TIPOVI I PASMINE KOZA

12. seminar

vie od 200 pasmina koza u svijetu razliite klasifikacije u odreene tipove ili pasminske skupine:
prema zemljopisnoj (podrunoj) pripadnosti prema uzgojno-proizvodnom cilju (meso, mlijeko, vlakno i dr.) !!! (nedostatak: nerijetko se proizvodni cilj ne poklapa s genetskim i eksterijernim odlikama pasmine)

Tipovi koza prema uzgojnoproizvodom cilju:

Pasmine

za proizvodnju mlijeka Pasmine za proizvodnju mesa Pasmine za proizvodnju vlakna Kombinirane pasmine hrvatske izvorne pasmine koza

Pasmine za proizvodnju mlijeka

Europa

(alpski dio) = kolijevka mlijenog kozarstva tu spadaju:

sanska koza (vicarska, francuska...) njemaka oplemenjena bijela koza alpska koza njemaka srnasta koza togenburka koza anglo-nubijska koza, itd.

Sanska koza

svjetski najznaajnija i najpoznatija pasmina nastala sustavnom selekcijom na mlijenost u kantonu Bern (vicarska) u dolinama rijeka Simme i Sanne dobro se prilagoava pa danas postoje brojni lokalni sojevi irom svijeta uzgaja se u istoj krvi, ili slui za poboljanje mlijenosti

Sanska koza

po konformaciji jedna od najrazvijenijih pasmina potpuno bijele boje (ponekad blago krem sa sivim ili crnim pjegama na nosu ili oko oiju) izvorna vicarska sanska koza je bez rogova

Sanska koza

vicarska je neto via i finija od njemake

koze 50 70 kg, jarevi 70 90 kg dugi trup: oko 80 cm u koza te 95 cm u jareva visina do grebena u koza prosjeno 74 cm, u jareva 85 cm

kod nas je najvei utjecaj imala francuska sanska koza (neto zdepastija i tea u odnosu na vicarsku)

Sanska koza
100 koza ojari 180 200 jaradi porodna masa enske jaradi 3,5 kg, a muke 4,0 kg dnevni prirast jaradi vie od 200 g

mlijenost u vicarskoj 750 800 kg, 280 300 dana laktacije (rekordi i preko 2000 kg)

Njemaka oplemenjena bijela koza

nastala sustavnim krianjem lokalnih bijelih koza sa vicarskim sanskim kozama eksterijerno i proizvodno vrlo slina sanskoj kozi bijele boje + nerijetko svjetlo uta ili ria pruga preko lea i vrata

umatiena grla: 10001200 l mlijeka u laktaciji

Alpina ili alpska koza

trenutno je najbrojnija inozemna pasmina koza koja se uzgaja u naim prostorima podrijetlom iz Francuske, iako potjee iz vicarske otporna i prilagodljiva na razliite sustave dranja (pani, stajski)

Alpina ili alpska koza

tjelesna masa koza 50 80 kg, a jareva 80 100 kg visina do grebena koza 80 85 cm proizvodnja mlijeka 600 900 kg, 300 dana laktacije prosjena plodnost prvojarica oko 130%, kasnije oko 180%

Alpina ili alpska koza

javlja se u nekoliko boja (nekoliko tipova):

francuska alpina Chamoisee (franc. afran)
najpoznatiji,

najraireniji tip uto-smea, sa crnom prugom (lea i glava), crnim trbuhom i donjim dijelovima nogu

koza s platom la mantelee francuski

tamno

crna lea i slabine sa svjetlijim vratom i plekama

areni tip

Njemaka srnasta koza

visokoplodna, dugovjena pasmina, visoke mlijenosti veinom bez rogova pojavljuje se u 3 tipa boja:
crvenkastosmee do okoladne boje s crnim flekama po glavi, crnom lenom prugom, trbuhom i donjim dijelovima nogu svjetlo smei s manje tamnijih pjega, svjetlo smeeg trbuha i pruge na licu tip boje okolade do sivosme sa svjetlijom do bijelom prugom na licu i donjim dijelovima nogu

Togenburka koza

vicarska pasmina tjelesna masa koza oko 60 kg, a jareva 75 80 kg proizvede 700 800 kg mlijeka, laktacija od 280 do 300 dana dobra plodnost otporna

Togenburka koza

Anglo-nubijska koza

spada meu najrasprostranjenije pasmine koza vie razliitih boja (dominantne su bijela i arena) u pravilu bez rogova, velikih i objeenih uki dobre prilagodljivosti (osobito za tropske uvjete, tee u Europi) prosjena masa koza oko 70 kg, ojaraca oko 100 kg dobre plodnosti i mlijenosti meso izvrsne kakvoe

Anglo-nubijska koza

Pasmine za proizvodnju mesa

iako

se danas u svijetu veliki broj koza uzgaja radi mesa, gotovo da nema tipinih mesnih pasmina (uglavnom razliite pasmine lokalne vanosti, krianci...) pravi predstavnik je junoafriki boer ili burska koza

jedini

Boer ili burska koza

podrijetlom iz Afrike, ali konano formirana u Europi smatra se najmesnatijim tipom zbog dobre plodnosti, razvijenosti i miiavosti koze tjelesne mase 60 - 75 kg, jarevi preko 100 kg dnevni prirast jaradi 200 250 grama plodnost oko 200% mrkanje cijele godine; 3 jarenja u 2 godine

Boer ili burska koza

Pasmine za proizvodnju vlakna

tu

spadaju najvanije svjetske koze za proizvodnju kozjeg vlakna:

kamirska koza (pashmina) angora koza orenburka koza don ili pridonska koza

Kamirska koza - pashmina

pashmina = perzijska rije (koza za proizvodnju vune) Mongolija, Tibet, Himalaji (najmanje je ima u Kamiru), ivi u velikim stadima, dobro podnosi hladniju klimu tjelesna masa 30 40 kg koze, oko 60 kg jarevi prosjene visine do grebena 60 75 cm

Kamirska koza - pashmina

plodnost oko 120% manja mlijenost po kozi se godinje dobije 100 200 g kamira, 14 16 m, 4 - 20 cm duine

Kamirska koza (pashmina)

Angora koza

podrijetlom iz sredinje Azije, odakle je dopremljena u Tursku (Anadolija) dobro podnose vruinu, a osjetljive su na vlagu koze tjelesne mase 30 40 kg i visine 55 60 cm loija plodnost (u veim stadima 60 70%)

Angora koza

kovrava dlaka moher, prosjena duina vlakana 16 cm, debljina niti 25 - 39 m po kozi se godinje dobije do 2,5 kg neopranog mohera

Angora koza

Hrvatske izvorne pasmine koza

Hrvatska

bijela koza Hrvatska arena koza

Hrvatska bijela koza

bijele boje (utjecaj sanske koze) tjelesne mase 40 - 60 kg koze, 50 70 kg jarevi dobre mlijenosti (u laktaciji od 250 do 280 dana proizvede 250 do 300 kg mlijeka) plodnost 160 180% rasprostranjena u malim uzgojima irom cijele Hrvatske

Hrvatska arena koza

otporna, skromna, prilagodljiva, brsti korov, makiju, trnje njezin uzoj godinama je bio zabranjen danas se ugaja iskljuivo radi mesa (obronci Dinare, Velebita i Biokova) rogata, bijele crne sive smee arene

Hrvatska arena koza

tjelesna masa koza 30 40 kg, a jareva 40 60 (70) kg plodnost oko 100% (u boljim stadima 20-30% koza se blizni) laktacija 150 250 dana, proizvodnja 100 250 kg mlijeka

Hrvatska arena koza