MUZEJSKI VJESNIK

LASI LO MUZEJSKOG

(Bjelovar, eazma, Grabrovnica, Kalinovac, Koprivnica, Kriievci, Kutina, TrakoSdan, Varaidin, Varaidinske Toplice i Virje)
UREDNISTVO

RUSTVA SJ EVEROZAPADN E

FI

RVATS KE

Strudni kolegij Muzeja grada Koprivnice Odgovorni urednik: Franjo Horvatii Urednik, lektura i korektura: Zorko Markovii Tehnidki urednik: Marijan Spoljar Muzejski vjesnik izlazi povremeno, a najmanje jednom godiSnje. Rukopise ne honoriramo i ne vraiamo. Glasilo solidarno financiraju muzeji sjeverozapadne Hrvatske. 7a sadriai priloga odgovaraju autori. NAKLADNIK Centar za kulturu Koprivnica, OOUR Muzej grada Koprivnice
ZA NAKLADNIKA

Franjo Horvatii
TISAK SOUR "PODRAVKA", OOUR Koprivniika tiskara, 1985.

GF';CnSxt utt,,e

t,.--". iiltr\$

I Qt;i-;'i:-

,/6C0//
EROJ 8

GOD. Vlll

-VELJAEA 19S5.

SADRZAJ
MUZEJSKA PREZENTAGIJA ..
Franjo Horvatic - Problemi muzejske prezentacije Darko Saiii - O muzejskoj prezentaciji
1

3
A

Marina Simek

kog odjela

Mogudnost prezentacije buduieg stalnog postava arheolos5

Marijan Spoljar

lzazovi prezentacije

MUZEOLOSKA PITANJA I PROBLEMATIKA

Jasna Tomiiii - Jubilej Gradskog muzeja Goran Jakovljevic - O osnivanju Gradskog muzeja u Vladimir Kal5an - 30 godina Muzeja Meclimurja Rastko Pralic- 25 godina rada Muzeja Moslavine u Marina Simek - Metode voclenja dijateke arheoloSkog odjela

VaraZdin Bjelovaru Cakovec Kutini GMV

tz
13 16

18

20 23

ARHEOLOGIJA
Zeljko Tomiiii

..

25 26 37 38
41
.

Sumarni osvrt na rezultate arheolo5kih istraZivanja prostora Meclimurja u razdoblju od 1972. do 1982. godine (ll) Mladen Medar - Arheolo5ko-antropolo5ki nalaziz okolice Bielovara Zorko Markovic- Nekoliko nalazaizVinie u Muzeju grada Koprivnice . ...... BoZidar Gerii - Probno iskapanje lasinjskog nasella na lokalitetu ,Dolina.
kod Zdralova

Zoran Homen - Prilog proucavanju lasinjskih keramickih bocica Mladen Medar * Bilje5ka o nalazu lasinjske kulture u Bjelovaru Zorko Markovii - JoS o nalazima s Raiievog brega kod Srdinca Josip Vidovii - Gorican 1984. (preliminarni izvjeStaj) . . . . Josip Vidovii - SondaZno istraZivanje skupine tumula kod Donjeg Mihaljev_ ca u Meclimurju 1984. godine (preliminarni izvjeStaj)
.

44
47 49 53 55 57 59 ol 63 65 66 69 70

Zeljko Tomidid
iz Cakovca

Skupni nalaz ranosrednjovjekovnog novca 12.

13. st.
.... .....
.

Zeljko Tomicii Zeljko Tomicii

Zeljko Tomicii

- Ranosrednjovjekovno groblje na redove u Juraju u Trnju - Gradisie kod Nedelisia - rezultati pokusnih istra2ivanja

Meclimurju

Rezultati pokusnih arheolo5kih istraZivanja kraj DvoriSia

UMJETNOST
Tomislav Duric - Pavlinski ljetnikovac na Veternici Dragutin_Feletar - Inovacije jednog "Prstena" Marijan Spoljar - Tri mlada koprivnicka umjetnika

ETNOLOGIJA
LibuSe KaSpar-EtnoloSkabibliografija novinskihilanaka

(ll)

........

75 76 101

VIJESTI Stjepan Hajduk

BO

- ZaStitni radovi na "Fantekovoj hi2i" . . . Ljubica Ramu5cak Seminar o folklornom plesu u Medimurju Zorko Markovii-Aktivnost Povijesnog druStva Koprivnica u 1984. godini Dragutin Feletar - "Podravski zbornik" kao primjer Dragutin Feletar- Monografija koja obavezuje . . . .
.

81

...

B3 B3 B5 B6

AKCIJE

BB

102

ARHEOLOGIJA

razliku od potpunog deonog Sava, koji se proteze du2 cijele aeone kosti Ikao na nasem primjeru) uoieno 'au.Za je i njegovo djelomicno prisustvo i to samo u donjem di;elu, neposredno iznad nosne kosti, tj. izmedu nadodnih lukova. Znaeajno je napomenuti da je u pojedinim nalazistima ustanovljeno da se metopizam javlja na Zenskim . lubanjama ies6e nego na muSkim, sto bi islo u prilog tumaienju S. ZIVANOVICA (Osnovi osteologije i antropo.metriie, Beograd 1964, 13) da ieoni Sav ostaje vidljiv kod izvjesnog broja Zena koje su rano radale, jer su tokom graviditeta kalcij i drugi elementi potrebni zaizgradnju njihovog jos ne sasvim formiranog kostura mobilizirani iz organizma i upotrebljeni za razvoj ploda. lpak, po rijeeima Z. OOftnlR (Antropolosk; obdelava nekropole TurniSie pri Ptuju, Razprave lll, SAZU Ljubljanja 1953, 275) s problemom metopizma, s njegovim uzrocima i posljedicama treba se iscrpno baviti da bi se doslo do zadovoljavajueih zakljuiaka 3. B. SLJIVIC, Osteologiia. Poseban deo, Beograd 1975,3 i 7 4. J. col!4AS, contribution d l'6tude du mdtopisme, Genf 'r942. cit.po Brockhaus Enzyktopddie,Band 12, Wiesbaden 1971,482, s. v. Metoplsmus. 5. M D. GBMEK, Zdravstvene prilike i medicina kod slavenskih naroda u najranije doba njihove povrJesIi, Rasprave i grada za poviiest nauka, kn1.2., JAZU Zagreb 1 965, 46. 6. [/. MALEZ, Kvartarna fauna peiine Veternica u Medvednici, Palaeontologia Jugoslavica, JAZU Zaqreb 1963.6. - 7. F. IVANleEK, Staroslavenska nekropola u ptuiu, SAZU Ljubtjana 1 951, 67. 8. Z. DOLINAR, nav. dj.,275. 9. B. SKERLJ, Srednjeveska okostja z Bleda, izkopana leta 1949, Razprave lll, SAZU Ljubljana 1953,325. 10. Z. DOLINAR-OSOLE, Staroslovanska okostja iz Dobrade pri Kragujevcu, Arheototki vestnik Vl1, SAZU Ljubljana 1954, 66. PILAfffC, Antropolo5ka istrazivanja starohrvatskog groblja u Darai-Bosnjacima, Arheoioiki radovi i rasprave lV-V, JAZU Zagreb 1967,419 443, ne rcgistrira ovu poiavu. 12. Z. Lovrencevic u spomenutom novinara M. Maftinica. rcsponu ve6em od dva stolieca, unutat koieg razlikuiemo tri rczvoine . 13. Bielobrdska kultura iavlia se u 'lanku lgzg::taliju_(krai 10. i po6. 11. stoljeca), srednju (ve6i dio fi. st.) i mladu (od kiaja 11.'do kraia 12.;t.). Vidi: Z. VANA, Slovenskd archeologla ll, Bratislava 1954., 51-104. 14. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole na podrucju izmedu rijeka Zrmanie i Cetine, Split 1976, 103, 15, Manju koliiinu osteoloSkog materijala naclenog na oko 2 km sjeverno od Visova donio mi je eedo Badotovii iz Tvrde Rijeke, aZdravko Po2gaj, ilan Arheoloske sekcije OK SSOH Bjelovar, sakupio je nekoliko srednjovjekovnih keramidkih ulomaka i ulomak metalne kariaice,sto govori o biojnosti srednjovjekovnih lokaliteta na ovom oodruiiu.

_.ll.Metopizamse,medutim,nepojavljujeusvimdanaspoznatimiistrazenimnekropolama.Takonpr.G.

Zorko Markovic, Muzej grada Koprivnice

NEKOLIKO NALAZA IZ VINCE U MUZEJU GRADA KOPRIVNICE

U Muzeju grada Koprivnice, negdje oko 1950. godine (precizniji podaci nisu poznati, jer materijal nije uveden u Brozoviiev dnevnik), dospjelo je osam predmeta za koje je osnivad Muzeja - dr. Leandar Brozovi6 - zapisao na kuverti da potjedu iz Vinde i da ih je u Muzej donio ing. Boris Vo5icki (inade sin velikoga koprivnickog nakladnika iizdavaea Vinka Vo5ickog, koji je prijateljevao s Brozoviiem). U MGK inventirani su slijedeii predmeti iz Vinde: 1. Nepravilni okrugli keramiiki uteg s malom rupom, blijede crvenkaste boje.6,2 x 6,5 cm. lnv.br.4245.L 1l1. 2. Dio keramidkog zaprelad,a za Zar, ili nekakve manje prenosne peii, ili nekog slidnog predmeta, s rupicama sa strane i veiom rupom gore, na udubljenju. Sive je boje.3 x 3,5 cm. lnv.br.4246.L 1l2. 3. Kalupasti kameni sivi klin, ugladan, s lealne strane ravan. Nedostaje donji dio. 8,6 x4 cm. lnv.br.4247.L 1l3.

38

4. Donji dio o5teienog kamenog tamno-sivoga kalupastoga klina ili sjekire, ugla-

lnv.br.4248.f . 114. 5. Ulomak donjega dilela kamenog bijelo-sivoga jezicastog uglaianog klina. 6,3 x 3,8 cm. Inv. br. 4249. T. 1/5. 6. Donji dio kamene kalupaste tamno-sive sjekire-klina, uglacan.4,5 x 5,1 cm.
dan. 8,4 x 4,6 cm.

Inv. br. 4250. T. 1/6. 7. Veii dio dugaikog sitno retuSiranog kremenog noZa sive boje. Nedostaje donji dio. 6,1 x 1,9 cm. lnv.br.4251.T.117. B. Dio no2a od mekanog kamena oker boje, s encocheom na desnoj strani. 3,7 x 2,1 cm. lnv. br. 4252. T. 1 lB. Analizirajuii materijal iz Vinde moramo odmah naglasiti da se ne mogu svi elementi dvrsie datirati. Ocito je, mealutim, barem kada se radi o kamenom materijalu, da su u pitanju neolitske izraclevine, koie na tome lokalitetu pripadaju vincanskoj

kulturil.
M. GaraSanin smatra da su kalupaste sjekire bile zastupljene kroz cijelu stariju fazu vindanske kulture (A i B stupanj)2, dok S. Dimitrijevii konstatira da se kalupasti klinovi (atijeta) u sopotskoj kulturi pojavljuju tek od l-B stupnja, Sto bi odgovaralo vremenu Vinde B-23, a nestaju iz upotrebe nakon ll. stupnja, Sto bi odgovaralo kraju Vinde Ca. Donekle slicni oblici konstatirani su i u Supskoj, u sloju 4, koji odgovara Vindi C5. Medutim, kako je naglasio M. GaraSanin, period Vinie B predstavlla "doba procvata u obradi tesanog kamena"6, a u fazi Vinia - Ploinik lla (Vinca D-1) nestaju elipsaste, trapezaste i trokutaste sjekireT. Sto se tiie upotrebe kalupastih i slicnih sjekira i dlijeta M. Vasi6 i neki drugi arheolozi smatrali su da su ova orucla zemljoradnidka.s. Metlutim, naS predmet pod br.6 (T. 1/6) najvjerojatnije je imao funkciju tesanja idorade drvetae. Sto se tiie naSega predmeta pod br. 2(L 112),M. GaraSanin navodi nekoliko miSljenja o ovakvim predmetima, te uoeava dva tipa onaj s manjim rupama ionaj s veiim rupama, oba u starijemu dijelu Vincelo. Meclutim, naS predmet ima jednu (ili viSe?) vedu rupu na gornjoj, te nekoliko manjih rupa na pobocnim stranama, te namjenu ovoga predmeta ostavljamo otvorenom. No2ie i su uobicajenog neolitskog tipa, a glineni uteg s rupom nije pogodan za datiranje. Zakljucno, moZemo reii da keramicki ulomak s rupama, kalupaste sjekire i klinovi, te noliciiz Vinde, koji se nalaze u MGK, pripadaju vremenu Vince B ili C, tj. razdoblju od cca 4250-3900. godina p.n.e. (prema C1a datumima)11,Sto bi u na5im sjeverozapadnijim krajevima odgovaralo vei prijelazu Korenovo - Sopot (tj. vremenu tipa Brezovljani) ili pak sopotskoj kulturil2.
BiljeSke:

crtezi: Josip Fluksi

't. Steta 1e Sto J. Chapman u svom, inaie izvanrednom djelu, donosi izuzetno malo kamenoga materijala: v. J. Chapman, The Vinde Culture of South-East Europe, BAR International Series 117 (ll), Oxford 1981, Fig.81, Fig. 143-146: o neolitskom karakteru ovakvoga materijala v. M. Gara6anin, Hronologija vindanske

grupe, Ljubljana 1951, 47.

2. M. GaraSanin, Hronologija, 46. 3. S. Dimitrijevii, Sopotsko-lendjelska kultura, Monographiae archaeologicae 1, Zagreb 4. o. c. 47
1

968, 34.

5. D. GaraSanin-M. Garasanin, Supska, "Stublina" praistorijsko naselje vindanske grupe, Beograd 1979,40, T. Xt/4,5,7 6. M. GaraSanin, Praistorija jugoslavenskih zemalla ll, Sarajevo 1 979, 1 68-1 70
7. o. c. 178 8. M. GaraSanin, Hronologija, 46 9. Zahvaljujem na upozorenju konzervatoru MGK i ak. kiparu J. Fluksiju. 10. M. Gara5anin, Hronologija, 24-25 1 1 . J. Chapman, o. c. T. 9; isti, knj. l, 1 8 1 2. S. Dim itrijevii, Znanstveni skup Varazdin 1975, lzdanja HAD-a 2, Zagreb 1978, 91-94

J:'

TT

m
{{ f L'
h

't
',i

L
IffrilM
.3

^|'iJ\ / 1,,1iI
l,J

ru/lT

tr])

ll *i @

f* i tu; fnrrc m tll I

{f

/'l f'\

r'ffi

vl

Yt/

i--tr