino je juni dio Gelderlanda gue naseljen i ima razvijenu poljoprivredu. Tu je i glavno sredite regije istok Arnhem.
Arnhem

4. Sjever
I ova je regija slabije razvijena. Sjever obuhvaa provincije: Groningen, Friesland i Drenthe. Groningen je provincija bogata plinom i tu se proizvodi najvei dio plina u Nizozemskoj. Najvea nalazita su u blizini istoimenog grada koji je ujedno i glavni centar regije sjever. No bez obzira na to, Groningen je jo uvijek slabo naseljena regija s visokom stopom nezaposlenosti te zbog toga stanovnitvo iseljava u SAD. Kako bi se potaknuo gospodarski razvoj na obali su podignuta dva manja luko-industrijska centra. Friesland je takoer nerazvijeni kraj slinih obiljeja kao i Groningen u pogledu nezaposlenosti i iseljavanja. Provincija ima oko 600 000 stanovnika od ega su 73% Frizijci (dio Frizijaca ivi u Groningenu). Najvanija grana gospodarstva je stoarstvo.

Tradicionalna kua u Nesu na frizijskom otoku Amelandu

Drenthe ima slina obiljeja kao i prethodne provincije. Obiljeava je slabo plodno tlo s mnogo movara i tresetita. Glavna gospodarska grana je uzgoj itarica i krumpira, a ova je regija openito slabo naseljena.

56

Belgija
Povrina: 30 518 km2 Broj stanovnika: 10 259 000 Gustoa naseljenosti: 336 st/km2 Glavni grad: Bruxelles, Brussel (1 mil)

Povijesno-geografski razvoj
1. Antiko razdoblje
Na ovom su prostoru u razdoblju prije Krista ivjeli Kelti. To je bilo drutvo s izraenom stoarskom komponentom bez znaajnijih naselja. Tragovi prve dravne organizacije seu u 1.st.pr.Kr. kada su Rimljani osvojili ovaj prostor i poeli s romanizacijom. Najznaajnije se romanizacija provodila u istonom dijelu jer je zapadni bio zamovaren, slabije naseljen i iskoriten.

2. Srednjovjekovno razdoblje
Rimska se vlast odrava do 5.st. kada dolaze Salijski Franci. Oni su zauzeli sjeverozapadni dio dananje Belgije (pokrajina Flandrija). Preko njih Belgija je uklopljena u Franaku dravu. U 9.st., nakon dioba franake drave, zapadni dio Belgije ostaje u sklopu zapadnofranake drave (Francuske), a ostatak zemlje ostao je u sklopu srednjofranake drave Lotaringije (istoni dio dananje Belgije). Istoni dio u 10.st. dolazi pod njemaku vlast. U srednjem vijeku Belgija biljei gospodarski razvoj temeljen na agrarnostoarskom gospodarstvu koje je dalje bilo osnova za razvoj manufaktura. Manufakture su se posebno razvile u zapadnom dijelu zemlje. Od 12. do 15.st. traju sukobi Engleza i Francuza i to zbog prevlasti u Flandriji. Cijeli teritorij 1477. dananje Belgije dolazi pod vlast Habsburgovaca. Belgija 1556. dolazi pod vlast panjolske baze Habsburgovaca. Poelo je ekonomsko iscrpljivanje Belgije i odljev materijalnog bogatstva u panjolsku.52

3. Razdoblje osamostaljivanja
U ovom je razdoblju bitan uspon belgijske buroazije koja trai uz ekonomsku i politiku vlast. Rat za panjolsku batinu zavrio je 1714., a nakon njega Belgija dolazi pod austrijsku vlast. Tada se ona nazivala Austrijska Nizozemska. U tim uvjetima nije dolo do gospodarskog napretka to nije odgovaralo belgijskoj buroaziji i to u vrijeme uspona novih europskih nacija (Nizozemska, Engleska). U Belgiji 1790. izbija ustanak za nezavisnost od Austrije, a Francuska vojska 1794. zauzima Belgiju.

4. Razdoblje samostalne Belgije

Belgija 1815. postaje dio Ujedinjenog kraljevstva Nizozemske. Velike su sile 1830. donijele odluku o osnivanju Belgije. U 19.st. u Belgiji poinje industrijska revolucija to dovodi do transformacije prirodnog pejsaa u istonom dijelu Belgije. 19.st. je takoer vrijeme belgijske kolonijalne ekspanzije (Belgijski Kongo, Ruanda, Burundi). Belgija je 1920. jo jednom promijenila granice. Tada joj je pripojen krajnji istoni dio koji je pripadao Nijemcima. Belgija je 1992. preoblikovana te postaje federacija. Sastoji se od dvije federalne jedinice i podruja glavnog grada.

Odnos Flandrije i Valonije

1. faza Ova faza traje od srednjeg vijeka pa sve do 19.st. Flandrija je bila ekonomski najrazvijeniji dio Belgije, a Valonija je zaostala. 2. faza Druga faza traje kroz 19.st. Tada su u Valoniji, u dolinama rijeka Sambre i Meuse, otkrivena nalazita ugljena i eljezne rude. Zahvaljujui tome tu se razvila klasina industrija te je Valonija preuzela glavnu ulogu. Ona se naglo razvija. Belgija je tada i kolonijalna sila pa u svojim kolonijama uvodi valonski (francuski) jezik.

52

panjolska je u to vrijeme najjaa europska drava.

57

3. faza Trea je faza poela nakon II.sv.rata kada je dolo do propasti klasine industrije, a samim tim je i Valonija poela nazadovati. Novi su industrijski centri sagraeni na obali Sjevernog mora i Flandrija postaje razvijenija od Valonije (litoralizacija).

Belgija politika podjela

Stanovnitvo
Najgue naseljeni dijelovi su podruja velikih gradova, posebno Bruxellesa te doline Sambre i Meuse.

Geneza
Prije Krista Belgiju je naseljavalo keltsko pleme Belgi. Romanski element prodire u 1.st.pr.Kr. Romanizacija je najuspjenija bila u istonom ardenskom prostoru. U 3.st. primorje Belgije naseljavaju Sasi i Frizi, a unutranjost Franci. Od ovih germanskih naroda kasnije e se oblikovati Flamanci. U istonom dijelu, gdje su prevladavali Romani, oblikovat e se Valonci. Jezina granica izmeu Flamanaca i Valonaca formirana je u 5.st. i odrala se je do danas. Flamanci (Vlamen) germanski narod koji naseljava sjevernu i zapadnu Belgiju koja se po njima naziva Flandrija. ive i u jugoistonoj Nizozemskoj te u francuskom dijelu Flandrije. Potomci su Salijskih Franaka. U irem smislu rijei, dio su nizozemske nacije. Valonci (Wallons) romanski narod koji ivi u istonoj i junoj Belgiji i po njima se taj prostor naziva Valonija. ive i u dijelovima Francuske uz belgijsku granicu. Oni su potomci romaniziranih Kelta i govore valonskim dijalektom francuskog jezika. Nijemci ive u istonom dijelu pokrajine Lige (Lttlich). Ovaj prostor Belgiji dodijeljen nakon plebiscita 1920.

Kretanje stanovnitva
Godina 1900. 1910. 1947. 1991. Broj stanovnika (mil) 6,7 7,4 8,5 9,9

Belgija je rano ula u fazu demografske tranzicije te se njeno stanovnitvo ve u 19.st. poelo naglo poveavati. Dananji porast rezultat je imigracije iz Afrike (bivih kolonija) i siromanijih zemalja Europe (Italija, Hrvatska).

58

Strukture stanovnitva
Najbrojniji su Flamanci koji ine 57,1% stanovnitva. Valonci ine 32,6%, a Nijemci 0,7% (67 000 stanovnika). Ima 35 000-40 000 idova i oko 1 mil stranih radnika (Talijani, Marokanci, Turci). Tri su slubena jezika: flamanski, valonski i njemaki. Flamanski je jugozapadni dijalekt nizozemskog i govori ga 6 mil stanovnika, a valonski je dijalekt francuskog jezika (ima mnogo nizozemskih i njemakih rijei) kojeg govori 3,5 mil. Njemaki govori 150 000 stanovnika. Bruxelles je dvojezian (flamanski i valonski). Dvojezinim se izjanjava 9,6% stanovnika Belgije, ali u svakodnevnom ivotu vie prevladava valonski. Jezina granica ide preko tri grada: Kotrijk (Courtrai), Bruxelles (Brussel), Leuven (Louvain). Sjeverno su Flamanci, a juno Valonci. Katolici ine 85,5%, a muslimani 3% stanovnitva (migracija iz sjeverne Afrike i jugozapadne Azije).

Gospodarstvo
Primarni sektor ima 4%, sekundarni 42%, a tercijarni 54% radne snage. Kao to je vidljivo Belgija ima visok udio radne snage u sekundarnom sektoru to je nekarakteristino za razvijene zemlje.

Primarni sektor
Belgija zadovoljava najvei dio svojih potreba za hranom. Poljoprivredna je proizvodnja organizirana na farmama. Prosjena veliina farmi je 11 ha. One su uglavnom u obiteljskom vlasnitvu i daju se u zakup. Belgija ima visoki stupanj mehanizacije. Unutar poljoprivrede uglavnom se forsira stoarstvo. Od ratarskih kultura najbitnije su itarice, lan, hmelj, eerna repa te uzgoj cvijea i vinove loze (istoni valonski dio). Belgija je bitna i po iskoritavanju drveta (21% je pod umom). Ribarstvo je slabije razvijeno pa zadovoljava samo treinu potreba za ribom.

Sekundarni sektor
Jo uvijek je bitna metalurgija (proizvodnja elika) koja se razvila u 19.st. u istonom dijelu zemlje. Bitna je i petrokemijska industrija (prerada nafte i proizvodnja plastike) koja se razvila nakon II.sv.rata. Razvijene su i tekstilna industrija (proizvodnja ipke), prehrambena (proizvodnja okolade), staklarska, koarska, drvna industrija te prerada dijamanata. Vana je i industrija pia, posebno pivarstvo (Stella Artois).

Loess belt u sredinjoj Belgiji

Tercijarni sektor
Vane su financijske usluge (bankarstvo, osiguranje, burze). Vaan je promet i prometni poloaj Belgije, velika gustoa eljeznike i cestovne mree (u samom svjetskom vrhu), cijeli niz luka te velika gustoa plovnih kanala (1 500 km). Plovnim kanalima se odvija 50% industrijskog robnog prometa. Najvaniji je Albertov kanal na sjeveru Belgije. Dug je 120 km i povezuje rijeke Meuse, Scheldu i obalu Sjevernog mora. Belgijske se luke dijele na pomorske, rijene i kanalske. Antwerpen je po prometu osma luka svijeta i druga Europe. Ostale vanije pomorske luke su Zeebrugge i Oostende. Najvanije kanalske luke su Gent i Brugge, a rijene Liege, Charleroi i Namur. U novije vrijeme sve se jae razvija turizam u kojem su najbitniji gradovi i toplice u prostoru Ardena (Spa). Posljednjih se godina turistiki razvija i obalna zona koju uglavnom posjeuju domai turisti (izletini turizam).

59

Regije
Belgija se dijeli na tri regije.

1. Zapadna, primorska ili niska Belgija

U ovu regiju ulaze pokrajine Istona (Oost Vlaanderen) i Zapadna Flandrija (West Vlaanderen) i Antwerpen. Obala je niska i nerazvedena i uglavnom pjeana. Belgija ima 63 km obale. Obala je vana jer su na njoj luke i zavreci kopnenih kontinentalnih prometnih terminala. Oostende je najvea ribarska luka, a razvija se i kao prometna luka i kao turistiki centar. Ostali centri na obali su: Nieuwpoort i Zeebrugge. Gent je kanalska luka, Ypres ([ipr], Ieper) je sredite teke industrije, a tu je i Brugge. Brugge [bri] se razvio u srednjem vijeku na obali mora, a danas se nalazi 12 km od obale to je posljedica nanosa rijeke Rajne. Antwerpen je preuzeo vodeu ulogu od Bruggea u 17.st. te je danas jedan od najveih lukih centara s razvijenom metalurgijom i preradom dijamanata. Najvei dio regije je pod polderima koji su jo uvijek jako vlani i zamovareni zbog ega je polovica povrine pod stalnim travnatim povrinama. Zbog toga polderi slue kao osnova za mlijeno stoarstvo i ovarstvo. Flandrija se dijeli na istonu i zapadnu. Poznata je od srednjeg vijeka po svojim manufakturama tekstila, a jo i danas ima razvijenu tekstilnu industriju. Danas je poznatija po metalurkoj i kemijskoj industriji koja je sagraena nakon II.sv.rata. Glavni industrijski centri primorske Belgije su Brugge, Gent i Ypres.

2. Sredinja Belgija
Sredinja Belgija obuhvaa pokrajine Brabant, Hainaut, Liege, Limburg i Namur. To je breuljkasta zaravan ija se visina kree od 50 m u sjevernom dijelu do 200 m nadmorske visine u junom dijelu. Podloga je vapnenaka. Na njoj se na jugu nalaze debele naslage lesa, a na sjeveru naslage pijeska i ljunka. Ovaj juni dio s lesom obuhvaaju pokrajine Brabant i Hainaut i tu se uglavnom uzgaja industrijsko bilje (lan, eerna repa). Tu se ratarstvo poelo razvijati jo od srednjeg vijeka. Ovo je agrarno najrazvijeniji dio Belgije. Glavna sredita su Tournai i Leuven ([loven], Louvain, pivarska industrija). Sjeverni, ljunkoviti dio obuhvaa pokrajina Limburg. U njoj se nalazi prostor nazvan Kempenland (Campin). To je kraj s pjeskovitim tlom ija je podloga bogata ugljenom. Tu se i danas nalaze najmoderniji rudnici ugljena. Na istoku su pokrajine Liege i Namur. U dolinama Sambre i Meuse, u 19.st., se razvilo rudarstvo. Tu su debele naslage ugljena i eljezne rude. U 19.st. u tim je dolinama bilo 400 ugljenokopa. Danas su gotovo svi zatvoreni. Na osnovi rudarstva razvila se i teka industrija. Najvei dio industrije propao je nakon II.sv.rata. No ovo je ipak ekonomsko sredite i najgue naseljeni dio Belgije. Najvaniji centri dolina su Charleroi, Namur i Liege. Liege je centar tekstilne industrije. Glavni centar je Bruxelles koji se razvio na osnovi preraivake industrije te kao administrativni centar belgijskog imperija. Nalazi se na granici izmeu valonskog i flamanskog dijela. Razvio se je u 19.st. zbog jaeg povezivanja sa sreditima u primorju, Antwerpenom i Gentom. Krajem 19.st. upada u veliku krizu zbog krize industrije. Danas je Bruxelles, uz Haag, najvaniji administrativni centar u Europi. Tu je sjedite Europske Unije i NATO pakta, a takoer i belgijske vlade i savezne administracije.

3. Istona ili visoka Belgija

Visoka Belgija obuhvaa Ardensko gorje. To je pokrajina Luxembourg. Tu je najvei vrh Belgije Botrange sa 694 m. Ovo je najrjee naseljeni dio Belgije sa samo 55 st/km2. Ovo je gospodarski zaostao kraj kojeg je industrijska revolucija zaobila. Bitne su tradicionalne gospodarske djelatnosti. Osnova gospodarstva je stoarstvo, vinogradarstvo, iskoritavanje drvnog bogatstva i u novije vrijeme turizam. Tu se nalaze najpoznatije belgijske toplice Spa, a razvija se i vikend turizam. Ne postoji izraziti urbani centar. 60

Bruxelles

Luksemburg
Veliko vojvodstvo Luksemburg Povrina: 2 586 km2 Broj stanovnika (1991): 384 062 Gustoa naseljenosti: 148 st/km2 Glavni grad: Luxembourg (75 377 stanovnika)

Povijesno-geografski razvoj
U vremenu prije Krista na ovaj su prostor doselili Kelti. Oni su prakticirali stoarsku ekonomiju i nisu stvorili neki bitni urbani centar. Uklapanjem u Rimsko carstvo dolazi do bitne transformacije kulturnog pejsaa. Rimljani su ekonomsko teite prebacili na ratarstvo i postigli su bolju prostornu organizaciju. U ranom srednjem vijeku ovo je prostor Franake drave. U 10.st. grof Siegried je stekao grad i grofoviju Luksemburg. U 11.st. grofovija postaje vojvodstvo. Sve do 17.st. Luksemburg e mijenjati razne vladare, ali njegove granice nisu se mijenjale. Cijelo to vrijeme Luksemburg pokazuje ista obiljeja gospodarskog razvoja kao i Francuska poljoprivredna dravica. Krajem 17.st. Luksemburg dio teritorija ustupa Francuskoj53. Od 1794. do 1815. Luksemburg je pod francuskom vlau (Napoleon). Bekim kongresom 1815. odlueno je da e Luksemburg biti veliko vojvodstvo u personalnoj uniji s Nizozemskom. Osim toga Luksemburg postaje i lan njemakog saveza. Luksemburg 1839. preputa dio teritorija koji je bio naseljen Valoncima novoosnovanoj Belgiji54. Taj dio teritorija je dananja belgijska pokrajina Luxembourg. U 19.st.poinje temeljita transformacija Luksemburga uzrokovana industrijskom revolucijom koja je zahvatila juni dio Luksemburga gdje su najvea nalazita ugljena i eljezne rude. U politikom pogledu, nakon naputanja njemakog saveza 1866. postaje nezavisna drava. Zadnji muki potomak nizozemske dinastije umire 1890. i Luksemburg raskida sve veze s Nizozemskom i postaje potpuno nezavisna drava. U I.sv.ratu pod njemakom je okupacijom. Luksemburg je 1921. uao u carinsku uniju s Belgijom, a u II.sv.ratu ponovno je pod njemakom okupacijom. 1947. postaje lan Beneluxa koji je bio jezgra dananje Europske unije.

Stanovnitvo
Najgue je naseljen juni dio Luksemburga, uz francusku granicu. Tu se nalaze i glavni gradski centri. Luksemburani ine 69,7% stanovnitva. To je germanski narod nastao mijeanjem Kelta, Ligura, Rimljana, Trevera i posebno Franaka. Spadaju u germanske narode upravo zbog Franaka koji su bili najbrojniji, a oni su germanski narod. U Luksemburgu ivi oko 100 000-200 000 stranaca iz slabije razvijenih krajeva Europe i sjeverne Afrike. Tu su uglavnom radnici na privremenom radu u Luksemburgu. Veina stanovnitva je trojezina. U Luksemburgu su slubeni: francuski, njemaki i luksemburki. Luksemburki je dijalekt njemakog jezika, a ima i dosta elemenata francuskog i nizozemskog jezika. Najvei dio stanovnika (oko 350 000) govori francuski. Na drugom mjestu je njemaki, a na treem luksemburki (ili letzeburki, oko 60 000 stanovnika) Katolici ine 94,9%, a luterani 1,1% stanovnitva.

Gospodarstvo
Od poetka 1980ih u Luksemburgu se poeo razvijati financijski sektor koji je danas najvaniji. U Luksemburgu je 1993. poslovalo ak 175 meunarodnih banaka, a danas ih je oko 200. Razlozi su: povoljna stopa poreza55, financijska diskrecija, brojne pogodnosti za meunarodno poslovanje. Ovaj financijski sektor danas daje 15% BND-a, a u njemu je zaposleno 10% aktivnog stanovnitva. Sve do 1970ih crna metalurgija je bila osnova luksemburkog gospodarstva, a ona se razvila jo u 19.st. zahvaljujui brojnim nalazitima ugljena i eljezne rude. Crna metalurgija je koncentrirana na jugozapadu i to u
53 54

Prije toga bio je duplo vei. Belgija je postala nezavisnom devet godina ranije, 1830. 55 Zbog niske stope poreza i mnoge tvrtke imaju predstavnitva ba u Luksemburgu, npr. japanski koncern TDK.

61

blizini Esch-sur-Alzette (proizvodnja eljeza i elika). Danas crna metalurgija sudjeluje s 12% u BND-u, a u brojnim eljezarama radi mnogo stranaca. Razvijena je i trgovina koja daje 11% BND-a, a razvijeni su i vinarstvo, turizam, ugostiteljstvo i poljoprivreda. Sektor Primarni Sekundarni Tercijarni Udio stanovnika u sektoru (%) 5 27 68

Regionalna podjela
Luksemburg se dijeli na dvije regije.

1. Ardeni
Ardeni obuhvaaju sjevernu treinu drave. To je brdovit kraj s usjeenim rijenim dolinama. Slabije je naseljen i slabijeg gospodarskog znaenja. Kraj je usmjeren na poljoprivredu i u novije vrijeme na turizam.

2. Bon Pays (Gutland)56

Ova regija obuhvaa sredinji i juni dio odnosno 2/3 Luksemburga. To je breuljkasta visoravan s usjeenim dolinama rijeka Attert, Alzette, Moselle, Sr. To je poljoprivredno razvijen kraj. Uzgajaju se itarice, krumpir, a u dolini Moselle vinova loza. No ovo je i industrijski dio zemlje. Ovo je najgue naseljena regija i to zahvaljujui razvoju klasine industrije iz 19.st. (na osnovi ugljena i eljezne rude). Tu su i tri grada: Luxembourgh, Esch-sur-Alzette (25 000 stanovnika, glavni industrijski centar) i Dudelange (15 000 stanovnika; Ddelingen).

Kantoni i komune u Luksemburgu

56

Dobra zemlja.

62

SJEVERNA EUROPA
Za Sjevernu Europu koriste se razni nazivi: NORDIK ovo je prvi naziv. Upotrijebio ga je rimski povjesniar Plinije Stariji i to kad je opisivao put Piteasa Grka prema sjeveru Europe. SKANDINAVIJA ovaj naziv je bitan jer ga sami stanovnici sjeverne Europe najee koriste. Naziv potjee od rijei Skne, Sknen, Skad koje se povezuju i s rijei Skodde. Znaenje ovih rijei je tama, sjena ili magla (kraj je tamniji i maglovitiji od ostalog dijela Europe). Ovdje se osjea utjecaj polarne noi i polarnog dana pa i od toga taj naziv.57 FENOSKAN(D)IJA ovaj je pojam 1898. uveo finski geolog Ramsy pa geolozi tako nazivaju sjevernu Europu. NORDEN naziv kojeg danas forsiraju geografi i to ne samo zbog prirodne cjeline ve i zbog uklapanja u ovaj naziv negermanskih naroda koji ive u sjevernoj Europi. Sve ove rijei su germanskog porijekla, a 4/5 stanovnitva govori germanskim jezicima. Finci i Laponci spadaju u ugro-finsku skupinu naroda. U sjevernu Europu ubrajamo: Dansku, Norveku, vedsku, Finsku i Island. Drava Povrina (km2) Poredak po Broj stanovnika Poredak po povrini (mil) broju stanovnika Danska 43 00058 5 5,3 2 Finska 337 000 2 5,2 3 Island 103 000 4 0,278 5 59 Norveka 324 000 3 4,5 4 vedska 450 000 1 8,9 1 1 257 000 ukupno 24,2 prosjek GNP Poredak po (BND) BND-u ($) 33 040 2 24 280 5 24 950 4 34 310 1 25 580 3 28 432 prosjek

Kriteriji u izdvajanju sjeverne Europe su: prirodno-geografski (reljef, klimatske slinosti) socijalno-geografski (slabo naseljen prostor, ali gospodarsko visoko razvijen; meu narodima sjeverne Europe postoji uzajamna solidarnost koja se uvrstila tokom stoljea).

Sjeverna Europa se prua izmeu 55 i 71 sjeverne geografske irine (tu je nekih 1800 km) te 5 i 32 istone geografske irine (1600 km, Island je izvan ove granice i pripada zapadnoj hemisferi). Osnovu ovog prostora ini Skandinavski poluotok koji je u svom najuem dijelu irok 400 km, a na najirem 700 km. Petina Skandinavije nalazi se sjeverno od sjeverne polarnice. Na ovom prostoru od 21. lipnja sunce ne zalazi 20 dana. Na Nordkappu (najsjeverniji rt Europe) sunce ne zalazi 76 dana. Najvei dio Skandinavije nalazi se sjevernije od 60 sjeverne geografske irine. Cijeli Island i Finska se nalaze sjeverno od 60 sjeverne geografske irine, a i Oslo, Stockholm i Helsinki se nalaze otprilike na 60. Sjeverna je Europa okruena morem, a kontakt s ostatakom europskog kontinenta ostvaruje se samo na dva mjesta: Kielska prevlaka pripada Njemakoj uz granicu s Danskom Karelijska prevlaka povezuje Finsku i Rusiju.

Smjetaj

57 58

21. prosinca dan u Stockholmu traje svega 4 sata. Danskoj pripada i Grenland sa 2 157 000 km2 te Farski otoci sa 1 400 km2. 59 Norvekoj pripada i otoje Svalbard te otok Jan Mayen sa 63 080 km2.

63

Poloaj
Sjeverna Europa je blia Sjevernoj Americi nego bilo koji drugi dio Europe. Zahvaljujui tome Vikinzi su od Norveke preko Islanda i Grenlanda bili prvi Europljani koji su doplovili do amerikog kopna. To je bilo oko 1000. kada je dio stanovnitva pod vodstvom Leifa Ericsona otiao u Ameriku i tamo osnovao svoju koloniju Vinland. Vikinzi su bili poznati pomorci (Farski otoci, Island, Grenland, Sjeverna Amerika). Sve do 1960ih jedini dokaz ovog putovanja bile su sage njihove narodne pjesme. U njima su opisivali svoja putovanja i izmeu ostalog pokrajinu Vinland s 20 naselja. Tek su 1961. otkriveni ostaci vikinkog naselja na Newfoundlandu i time je definitivno dokazano da su Vikinzi bili prvi Europljani u Sjevernoj Americi. Oni su se sukobili s Indijancima i zato su otili. U doba hladnog rata Sjeverna je Europa imala veliku strateku vanost zbog blizine Sjevernog pola i Grenlanda (vojno znaenje i promet). Ona je zapravo bila most koji je povezivao Sjevernu Ameriku sa SSSR-om.
Vikinki brod

64

Danska
Povrina: 43 093 km2 (bez Grenlanda i Farskih otoka) Broj stanovnika (1993): 5 196 642 Gustoa naseljenosti: 120 st/km2 Glavni grad: Kbenhavn (1,4 mil)

Prirodna obiljeja Reljef

Danska je otono-poluotona zemlja. Osnova Danske je poluotok Jylland, a jo joj pripada i 490 otoka od kojih je 180 naseljeno. Najvaniji su: Sjland (najvei je i najznaajniji, tu je glavni grad), Fyn, Lolland, Falster, Langeland, Mn, Bornholm (izdvojen je prema istoku). Reljefno je Danska breuljkasta ravnica s niskim izdvojenim breuljcima. Najvii vrh Danske je Ejer Baunehj s 173 m. Graena je od kvartarnih i tercijarnih stijena s manjim povrinama iz krede (vapnenac). Te se povrine nalaze mjestimino na Jyllandu, Falsteru, Lollandu i Mnu. Dakle, ovo je relativno mlad prostor. Ova podloga je pokrivena morenskim materijalom, a samo na nekim mjestima izbija na povrinu. U ostalim dijelovima podlogu ine tercijarni pjeenjaci i glina. to je junije to su naslage mlae. Cijela Danska je prekrivena morenskim materijalom. U Danskoj su poznate tri glacijacije. Najvanija je bila posljednja, za vrijeme koje je cijela zemlja bila prekrivena ledom. Sa zavretkom ledenog doba, ledena kapa se etapno otapala i pomicala se prema sjeveru i sjeveroistoku. Izmeu ovih etapa formirane su morene. Morene se na poluotoku pruaju u smjeru sjever jug, a na otocima u smjeru sjeverozapad jugoistok. U povrinskom reljefu Danske potpuno prevladavaju ostaci pleistocenske glacijacije: temeljne morene, bone morene, pjeane naplavine. Voda koja je nastala otapanjem leda izdubila je korita ispod ledene kape i otjecala je u smjeru Skagerraka i Kattegata (kanali za ulaz u Sjeverno more). Nakon to je kapa otopljena ova su korita postala vidljiva i njima danas teku povrinski tokovi. Ti se tokovi ulijevaju u zaljeve koje Danci nazivaju fjerdovima.60 To su zaljevi niskih obala, plitkog mora i nastali su radom leda. Istoni dio poluotoka Jyllanda ima najrazvedeniju obalu i tu fjerdovi prodiru duboko u unutranjost zemlje. Zapadni dio je nizak s mnogo obalnih dina koje zatvaraju mnogobrojne zaljeve. Najbitniji fjerd je Lim na sjevernoj obali Jyllanda jer je on zapravo kanal za plovidbu, ali tu plovidbu ograniavaju brojni pjeani sprudovi. Blago valovit seoski kraj na Jyllandu

Rudno bogatstvo
Danska je siromana rudama. Najbitnije rude su: smei ugljen koji se nalazi na jugu zemlje, ali on nikada nije imao vee ekonomsko znaenje vapnenac koji potjee iz krede i upotrebljava se kao graevni materijal; nalazita se iscrpljuju na otoku Bornholmu i na sjeveroistonom dijelu Jyllanda lapor ija su nalazita diljem zemlje, a koristi se za proizvodnju cementa kaolin koji se upotrebljava za porculan, a nalazi se u sredinjem Jyllandu. Nita od ovoga nikada nije imalo vee znaenje u gospodarskom rastu.
60

Fjordovi su zaljevi strmih obala i dubokog mora, a fjerdovi imaju obrnute karakteristike.

65

Vode
Zbog male povrine i malih nagiba, u Danskoj se nisu mogli razviti znaajniji tokovi ni rijena mrea. Najvea rijeka je Guden na Jyllandu koja se ulijeva u Katttegat. Postoji i niz manjih tokova. Rijeke su kratke, plitke i nepogodne za plovidbu, a zbog malog nagiba ne mogu se iskoritavati za dobivanje energije. Jedina hidroelektrana je izgraena na rijeci Guden. Veliko je iskoritavanje bio-energije (energija vjetra). Rubna mora su plitka s mnogo pjeanih grebena koji oteavaju plovidbu. Grebeni su najbrojniji uz zapadnu obalu Jyllanda, te u kanalima Veliki i Mali Belt (Store i Lille Blt), brojni su u zapadnom dijelu Kattegata i zato brodovi plove posebnim kanalima. Od tri prolaza izmeu danskih otoka najvaniji je re Sund (plitki tjesnac) na ijim obalama je Kbenhavn. Sva tri tjesnaca su plitka i dosta nepogodna za plovidbu. Plovidbu oteavaju morske struje, posebno ona struja koja ulazi iz Sjevernog mora u Baltiko more i ona znatno utjee na razinu vode.

Klima
Otoni i poluotoni poloaj Danske odreuje klimatske prilike u zemlji. Dansku obiljeava maritimnija klima sa svjeim ljetima i vlanim zimama nego u ostatku Europe. Temperature u sijenju iznose oko 0C, a minimum je 10C. Najtopliji mjesec je srpanj s prosjenom temperaturom od 17C, a najvie temperature iznose 28C. Nema velikih temperaturnih oscilacija. Dva su razliita klimatska podruja u zemlji meu kojima postoje manje razlike i to na relaciji zapad istok. Zapadni i sjeverni dio Jyllanda ima izrazito maritimnu klimu sa svjeim ljetima. Ovdje su gotovo stalni vlani oceanski vjetrovi. este su i magle. Veliku relativnu vlanost zraka, naoblaku, maglovitost i este padaline uvjetuje utjecaj zapadnih vjetrova. Istoni dijelovi Jyllanda i otoci imaju stabilniju klimu zbog jaeg kontinentalnog utjecaja istone Europe. Istoni su dijelovi pod utjecajem anticiklone koja se razvija nad ruskom ploom. Zbog toga taj dio ima manju naoblaku, manje padalina, ali je esto pod udarom hladnog zraka s istoka. Najnestabilnije vremenske prilike su u jesen jer tada preko Danske prelaze ciklone. Hladni kontinentalni vjetrovi sa istoka i sjevera ponekad mogu uzrokovati zaleivanje tjesnaca. Padaline su ravnomjerno rasporeene tijekom godine. Jedina razlika je to je u zapadnom dijelu najkiovitiji kolovoz, a na istoku listopad. Najvie padalina ima jugozapadna Danska s vie od 800 mm, a ostatak zemlje ima oko 700 mm/god. Snijeg u Danskoj pada do 30 dana godinje i uglavnom se brzo otopi.

Vegetacija
U Danskoj prevladavaju razni oblici kultiviranog tla. Iskoritavanje tla Udio u ukupnoj povrini (%) Oranice i vonjaci 62,7 Livade i panjaci 7,6 ume 10,9 Neplodno 18,8
Kameni spomenici s runama

Povijesno-geografski razvoj
1. Srednji vijek
Prva dravna organizacija nastaje u 5. i 6.st. kada dolaze Danci germanski narod koji je doao sa Skandinavskog poluotoka i oni osnivaju prve dravice, kneevine U 10.st. Danska je po prvi put ujedinjena. Tadanja Danska je obuhvaala njemaki Schleswig i vedsku pokrajinu Skne. U narednim se stoljeima Danska razvija na osnovi kombinirane stoarske, ribarske i pomorske djelatnosti. Gospodarski je razvoj bio toliko snaan da je omoguio stvaranje jake Danske koja je u 13.st. poela s prostornom ekspanzijom na obalama Baltikog mora. U okvir Danske 1219. ulazi i dananja Estonija, ali je Danska ve 1346. gubi. Hanzeatski su gradovi 1370. pobijedili Dansku i nakon toga Danska gubi prevlast na Baltiku. 1397. stvorena je Kalmarska unija. Time su Norveka i vedska priznale vrhovnitvo danskog kralja. To je razdoblje gospodarskog procvata. 66

2. Razdoblje velikih geografskih otkria

Danska 1468. zauzima dananje kotske otoke Shetland i Orkney, ali samo na etiri godine. Poetkom 16.st. vedska je istupila iz Kalmarske unije. Kako je Danska bila pomorska sila ona se ukljuuje u otkrivanje novih dijelova svijeta. Imala je trgovake postaje u zapadnoj Africi (Bering). U 17.st. ona je europska drava prvog reda (uz panjolsku i Nizozemsku). Otok Gotland gubi 1645., a vedska joj 1658. oduzima pokrajinu Skne te je dolo do podjele vlasti.

3. Novi vijek
Danska 1721. zauzima Schleswig-Holstein i uvruje se na Grenlandu. Gospodarski uspon Danske poinje u 18.st. On je bio zasnovan na merkantilizmu (trgovini), a poinje i s planskim naseljavanjem Grenlanda. Tada je Danska bila najvea sila. Na prijelazu u 19.st. Danska nazaduje. Ona je vladala dijelom sjeverne Europe, Islandom, Farskim otocima te je nakon uspona Napoleona stala na njegovu stranu. Nakon sloma Napoleona, 1814., Danskoj je oduzeta Norveka i pripojena je vedskoj.61 Gubitak Norveke odredio je dansku politiku situaciju i nastanak vedske kao nove sile. Otoci koje je Norveka donijela u Kalmarsku uniju (Grenland, Island, Farski otoci) ostaju u sklopu Danske. Danska je te godine izgubila i otok Helgoland, koji kontrolira ue Labe u Sjeverno more, a zauzvrat je dobila nekoliko posjeda na Labi. Danska te posjede i Schleswig-Holstein ustupa 1864. Austriji i Pruskoj.

4. Suvremeno razdoblje
Konano oblikovanje danskih granica dogodilo se 1920. kada je nakon plebiscita Danskoj dodijeljen sjeverni dio Schleswiga. Znaajniji industrijski razvoj Danske poeo je nakon II.sv. rata.

Stanovnitvo
Glavnina stanovnitva ivi u otonom dijelu zemlje. Najnaseljeniji otok je Sjland na kojem ivi gotovo polovica stanovnitva, a znatnije je naseljen i istoni dio poluotoka Jylland.

Geneza
Jo u razdoblju prije Krista na podruju Danske ivjela su razna germanska plemena. U doba velike seobe naroda, u 5. i 6.st., doseljavaju se i germanski Danci. Oni su tada ivjeli na otocima, a nakon odseljavanja Angla, Sasa i Jita na Britansko otoje, Danci naseljavaju Jylland. Osim u Danskoj oni su autohtoni narod i u njemakoj pokrajini Schleswig-Holstein. Tu su uglavnom koncentrirani uz grad Flensburg. U Danskoj ive Fareani koji su potomci norvekih Vikinga koji su se doselili na Farske otoke u 8.st. Oni su srodniji Norveanima nego Dancima. U Danskoj jo ive i Eskimi (na Grenlandu). Oni su pripadnici ute rase i sebe nazivaju Inuit (to znai ljudi). Na Grenlandu oni ine 4/5 stanovnitva.

Kretanje stanovnitva
Danska ve dugi niz godina ima blagi porast stanovnitva, a taj porast zahvaljuje imigraciji (doseljavanje iz slabije razvijenih dijelova svijeta). Prirodni prirast je 1996. iznosio 1,3 (niski prirodni prirast).

Strukture stanovnitva
Danci ine 96,5% stanovnika (1994.). Na jugu Jyllanda ive Nijemci kojih ima oko 8 000 i autohtoni su narod. Na Farskim otocima ive Fareani, a na Grenlandu Eskimi. Jedini slubeni jezik je danski. Njemaki govori oko 20 000 stanovnika (jug Jyllanda), vedski takoer 20 000 ljudi (uglavnom na otoku Sjland). Norveki govori 10 000 ljudi, a frizijski 8 000. Na Farskim otocima govori se feroki koji je srodniji norvekom (40 000 stanovnika), a na Grenlandu se govori eskimski (aleutska skupina). Evangelici ine 88,2% stanovnitva, a katolici 1,6%. Fareani su uglavnom luterani, a Eskimi se dre svojih tradicionalnih vjerovanja.

Gospodarstvo
Dansko gospodarstvo uglavnom obiljeavaju mala poduzea. Od 500 najveih svjetskih poduzea ni jedno nije iz Danske. Gospodarstvo Danske je ovisno o izvozu i uvozu i potpuno je otvoreno.

61

vedska je bila lanica protunapoleonske koalicije.

67

Primarni sektor
Obraene su 2/3 zemlje, a prosjena povrina posjeda iznosi 40 ha. Dugo je osnova danskog gospodarstva bila poljoprivreda. Nakon sloma Napoleona Danska se orijentirala na izvoz itarica, ali kada su sredinom 19.st. SAD poele graditi eljeznicu na zapad kroz preriju, na tritu se pojavila jeftina penica koja je unitila europske seljake. Zbog toga se Danska od 1880ih preorijentirala na stoarstvo, peradarstvo i uzgoj krmnih kultura. Proizvodnja je organizirana kroz sustav kooperacija s tim to je najvanije mlijeno stoarstvo. Oko 60% poljoprivrednih proizvoda se izvozi i to uglavnom u Ujedinjeno Kraljevstvo, a zatim u Njemaku. Od ratarskih kultura najvie se uzgaja jeam, krumpir i eerna repa. Ribarstvo je u prolosti uglavnom bilo vezano uz Baltiko more, a danas uz Sjeverno more. Godinji ulov iznosi 2,2 mil tona ribe i po tome je Danska prva u Europi. Glavna ribarska luka je Esbjerg na jugozapadu Jyllanda.

Sekundarni sektor
U sekundarnom sektoru najvanija je industrija. Ona se u Danskoj poela razvijati od 1950ih i to planski kroz vladine programe. Danas je najvanija hi-tech industrija (industrija visoke tehnologije) i to posebno proizvodnja kuanskih aparata. Bitna je i proizvodnja strojeva, brodova, konstrukcija za mostove, namjetaja, porculana te hrane i pia (Tuborg, Karlsberg)62.

Tercijarni sektor
Ovaj sektor zapoljava najvei dio radne snage i ostvaruje 65% BND-a. Bankarstvo i promet su najvaniji. Danska ima dobar prometni poloaj i veze63, visok stupanj automobilizacije, dobre trajektne veze (prvi moderni trajekt izgraen je u Danskoj, trajekti za prijevoz vlakova). U Danskoj je razvijen luki promet i pomorstvo. U ovom sektoru je i najvea danska firma SAS (zrakoplovni prijevoznik). To je firma u dansko-vedskonorvekom vlasnitvu i osnovana je 1946. Od 1980. bavi se i hotelijerstvom. Kbenhavn

Regije
Danska se dijeli u etiri regije.

1. Zapadni Jylland
Zapadni se Jylland nalazi uz obalu Sjevernog mora. Sastoji se od pjeskovite obale koja je u svom sjevernom dijelu dinskog tipa s mnogobrojnim fjerdovima. Juni dio obale je niski pjeenjaki ravnjak. Unutarnji dio regije prekriven je nesortiranim morenskim materijalom. Prirodni pejsa ine pustopoljine i rijetke ume breze i hrasta. To je prirodno potpuno neplodan kraj. Od kraja 19.st. ovjek je poeo s kultiviranjem ovog prostora i to zbog porasta stanovnitva u Europi i veih potreba za hranom. Zato je prirodna vegetacija iskrena i izvren je cijeli niz agro-tehnikih postupaka. Danas su tu najmodernije farme u Danskoj. Orijentirane su na stoarstvo i uzgoj itarica. ak 3/4 ove regije je pod farmama. Glavna sredita su: lborg, Viborg i Esbjerg (glavna izvozna luka, za Ujedinjeno Kraljevstvo).

2. Istoni Jylland s otocima

Ovo je breuljkast kraj prekriven morenskim materijalom, prirodno najplodnijim tlom u Danskoj. No to nije prostor farmi. Osnova razvoja su gradski centri. Najvaniji je Kbenhavn (Kopenhagen) koji se razvio u 11.st. kao trgovaka luka na tjesnacu re Sund (plitki tjesnac) koji je kontrolirao ulaz i izlaz iz Baltikog mora. On je glavni grad i najvaniji industrijski centar Danske. U njemu se nalazi vie od polovine danske industrije. Kbenhavn je i glavni bankarski centar Danske, a njegovo metropolitansko podruje ima oko 1,4 mil stanovnika. rhus je sekundarni centar, sredite telekomunikacijske industrije i proizvodnje tekstila i ima oko 60 000 stanovnika.
62 63

Voda je najbitnija za pivo. Danska spaja Srednju Europu sa Skandinavijom to joj daje posebno znaenje, a vaan je i prometni pravac iz Rusije Baltikim morem na zapad. vedska i Danska su danas povezane mostom.

68

3. Farski otoci (Froyar-fareanski, Frerne-danski, ovji otoci) Farski se otoci sastoje od 17 nastanjenih i 5 nenastanjenih otoka ukupne povrine 1 399 km2 i sa 48 000 stanovnika. Najvei i najnaseljeniji otok je Streymoy (Strm) na kojem je i glavni grad Trshavn (14 500 stanovnika). Stanovnici su Fareani koji govore fareanskim jezikom. Zbog izoliranosti od Danske (najblii su im Shetlandi, 300 km jugoistono), zbog surove prirodne osnove, slabe ekonomske baze i zbog nepopularnosti politike veze s Danskom, meu lokalnim je stanovnitvom jak osjeaj zasebnosti. Od 1948. otoci imaju autonomiju. Farojski (fareanski) jezik je ravnopravan s danskim, a lokalno stanovnitvo ima visok standard ivota. Fareani se uglavnom bave ribolovom (sle, bakalar), kitolovom, ovarstvom i jednom malo neobinom gospodarskom granom sakupljanjem jaja i perja od ptica koje ive na klifovima. Ratarstvo je slabo razvijeno jer prirodna osnova ne dozvoljava razvoj ratarstva.
Naselje na otoku Streymoy

4. Grenland (Grnland-dan, Kalaallit Nunaat-grenlandski)

Naziv dolazi iz vikinkog naziva i znai zelena zemlja. Grenland su otkrili norveki Vikinzi u 10.st., a oni su ga prvi i naselili te su ga uklopili u norveku dravu. Osnivanjem Kalmarske unije cijela Norveka, pa i Grenland, dolaze pod vlast danskog kralja. U 18.st. provodi se naseljavanje Danaca na Grenland. Norveka 1814. prelazi pod vedsku vlast, ali Grenland ostaje pod upravom Danske. Grenland je geografski dio Sjeverne Amerike. Vei je od Danske pedeset puta i ima 2 175 000 km2, ali ima 90 puta manje stanovnika oko 50 000. Grenland je od Danske udaljen oko 2 000 km, dok je od Kanade udaljen 16 km (na najbliem mjestu). U smjeru sjever-jug dug je 2 670 km, a u smjeru istok-zapad 1 270 km. U grai prevladava stara masa tanjurastog oblika. Krajnji dijelovi su vii, a u sredinjem su dijelu depresije koje su prekrivene snijegom i ledom. Najvii vrhovi su na istoku i sjeveroistoku. Ti se vrhovi nazivaju nunatak i vire iz leda. Najvii vrh je Gunnbjrn sa 3 700 m nadmorske visine. Najvei dio Grenlanda (85%) prekriven je snijegom i ledom. Prosjena debljina snjenog, ledenog pokrova je 1,5 km, ali u unutranjem dijelu otoka prosjena debljina leda je 3,4 km. Najvea ustanovljena debljina leda na mjestu depresija je 4,3 km. Obalni dio otoka je povremeno odleen i to posebno na jugozapadu (prema Kanadi). Na tom dijelu prevladava tundra, a fauna je takoer siromana: mukantno govedo, sob, polarni zec, vuk, polarni medvjed, tuljan, mor, kit. Najsjeverniji dio Grenlanda se nalazi Veljaa Srpanj oko 800 km od Sjevernog pola. Srednje mjesene temperature (C) 47 11 Najhladnija je veljaa. Apsolutni Unutranjost Jugozapad 8 10 minimum je 66C. Od padalina je zastupljen samo snijeg. Prosjena koliina padalina na jugu je 1 100 mm/god, a na sjeveru 500 mm/god. Velik je broj ledenjaka. Led koji se nagomilava u unutarnjem dijelu otoka postupno klizi prema obali. Ledenjaci na Grenlandu se kreu oko 30 m na dan, a dolaskom do mora stvaraju se ledeni brijegovi. Od kraja pleistocena ledeni pokrov se smanjio, pa se kopno izdiglo za oko 120 m. Na Grenlandu je desetina ukupnog leda na zemlji. Stanovnitvo je koncentrirano na jugozapadu otoka. Tu je i glavni grad Godthb (Nuuk). Osim njega vei grad je i Thule (Qunq) gdje se nalazi velika NATO baza. Eskimi ine 80% stanovnitva, a ostatak su Danci. Prosjena gustoa naseljenosti je 0,02 st/km2. Do 1920. glavna grana gospodarstva bio je lov na tuljane. Od tada povisila se temperatura obalnog mora pa su se tuljani preselili na sjever, a Grenlanani su se preorijentirali na ulov bakalara, tune i kitova (kitolov je pod ogranienjem od 1970.). Industrija je vezana uz preradu ribe. Grenland ima i ruda (olovo, cink, uran, ugljen), ali se one slabo iskoritavaju zbog male profitabilnosti. Grenland je autonomni danski kotar na ijem je elu nacionalno vijee. Danski zakoni se primjenjuju tek kad ih vijee promotri.

69

Norveka
Povrina: 324 219 km2 Broj stanovnika (1992): 4 324 577 Gustoa naseljenosti: 13 st/km2 Glavni grad: Oslo (477 515)

Prirodna obiljeja Geoloka graa

Norveka je kao i cijeli Skandinavski poluotok graena od stijena prekambrijske starosti. To su granit, gnajs i druge metamorfne stijene. Ova prekambrijska podloga esto se naziva Baltikim titom. Ona je prekrivena stijenama paleozojske starosti (kriljavci i vapnenci). Ovaj paleozojski sloj je na mnogim mjestima erodiran, a zadrao se samo ondje gdje je bio slabiji rad leda. U doba pleistocena led je znatno ogolio ovaj paleozojski materijal te ga je transportirao u obliku naplavina na obalu, u rijene doline i posebno u fjordove. To je jedino plodno tlo u Norvekoj.

Reljef
Du Norveke se prua Skandinavsko gorje koje se strmo sputa prema atlantskoj obali. Prua se u smjeru sjeveroistok-jugozapad, a nastalo je kaledonskom orogenezom izmeu silura i devona. Ovo je gorje najire u junom dijelu. Tu se sastoji od niza visoravni iz kojih se izdiu najvii vrhovi Skandinavskog pluotoka. Gorje je u pleistocenu znatno snieno djelovanjem leda. Najvii vrh je Galdhpiggen s 2 469 m nadmorske visine. U podruju ovih visoravni, koje se nazivaju fjell ili vidda, nalazi se najvee firnsko polje. To firnsko polje se naziva Jostedalsbreen (Jostedals)64 i s njega se sputa 26 ledenjaka. U junoj Norvekoj se nalaze i izrazito duboke doline koje se nastavljaju na fjordove. Na krajnjem sjeveru Norveke se nalazi jedino nisko gorje Laponija. Ukupna obalna crta duga je 7 500 km, a zrana crta iznosi 2 700 km. Obalu ine tri glavne reljefne forme: fjordovi skjr [er] obalna zaravan (Strandenfladen). Fjordovi su dugaki uski zaljevi, strmih strana i dubokog mora. Juni dio norveke obale nema fjordova ve su to rijasi (potopljene rijene doline). Ova fjordska obala poinje od grada Stavangera te se nastavlja dalje prema sjeveru. Fjordovi su nastali radom leda tako to se led sputao niz padinu koju je unitavao defektnim radom. Zbog rada leda fjord je najdublji uz samu obalu, a Sognefjord najplii tamo gdje se spaja s otvorenim morem. Najvei je Sognefjord koji je dug 204 km. On je pri ulazu u fjord dubok 60 m, a na mjestu gdje je led djelovao dubok je 1 350 m. Skjrovi su kameni otoii koji se pruaju uz zapadnu obalu Norveke. Oni tvore tzv. obalnu ogradu. Nastali su izdizanjem morske razine. To su zapravo uzvisine na abrazijskoj terasi. Ukupno ih ima oko 150 000 od ega ih je samo 2 250 naseljeno. Oni obalu tite od jakih vjetrova pa se unutar morskih kanala koje oni zatvaraju zajedno s obalom, a koji se nazivaju sundovi, odvija priobalna plovidba. Skjrovi se takoer pruaju od Stavangera na sjever. Na pojedinim mjestima pojas skjrova je razbijen tako da je plovidba oteana. Juno od Stavangera obala je otvorena, a za plovidbu je vana gotovo svaka luka.
64

Najvei ledenjak u Europi sa 846 km2.

70

Obalna zaravan se prua gotovo uz cijelu obalu, a irina joj se kree od nekoliko metara do 60 km. Na pojedinim mjestima prekrivena je morem dubine do 20 m. Obalna zaravan prekrivena je naplavnim materijalom, a to su rijetke povrine plodnog tla u Norvekoj. Iznad obalne zaravni strmo se izdie Skandinavsko gorje. Obalna zaravan je najrazvijenija u podruju Lofota i oko grada Stavangera. Na ovu obalnu zaravan nastavlja se elf ija je dubina 200-300 m. Na njemu se nalazi niz pliaka koji se nazivaju bank, a to su vana ribolovna podruja. Obalna zaravan je formirana prije pleistocena i to radom mora, dok su skjrovi oblikovani u pleistocenu. Nakon pleistocena dolo je do izdizanja tla i definitivnog oblikovanja dananjeg reljefa.

Rudno bogatstvo
Najvanija je nafta koja se crpi u Sjevernom moru. Norveka je najvei europski izvoznik nafte. Norveka ak ima platforme koje nisu spojene s Norvekom, ve sa Ujedinjenim Kraljevstvom.

Klima
Presudan utjecaj na klimu imaju etiri elementa: geografska irina nadmorska visina utjecaj mora (posebno golfske struje) globalna cirkulacija zranih masa. Norveka se prua kroz 14 stupnjeva geografske irine pa postoje znatne razlike u temperaturi izmeu sjevernog i junog dijela zemlje. Znatno su izraene i temperaturne razlike s obzirom na nadmorsku visinu. Zbog utjecaja mora prevladava maritimna klima. Sijeanj (C) Veljaa (C) Vard 5,6 6,2 Trondheim 2,6 2,9 Bergen 1,2 0,9 Mandal 0,3 0,1 Oslo 3,6 4 Klima je ugodnija tamo gdje je vei utjecaj Golfske struje. Geografska irina Grad Veljaa (C) Srpanj (C) Mandal 0,1 16 58 Vstervik 1,6 16,7 Bergen 0,9 14,1 6050 Gvle 4,3 15,9 lesund 2,2 13,1 6250 Hrnosnd 6,1 15,3 Brnnysund 0,8 12,3 6550 Haparanda 11,9 15

Kolebanje 15,9 18,3 13,2 20,2 10,9 21,4 13,1 26,9

Utjecaj Golfske struje se moe ilustrirati i ako se uzme u obzir susjedna sjevernoamerika obala. Grad Geografska irina Veljaa (C) Srpanj (C) Hebron (Amerika) 22,2 7,9 5812 Trondheim (Norveka) 2,6 14 6326 Na visokim fjeldovima zime su izrazito hladne i snjegovite (prosjena sijeanjska temperatura je 13 do 15C), a ljeta su vrlo svjea. Du norveke obale prolaze ciklone koje donose mnogo oborina i olujna nevremena. Dva su glavna smjera kretanja ciklona: du sjeverozapadne obale du jugoistone obale u smjeru vedske. 71

Norveka ima mnogo padalina. Najkiovitiji je jugozapadni dio obale. Taj dio obale ima ukupnu godinju koliinu padalina u prosjeku 3 417 mm. Kie padaju tijekom cijele godine s maksimumom u listopadu. Na viim visinama esta je pojava snijega.

Norveke rijeke imaju relativno malena porjeja. Najvee porjeje ima rijeka Glmma s 41 400 km2. Ona je i najdua rijeka sa 598 km. Druga po veliini je rijeka Lgen sa 199 km. Veina rijeka ima porjeje manje od 6 000 km2. Rijeke su openito kratkog toka, strmog pada i uglavnom su plitke pa nisu pogodne za plovidbu. Jedino su rijeke Laponije plovne, ali samo u ljetnom dijelu godine. Za gospodarstvo zemlje najvanije su rijeke koje se ulijevaju u Atlantik. Najbitnije su rijeke koje se ulijevaju u Skagerrak. One imaju mnogo vodopada te se iskoritavaju za dobivanje hidroenergije. Po hidroenergetskom potencijala Norveka se nalazi na prvom mjestu na svijetu. Ukupna povrina jezera je 13 000 km2. Kroz vei dio godine jezera su zaleena, a zbog postojanja naplavnog materijala na njihovim obalama, prostor jezera je gue naseljen u odnosu na ostatak zemlje. Najvee jezero je Mjsa u zaleu Osla sa 368 km2. Bitni su i ledenjaci ukupne povrine 4 600 km2. Najvei je Jostedalsbreen s oko 1 000 km2. On se nalazi na jugu zemlje.

Vode

Vegetacija
Tip iskoritavanja Neplodno ume Oranice i vonjaci Livade i panjaci Udio u ukupnoj povrini (%) 75,2 21,8 2,5 0,5

Vodopad koji se slijeva niz bone strane fjorda

Povijesno-geografski razvoj
Norveka je prvi put ujedinjena u 9.st. i tadanja je drava obuhvaala podruje do grada Trondheima. U njenom sastavu su bili i Farski otoci. Danska je 1028. zavladala Norvekom i od tada poinje suparnitvo Danaca i Norveana. Norveki kralj 1035. dolazi na norveko prijestolje, a 1042. postat e vladarom danske. U 11.st. Norveka zauzima Orkney, Hebride, Grenland i Island. Hebride gubi u 13.st. U 14.st. ulazi u personalnu uniju sa vedskom koja se nije dugo odrala. 1397. stvara se Kalmarska unija pod danskim kraljem. U 15.st. Danska oduzima Norvekoj otoje Orkney i od tada poinju este pobune Norveana. U 16.st. Norveka je svedena na dansku provinciju. Kada je slomljen Napoleon, 1814., Norveka prelazi iz danskih ruku pod vedsku vlast, ali Farski otoci, Island i Grenland ostaju pod danskom upravom. Oblikovanje granica zavreno je 1905.

Stanovnitvo
Norveka je jedna od najrjee naseljenih drava Europe. Najvie je stanovnitva koncentrirano na jugu zemlje u podruju velikih gradova. Oslo je na prvom mjestu.

Podrijetlo Norveana
Jo prije nove ere na podruju Norveke ivjela su razna germanska plemena koja su se doselila s prostora Danske i vedske. U ranom srednjem vijeku od ovih germanskih plemena posebno e se izdii Vikinzi (Normani ili Varijazi). Meusobnim mijeanjem ovih germanskih plemena oblikovana je dananja norveka nacija, a osim Norveana u Norvekoj su takoer autohtone ugro-finske skupine (Laponci koji sebe nazivaju Sami i Finci65). Norveani su izravni potomci Vikinga. Sam naziv Vikinzi poeo se upotrebljavati oko 1000. godine, tek nakon zavretka vikinke ere. Naziv Vikinzi izveden je od naziva mjesta Vik koje je bilo gusarsko sredite iz kojeg su kretali u napad. U doba dok su Vikinzi harali Europom, europski su ih narodi nazivali Normanima, ljudima sa
65

Oba naroda ive na sjeveru Norveke.

72

sjevera. Veina Vikinga se zapravo bavila zemljoradnjom, ali su zbog naglog porasta broja stanovnika poeli sa ovajanjima i seobama. Ova osvajanja omoguio im je izum nove brodograevne tehnike. Vikinzi su se doselili na prostor dananje Danske, Norveke i vedske oko 2000.pr.Kr. Prostorno i plemenski bili su razdvojeni, ali ipak homogeni i povezani u federaciju. Vikinzi su govorili dvama dijalektima te su imali svoje pismo (rune). Postojala je klasna podjela drutva, a imali su i svoje sudove i zakone. U vikinkom su se drutvu ene mogle razvoditi. Glavna grana bilo je ratarstvo, a bavili su se i stoarstvom, ribarstvom, pomorstvom i trgovinom. Dijelili su se u tri skupine: Norveki, vedski i Danski Vikinzi. Norveki Vikinzi ve u 8.st. napadaju Britansko otoje pri emu su zamijetili i Irsku. Napadali su i Italiju, panjolsku i Francusku. Na Island dolaze 870. godine gdje e se do sredine 10.st. naseliti oko 25 000 Vikinga. Krajem 10.st. dolaze na Grenland kojeg takoer naseljavaju, a 1000. godine pod vodstvom Leif Ericsona dolaze u Sjevernu Ameriku i osnivaju koloniju Vinland. Danski Vikinzi u 9.st. poinju napadati obale Belgije, Francuske i Nizozemske, zatim napadaju Englesku te e se u 10.st. naseliti u Normandiji (na francuskoj obali). vedski Vikinzi prodiru na istok. Tu osnivaju trgovaka naselja i to u slavenskom etnikom prostoru, u zapadnoj Rusiji, istonoj Bjelorusiji i istonoj Ukrajini. Zauzeli su i dva velika slavenska grada: Kijev i Novgorod. vedski Vikinzi (Varijazi) su vani za rusku genezu. Rije Rus je vikinkog porijekla i oznaavala je krznara. Oni su se na istok kretali dvama putovima: od jezera Ladoga preko Volge, Dnjepra do Crnog mora (opljakali su Istanbul) od jezera Ladoga preko jezera Onega, rijeke Volge do Kaspijskog jezera. U 10.st. Varijazi su se prekrstili i uklopili u stanovnitvo ruske drave.

Kretanje stanovnitva
Norveka spada u zemlje s najniim prirodnim prirastom u svijetu. Blagi porast stanovnitva vie se moe zahvaliti doseljavanju, i to onih koji dolaze zbog politikih razloga.

Strukture stanovnitva
Norveani ine 96,4% stanovnitva. U Norvekoj ivi i 12 000 Finaca i 20 000 Laponaca (Sami). Oni ive na sjeveru zemlje. Na krajnjem sjeveru nalazi se pokrajina Laponija koja je podijeljena izmeu Norveke, vedske, Finske i Rusije. Laponci pripadaju ugro-finskoj skupini naroda. Oni se dijele na tri skupine: primorski najbrojniji, bave se ribarstvom planinski uzgajaju sobove, ive nomadskim ivotom umski bave se sjeom. Norveki je jedini slubeni jezik. Laponski govori oko 30 000 ljudi. Jo se govore danski, vedski i finski. Luterani ine 87,9% norvekog stanovnitva.

Gospodarstvo
Norveka je sve do poetka 20.st. bila gospodarski zaostala zemlja pa je bila i emigracijska zemlja (u SAD Sjevernu i Junu Dakotu). Nagli gospodarski razvoj poinje nakon II.sv.rata i to vladinim programima. Takav nagli gospodarski razvoj Norveka duguje nafti u podmorju Sjevernog mora. Norveka je 1955. proizvela 55 mil tona nafte, a potronja je iznosila 8 mil tona. Norveka je najvei europski izvoznik nafte (Velika Britanija je najvei europski proizvoa). Norveka je danas visoko razvijena zemlja, a njeno gospodarstvo je potpuno otvoreno iako Norveka nije lanica Europske Unije.

Primarni sektor
Samo 3% norvekog teritorija je obraeno, 20% je pod umama, a 75% je neobradivo. Ratarstvo je slabo razvijeno i mogue je samo u rijenim dolinama i u uskom obalnom pojasu. Prosjena veliina posjeda je 10 ha, a ratari se zbog malih prihoda moraju baviti dopunskim zanimanjima (ribarstvo i sjea drvea). Najrazvijenija grana poljoprivrede je mlijeno stoarstvo i uzgoj krmnih kultura. umarstvo je tradicionalna grana gospodarstva, a drvo je jo od 16.st. glavni izvozni proizvod (danas se uglavnom koristi za papir). Godinje se proizvede oko 20 mil m3 drveta s tim to se drava brine o eksploataciji i kako se ne bi iskoristilo previe. 73

Ribarstvo je takoer vana grana primarnog sektora. Godinji ulov ribe iznosi oko 1,9 mil tona po emu je Norveka druga zemlja u Europi.66 Najvei dio ribe se izvozi. Unutar ribarstva bitan je kitolov koji je od 1960ih ogranien, a Norveka se 1987. pridruila meunarodnom moratoriju na kitolov. No, est godina kasnije poela je lov na neke vrste kitova za koje tvrdi da nisu ugroeni.

Sekundarni sektor
Industrija se razvila kasno zbog nepostojanja nalazita ugljena zbog ega ga je u 19.st. morala uvoziti te je industrijska proizvodnja bila vrlo skupa. Jai industrijski razvoj poinje poetkom 20.st. U 20.st. Norveka se okrenula iskoritavanju hidroenergetskog potencijala, a po tom prirodnom potencijalu Norveka je prva na svijetu. Hidroenergetski sektor je jedna od glavnih industrijskih grana. Danas je industrija jedna od najvanijih grana gospodarstva, a osim proizvodnje elektrine energije tu su jo kemijska i petrokemijska industrija, proizvodnja celuloze i papira te strojogradnja i brodogradnja.

Tercijarni sektor
Tercijarni sektor zapoljava oko 70% radne snage, koja uglavnom radi u prometu, bankarstvu, osiguranju i trgovini. Norveka je tradicionalno pomorska zemlja. Norveki brodovi uglavnom prevoze stranu robu. Flota je moderna jer je obnovljena nakon II.sv.rata u kojem je velik dio stare flote potopljen. Postoji i nekoliko stotina brodova koji voze na unutarnjim linijama kojima se povezuju fjordovi i otoci. Posebno treba izdvojiti zranu tvrtku SAS koja je u dansko-vedsko-norvekom vlasnitvu.

Regije
U Norvekoj jo nije razvijena regionalizacija kao to je u ostaloj Europi. Na osnovi prirodnih obiljeja izdvojene su etiri regije.

1. Planinsko podruje
Planinsko podruje obuhvaa najvei dio Norveke. To je prostor prekriven stijenama s brojnim morenskim formama. Dio ove regije prekriven je vjenim snijegom i ledom. Regija je najslabije naseljena i najslabije razvijena. Sav gospodarski ivot se oslanja na prostor fjordova. ivot je koncentriran u lukim gradovima: Narvik, Bergen, Stavanger, Kristiansand. Glavna grana gospodarstva je ribarstvo i pomorstvo.

2. Trondheimsko nizozemlje
Trondheimsko nizozemlje obuhvaa usko podruje uz grad Trondheim tj. donji dio irokih zaravnjenih dolina. Upravo zbog toga to je bitan ratarski kraj, ali je vaan i kao prijevozna luka za vedske rude. Trondheim je povijesna jezgra Norveke. Grad je osnovan u 10.st. i bio je prvi glavni grad Norveke. Osim kao prometni danas je bitan i kao trgovaki i industrijski centar (zahvaljujui povezanosti sa vedskom).

Trondheim

66

Druga u Europi poslije Danske.

74

3. Jugoistok
Jugoistok se sastoji od donjeg i srednjeg toka rijeke Glmme i njenih pritoka. Ove rijeke osim za dobivanje hidroenergije slue i za transport drveta. Ovo je najgue naseljen dio zemlje. Glavno sredite je Oslo u kojem je smjetena polovina norveke industrije.
Oslo

4. Svalbard
Svalbard (stari naziv je Spitsbergen) je otoje 335 nautikih milja sjeverno od Nordkappa. Otoje ima ukupnu povrinu od 62 049 km2. Najvei otok je Spitsbergen sa 39 000 km2. Ostali vei otoci su Nordaustlandet (sjeveroistona zemlja, 15 000 km2), Edgeya (5 000 km2) i Barentsya (1 300 km2). Ovoj otonoj skupini pripada i Medvjei otok (Bjrnya) iako se on nalazi na pola puta do Nordkappa. Svalbard su gospodarski znaajna zona zbog velikog bogatstva ribom, rudama, a pretpostavlja se i da postoje nalazita nafte i plina. Oni su sve do kraja I.sv.rata bili niija zemlja. Prvi ljudi koji dolaze na Svalbard bili su Norveani i Amerikanci koji doli 1899. eksploatirati ugljen. Za njima su doli i stanovnici iz drugih zemalja. Zainteresirane zemlje su odrale 1914. konferenciju u Kristianiji (dananji Oslo) te je Norveanima, veanima i Rusima dozvoljeno rudarenje na Svalbardu. Trinaest je drava 1920. potpisalo sporazum kojim se Norvekoj priznaje suverenitet nad otojem. Ovaj e sporazum sljedeih godina potpisati jo 36 drava. Zauzvrat, Norveka se obvezala osigurati gospodarske interese drugim zainteresiranim dravama te provoditi demilitarizaciju otoja. SSSR je odbijao potpisati taj sporazum. Za Ruse taj otok ima izuzetno strateko znaenje. Njihove podmornice isplovljavaju iz Murmanska, a to otoje kontrolira prolaz prema Atlantiku. Otoci dananje ime nose od 1935. Izmeu dva svjetska rata na otocima su bili stacionirani norveki i sovjetski rudari mada je eksploatacija ugljena bila izuzetno skupa i bila je uglavnom politiki motivirana. Rusija i danas tamo iskoritava ugljen, ali sada na temelju koncesije (sporazuma). Eksploatacija je mogua samo u toplom dijelu godine. Na Svalbardu je 1998. boravilo oko 2 000 Rusa i oko 1 000 Norveana. Prosjene se temperature kreu od 15C do +6C, a koliina padalina iznosi Led na Svalbardu 200300 mm/god.

75

vedska
Povrina: 449 964 km2 Broj stanovnika (1992): 8 664 119 Gustoa naseljenosti: 19,2 st/km2 Glavni grad: Stockholm (1,5 mil)

Prirodna obiljeja Geoloka graa i reljef

vedska zaprema dio Skandinavskog poluotoka istono od skandinavskih planina koje se postupno sputaju prema Baltikom moru. Na visini do 100 m nadmorske visine nalazi se 30% vedske, 48% je na visini 100400 m, a 22% povrine je iznad 400 m. Najvei dio vedske pripada tzv. Baltikom ili Fenoskandijskom titu koji ini osnovu vedske. To je stara prekambrijska neporemeena masa. Graen je uglavnom od metamorfnih stijena. Granica Fenoskandijskog tita ide od jugoistone Norveke preko grebena Skandinavskog gorja prema sjeveru. Granica na jugu ide junim dijelom vedske i Baltikim morem do jezera Ladoga i Onega u Rusiji i Bijelog mora koji ine istonu granicu tita. Botniki zaljev takoer pripada fenoskandijskom titu koji ima oblik izvrnutog tita tj. u sredinjem je dijelu udubljen, a prema rubovima se izdie. Reljef se otro razlikuje na relaciji sjever jug jer sjeverni dio obiluje brojnim formama nastalim radom leda (morene). Juni dio vedske graen je od mezozojskih sedimenata meu kojima prevladavaju pjeenjaci i gline. Mada je po pitanju grae vedska meu najstarijim dijelovima Europe, njen reljef je geoloki mlad. Zbog intenzivnih tektonskih pokreta u tercijaru, istoni i juni dio tla je potonuo (Botniki zaljev i kanal Skagerrak), dok se sredinji dio uzdignuo. U tom sredinjem dijelu nalazi se i najvii vrh vedske (Kebnekaise, 2 123 m). Glavne egzogene sile bile su glacijalna destrukcija i akumulacija i pod njihovim se utjecajem formirao dananji reljef. Zbog toga najvii vrhovi Skandinavskog gorja imaju razvijene razne glacijalne reljefne forme dok su nii dijelovi zatrpani debelim naslagama morena i raznog glacijalno-fluvijalnog tla. Obala vedske duga je 3 218 km. Juni dio slabo je razveden (malo je prirodnih luka), a ostatak obale je dobro razveden s mnogo malih otoka i plitkih zaljeva.
Otoci u Botnikom zaljevu

Rudna bogatstva
Stare stijene su bogate rudama, a najvanija je eljezna ruda i obojeni metali. Zbog toga je rudarstvo jedna od najstarijih gospodarskih grana u vedskoj. Ve u 13.st. dolaze rudari iz germanskih zemalja (Sasi) i to zbog eksploatacije bakra kod grada Faluna u sredinjoj vedskoj. Tu se i danas crpe razne rude te ga stoga zovu riznica vedske. Najvanije rudno bogatstvo je eljezna ruda. Njena je eksploatacija poela u 18.st. i to prvo u naseljenim podrujima sjeverno od velikih vedskih jezera. Najbolji rudnici eljezne rude su Gllivare i Kiruna. Oni se nalaze na samom sjeveru zemlje. To su najbolji rudnici eljezne rude na svijetu jer sadre najvei udio eljeza u rudi. Najvaniji rudnici srebra i olova su oko grada Uppsala. Iskoritavaju se i nalazita cinka, kobalta, titana, nikla, volframa Fosilnih goriva ima malo. Bitniji je samo ugljen ija se nalazita nalaze na jugu vedske, ali on je slabe kvalitete. Glavno nalazite granita je u sredinjoj vedskoj na podruju izmeu Gteborga i Stockholma. Lapor se iskoritava u junoj vedskoj.

76

Klima
Presudan utjecaj ima Skandinavsko gorje koje se okomito prua u odnosu na cirkulaciju zranih masa pa tako spreava prodor toplog i vlanog vjetra s Atlantika, a istodobno omoguuje prodor hladnih zranih masa s Arktika. Jedino se na planinskim prijevojima osjea topli zrak s Atlantika. vedska je pod jakim utjecajem anticiklone koja se stvara iznad ruske ploe koja donosi vedro vrijeme. Juni dio vedske se nalazi pod oceanskim utjecajem i upravo nepostojanje Skandinavskog gorja u ovom junom dijelu je glavni razlog ugodnoj klimi. Srednja sijeanjska temperatura 1C 14C Srednja srpanjska temperatura 15-17C 11-15C

Jug vedske Laponija

Snijeg se na tlu zadrava do sedam mjeseci u Laponiji, a do jedan mjesec na jugu. Botniki zaljev je u svom sjevernom dijelu zaleen do est mjeseci godinje, a na jugu do dva mjeseca. Led se najkasnije poinje otapati na sjevernoj obali otoja land. Tu se led poinje otapati tek poetkom svibnja. Koliina padalina opada od Skandinavskog gorja prema Baltikom moru i od juga prema sjeveru. Prostor Skandinavskog gorja ima 500 do 1000 mm/god. Koliina padalina prema istoku pada na 400-600 mm/god, a prema jugu raste na 600-1000 mm/god. Najmanje padalina ima Laponija.

Vode
vedske rijeke su kratkog toka s mnogo slapova i brzaka i nisu plovne. Rijeni tokovi su meusobno paralelni i to u sredinjem i sjevernom dijelu zemlje. Pruaju se u smjeru zapad istok i koriste se za transport drva. vedska obiluje glacijalnim jezerima koja zauzimaju 8% dravnog teritorija. U sredinjem dijelu zemlje nalaze se etiri velika jezera koja su vana kao plovidbeni put: Vnern, Vttern, Hjlmaren i Mlaren. Preko njih ide vodeni put od Gteborga do Stockholma. Zimi plovidba nije mogua zbog leda.

Jezera

Vegetacija
ume prekrivaju 60% teritorija, a one su vrlo bitne za gospodarstvo. Neplodno tlo zauzima gotovo 40%.

Povijesno-geografski razvoj
Tragovi prve politike organizacije seu u 7.st. kada su Sveari na prostoru sredinje vedske osnovali svoje kraljevstvo. U 10.st. svoju ekspanziju usmjeravaju prema jugu vedske, a u 12.st. se okreu prema istoku. Tada je vedska zavladala Finskom koju e drati do kraja 19.st. Od 1319. do 1364. vedska stupa u personalnu uniju s Norvekom, a 1397. stvara se Kalmarska unija (personalna unija vedske, Danske i Norveke pod danskom kraljicom). Poetkom 16.st. vedska istupa iz Kalmarske unije. U to doba poinje politiki uspon vedske koja e se u sljedeim stoljeima s Danskom i Poljskom boriti za prevlast na Baltikom moru. U 16.st. vedska zauzima primorski dio Estonije i Latvije. Koalicija Danske, Poljske, Saske i Rusije ju je porazila u Nordijskom ratu (1700-1721.) te je vedska izgubila status europske velesile. Nakon poraza od Napoleona, Rusija joj je 1809. oduzela Finsku. Kielskim mirom vedska je od Danske dobila Norveku koja je ostala u personalnoj uniji sa vedskom sve do 1905. U I. i II.sv.ratu vedska je bila neutralna, iako je Njemakoj morala isporuivati eljeznu rudu. vedska je pristupila Europskoj uniji (52,2% biraa na referendumu se izjasnilo za pristupanje) 1995., a zbog neutralnosti nije lanica NATO-a. 77

Stanovnitvo
Gustoa naseljenosti
Najvei dio veana ivi u gradovima (84%). S obzirom na geografski razmjetaj najvie stanovnitva ivi na podruju od Vrmlanda do Skne. Taj prostor obuhvaa 113 km2 povrine vedske a tu ivi 83% stanovnitva pa je gustoa naseljenosti 51 st/km2. Meu gue naseljene krajeve spada ostali dio te jezerske regije s gustoom naseljenosti od 25 st/km2. Najgue su naseljeni: prostor grada Stockholma (200 st/km2), Mlmea (162 st/km2) i Gteborga (147 st/km2). Ostatak vedske je gotovo pust s prosjenom gustoom naseljenosti 3-12 st/km2 (nepovoljna prirodna osnova).

Geneza
Jo u vremenu prije Krista, na prostoru vedske, ivjela su razna germanska plemena. Poetkom nove ere, rimski povjesniar Tacit spominje kako na ovom podruju ive Sveari. On navodi da je to glavni narod Skandinavskog poluotoka. Dananji veani su njihovi potomci. veani su germanski narod.

Kretanje stanovnitva
Due vrijeme vedska je zemlja sa slabim prirodnim prirastom. Prvi znaajniji porast stanovnitva u vedskoj zabiljeen je u 18.st. Tada je zahvaljujui mirnodobskom razdoblju i gospodarskom napretku, stanovnitvo poraslo sa 1,45 mil 1700. godine na 2,5 mil 1820. godine (porast od 62% ili 10% godinje, a to je dva puta vie od ukupnog svjetskog porasta stanovnitva). Od sredine 18.st. do sredine 19.st., zbog populacijskog pritiska, poinje iseljavanje u SAD (tradicionalno odredite veana). Od tada vedska poinje privlaiti panju po svom niskom natalitetu. Od sredine 20.st. stopa nataliteta je poela naglo opadati, sve do 1997. Te je godine u vedskoj bilo 0,5 mil stranih dravljana, a to je 6% ukupnog stanovnitva te je po tome vedska u svjetskom vrhu. Najvei broj stranaca je iz Azije i doli su iz ekonomskih razloga. Za razumijevanje doseljavanja bitna je vedska politika neutralnosti i solidariziranja sa zemljama koje su pogoene ratom ili diktaturama. Zbog toga se od 1970ih, nakon uvoenja diktature u ileu, biljei znaajnije doseljavanje ileanaca (ak 2-3% ukupnog stanovnitva), a od 1990ih doseljavanje stanovnitva iz Iraka i Bosne i Hercegovine. Iseljavanje je slabije izraeno i uglavnom je bilo usmjereno prema Norvekoj, Finskoj i SAD-u.

Strukture stanovnitva
Narodnosna struktura Narod Udio ili broj stanovnika veani 90,1% Finci 50 000 Laponci 15 000-30 000 Laponci ive na sjeveru, a Finci na sjevernoj i istonoj obali. Jezina i religijska struktura Slubeni je jezik vedski, a govore se jo finski, laponski, norveki, danski. Hrvatski zna 20 000-25 000 ljudi. Luterani ine 88,2% stanovnitva, a ostatak ine katolici i idovi.

Gospodarstvo
vedska je visoko industrijalizirana zemlja s razvijenim tercijarnim sektorom. Slabost gospodarstva je velika ovisnost o izvozu. U privatnom je vlasnitvu 90% poduzea, a ostatak je u dravnom vlasnitvu (eljeznica). Bogatstvo prirodnim resursima, osobito umom i eljeznom rudom, omoguilo je preobrazbu vedske iz siromane poljoprivredne u razvijenu industrijsku zemlju. Industrija je osnova gospodarstva. Na ovo se nadovezuje i veliki hidroenergetski potencijal. Svoj gospodarski razvoj vedska temelji na politici drave blagostanja tj. to pravednijoj raspodjeli nacionalnog bogatstva. U svim gospodarskim sektorima postoji konkurencija dravnih i privatnih firmi. Svi se gospodarski problemi i nesporazumi rjeavaju dijalogom i suradnjom vlade, poslodavaca i sindikata. Posebno se brinulo o punoj zaposlenosti i to kroz prekvalifikaciju radnika koji su ostali bez posla. 78

S druge strane vlada je provodila politiku poticanja industrijalizacije, poticala je poreznu politiku, investiranje u istraivanja kako bi se potaknule inovacije, a takoer je planski provoena devalvacija vedske krune kako bi vedski proizvodi bili to konkurentniji na svjetskom tritu (tamo gdje je slabija valuta). vedska nije uvela euro kao zajedniku europsku valutu.

Primarni sektor
Poljoprivreda je razvijena u junom i sredinjem dijelu zemlje koji je klimatski pogodniji, a poljoprivredno se iskoritava 10% povrine vedske. Poljoprivredno je najpogodnija pokrajina Skne na jugu zemlje, a bitna je i cijela jezerska regija. Sjeverni dio zemlje je prehladan za poljoprivredu s mnogo neplodnog tla pa je tu samo 1% povrine obraen. Prosjena veliina farmi je 15-20 ha. Glavna grana poljoprivrede je mlijeno stoarstvo, a od ratarskih kultura bitnije su itarice, eerna repa i krumpir. vedski farmeri su udrueni u zadruge koje prikupljaju, prerauju i prodaju proizvode. ume prekrivaju polovicu povrine, a drvo i drvni proizvodi ine petinu izvoza. ume se eksploatiraju u sredinjem i sjevernom dijelu vedske. Godinji ulov ribe iznosi 250 000 tona, a glavne ribarske luke su na zapadnoj obali.

Sekundarni sektor
vedska jo uvijek ima izuzetno razvijen industrijski sektor. Industrija se razvija od 1870ih zahvaljujui nalazitima visokokvalitetne eljezne rude i ugljenu uvezenom iz Poljske. Glavna industrijska podruja su jezerska regija, zapadni dio Sknea te primorski gradovi. Od industrijskih grana, na prvom mjestu je crna metalurgija (proizvodnja eljeza i elika). Ona je uglavnom izvozno orijentirana. Domai elik se koristi u strojogradnji. Na strojogradnju otpada treina ukupne industrijske proizvodnje i dvije petine izvoza (poljoprivredni strojevi, kuanski aparati (Electrolux)). Posebno je bitna proizvodnja automobila od koje se samo u SAD izvozi polovica ukupne proizvodnje (Volvo, SAAB, Scania (kamioni)). Razvijene su i industrija kuanskih aparata i telekomunikacijska industrija (Ericsson), proizvodnja oruja (Nobelove tvornice67, Bofors protuzrani topovi), kemijska industrija (proizvodnja umjetnog gnjojiva i ibica68).

Tercijarni sektor
Tercijarni sektor zapoljava 70% radne snage i daje 70% BND-a. Najbitnije djelatnosti su: bankarstvo, osiguranje i financijsko poslovanje. vedska ima najjau skandinavsku banku i glavnu burzu za skandinavsko trite. Vani su i promet (trajektni, zrani SAS) te zdravstvo.

Regije
1. Norrland

uma na sjeveru vedske

Norrland (sjeverna zemlja) obuhvaa 60% teritorija vedske. Od Norveke prostor je odvojen Skandinavskim gorjem koje obiluje ledenjacima. Ovo je klimatski najsurovija regija. Na visinama iznad 500 m zbog hladne klime stabla uope ne uspijevaju. Nii dijelovi ove regije su breuljkasti i slabo naseljeni s prostranim umama bora i omorike. Ova je regija postala gospodarski vana u 19.st. i to zbog drva i eljezne rude. Drvo se i danas eksploatira i to tako da se zimi obavlja sjea, a u proljee se pomou rijeka trupci sputaju prema moru. Rijeke su bitne i za dobivanje elektrine energije. Stanovnitvo ove regije uglavnom ivi u rijenim dolinama i primorju. Zbog velikih nalazita eljezne rude koja se smatra najkvalitetnijom na svijetu, posebno u Laponiji, ovo je gospodarski najvanija regija vedske. Ruda se izvozi kroz luku Lule i kroz norveku luku Narvik. Ova regija takoer obiluje zalihama bakra, zlata, olova i srebra. Glavni centri se nalaze na obali Botnikog zaljeva i to su luke koje slue za transport drva. Osim grada Lule, glavni centri su Haparanda, Ume (sveuilini grad), Sundsvall (trgovinsko-preraivaki centar), Gvle (izvozna luka) i Falun (eksploatacija bakra i zlata, drvopreraivaka industrija i proizvodnja papira). Osim Faluna, znaajniji rudarski centri su Gllivare i Kiruna te Boden.
67 68

Alfred Nobel je izumio dinamit i to za rudnike jer je vedska jo od srednjeg vijeka rudarska zemlja. ibice su izumljene u vedskoj te je 1844. otvorena prva tvornica ibica.

79

2. Jezerska regija
Jezerska regija obuhvaa prostor jezera Vnern, Vttern, Hjlmaren i Mlaren. Ova su jezera bitna jer preko njih ide vodeni put od Gteborga do Stockholma ime je put skraen za 450 km. Regija se odlikuje plodnim tlom pa 40% njene povrine otpada na farme. Ova regija ima najvei broj stanovnika i najjau industriju. Ovo je demografska i ekonomska jezgra vedske. Gotovo sva industrija nalazi se u ovoj regiji. Bogatstvo eljezne rude uz uvoz poljskog ugljena omoguilo je industrijalizaciju jo u 19.st. Glavna sredita su: Stockholm (1,5 mil stanovnika, autoindustrija, Stockholm telekomunikacijska industrija, proizvodnja kuanskih aparata, prometni i financijski centar), Uppsala (vjersko sredite vedske i grad s najstarijim sveuilitem u zemlji), Vsters, Eskilstuna, Nykoping [nieping], Karlskoya i Gteborg (najvea vedska luka). Sve su ovo znaajna industrijska sredita.
Gteborg

3. Smland
Smland je granitna visoravan koja se izdie do 400 m visine69. Tlo je kamenito, siromano humusom i nepovoljno za poljoprivredu. Prevladava uma niskog hrasta, a u junom dijelu razvijene su i movare. Ovo je slabo naseljena regija i gospodarski slabo razvijena. Kako tlo ne prua uvjete za poljoprivredu, najbitnija je industrija razvijena u malim centrima. Glavni centar je Jnkping [jenepin].70

4. Skne
Ova regija obuhvaa jug vedske. Skne je u prolosti imala vano strateko znaenje, a danas je itnica vedske. Osim to je vana za poljoprivredu i to ima veliku prometnu vanost, regija se istie i gustoom naseljenosti71. Glavno sredite je Malm (luki i brodograevni centar). Ostali centri su: Lund (sveuilini centar) i Trelleborg (bitan zbog trajektne veze s Njemakom).

69 70

Na karti je ova regija oznaena utom bojom. Tu je najstarija tvornica ibica. 71 Ovo je najgue naseljeni prostor vedske.

80

Finska
Povrina: 338 145 km2 Broj stanovnika (1992): 5 026 420 Gustoa naseljenosti: 15 st/km2 Glavni grad: Helsinki (850 000 stanovnika)

Geoloka graa i reljef

Finska pripada prostranom prostoru Fenoskandije koja je graena od prekambrijskih stijena. U kasnijim geolokim razdobljima esto je dolazilo do izljeva magme koja i danas prekriva velik dio Finske. Budui da je u doba paleozoik Finska bila prekrivena morem, postoje mnoge naslage iz ovog razdoblja. Presudan utjecaj na oblikovanje Finske imalo je razdoblje pleistocena kada se cijeli teritorij nalazio pod ledom. Otapanjem leda krajem pleistocena poveala se razina mora ijim je radom stvorena abrazijska terasa iroka do 100 m. Oslobodivi se pritiska leda, finsko se tlo poelo izdizati, a taj proces traje i danas. U samom reljefu prevladavaju razne forme pleistocenske glacijacije kao to su razne ledenjake doline i dolinska proirenja koja su nakon otapanja leda pretvorena u jezera. Gotovo 4/5 finskog teritorija prekrivaju morenske naslage. Razvedenost obale takoer je uvjetovana radom leda. Unutranjost Finske je uglavnom breuljkasta dok se uz obalu istiu brda do 300 m visine, a jedino na sjeveru prelaze 700 m. Tu se nalazi i najvii vrh Finske Haltia72 s 1324 m nadmorske visine. Obala je niska i dobro razvedena s brojnim zaljevima i otocima ledenjakog porijekla. Ukupna duljina obalne crte je oko 1 100 km. Razvedenost se smanjuje od juga prema sjeveru. To je uglavnom kamenita i pjeana obala s brojnim obalnim sprudovima. Ispitivanja su pokazala da se u junom dijelu obala izdigla za 50, a u sjevernom dijelu za ak 77 m.

Klima

Zimska idila

Iako Finska lei na samom sjeveru Europe, ima znatno topliju klimu od krajeva koji se nalaze u istim geografskim irinama. blizina azijskoruske kopnene mase daje klimi Finske kontinentalni karakter koji, donekle, ublauju topliji i vlaniji vjetrovi sa jugozapada (s Baltikog mora). Prosjena zimska temperatura kree se od 3 do 14C, a u vrijeme vrlo hladnih zima prosjek temperatura se sputa i do 30C. Zimska sezona (dio godine kada je prosjena temperatura zraka do 0C) u junom dijelu Finske traje 130150 dana, a u sjevernoj Finskoj 170210 dana. Ljetna sezona (prosjena dnevna temperatura je iznad 10C) na jugu traje 110120 dana, u sredinjoj Finskoj 85110 dana, a na sjeveru svega 5085 dana. Najvie padalina ima jug Finske, oko 700 mm/god. Koliina padalina opada prema sjeveru i u Laponiji iznosi svega 400 mm/god. najkiovitiji mjesec je kolovoz, a najmanje padalina ima od veljae do travnja. Juni dijelovi su pod snijegom od sredine prosinca do sredine travnja, a sjeverni od sredine studenog do sredine svibnja. Najvii dijelovi su pod vjenim snijegom.

Rudno bogatstvo
Najbitnije rude su: bakar, eljezna ruda, cink, zlato i kobalt, ali one se ne istiu svojom koliinom. U sjevernim dijelovima Finske nalaze se velike naslage visoko kvalitetnog granita, ali se on nedovoljno iskoritava zbog nepogodnih klimatskih karakteristika.
72

Haltiatunturi, na granici s Norvekom.

81

Vode
Juni dio Finske je jezerski prostor s oko 65 000 jezera. Jezera su povezana prirodnim kanalima, tako da se dogaa i da jedno jezero ima dva imena. Ledenjakog su postanka. Nastala su pregraivanjem tokova eonim morenama. Po povrini najvee jezero je Saimaa s 1 300 km2.73

Vegetacija
Gotovo 2/3 Finske su prekrivene umom. U junom dijelu to je bjelogorica (javor i lipa), a u sredinjem i sjevernom dijelu prevladava crnogorica. Neplodno je 26,9% teritorija, a samo 8,2% otpada na oranice i vonjake.

Povijesno-geografski razvoj
Tek u 12.st. nastaje prva dravna organizacija. U 18.st. Rusi zauzimaju Kareliju. Rusi 1809. zauzimaju cijelu Finsku. Finska dobija autonomiju u okviru Rusije, a pripojena joj je i Karelija te otoje land. Finska je 1917. proglasila nezavisnost. Finska je 1920. dobila luku Petsamo.74 Nakon estomjesenog finsko-ruskog rata, 1940., Finska Rusiji preputa Rusiji granini pojas uz jezero Ladoga. Definitivno odreivanje granice izvreno je 1947. Tada je Finska izgubila luku Petsamo i izlaz na Barentsovo more.

Finska spada meu najrjee naseljene europske zemlje (15 st/km2). Najgue naseljeno je juno primorje gdje je gustoa naseljenosti 120 st/km2. Najrjee je naseljen sjever, prostor Laponije sa 2 st/km2. Starosjedioci Finske su Laponci ili kako sebe nazivaju Sami. Oko 100. godine poinju se doseljavati Finci koji potiskuju Laponce prema sjeveru. Inae Finci su autohtoni narod i u Rusiji, na prostoru Karelije i na sjeveru vedske. Od ostalih autohtonih naroda tu su Laponci i veani. veani uglavnom ive na landu i u gradovima na jugozapadu.

Stanovnitvo

Kretanje stanovnitva
Finska se ve due vrijeme istie po niskom prirodnom prirastu. Sve do kraja II.sv.rata Finska je bila emigracijska zemlja iz ekonomskih razloga. Glavna struja iseljavanja bila je usmjerena prema vedskoj. Nakon II.sv.rata Finska postaje imigracijska zemlja. Danas je najvie doseljenika iz Rusije, Estonije, a biljei se i znatno povratniko doseljavanje Finaca iz vedske.

Strukture stanovnitva
Narodnosna struktura Narod Udio u broju stanovnika (%) Finci 93,9 veani 5,9 Laponci 1,2 (oko 5 000) Jezina struktura Slubeni jezici u Finskoj su finski i vedski. Laponski je govorni, ali ne i slubeni. Religijska struktura Vjera Udio u broju stanovnika (%) Evangelici 85 Pravoslavci 23

73 74

Saimaa jezero se nalazi na jugoistoku Finske, nedaleko od granice s Rusijom. Danas je to luka Peenga u Rusiji na uu istoimene rijeke u Barentsovo more.

82

Gospodarstvo
Finska je visoko razvijena zemlja. U dravnom vlasnitvu su samo eljeznica i pote, a u nekim granama gospodarstva, posebno u umarstvu, postoji konkurencija izmeu privatnog i dravnog sektora. Bitno obiljeje gospodarstva je znatna ovisnost o vanjskoj trgovini.

Primarni sektor
Primarni sektor daje 5% BND-a. Obradivo tlo se nalazi na jugu i zapadu zemlje. Prosjena veliina posjeda je 12 ha. Jedan dio poljoprivrednih posjeda je u vlasnitvu drave. Stoarstvo daje 70% svih poljoprivrednih prihoda. Finska gotovo u potpunosti zadovoljava svoje potrebe u itaricama, a vani su i prinosi eerne repe i krumpira. umarstvo je i danas najvanija grana finskog gospodarstva. Naime drvo i drvni proizvodi ine 40% izvoza, a u dravnom posjedu je 1/3 uma. ume prekrivaju 2/3 povrine zemlje. Ribarstvo je slabo razvijeno. Ulov iznosi svega 100 000 t/god.

Sekundarni sektor
Sekundarni sektor daje 27% BND-a. Najvanije su drvnopreraivaka industrija i proizvodnja papira. Finska je naime najvei svjetski proizvoa preraenog drveta (drvnog materijala, papira). Metalopreraivaka industrija se naglo razvila nakon 1940ih godina.75 U okviru nje su najrazvijenija je strojogradnja (proizvodnja poljoprivrednih strojeva i opreme76, elektrinih motora i generatora, strojeva za proizvodnju papira, obradu drveta, automobilska, brodogradnja (trajekti i ledolomci), prometne opreme). Danas je jako razvijena telekomunikacijska industrija Nokia. Nokia je prva na svijetu po proizvodnji mobitela.

Tercijarni sektor
Tercijarni sektor daje najvei dio BND-a (oko 60%). Tu je najvanije bankarstvo. U Finskoj se nalazi najjaa skandinavska banka. Bankarski sustav je posebno razvijen. Bitno je i osiguranje, trgovina, ugostiteljstvo, turizam i promet.
Helsinki

Regije
1. Primorje
Primorje se prua uz Botniki i Finski zaljev. Ovo je klimatski najugodnija regija77 s malo umskih povrina i malo jezera. Ovdje je i najplodnije tlo te su tu najpogodniji uvjeti za ratarstvo. Najproduktivnije farme su na jugu regije, uz obalu Finskog zaljeva. Rijeke slue za transport te se iskoritavaju za dobijanje hidroenergije. Ovo je najnaseljeniji dio Finske. Osovina razvoja su obalni gradovi u kojima se razvija metalopreraivaka i telekomunikacijska industrija. Helsinki je glavno sredite i najvei industrijski centar, ali i vana ljetna luka. Ostala sredita i ljetne luke su gradovi Turku78, Vaasa79 i Hang (Hanko)80.
75 76

To je posljedica toga to je Rusija traila odtetu nakon finsko-ruskog rata (u naturi). Od metalopreraivake industrije najrazvijenija je strojogradnja. 77 Posebno je ugodan najjuniji dio. 78 Turku je grad na jugozapadu zemlje, na uu rijeke Aurajoch. 79 Vaasa je grad na obali Botnikog zaljeva. 80 Hang je najjunije naselje Finske.

83

2. Jezerska regija
Jezerska regija zaprema jugoistoni dio Finske i obuhvaa najvei dio finskih velikih jezera81. Sama jezera prekrivaju polovicu ove regije. Najvee jezero Saimaa je bitno jer preko njega ide plovni jezerski sistem duljine 300 km. Ovim plovnim sustavom plove brodovi koji povezuju jezerske gradove u kojima je smjeten najvei dio finske drvopreraivake industrije te industrije celuloze i papira. Kopneni dio regije prekriven je umom, a ratarstvo je ogranieno samo na jugozapadni dio regije. Ovo je glavno proizvodno podruje drva u Finskoj. Glavno sredite je grad Tampere (180 000 stanovnika). On je po veliini drugi grad Finske. Vaan je i grad Lahti. Oba grada su poznata i po elianama.

Jezerska regija

3. Laponija
Laponija obuhvaa sjeverni, brdoviti dio Finske i najslabije je naseljeni dio zemlje. Klimatski uvjeti su nepovoljni i to ne samo za ratarstvo ve i za razvoj ume. U sjevernom dijelu to je prostor tundre. U pejsau prevladavaju brda odvojena movarama. Laponci su nomadi-stoari i bave se uzgojem sobova. Kamenolomi granita se iskoritavaju u ljetnom dijelu godine.
Laponija

4. Otoje
Otoje obuhvaa otoke u Botnikom i Finskom zaljevu. Najvei dio otoka je malen povrinom i nenaseljen. Tlo je kamenito pa je ak i vegetacija oskudna i slabo razvijena. Stanovnitvo je koncentrirano na nekoliko veih otoka gdje ive kao ribari i ugostitelji (vikend turizam s kojim siu povezane saune82). Najvanije je landsko otoje. To je skupina od 6 500 otoka ukupne povrine 1 481 km2. Naseljeno je svega 80 otoka. Ukupan broj stanovnika je 25 000, a 95% stanovnika su veani. Nalaze se na ulazu u Botniki zaljev izmeu vedske i Finske. Glavni otok u ovoj skupini je land. To je najvei finski otok koji ima uglavnom turistiku i prometnu vanost. Tradicionalna grana gospodarstva je ribarstvo, a u novije se vrijeme zbog blizine finskih gradova i blizine Stockholma razvija vikend turizam. Kada je Finsku, 1809., zauzela Rusija, vedska je landsko otoje prepustila Rusiji. Otoje je tada pripojeno autonomnom vojvodstvu Finske po prirodnom naelu. Stanovnitvo su inili veani. Finska 1917. postaje nezavisna, a 1918., nakon plebiscita, lokalno stanovnitvo trai pripojenje vedskoj, ali Liga naroda je, 1921., otoke ostavila pod finskom upravom pod uvjetom demilitarizacije. Lokalno je stanovnitvo 1945. ponovno trailo pripojenje vedskoj, ali odlukom parike mirovne konferencije otoje ostalo u okviru Finske kao demilitarizirana autonomna regija.

81 82

Regija ima 60 000-65 000 jezera. Saune su finski izum.

84

Island
Povrina: 102 819 km2 Broj stanovnika (1993): 264 922 Gustoa naseljenosti: 3 st/km2 Glavni grad: Reykjavik (99 623)

Geoloka graa i reljef

U smjeru istokzapad Island se prua u duini od 465 km, a u smjeru sjeverjug 313 km. Obala je vrlo razvedena i strma s velikim brojem fjordova. Najvei broj fjordova je na sjevernoj i zapadnoj obali. Tri etvrtine povrine otoka otpada na planinsko podruje koje je nastalo vulkanskim izljevima sivog, zelenog i smeeg bazalta.83 Ostali dio otoka zauzima visoravan do 1 000 m nadmorske visine iz koje se izdiu osamljene uzvisine. Island je i nastao vulkanskim djelovanjem i to na mjestu razdvajanja dviju ploa (zona spreadinga). Vulkanska djelatnost se biljei i u 20.st. Na jugu otoka se nalazi vulkan Hekla (1 447 m). Na ledenjaku Vatna Jkul84 se nalazi i najvii vrh Islanda Hvannadalshnkur sa 2 119 m nadmorske visine. Na jugoistonom dijelu otoka najmanji je razmak izmeu planina i mora. Inae izmeu planina i obalne crte postoji primorska nizina koja je neravnomjerno razvijena. Najvii dijelovi su prekriveni vjenim snijegom i ledom te su pod ledenjacima. Najvei ledenjak je Vatna Jkul sa 8 500 km2. Na Islandu postoje i druge forme koje upuuju na vulkansku aktivnost: gejziri85 i izvori sumpornih plinova.

Gejzir

Klima
Iako je otok u blizini sjeverne polarnice more se nikada ne zaleuje, a temperature su za ovaj dio svijeta relativno ugodne. Sve je to posljedica utjecaja tople Golfske struje.86 Primorski prostor ima oceansku klimu, a vii dijelovi imaju otru planinsku klimu. Prosjene godinje temperature u sijenju u Reykjaviku iznose 1,2C, a u srpnju 10,9C. Za ljude je neugodna vlanost zraka i magle. Glavno obiljeje klime je izloenost otoka ciklonalnim poremeajima. Vjetrovi su jaki, naruito zimi zbog razvijenosti islandske ciklone tj. minimuma.87 Juni vjetrovi s oceana donose vlagu i kiu. Koliina padalina je od 870 mm do 1 350 mm/god. Sjeverni vjetrovi donose hladni arktiki zrak pa je sjeverna obala i slabije naseljena. Snjena granica je izrazito niska i poinje ve od 650900 m nadmorske visine. Vjeni snijeg prekriva 13% povrine otoka.

Vode
Nema znaajnijeg toka. Rijeni tokovi se granaju radijalno od jugoistoka otoka. Tokovi su kratki, svega 100 150 m, a hrane se vodom otopljenog ledenjakog pokrova. Tokovi se odlikuju mnogim vodopadima i velikom bistrinom vode.

Tri etvrtine otoka prekriveno je bazaltnom lavom. Vatnajkull 85 Gejziri su vani kao turistika atrakcija, ali se upotrebljavaju i za grijanje domainstava (ne zagauju, bez ikakvog utroka energije). 86 Island je dar Golfske struje. 87 Islandski minimum djeluje na najveem dijelu europskog kontinenta.
84

83

85

Vegetacija
Neplodno je 77,33% povrine otoka, a na livade i panjake otpada 22,13%. Livade i panjaci su u gospodarskom smislu najznaajniji. Obraeno je samo 0,04% povrine otoka. ume zauzimaju 0,03% povrine. To je uma koju je zasadio ovjek. To je nie drvee jer je otok sjevernije od granice ume. Oranice zauzimaju samo 0,01% povrine.

Povijesno-geografski razvoj
U 8.st. poelo je doseljavanje na Island. Island 1262. dolazi pod vlast Norveana. Kalmarska se unija osniva 1397. Otok je pod danskom upravom poeo gospodarski nazadovati. Islandska drava proglaena je 1918., ali je s Danskom ostala u personalnoj uniji. Britanci se 1940., kada je Njemaka okupirala Dansku, iskrcavaju na otok. Island je nezavisnost proglasio 1944.

Sa 3 st/km2 Island je najrjee naseljena europska drava. Naseljeno je svega 41% povrine otoka i to u primorju. Raspored stanovnitva je izrazito neravnomjeran. Najgue su naseljeni juni i jugozapadni dio otoka, a 57% stanovnika ivi u podruju grada Reykjavika.88

Stanovnitvo

Geneza
Prvi stanovnici Islanda bili su irski redovnici koji na otok dolaze krajem 8.st. U 9.st. dolaze norveki Vikinzi koji su otoku i dali ime ledena zemlja. Krajem 9.st. usljed sukoba unutar Norveke poveao se broj europskih emigranata. Osim Norveana, u 9. i 10.st. doseljavalo se i stanovnitvo iz Irske, kotske te sa Shetlandskih, Orkneyskih i Hebridskih otoka. Prevagnula je norveka, skandinavska crta pa se Islanani ubrajaju u germanske narode. Islanani su potomci doseljenih vikinga koji su se mijeali s keltskim doseljenicima.

Kretanje stanovnitva
Prirodni prirast je nizak, ali je znatno vii nego kod skandinavskih zemalja i iznosi ak 0,9. Island je tradicionalno emigracijska zemlja. ak zadnjih godina ima negativnu migracijsku bilancu (odnos useljenika i iseljenika). Glavne zemlje u koje Islanani iseljavaju su: Danska, Norveka, vedska i SAD. Oko 22 000 Islanana (8% ukupnog stanovnitva) ima prebivalite u inozemstvu. Od stranaca na Islandu prevladavaju oni kojima je jedan od roditelja Islananin (1996. godine na Islandu je ivjelo oko 5 000 stranaca). Zadnjih godina biljei se porast doseljavanja i to uglavnom iz ekonomskih razloga. Doseljenici su uglavnom iz Azije te se u zadnjih deset godina broj Azijaca poveao etiri puta.

Strukture stanovnitva
Islanani ine 96,1% stanovnitva. Jedini slubeni jezik je islandski. Luterani ine 92% stanovnitva.

Gospodarstvo
Island je drava koja je najudaljenija od europskog trita. Zato vodi politiku otvorene trgovine te nastoji oskudicu sirovinama, voem, povrem i robom iroke potronje nadoknaditi izvozom ribljih preraevina, krzna, ovjeg mesa i pomorskih usluga.

Primarni sektor
Island nema ni 1% obradivog zemljita (0,04%). Ratarstvo je koncentrirano u primorju s tim da se uglavnom uzgajaju krmne kulture, eerna repa i krumpir. Od 1930ih razvio se uzgoj bilja u staklenicima (povra, cvijea i voa). Islanani su to prvi razvili. Povre se uglavnom uzgaja pod utjecajem polarnog dana. Mogue je uzgajati i banane jer se u staklenicima moe postii efekt tropske topline. Stoarstvo je razvijenije od ratarstva. To je tradicionalna grana islandskog gospodarstva. Na prvom mjestu po vanosti je ovarstvo, a zatim govedarstvo. Island je poznat i po uzgoju konja ponija89 koji se uzgajaju za izvoz.
88 89

Island je velik kao Hrvatska i Bosna i Hercegovina, a ima stanovnika kao splitska urbana regija. Poni je islandski patuljasti konj.

86

Ribarstvo je najavanija grana primarnog sektora. Godinji ulov ribe kree se oko 1,5 mil tona po emu je Island trea zemlja Europe, ali po ulovi ribe po glavi stanovnika Island je na prvom mjestu u svijetu. Ukupno se sedmina zaposlenog stanovnitva bavi ribarstvom ili je zaposlena u tvornicama koje prerauju ribu. Riba se izvozi i ini 75% vrijednosti izvoza. Ribom su posebno bogate obalne vode i to zbog mjeanja tople i hladne vode.

Sekundarni sektor
Industrija prerade ribe je daleko najvanija. Razvijene su i tiskarstvo, proizvodnja aluminija, cementa, odjee, elektrine opreme i prehrambena industrija. Industrija se razvija planski i to uz stranu financijsku pomo (SAD i vicarska), a u novije vrijeme se razvija privatno poduzetnitvo.

Tercijarni sektor
Tercijarni sektor zapoljava 60% radne snage i daje 70% BND. Island nema eljeznicu pa je u prometu najvanije pomorstvo i zrani prijevoz. Zadnjih godina turizam je najbre rastua grana islandskog gospodarstva.90 Velika prednost je injenica da je Island ekoloki potpuno ist. Nema zagaivanja. Jedini zagaiva je industrija aluminija, ali i to nastoje rijeit. Najvie dolaze Britanci i Njemci. Atraktivne su, uz gejzire, vonje brodovima kojim se razgledavaju kitovi.

Regionalizacija
1. Primorje
Primorje je jedina naseljena regija. Prekrivena je velikim travnatim povrinama koje omoguuju stoarstvo, a u ovoj regiji su jedine povrine plodnog tla na otoku. Tu je i glavni grad Reykjavik u kojem je koncentriran sav ekonomski, kulturni i ini ivot.

2. Unutarnja visoravan
Unutarnja visoravan je podruje iznad 790 m nadmorske visine. Otro je izdvojena od primorske nizine rasjednom crtom. Obiluje cijelim nizom vulkanskih formi i s nekoliko aktivnih vulkana. Ledenjaci doseu debljinu od 1-2 km, a takoer su oblikovali manja jezera. Voda ledenjaka slui kao izvor za male vodotoke.

Gullfoss (Zlatni slap) na rijeci Hvita

90

Trend u kojem veliki udio ima zasienost turistikih destinacija.

87

Podjela Eon Era Period Kvartar Kenozoik Tercijar Fanerozoik Paleogen Kreda Jura Trijas Perm Devon Karbon Silur Ordovicij Kambrij Algonkij (proterozoik) Prekambrij Arhaik (arheozoik) Neogen Epoha Holocen Pleistocen Pliocen Miocen Oligocen Eocen Paleocen

Trajanje (mil godina)

Poetak (prije mil godina)

Orogeneza

2 65 63-65 Alpska

Mezozoik

Paleozoik

70 45-55 34-45 50-55 65 50-55 40 60-65 70

135 190 230 285 350 395-400 435-440 500 570

Mirovanje

Hercinska Kaledonska

Kriptozoik

Oko 4000

4700

88

PITANJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Nabroji bar pet regija Velike Britanije u kojima se eksploatiraju rude. Koja je ruda najvanija za suvremeno gospodarstvo Velike Britanije? Nafta Kada je nastalo kraljevstvo Velike Britanije? 1707. godine Koji vjetar na mediteranskoj obali Francuske ima karakteristike nae bure? Mistral (maestral) Uz koje su dvije belgijske rijeke znaajna rudna nalazita? Meuse i Sambre U kojoj belgijskoj pokrajini veinsko stanovnitvo ine Njemci? Lige Uz koji se tjesnac razvio Kpenhagen? Ore Sund Koja gospodarska grana gospodarstva daje 40% izvoza Finske? Drvo i drvni proizvodi Nabroji manjine i nacionalne skupine koje su autohtone u Francuskoj. Koji su jezici slubeni u Luxemburgu? Luksemburki, francuski, njemaki Geoloka graa i reljef Irske? Glavne grane industrije u vedskoj? Crna metalurgija, strojogradnja, industrija oruja, elektrotehnika, telekomunikacijska i automobilska industrija Zbog ega je luka Rotterdama broj jedan u svijetu? Koja grana poljoprivrede je najvanija u Danskoj? Koji je energetski izvor najvaniji u Norvekoj? Hidroenergija Koja je vedska regija najbogatija umom i rudnim nalazitima? Norrland Koliko posto irskog stanovnitva govori samo irskim jezikom? 25% Koji je brzorastui sektor na Islandu? Tercijarni Koje je posjede Norveka donijela u Kalmarsku uniju? Ljevkasta ua britanskih tekuica? Sjeverna Francuska (od kojih dijelova)? Toplice u Ardenima? Glavni industrijski centar Finske? Helsinki Tradicionalni smjer migracija Islanana? Danska, Norveka, SAD Najdua rijeka Irske? Shannon Podrijetlo kota, Fareana i Laponaca? Razlika u pojmovima Holandija i Nizozemska? Klima Danske? Zato je Luxemburg 1890. proglasio nezavisnost? Nacrtaj profil fjorda i objasni! Yorkshire i Humberside Koje su grane poljoprivrede u Francuskoj hiperproduktivne? Vinova loza, itarice + stoarstvo Koja se dva grada u vedskoj gdje se nalazi eljezna ruda? Kiruna, Gallivare U kojoj belgijskoj pokrajini ive Njemci? Liege Koja je Nizozemska kompanija najjaa u Europi sa engleskim udjelom? Royal Dutch / Shell Group Zbog ega je poelo dinamino demografsko kretanje u Irskoj? Geoloka karta UK? Centar konurbacije Tyneside? Newcastle Centar regije East Midlands? Nothingham Klimatske regije Francuske (i ukratko objasnit)? Glavna grana gospodarstva u Irskoj do 1990.? Agrarna poljoprivreda Francuska regija jug? Koje je godine osnovana kraljevina Belgija? Geneza dvije etnike skupine u Belgiji? Geneza Norveana? Geneza Luksemburana? Kada je osnovana Kalmarska unija? 1397. Geneza Islanana?

13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

Tko je vladao Nizozemskom do njenog osamostaljenja polovicom 16.st.? Tradicionalni smjerovi iseljavanja Iraca u 2.pol.19.st.? SAD, Velika Britanija (Boston, New York) Geoloka graa i reljef Grenlanda? Najznaajnija ruda Norveke? Nafta Utjecaj Skandinavskog gorja na klimu vedske? to je Fenoskandija? Polderi u Nizozemskoj (vanost)?

Lipanj 2002., prvi rok 1. Zato se Irska naziva zeleni otok? 2. to je izumio Alfred Nobel? 3. Konurbacije u Francuskoj? 4. Obradivo tlo na Islandu? 5. Najvanija belgijska luka? Lipanj 2002., drugi rok 1. Industrija na Islandu? Prerada ribe 2. Gdje je sjedite EU i NATO-a? Bruxelles 3. Sedam konurbacija Ujedinjenog Kraljevstva i raspodjela rada u njima? 4. Zato Paris ima visok stupanj urbane primarnosti ili neto slino? 5. Dvije ribarske luke Francuske? Boulogne-sur-Mer, Concarneau, Lorient, La Rochelle 6. Znaenje Rotterdama? Zbog Rajne 7. Najvanije prirodno bogatstvo Norveke? Nafta 8. Glavno sredite june Nizozemske? Eindhoven Rujan 2002., drugi rok 1. Sjedite konurbacije Merseyside? 2. Deindustrijalizacija Ujedinjenog kraljevstva? 3. Jugozapad Ujedinjenog Kraljevstva? 4. Najpoznatije toplice u Ardenima? 5. Visoka ili istona Belgija? 6. Zapadna Nizozemska? 7. Najvee finsko otoje? 8. Norveko otoje koje zimi nije naseljeno? 9. Romanski jezici koji se govore u Francuskoj? 10. Nabroji tri nizozemske kompanije i ime se bave! 11. Nabroji tri vedske kompanije i ime se bave! 12. Zato je Luksemburg postao nezavisan 1890.? 13. to su Irci porijeklom i koji su im srodni narodi? 14. Koji je brzorastui sektor na Islandu? 15. Najnaseljeniji dio Grenlanda? 16. Najprometniji od danskih tjesnaca? 17. Karakteristika irskog gospodarstva od 1990.? 18. Koji je najvaniji industrijski grad Norveke? 19. Koji je grad u vedskoj? Malm 20. Tri turistike regije Francuske?