A .. Orulmne .... Poht. misao, Vol. XXV (1988). No 3. str. 120-t31.

120
rzvorni znaru t\'eni rad
unK 001.316.3 330.3-H
Drutvene posljedice revolucije
dolf
Prn,vn, u Zavrebu
S4etok
S\'ako drulitveno revolucioniranjc pretpostavlja da su se u naprcu-
n;jim sredinama vec tazvile proizvodne snage koje i
njegovu materijalnu osnovu. druStveni razvit::ek imn
svoje materijalno ulemcljcnje u industrijskoj, n1P.haniz::tcijskoj, lnCul-
l Lnanstvenoj revoluciji. Eh.:klromehanlzacij<>kP
proizvodne snage prE-tpostavka su l LcmelJ uspona l zrelosti
kog zajednistva, u koJem se kolekt!Yizactjom i socijaU.zacijom o:.lubnda
klao;a te formira maso\-nO dru:.lvo :. blagotvornom socijalnom
dravom Na toj sc malenJalnoj o:.nov1 ne mozf> do komuniJ!nw
Prelpo.:.lavka mu je lota.lno oslobodPnjP rada i !EavtlllJC S\1lkog
prisile potreba. a to zahliJC\'11 um\erzalne proizvodne
s univet"Ullnun obnu:ovun)em ljudi l njihovim unherzalniru dJelova-
njem.
Mulerijalnu osnovu toga svjelskoht:.torijskog zaokreta
donosa i svestrana lehnolo!;ko revo-
lucija. NjJhuve proizvodne s11age omogucl:waju do se najvaniji
cilj socijali7mn - rada. Postiu to mijenjanjem
nacina :\1tjCnjliJU lie i rudikalnO modiflcir::tjU i revolucio-
rUf"djU :.\i odnosi reprOflukclje. Podlijciu svcslt-anom odma-
sovljavanju i odum1ranju S\-akc drla\-e. Mlnijatur17aciju pruiLvudmh
snaga prati min.i)alunucija proizvodnih odnosa_ Kolekthizam potisku-
JC 1 nudomJdta indi\'idunh.:um.
Epohalne svjetske n:volucije koje donose radlkalue historijske
u razvoju imaju svoje izvorite u novoj materijalnoj osnovi,
koja se i potiho iri la u utrobi l>larog drutva. Klijaj u i bujaju na taj
modernije p.ro.U.vo<.lnc snage, za su odra, nuje, optimalno iskorita-
\'anjc i <.laljnjc podjednako nune 1 lo tako radikalne pm
mjene odno a prema proizvodnji i pugo\o\u prema radu u sa.m:>m
aktu proi.z\'odnjc. To ino\'lranje proizvodnje, kao utinsko
l.!konomsko odnde-ne- U\jl'tujl' i
korjenito preoblikomnjc tlru.l;L\-cnih odno a proiZ\ odn je - odnolta iL.IDcdu
A.. Orutr.-eoe , Polil nusao, Vol . XXV U988l. No. 3, arr.
121
lj udi u njihovoj ekonomskoj, pravnoj, idejnoj, kulturnoj i znan-
s tvenoj povezanos ti i angairano 1 i. Mijenja se tako evolutivnim procesom
ili mirnim ili nasilnim putem, l>veukupna s truk-
tura te u tom govorimo o revolucioniranju drutva to ga
U..Uha D0\3 materijalna osn0\'3 sa svoj iTn modernijim proi7vodnim sna
gama.
Svije t u nae uoba upravo pro7ivljavu burni historijski zaokret te
ga i potresa munjevita ekspanzija visokih tehnologija, koja na svim
s tranama nat:, rriza i potiskuje do !-odi birokratizirana i opasno troma ma ovna
drul\ a, zajedno ' njihO\ om socijalnom c.lda' om koja u S\'Ojoj oslarjelosli i
sada podnJ'>l\lja\a j odrava sve to je negat ivno. je
da :.tnri S\;jct, s tak\ om zavrnicom, mora zaU\'ijek da bi ga nm;
na lijediu j ljude oslobodio od svih i u nji-
hovu ivotu i njihovoj djela tnosti. Dobro <.la i laj veliki zaokret s mje-
s timo u bistorij ki okvir te tako saglc<.lamo njegov povijesni zadatak u
koji se smje taju i socijalni aspekti aktualnog rc\'olucionira-
nja. Dio je one p irodne u kojoj se otlvlja smjena klasnog i
beskla!>nOj! druh-a. Dugo prijelazno razdoblje u kojem se mh i ja ta smjena
nazi\'amo !'>ucijalizmom, a njegove sadraje i d ljc\ e najbolje moemo sagle
dati promjena koje nastaju smjenom velikih epoha.
Prijclazom iz klasnog: 11 hes klasno drutvo mi jenja
u
rcgumalno - globalno
PL'ethil>lonj:s historiju
pr irodno uaslalt> JXltTebe - poviJesno potrebe
l'aSCJcPkane rwolzvodnc s nage univerzalne pruizvodnP snage
pri l'oc.lnu potn'lban rad-+ [JUVIJcSno p otrP.ban ra.d
pri vat no vlasnitvu - vl11.sni.tvo
prol7.\"ldnja :.relhta\'a 1.a iiV(lt - proiz\'odnju oblika saobracanJo
razdvojem proizvudni. i neproizvodm cad - l :.vestnmo znan. stvaralaStvo
vanjske m>tivc, interesP i ciljeve unutra<.oje motive, interese i ctljeve
posjedovanje materijabuh dobara - mzvatuk. covjekovih ljudskih snaga
podjelu rauu untver.:alno
pv::.rcunu povP?.ano.st - neposL'Cdnu fl(lve?.:most
indivu.lualizam - !.ndividuali7.am
gospod" t vo i podfinjenust -.. ravnopravnost i solidarnost
J4.'dJle sferP ivol..'l - totalno;{ eov Jeka
f'ksploatacija surncinju ravnopra Hil h
md - samodjclatnnst
pri st l <'l - sl obociu
r U!> podJe> la prema \laJ> rm.l na - ra:.pudjelu pr!' mR pot rebu mu
nPjednakost - jerlnakosi
stihijsko - plrulsko
borba suprulno:.ta - S\ie:.no u:.l.ludavanJe
cgoaLam - altruizam
1 nonopolsko obavljanje d rust v e mh funkcija _. ravno pr. :>u dJ. u posl.
jctlnosmj,>an,, lnf.,rmiranjl pt-r'm.uwniM fhosmjerno komuni<'
pri \i ilcgirann ?!nanjc> uniH!ratlnu ubrazov.mjP
Oragltevlt, A .. Oru$tvene .... Poltt. miSMJ , Vol 'XXV (19881 No. 3. str 120-r:u.
rutina kn!alivnost
w1ilormnosl oclginalnost
predstavnitvo - prutici paci ju
hijerarhija - izjedMt"l"nnst
individualnH egzistencija - bogat md.htdua!ni
ponavljanje - neponovljlv()';1
prividna J:ujednica -- stvarnu .. ..ajcdiiiCI.!
posebne naukP. :wanosl povijesti
122
Ovako korjenit i railikalan S\'jelskohisLOrij:.kj zaokret ne
moe biti skokuvit prijelaz. niti pak moi.c bi1i rezultat i djel o,a-
nja nekakvih izuzetno nadarenih i ak1ivnib subjektivnih snaga. Dugotrci-
jan je to povijesni proces sl\aranja materijalne osno'c dru
tva, s nm proizvodnje i ud nosi ma proizvodnje koji nose prije
la...:na obiljc:lja. U osnovi togc.1 prcvrata Lei nekoliko uzastopnih
velikih tehnolokih revolucija koje :.u gla\<na molorna snaga onoga drutve-
nog razvoja kojim se - eJ..sproprijacijom svih cb.:.proprijarora -
<;tite do klase i zalirn do vanijeg rada.
Tako raz,oj kao prirodni proces emancipacije
.roda tijekom koje se siromani )!raclanski individualizam, :.vijet
gule iivofne egzislencije, poslepeno potis kuje i .nauumjeta boga
tim indivlU.ualizmom u kojem dolaze do pune afirmacije sva
osjetila i sve njegove ljudske s nage i osobine.
La moderne je drurvene nauke vano da prale taj tehnoloki
razvoj tc da - Manov uzor - iz njega umde sve materijalne i
:.ocijalne promjene u djelovanju i ivotu l judi. se minul i i aktualni
tehnoloki razvitak rezimira u tri velike tehnoloke revolucije: prvu t ehno-
lo ku revoluciju koja Lrajc od sredine 18. do sredine 19. a glavne
s u joj proizvutlnc snage parna maina i slroj alatljika za kojilr1 stoji
drttJ!u tehnoloku revoluciju koja 1raje od s redine 19. do '>redine 20.
proizvodnim snagama energije i mehanizacije le
re\Ui uciju koja od sredine naeg i do:stilc u ovo doba pun
.tamah, s mikroeleklronikom i informacijom kao glavnim proizvodnim sna
gama sve automatiziranih, kompjuluriziranih .i robotiziranih proizvodnih
procesa. Dodali bismo to111t: i tehnoloku revoluc iju koja se tek na-
zire iz upolrebc irenja fotonike, nuklearne fluijc i olame
energije, \Jakana i superprovodnika, irenje Lclcmarike, velikih nada
u celurarni radio i nadasve umjcme inteligencije. Za nau vrhu
nazvali bi:.mu te velike Lcbnuloke i11dust rijskom, melzani-
i Svaka od njih dominira svoj im
vremenom i na ck.unumske i socijalne d1uLvene od-
nose.
Prva \'elika indus trijska re,olucija kraja 17. i 18. do-
no i kraj klasnog drutva u obliku zrelog kaplt.aliLma koji
klas u od :.n.:dstava 1.a proiL\odnju i l>rcdstava za hot te svodi najamnog
radnika (proletera) ua strogo koji u SYojoj pos,,emaS-
njoj popul ivoti nje, o;amo brine brigu u svom golom individual
nom opslanl-.u. Klasno druStvo zavr:.ava :. inclividunli.tmom, dru-
tvenim stanjem u kojemu :.lruma..:;na individualna egzistcm:ija pm taje jedi-
A Orutvone Pollt . miuo. Vol XXV (1988), NO. 3. str 120-131.
123
na preokupacija. tome, je tehnoloka re,olu-
cija odigrala izHmrednu ulogu u pripremanju matetijalnih i c.lrutvenih uvje-
la za drutveni razvoj. Na prvom mjestu okupila je (podrulvila)
u velikim radionicama i tvorni<.:ama kombinirana sredstva za prozvodnju
i brojnu radnu snagu, to je pretpostavka svakog zaokreta i
rat.\oja. Samo pre1po. tavka, jer su proizvodnje i od-
odnosima proizvodnje potrebne razvijeruje proizvodne :.nage,
tak\'e proizvodne snage koje i 7,ahtijl!\'aju 'ii stupanj kolek-
tivizacije - to tek stvara dovoljno i prostr.:mu materijalnu osnovu
za 1..1a:.c.
Druga tehnoloka re,olucija, to se odYija od sn::diuc prolog do sre-
dine naeg sa svojim elektrnmchauizacijskim proizvodnim snagama
stvara osnovu suci jalizm::t - masovnog drutva sa socijalnom.
dravom koja zastupa interes tc
njenim kastinskim raslojavanjem, strukovnim i organiziranjem i
razno\ r:.nim utjecajem na u kup no P h M.arx rugil>Lr ira ra-
socijalizma u krilu kapitalizma - ukidanjem
proU.,odnje unutar <:arnog proizvodnje -l-ada u tre-
svesku svog otnog djela izla7e posljedice irenja druta\'a
i krcditnlh odnosa. Razdvaja vlasnjrvo od posjeda kapitala i osamosta-
ljuje funkcija upravljanja kao poscbua djelatnost, koja i sama :.1.C vie
podlijee podrutvljavanju. Sredinom naega socijalizam do
pune zrelosti svoje masovnosti i so<.:ijalizacije, pod okriljem i s upli la njem
drave. prolz,odnje poprima obiljeja te u
ekstremnim uli:.kujc pe at drurvenom ivotu koji prima i
nosi naljepnicu I>Cirzarnog socijalizma.
Sabere li e je najHv.nije, mogli bismo da .ln.:la
drutva rese odlike: velikih razmjera, organila-
cija rada, vrpca, standardizacija i tipizncija proizvodnje,
vertilalui hijerarhijski odnosi, uni(unnisana ser.ij ska proi7.vndnja, monopo-
liziJanje proizvuJu il: i PJ.'ometa, poticanje masovne potronje, ostvarenje
pune zaposlenosti , tlr.lavna intervencija, financijsko-bankarska kon-
solidacija, redistribucija nacionalnog dohotka, drutvena planska privreda,
angairana ekonomska politika, prevlast socijalne drl.aYe, iskorjcnjivw1je bi-
j ede i iroma na, zalaganje za blagostanje, poduzimanje javnih
rado\'a, nacionali:t..acija pri' rednih l jaYnih imesticija, biro-
kratizacija drut\enog ?ivota, lolalna militarizacija drutva, dirigirani po-
istem, renesansa ' 'Ojne demokracije, proizvodnjt",
kastinski odnosi proi7.Vodnjc, wllformirano obrazovanje mladih, tlominacija
ideologije, konEormi'lam intelektualaca, zna nosi u
s lubi nacionalnih interesa.
S lim je sadrajima i u tim ok,,irillla gradeno i konstituirano
zajednik.o. u pon i zrelo:.L od sre-
dine prolog i dostilc LCuit nakon drugog sYjetsl..og rala. Pri\rred-
nicima poJaLi La rukom da na elektromehani7.acijskim osno1.an1a rijee dl'a
knlpna problema batinjena iz doba prve intlu!>trijske re\'Oiucije: lutanj e
:.rcdstava za proi7\'0dnju i lutanje radnih naga. Masovnost prali rasip-
nost i :..loga su sc ekonomisti pobojavali velikih privrednih or-
OroolCovlcl. A., 01'\J!tvene .. , Polll. misao. Vol . XXV (1988). No. 3, 120--131.
124
ganizacija. Problemi su ri jclcui organi<;acijom rada i upotrebom
le vrpce. To je da se izgradi saYcena bijerarhj ja \'Crlikalnih
odnosa gospodsna i n iz pri\'rcde je s.h.Lcm
i brw prenesen u i!.tom na or-
ganiziranja i odnosa unutar njega u su partije kao
subjcklhnc konkurencije, poka?.ale nedo ti?no
' a Lim je temeljima izrasla masovna proir.odnja, di:,tribucija i potronja
pedantno s tandardiziraruh i tipizi anil1 proizvoda.
Socijalni poprimaju u tak-voj situaciji s"-a obiljeija roasoYnosti i
ocijalc. Omasovljavanje postaje prikJadan ambijent L.a
klase, koja realizira svoje davne ideale: punu 7.aposlenost i pristojan hotni
standard. To na alost , prati birokratiziranjc
u svim pr<:\\'ciroa i na svim poot Klasu zastupaju
ci, vlastiti koji formiraju razgranate i isto tako hijerar-
hijski povezane centre ivota koji uzurpilaju dLalna i
dirigiraju sveukupnom drutvenom reprodukcijom. Covjck se gubi u ma-
sovnim organizacijama - postaje norganizacijski - od so-
cijalne drave, ali do lua.ia osiJo tnacu u svojoj osobnoj afirmiranosti, krea-
tivnosti, origina.lnosti, neponovljivost i i svekolikoj individualnos ti. l stcanje
individualnog postaje nepodobno pa i kal.njivo kao skretanje s linije. Pred-
nost ima grupno i pojedinac se amo u grupi odrava i toliko vrijedi dok
grupi pripada. l najpoznatiji privrednici i postaju
smnnici izgube funkcije masovne organiY.acije.
retna udbina organil.OClpkog masovnog dru-
tva potresa duhove dva svjet.ska rara i u ovo poratna
doba. OrweiiO\'a 1984 i llexJ.eye' Vrli uo,i sl'ijet uzo1 su koj ile' nosli koja
pada u zbog sYe socijalnog robm'Rilja i izgubljenosti
indi' idu uma u masomosti oci jali 1 dn.&'t\'3. U go\'Ont odranom pri-
likom dodjele obelove nagrade za knjiC\ 1957. godine Albert Camus
saalje\a i poruC::ujc intelektualcima da prib,ate fakat da ne
mogu nita da se naa civilizacija dalje 1112\ iju i zato Lrcba da
poduzmu sve to je potrebno da :.e ona sa<:ma. Uz sve ostalo, je pod-
gdja\alu i li\'C u dO?Iaboga razmrvljenom i usitnjenom
radu. Malo tko dn ljudski rod mora dO\esti otudeni tad, kao i sve
dntgo od :.e nastoji o:.lohoditi, do maksimalno odvratnog i dje-
lovanja - do monotone besadrajne djelatnosti koja l>e napTosto gadi.
Nerijetko paradoksalna puvijc:.l i muje se naajjja s klasom;
tJjcttu razvojem donijelo je i
rada u pr oizvodnje. ZaLo prolugonisti realnog i samoupravnog socija-
lizma nerado zbore o odnosu radnika prema radu u neposredtlom proizvod-
num procesu, tj. o njihove projzvodnje kako ga Karl Marx.
Sve ima kraj pa i socijalizam. u koje zapada tijekon1 sedam-
deset ih i pogotovu osamdesetih godi na pokazuju da ostarjelom ko-
i hotu nema duge na ovom svi-
jetu. Birokratizacija ga do unitenja, a sve to od njega nastavlja
da ivi pobolijeva u stagniranju, rasipanju, bezwnnom ncpro-
iz,od.nom tro enju, i :.\e 'iruma enju. Tom
ude u odoltjevaju jedino oni narod1 koji u sh\"atili da je odz,onilo elektro-
A . Oru!tllene Polit misao. Vol XXV (19118). No. J , str. 1711 Ul .
125
mehaniadjskoj eri i svemu je u masO\' DOSti i socijali i7.ra5lo ua toj
materijalnoj osnovi. Nikome ne uspijeva da na tim temeljima i s tim pro-
iLvodnim snagama odri ni ono to je resile zrelo dnttvo:
brz ekonomski razvoj, punu zaposlen<>sl, djelotvorno rasloj avanj e i nestaja-
nje kla. e, postojano sigurnu razinu z..trade, ekspan-
ziju potronje i procvat svih 1ivutnih manifestacija - koliko je to
u granicama dru tvenog uredenja. Treba po-
traili no,e proizvodne snage, nO\C oblike druhene organizacije, nove mo-
tive i interese ljudi - prema tome napustili stari i graditi novi
ekonomski, socijalni i sistem. Tko se toga
prilwatio, daleko je s raz,ojem poodmukao; tko nije i uporno i njeguje
ono to treba da to prije umre, taj grc:1 u e lektromchanizacijskoj
nosti, ::.vc privrednoj i clrutvcnoj zaostalosti - dubokoj krizi materi-
jalnog. socijalnog, i duhovnog ivota ljudi. Jugoslavenima nije te-
ko da se u tom vjetskom r-azvrsta van ju prepo7.naju i da pouulano ul\l"dc
kud spadaju.
Historija ljudima teke probleme tek u vrijeme koje stvara
malc1 i j alne i drut,ene m jete za njiho' o rjeenje. Ponavlja se ta zakoni-
tost i u nae doba, a to neki sistemi i naTodi lo ne i ne pri-
- skupo ve o.lrijom i dubljom krizom u kuju zapadaju.
Upravo u doba kada je knjievnik Camus stranu poruht svojim
kolegama intelektualcima i kuda su oivljavati interesi za Orwellova
i HuxJeyjeva prognoziranja, nakon olidnih priprema, trijum-
falna mikroelektroniT.acija proizvodnil1 procesa i s njom povezana
ekonomska reYolucija - promjena odnosa prema radu kojoj sve
meta uni fonnuosl, nepromjenlji,ost i sigurnost. Tijekom pedesetih go-
dina rada se robot, usa,'T3va mikroprocesor, kibernetizira projzvodnja, pro-
nalazi kontracepcijska pilula i pni pul u pm'ijc:.ti nadmauju
usluni radnici prag od SO posto zaposlenih u najrazvijenijoj wmlj i svijeta.
tehnoloka revolucija. koju smo ncuvali jer stvara pro-
izvodne snage s kojima informacija postaje najvaniji res urs
iz temelja mijenja materijalnu osnoYu drutvenog ekonomskog, socijalnog i
ivota. Odmasovljavanje postaje nuda i korisna akcija u preobli-
kovanju wijeta i prilagodavanju njegovih krajolika komunislit:-
kom indi\'idualizmu - upravo onome :)to slobodom i samodjelatnom tovjeku
treba.
Marx je svojim manst\'enim istakao tri bitne
dtutva, tri velika U: univerzalnost proizvodnih snaga, univer-
zalnost i univerzalnost djelovanja. Ne treba nikoga uvjccavati
da clcktro.mchanizacijska atalcrijalna osnova to ne stvara, niti
pak to Svojstvene su joj rascjepkane proizvodne snage, a njima
odgovara parcijalno ohrazovanjc za rutinsko obavljanje neke
funkcije ili polfunkcije u materijalnoj ili nekoj tlrugoj dru.tvenoj
djelatno ti . Vi!.oka tehnologija minijaturizira proinodne nage,
a s tim naporedu ide.: minijaturizacija proizvodnje (odnosa:
-rnd) i ntinijatutizncija odno a proi7vudnjc (odnosa: GlaY
ni resurs informacija, po Laje dobro
- jednovremeno upotrebljivo na svim s tranamn, neunitivo is koritavanjem,
A U1ultvaoe . , Polol . m......,. Vol. XXV ( 1988), No. J str 120-131.
126
Lako prenosivo i svilna dostupno. Veliko i masovno u Lupa mjc.;to malom i
indi\'idualoom.
ProiZ\odne snage pne (industrijske) tehnoloke revolucije su
klasno drutvo u njegovu obliku i rd'l..vile materijalne i ciruS
tvene za oblikovan.ie i ljudske za-
jcd11lce. Proizvodne snage (znanstvene) tehnoloke revolucije du
i posljednje ostatke socijalizma te razviti i svijetom rasproslraniti
materijalne temelje istinskog zajednilva ujcilinjcnog i integriranog
koje svakom svom pripadniku rada osigura\'a nesnu.'-
lano samodjelatno raZ\ijanje vlastitih ljudskih !>naga i obUka
drutvenog Pr. a tehnoloSka re,olucija dovodi siromani gral11.m
ski individualizam do apsurda; tehnoloka remlucija satire i odba-
cuje sve to ometa i :.puta,a bogati komuniscil:ki individuali<.am. s, ijcl kuj t
povezu je La dva pola svijet je socijalizma koji najprije drugom (rnchaniza
cijskom) tehnolokom revolucijom :.L,ara materijalne uYjete za
od prisile drugih ljudi, a zatim te--
huolukom tevolucijom s tvara matl: rijalnu osnovu za rada utl
i pretvaranje svekolike angairanosli u
kreativna amutljelovanja - liena i prisile potreba.
Prvo vano drul\cnog odmasutfj,nt.mju, a time i odumiranja
socijalizma, jcsL sama materijalna proiZ\odnja koju i postojano
01ovaja visoka rehnologija. Stiu '' ijesti najrazvijenijih sredina kako kom-
pjutoriz.acija i robotizacija proizvodnih procesa desetkuju radnu SmloUU Lc
\elike radne organi7.acije pret\-araju u integrirane
radioni ce bez ljudi .. , s maUro brojem i nadgledrtik.a, ili ih
pak neodri.i' im i podlo7nim ukidanju pod naletom prudomije i fleksi -
bilnije male privrede - individualne i grupne visoko informatizinme pru-
i7.Vodnje. S indus trijom sc sada isto to i s poljoprivredow:
!>C smanjuje broj zaposlenih, s tendencijom da sc i:L tih djel atnosti potpm10
istisnu ljudi kao neposredni Tcda-vno jt' proslavljeni ekonomist
Wassilyj Leontjcv dubuvito osli kao taj proces kon tatacijom da ljudi sada
dohljavaju isto to su nekada doivjeli k.onji. Jcdnoaavno nestaju kao di
reJ..-tni
Nema ni tu zaokreta knji bi odjednom zbrisao prolo i u no,o.
Ekonomska rC\' olueija i7...aZ\ana nastupom tehnologija postcpcnu
mijenja strukturu i pO\ezanol>t organizma. Treca
revol ucija :.Laje na kraj lutanja i ih efikasnim u neposred-
noj upotrebi na raznim s tranama i na ra7.nim udaljenostima. Nji hova presud
na uloga zahti jeva i drugu motiviranost za rad i samu
radu. Zavisnos t od pravodobnog pristizanja informacija mijenja
strukturu upravljanja i u prvi plan izbacuje priprema11je udl11ka, u to
ulazi: prikupljanje informacija. selekcioniranjc relevantnih podataka,
vanje a1tema1imih i izbot najpO\oljnije olucije. Sto sc dalje ide,
to trebaju S\'e o:.ube, pa je Z.."\tO ovaj oblik upravljanja, to ga L.a
htijeva primjena i iskoristi\ O l Yi ok:ih tehnologija, pta\'O carstYa
u kojem nema nedoraslih i nema natlglasa,anja. !\:akon takvog,
mahom ::.nau ,,enog, pripremanja odluka amo postaje puki ce-
rcmonijal u kojemu pol\ je ono to je u prethodnom postupku ,.et spo-
A llnL'\twue Polit. moAO, Vol . XXV (1988) , No 3, str.
127
znato i kao najbolje. Po."talni dovodi u l>lalus i
same odnose u mehanizmu. Staru vertikalnu hijerarhiju pod-
i zapovijedi i poslunosli , kuja je tako sjajno po-
godovala zrelom drutvu, sada potiskuje i nauumjeta !Jori-
zoutala hijerarhija koja povezuje ravnopravm: grupe i pojedince -
povremeno vodstvo, prema prirodi zadatka, najboljima za taj ali s
pravirmt i ovJastima koji ih domde u poloaj prvih jednakima.
Dok se u doba uspona socijalizma na elektromehanizacijskim temeljima
po tojan<.> odvijao proces koncentracije i centralizacije sred tava i funkcija
materijalnog, socijalnog, i duhovnog djelovanja, sada se na novoj
visokoj tehnologiji odvija proces
socijalizma - u ub12i i proces ustrajne decentralizacije ua svim razinama
i dekoncentracije djelovanja i Renesansa male privrede u svijelu
visoke tehnologije je proces u svim sredinama koje su
svoje i kompjutorsko revolucioniranjc. See ne
samo do osnivanja brojnih malih u S\'im djelatnos-
tima i do ve zasnh-anja radinosti na visokoj tehnolo-
koj osnovi. Busl>inc Weeka je na osno\i novijih pokaza-
telja iznio procjenu da u SAD 1990. godine raditi u prostorijama svo-
jih stambenih zgrada preko IS milijuna Povezivat ih modema
sredstva i osigltravati im da od serijske proizvodnje za nepozna-
tog kupca rade po narudbi proi7.vode koji zadovoljnvati
individualne zahtjeve. J na njih sc protee moderno koj e u-
prestrukturiranje od ekonomike proi7vounjc na ekonomiku proiz-
\oda.
Pruc,at male prh-rede o lonjene na permanentno revolucio-
niranje na rjca\ruljc problema zaposleno ti Sirenjem 7.animanja bu
i korisno eksperimentiranje novim tehnologijama sve dok e ne
do najboljeg rjeenja. Javlja se tzv. poduzelnilvu unutar poduzetni
tva, s je poznali farmerki Levi Strauss 1980. kada
je grupi svojih individualaca stavio na raspolaganje 3 milijuna dolara sa
zadatkom da siniliaju nove proizvode i nove metode prodora na trite, a
uni su zadatak tako dobru oba\oili da su mu za godinu i pol vie nego vratili
rridesctcrostruko uloena sred tva lndividualno poduzetnitvo uzima ve lik
zamah i izaziva odu"cvljenje sYojim u pjes ima, to dovodi do poplave speci-
ja.liz.i.ranih poslo,rnih kola 1.a permanentno obrazovanje. Prati taj zamah j
povralak s lobodnoj konkurenciji, kako unutar pojcdi.n.ih zemalja i u svjels.kim
razmjerima. Pravi <>u podvig u visokoj ekspanziji postigli maJi
vdika Zlllaja: Juna Koreja, Singapur,
Hongkong i Tajvan. Za japn11sku se konkurenciju moe ua je jednu od
motornih snaga ekonomskog revolucioni
ran ja
Sasvim je pogrclno bilo kakvo toga individualnog i grupnog
poduzetnilva u nekakvu isto kao to je pogreno kada se ne!to
lome pripi uje reprhafuaciji dravnih ili drutvenih kao i
oi,ljavanju odnosa. Zabora,lja se da to nije
privalnu vlasnitvo i privatno poduzclnit"o iz herojskog klasnog doba. Pro-
mijenila se radikalnu njihova materijalna osnova, njihova pozicija i njihova
A Drutvene , Palit. misao, Vol. XXV (1988). No. 3, str. 120- 131.
128
uloga u razvoju drutva. Preuzimaju na sebe najriskantnije zadatke u uvjeti-
ma nune fleksibilnosti j koje raspolae visokim in-
tehnologijama. Put je od masov11og prema individualnom, od
prema u ma kak-vim se oblicima i okvirima
ono odvijalo. Znamo dobro kakvim sc metodama 1 puluvima sliglu uu kapi-
individualizma do masovnog drutva s
blagotvornom socijalnom dravom. Ne znamo sada kako se najbezbolnije
moe od masovnosti do individualnosti. Zato
j e dobro dolo svako znanstveno toga puta i svako eksperimen
liranj c u traganju najboljim rjeenjem. Najgore j najvie tete
nanose narodi koji otpisano i smireno to drugi
da bi to gotovinski iskoristili.
Na opasnost takvog stava i odnosa prema tehnologijama
i njihova permanentnog moclificiranja l revolucionira-
nja, ho: proizlazi da se tu t ehnologiju na bilo kojem raz-
vojnom stupnju jednostavno uveze i da se na tome gradi per-
spektiva zemlje. Lako sc u eri moglo i iz partijskih
komiteta i dravnih meda jednostavno centralizirati sredstva, graditi tvor
nice, uvoziti indushijsku opremu i mobilizirali seljake, pa tako za.
vidan prosperitet r.emlje. proizvodne snage kratko traju i trebn
ih munjevito iskolistiti i gotovo svakodnevno razvi j ati i inovirati, a Lo sc
moe postizali al<O zemlja ima visoko razvijenu i znanost
koja je za to potrebna, specijaliziranu snagu koja sve
lal o plodno lskoriLava i sama usavrava i prilagouava novim
tehnolokim i proizvodnim zadacima. prosperitetu treba in-
podneblje na svakom nacionalnom tlu, trebaj u mu
ivljenjem i razvojem svestrano i rasprostranjeni krajolici, jeu-
nom treba mu dominantni an:tbijent hardverskog i softverslwg
cijskog zanescojalva - na to sc tek nadovezuje koriJma i poticajna
tvena konzumacija clragocjenih tekovina informacijskog doba.
Vanost te neposredne iroke zaokupljenosti tehnologi-
jama, njihovim svestranim iskoritava11jima, uf-ivanjima svih tekovina toga
razvoja i nezadovoljstvom postignutim i k01itenim - treba proma-
trati l sa gledita potrebe aktualnog svjr..:Lskuhis lurijskog zaokreta u kojem
se rad svakog i uporedo s time istinska zajednica
ujedinjenog na novoj materijalnoj osnovi s w1lverzalnim pro
izvodniln snagama. ma<;nvnog drutva i
gove socijalne drave, primjenjivanjem i rasprostiranjem visokih tehnologija,
postie se ono to je najvanije u emancipaciji - emancipaciji
svakog pojedinca, svih stanovnika svijeta - a to je od samo-
u proizvodnje. i od proizvoda rada. Kompjutorizacij u,
fleksibilim automatizacija i robotizadja projzvodnih procesa ljudsku
ujclalnost te tako neponovljivom i uvijek iznova
motivixauom da se ide dalje u pronalazatvu i originalnom stvaralatvu.
u taj novi, zapravo svijet ne mo7.e biti uvezen pa nl jednostavno
kopi.ran. Treba od drugih, ali biti i dovoljno poticajan i originalan
u informatiziranju vlastitog stvaralatva, u njegovu permanentnom inovira-
nju i revolucim1iranj11, t c u sve hogatijem i raznovrsnijem informacijskom
A , PIJil mtQO, Vol. '10(11 (1988) No 3 l<lt t21J-131.
129
ivljenju. u svjetsko visoko tehnoloko n.:voludoniranje i uni
'cr.talno informacijsku djelovanje i ivljenje najbolje re?.ullalc davati bude
li se uvij ek :m.islilo globalno i djclo,alo lokalno.
Prema tome, Yisok infonnatickt zaokret nrje puka promjena tehnike i te-
hnologije proizvodnje te neka via razina troenja i 7.ivutnog standarda; to
je k.omplclna i kompleksna promjena cjelokupnog drutvenog materijalnog,
j duhovnog 7ivula. S njom zauvijck nestaje sa svjetskih
prostranstava klasa sa S\'im svoji m rnslojavanji.ma i teritorijalnim
monopoliziranjima. Mijenja e radikalno ponajYie
time to s visokim re\olucionirdlljem on prestaje biti nepo-
sredni te postaje krealhno i
prakse, kojemu je priroda posLala njegovo anorgansko tijelo
u univet7.alnoj samodjelatnosti i u svjetskoj istinskoj zajednici.
\isokim tehnologjjama ukida <;e s,aki rad i li-
svakog nepo rednog rutinskog djelo,anja 7a zadovoljavanje s\"o-
jih prirodno nastalih porreha. U In jesto h.ipertroG.ranog nagona za posjedova-
njem prirode l proizvoda koj i nasta ju njenim iskorilavnnjem u
igru ulaze svi svojstveni interesi razvijanja Jljegovih ljudskih snaga
i komuniciranja. unutranje po-
trebe la\ljaju u pogon sva co,jekova oo;jetila- gledanje, luanjc, mirisa-
nje, druenje, ljubljenje itd.- i mu da na taj optimalno
7.adovoljava svoje povijesno potrebe, te da svijet r'd\ oopravno pri-
svaja kao i &vall drugi da koristi s ve tck.ovh1e civilizacije i da tako
univerzalno afirmira !>\oj u jndi"vidualnosl. Marx je taj
St\eni cilj reYolucije, ostvariv samo na visokoj lchnolo.koj ma-
terijalnoj osnovi, koncizno opisao u Ekouomskn-filuzofskim rukopisima
iz. 1844. godine. Za kraj izlaganja do\"oljno je ovaj dio
toga svjetonazora:
Komunizum kao pozitivnu ukidanje privat11ng vlasllifva kao
te stol!a, .kao zbiljsko priSvaja11je s utine od
ka i za jes1. ... toga, potpun, s,jestan i unutar cjelokupnog bogatstva
raz\'itka nasrali ponatak sebi kao druhenog, tj.
nog jeka. Taj je komunizam kao dovrl;cni naturalham - humanizam, kao
dovreni hunu1nizam - nalw1llizam, on je ist/usko rjeenje borbe
egzistencije i sutine, i
slobode i nunosti, iJldividuuma i roda ... Ljud<oka su;lina prirode po-
stoji tek T.a drutvenog jer tek O\"dje una postoji za njega kao te.:a
.) kan njcgo,o pos tojanje za drugoga i kao postojanje drugoga za
nJega, tc kao ivotni elemenat ljudske zbiljnosti, tek ovdje ona po toji kao
os11ova njegova vlas li tog Tj11dskog pusto janja. Njegovo prirod/lo postojanje
lck mu je ovdje postalo njegovim ljudskim postojanjem, a priroda je za nje
ga postala Dakle, druh'O je dovreno sutinsko jedinstvo jeka
prirodom, istinsko prirode, provedeni narura.l.Uam i pro-
\'edeni humanizam prirod.c ...
Stoga - ma koliku da je poseban individuum, a njegova poseb-
no l ga individuumom i zbiJj Kim individualnim zajednice -
on je isto toliko totalitet , idealan totalitet, subje.klivno postojanje mi..ljcnog j
doivljenog drulYa za sebe, kao to u zbiljnosti po. toji il.to tako kao per
A DruStwnc Pollt. mino. Vol XXV 111111111 . No 3, str. 120-131.
130
cepcija i zbiljski uitak druhenog postojanja, kao i totalitet i polja-
vanja ivota ...
Tako se pozitivno 1.tkidanje privatnog vlasnitva, tj. usjetilno prisvaja-
nje i ivota, pretlmetnog djela za t:ovjeka
i ne smije hvatiti samo u smislu neposred11og, jednostavnog
uitka, samo u smislu posjedovanja, u smislu imanjCl. prisvaja s voje
vestrano na !>vcstran dakle, kao totalan vaki od njego-
vih ljudskih odno a prema svijetu, gledanje, sluanje, miris anje, kuanje,
miljenje, opaanje, htijenj e, rad, ljubav, ukratko svi organi
gove individualnosti kao organi koji pos toje neposredno u S\' Om obliku kao
drutveni organi , u svom su predmetnom odnoenju ili u svom odnoenju
prema predmezu prbvajanje predmeta; pris, ,ajanjc zbiljnosti, nje
no odnoenj e prema predmetu jest polvrltivanje z. bilfnosti, ono. je
zato tako mnogos trana, kao ro s u mnogostrana i
djelatllOSti .. .
Stoga je ukidanje privatnog potpuna emaucipacija svih ljud-
s kih o jetila i svojstava; ali una je ta emancipacij a upravo 7.ato s u ta
osjetila i svojstva post;ala ljud:.ka kako subjektivno, tako i objek-tivno. Oku
je po.!>lalo ljudskim okom, kao i; to je njegov predmet pos tao uru.t\enim.
ljudskim predmetom koji od i .at su osjetila
neposredno u svojoj praksi postala Ona se odnose prema st vari
zbog stvari same, ali sama s tvar je predmetno ljudsko odnoenje prema
sebi. prema i obrnuto. Stoga su potreba ili uitak izgubili svoju
egoist prirodu, a priroda S \ oj u golu koris110Sl, kao to je korist poslala
ljudska korist. OsjeLila i ujtak drugih lj udi isto su lako postali moje 1/astito
pris\ajanje. Osim tih neposrednih drgana naraju se s toga druJtveni organi,
u obliku diutva, npr. djelatnost neposredno u drl!Sl\' U s drugima itd. postala
je organ mog ispoljat'anja :,;,ota i prisvajanja tovjeko,a h oLa.c
Dragu:w.t. A . OruNane _ Polo!. m1sao. Vol . XXV (1988) , No l. su
Adu l( Dragi
SOCIAT. CONSEQUENCES Uf.' TTIE COMPUTER
SCIENCE REVOLUT/0
Sw1unan
The presuppo-.tuon for e\'ery revolutionizmg wiUun society i
that the more progressive areas should already have developed the
productive forces lhat provide and comprise il:s material basis. The
growth or socialist society has ils mntelial foundation in lt..:chno-
logica] revol ution ill industry. mechanizalion, iofom1ation, and sci
The productive force of dectromecbani1.alion arc a presuppo-
sition and a foundation for the rise and maturity of a socialist com
munity in which the workin1; class is liberated through collectiviz.a-
tion and socializ.ation and a mass ocicty with a beneficient ocial
state is formed as a conscquenc<'. Yet it is not possible to achieve
commuuism on such a maLCrial busis. Its presupposition is total
liberation of labour and the lrecing of cach person from the con
su-aint of pby ical This requires unhrcrsal productive
forces with a unh'ersal education anu unhersal human activity.
The material basis for this epoch-making world-hisroricaJ turn
il> being flrovided by the computer-science and expected all-round
Lecb:nological revolution. Its forces make it possib1c that
the most importanl final n.im of c;ocialism, liberation of Labour,
should be implemented. They achieve this through changing the
manner of production. All the relationship:. within social ret>roduc
tion arc being chanj!cd, rndkally modified, and rcYolutionized. They
are subjected to the all-round dc,olulion and \\;thcring away of
each srare. The miniaturization of productive relationships goes along
with Lhc miniaturi7ation of productive forces. Collectivism is being
and :.upplemented by communist individua!ism.
131