PRIRUNIK prikupljanje sredstava i pisanje prijedloga projekata / strateko planiranje / zagovaranje

PRIRUNIK FINANCIRA: Vlada RH Ured za ljudska prava IZDAVA : Srpski demokratski forum

ZAGREB, LISTOPAD 2008.

Uvod :

Prirunik o prikupljanju sredstava i pisanju prijedloga projekata, stratekom planiranju, te zagovaranju dio je projekta Edukacija vijea nacionalnih manjina, manjinskih predstavnika i lanova lokalne samouprave na podrujima od posebne dravne skrbi, koji realizira Srpski demokratski forum uz potporu Europske unije.

Cilj projekta je nauiti novim znanjima i vjetinama predstavnike manjine, te na taj nain ojaati kapacitete vijea nacionalnih manjina.

Prirunik se bavi metodama i nainima prikupljanja sredstava za realizaciju ideja i odrivost organizacije, pisanjem prijedloga projekata, stratekim planiranjem, te poduzimanjem strategija i akcija u cilju zagovaranja, odnosno mijenjanja procesa donoenja odluka i utjecanjem na drutvene, politike i ekonomske prilike razvijajui znanja, vjetine i stavove zagovaraa.

Usvajanjem ovih znanja predstavnici nacionalnih manjina i vijea nacionalnih manjina stjeu preduvjete za samostalno i neovisno djelovanje i prikupljanje sredstava.

Sadraj prirunika namijenjen je svima koji sudjeluju u procesima implementacije Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, svima koji rade u nevladinom i civilnom sektoru, te svima koji ele razvijati i promicati ideale snoljivosti, uvaavanja, tolerancije, razvoja civilnog drutva i promicanja i jaanja demokratskih standarda.

SADRAJ

1. Prikupljanje sredstava i pisanje prijedloga projekata 2. Strateko planiranje 3. Zagovaranje

.. 5

. 23

. 36

4. Prilog obrasci projektnog prijedloga ( aplikacije )

PRIRUNIK O PRIKUPLJANJU SREDSTAVA I PISANJU PRIJEDLOGA PROJEKATA

TO JE PROJEKT
Prijedlog projekta je jedna od najefikasnijih metoda prikupljanja sredstava od razliitih vrsta donatora. To je dokument, ne dui od petnaestak strana, napisan jasnim jezikom i potkrijepljen konkretnim injenicama. Cilj je uvjeriti donatore da vam odobre sredstva za realizaciju ideje opisane u projektu. Krajnji ishod dobro realiziranih projekata je opi boljitak i pozitivna promjena.

TO JE PRIKUPLJANJE SREDSTAVA
Prikupljanje sredstava je planski proces pomou kojeg se osiguravaju novac i drugi materijalni i ljudski resursi za realizaciju ideja i odrivost organizacija. Posao prikupljanja sredstava zahtjeva timski rad, istraivanja izvora sredstava, razvijanje i planiranje pristupa izvorima sredstava, izbor metoda rada, razvijanje potrebne dokumentacije za uspjean posao.

ZADACI PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

Definiranje problema Donatori ne daju novac bez jakih razloga. Dakle, prilikom razvijanja projektnog prijedloga dobro razmislite na koji nain ete obrazloiti problem, ali na nain da : a) bude inspirativan i motivirajui za ulaganje donatora u rjeenje b) ne ini se ne rjeivim c) dokazuje da se oekuje ukljuivanje zajednice u rjeavanje problema d) opisati mogue, oekivane rezultate koji su realni i dokazuju boljitak

Kako izgleda slika rjeenja Obzirom da je problem ispitan ranije i za njega ste ve izradili odreeni plan, kada se netko ve odluio baviti njime, logino je da za njega postoje i rjeenje. Od predlagaa projekta se oekuje da ima jasnu sliku tog rjeenja. Tu je sliku potrebno opisati i obrazloiti zato se oekuje da rjeenje koje se nudi projektom bude uspjeno.

Kako e se sve izvoditi Projektni prijedlog je i plan kojim se obavezujemo da emo neto i odraditi. To je ugovor i komunikacijsko sredstvo s potencijalnim donatorima. U tom dokumentu jasno obrazlaemo i kako emo odraditi planirane akcije. To obrazloenje jasno pokazuje, korak po korak, na koji e se nain stii do rjeenja. Nakon to je projekt jednom prihvaen i financiran, navedenog plana potrebno se drati, ukoliko nije s donatorom dogovoreno mogue odstupanje. Kakav dojam ostavljate kroz projektni prijedlog

Ve je gore navedeno da je projektni prijedlog sredstvo komunikacije. Njime neto obeavate, na neto se obavezujete i takav dokument mora biti dobro isplaniran unaprijed. esto se dogaa da udruge piu projekte od prilike do prilike ili kada netko objavi natjeaj za dodjelu sredstava. To nije dobar pristup. Ako ivite u svojoj zajednici i osjeate njezine probleme, nastojati ete strateki djelovati u pravcu rjeavanja tih problema, pa e i projekti biti paljivo planirani. To e dovesti do sustavnog djelovanja i nakon dueg vremena rjeavanja i uzroka problema. Donatori ne vole osjetiti panino grebanje za novac, a posebno ne neposredno prije planiranog poetka provoenja projekta. To je krajnje neprofesionalan pristup i valja ga izbjegavati.

Kako armirati donatora Pripremite se dobro za kontakte s donatorima. Upoznajte problem do sri i nastojite ga prezentirati tako da i sam donator vidi problem vaim oima, da o njemu razmilja u pravcu koji bez dvojbe ide istom logikom kao i vaa. Uinite to tako da vam donator vjeruje da ste kadri izvesti predloeni projekt i da projekt dobije znak prioriteta.

UMJETNOST I VJETINA TRAENJA NOVCA I DRUGIH SREDSTAVA

Novac je oko nas, samo ga treba dokuiti. Ovo je vjetina za koju vam je potrebno pregrt informacija. U prethodnom dijelu je opisano to je potrebno potivati pri pisanju prijedloga projekta, ali to nije dovoljno. Prijedlog projekta mora biti upuen na pravu adresu. Financijska sredstva su ograniena, a va prijedlog je samo jedan u nizu. Kako biste bili konkurentni i atraktivni za donatora, razmislite o sljedeim stvarima:

Istraite donatore i informirajte se o njihovim uvjetima za dodjelu sredstava. Provjerite da li su vai ciljevi i misija u skladu s odabranim donatorom. Zahtjev podnosite onom donatoru koji financira takvu vrstu aktivnosti kakvu vi opisujete u projektu. Pretraujte donatore i to neka vam bude permanentna aktivnost. Pronaite ih nekoliko i obratite im se. Donatori vole sufinanciranja. Ne veite se za samo jednog donatora. Taj donator moe otkazati financiranje i zatei vas nespremne. Poveite se u partnerstvo s nekom organizacijom. Donatori cijene angaman vie aktera iz zajednice. To ima ostavlja dojam sigurnosti, jer iza projekta stoji vie zainteresiranih.

Provjerite koje dijelove projektnog prorauna odreeni donator financira. Neki donatori financiraju iskljuivo aktivnosti i ne uzimaju u obzir niti honorare, niti bilo koje druge trokove. Prednost e moda biti to relativno lako dodjeljuju sredstva, pa ete se za ostatak snalaziti negdje drugdje. Obratite panju na visinu iznosa koju donator dozvoljava za odreenu grupu trokova. esto ete naii na pravilo koje kae da za honorare ne odvaja vie od 30 % ukupnog prorauna. Provjerite kolika je ukupna svota novca koju donatori dodjeljuju za jedan projektni prijedlog i pokuajte se prilagoditi tome. Ukoliko vam svota prelazi njihove limite, onda svakako proraun podijelite na nekoliko donatora i to jasno i prikaite. Planirajte prikupljanje sredstava, jer od obavijesti da vam je projekt odobren za financiranje, pa do izvrenja prvih uplata ponekad zna proi i do pola godine. Donatori ele podii svoj kredibilitet putem financiranja projekata i organizacija kojima vjeruju i koje imaju kredibilitet. Oni meusobno komuniciraju i razmjenjuju informacije. To znai da ete biti preporueni ukoliko profesionalno radite ili e vam se desiti suprotno, ukoliko ne odravate obeanja, zloupotrebljavate povjerenje, loe provodite aktivnosti, nemate uredne narativne i financijske izvjetaje i ne predajete ih na vrijeme itd. Zapamtite da su donatori isto ljudska bia. Prikupljanje sredstava je kontakt s ljudima, a to trai dobre komunikacijske sposobnosti i odravanje obeanja. Na kraju, razvijajte prijateljski odnos s donatorima i odnosite se prema njima na taj nain, jer oni su povjerovali u vas i vau ideju onog trena kada su odluili svoj novac uloiti u va projekt.

KAKVE PROJEKTE DONATORI ELE

ele projekte u koje je uloeno mnogo razmiljanja i planiranja. Ostale karakteristike predloenih projekata koje donatori oekuju su:

Projekti s dugotrajnim utjecajem sa malo sredstava, Odrivi projekti Projekti koji e proizvesti i druge uspjene projekte, ideje, studije, primjere partnerstva...

Projekti koji se provode na irem geografskom podruju, jer veu vie partnera, pomau vie korisnika i ire njihov ugled na veem podruju Projekte koji su kreativni i inovativni Projekti koji pokrivaju vie korisnika s istom koliinom novca

GDJE PRONAI DONATORE I INFORMACIJE O NJIMA

Poznati donatori od prije Dobro je krenuti s onim donatorima koje znate od ranije. Od njih se moe zatraiti niz informacija koje e pomoi pri daljnjem istraivanju. Oni mogu dati informaciju o mogunosti financiranja i kod drugih, po misiji slinih, donatora. Na njihovim web stranicama nalaze se linkovi koji vas vode do potrebnih informacija.

Javni dogaaji Koritenje razliitih manifestacija, od dobrotvornih, humanitarnih, pa do razliitih festivala izlobi, aukcija, koncerata, igara i drugih, direktno ukljuujete lanove zajednice u proces. Obino su sredstva koja se sakupe ve unaprijed namijenjena za neku priliku, ovisi to je zajednici hitno potrebno. To mogu biti obnove, ureenja, humanitarna namjena, i slino.

Vlastita proizvodnja Neke organizacije imaju ve uhodane projekte koji generiraju prihode od kojih se organizacija djelomino uzdrava. To mogu biti razliiti tipovi usluga, proizvodnja hrane, umjetnina, razliitih rukotvorina, poduavanja, pravni poslovi i slino.

Pretraivanje Interneta Donatori sve vie objavljuju informacije o svojim djelatnostima i mogunostima za dobivanje potpore putem Interneta. Ukoliko u trailicu unesete rijei poput: Foundation, Philanthropy, Funding, Fund-Raising, Non-Profit, Grants, Finacial Aid, dobit ete niz informacija pogodnih za pretraivanje. Sve podatke paljivo pohranjujte u svoju bazu podataka. Na taj nain ete vremenom imati pravo malo bogatstvo i posao e vam biti olakan.

Ministarstva Obratite li se bilo kojem od nadlenih ministarstava dobit ete informacije koje e vas dovesti do potrebnih sredstava. Obino ministarstva i financiraju neke projekte, tako da se moete i direktno njima obraati za sredstva.

Poduzetnici, kompanije, korporacije Sve je vei trend da velike korporacije odvajaju sredstva za razvoj zajednica u kojima postoje i rade. elja za izgradnjom to boljeg imagea drutveno odgovornog poduzea njima osigurava bolju prodaju i u javnosti ostavlja pozitivan odjek. Meutim, postoje i korporacije koje ele oprati svoje loe djelovanje, bilo u prolosti ili sadanjosti, pa ete esto vidjeti kako neke naftno-preraivake kompanije podupiru projekte koji unapreuju ekologiju. Ovakva podrka zauzvrat trai reklamu. Kompanije e u veini sluajeva radije dati robu nego novac. Oni e vam uvijek radije pomoi u proizvodu, pa se sukladno tome obraate i istraujete. Kontaktirate ih preko njihovih odjela za odnose s javnou. Korporacije e uvijek eljeti znati odgovore na nekoliko pitanja: Tko ste i to elite da podupiru? Kakva je njihova korist od toga? Koje su relacije izmeu vaeg projekta i njihovih potreba? Kakav publicitet e dobiti? Kako mogu biti sigurne da e se novac Da li mogu osigurati proizvode umjesto novca?

Strane vlade Gotovo svako veleposlanstvo ima programe za razvoj civilnog drutva i predviene fondove za financiranje projekata. Kod nekih se tono zna razdoblje u godini do kada primaju prijedloge projekata, dok kod drugih to moete obavljati tijekom itave godine. Oni obino daju manje i brze potpore, a neke financiraju i vee poduhvate kao to su obnove, izgradnja, opremanja i slino. Kod njih se moete informirati i o drugim donatorima, jer posjeduju dobre baze podataka o njima.

Jedinice lokalne uprave i samouprave Svaka upanija, grad ili opina kroz odjele za drutvene djelatnosti ima pripremljena godinja sredstva za financiranje projekata razliitih lokalnih udruga. Nemaju svi razvijen sustav transparentnog dodjeljivanja sredstava iz prorauna, to bi bilo dobro da imaju, ali to moe biti jedna od zadaa lokalnih organizacija da vre pritisak na njih ne bi li razvili potrebnu dokumentaciju i proces. JLUS su daleko blie svojim lokalnim udrugama, nego strani donatori. Prednost je dijeljenje istog prostora i poznavanje prilika u istoj zajednici. Prednost je i u tome to JLUS mogu pokrivati i neke trokove koje vam ne mogu, ili po svojoj strategiji djelovanja, drugi donatori nee. JLUS imaju i ad-hoc sredstva, namijenjena za hitne

situacije, jednokratna dogaanja ili pokrivanje nenadanih trokova. Aplicira im se na isti nain kako i drugim donatorima.

METODE PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

Projektni prijedlog Specijalni dogaaji i manifestacije Od vrata do vrata Mogunost prikupljanja vee svote novca iz vie izvora Mogunost susreta, novih poznanstava, prezentacija Osobe moraju biti trenirane, imati akreditaciju, akciju objaviti u medijima, akcija ima jedan cilj Prikupljanje novca u humanitarne svrhe, objava sluaja za potporu i iro-rauna za uplatu esta su, a za uzvrat trae dobru reklamu lanstvo organizacije upuuje obaveznu ili prema mogunosti, svrha je odreena statutom ili nekim drugim aktom Jo nije uvrijeeno kod nas, koriste ga eventualno neke vjerske organizacije. U pismu se alje upit s uplatnicom na ponuene svote novca. Organizacije mogu naplaivati svoje usluge (savjeti, obuke, tehnika pomo, umjetnike usluge, organizatorske usluge....) Promotivni materijal (alice, majice, iltovi, kape, CD, kiobrani.....) na tandovima Na javnim mjestima se mogu postaviti kutije za prikupljanje sitnia. Na kutiji naznaiti svrhu i logo Prodaja proizvoda (eko-proizvodi, rukotvorine, predmeti specifine namjene, umjetniki predmeti, originalni i aljivi predmeti...) Brojevi se koriste kada su u pitanju hitni sluajevi, vee akcije, usluga davanja informacija putem telefona... Mogu se prodavati antikviteti, unikati, umjetnika djela, predmeti poznatih osoba, , a namjena sredstava moe biti razliita. Ljudi obino vole davati za konkretnu i jasnu svrhu. Osobna poznanstva i kontakti su osnova dobro obuenog strunjaka za prikupljanje sredstava. Etinost, potovanje donatora i gajenje prijateljskih odnosa mogu dati neoekivane rezultate. Trgovinice u kojima se prodaje noena roba, koju graani mogu donirati, ili uz malu nadoknadu dati na prodaju. Potrebno se zahvaliti i drati informirane donatore robe o visini njihova uloga i prikupljenih sredstava u nekom vremenskom periodu

oglaavanje

sponzorstva lanarine

upiti direktnom potom

usluge organizacije

uline akcije dobrovoljni prilozi graana

proizvodi organizacija

telefonski brojevi za posebne namjene aukcijske prodaje

Osobni kontakt

Second hand shop

10

CIKLUS PRIKUPLJANJA SREDSTAVA ZA RAD UDRUGE

DEFINIRANJE POTREBA

EVALUACIJA

ISTRAIVANJE

PROVOENJE I PRAENJE

STRATEGIJA

1. DEFINIRANJE POTREBA Zato nam trebaju sredstva? to je to potrebno vaoj zajednici? Kako vaa organizacija stoji s resursima za ispunjavanje te potrebe? Koliko je nam novca, otprilike, potrebno?

2. ISTRAIVANJE Istraite lokalne mogunosti Istraite izvore informacija o donatorima adresa i naziv potencijalnog donatora Interesirajte se da li financiraju projekte i programe kao to su vai tko e razmatrati va projekt ako je to jedna osoba, kako joj je ime i koju funkciju obavlja da li su zainteresirani za podruje na kojem vi djelujete kakvu vrstu projekata financiraju financiraju li sve trokove koliko su novca spremni davati koji su im izvori sredstava kakva im je prolost koliko se eka na odobrenje da li imaju vremenska ogranienja za slanje projekata ili aplikacije primaju tijekom cijele godine koliko esto razmatraju projekte da li moemo dobiti novanu pomo ili donaciju opreme ili neto tree? koliki je maksimalni iznos sredstava koji moemo dobiti od odreenog donatora?

11

kada su rokovi za podnoenje prijedloga projekta? koje procedure (uspostavljanje kontakta, podnoenje prijedloga, nain doznaivanja sredstava, nain izvjetavanja) zahtjeva donator? kako treba izgledati zahtjev za financiranje? to sve trebamo priloiti

3. STRATEGIJA PRIKUPLJANJA SREDSTAVA Odrediti ciljeve i namjenu prikupljanja sredstava Odrediti metodu Izraditi plan prikupljanja Odrediti rokove

4. PROVOENJE I PRAENJE napraviti bazu podataka o donatorima i pratiti primjenjujemo metode sukladno potrebama i izvorima sredstava pratimo uspjenost upotrebe metoda i trenutnog statusa projekata

5. VREDNOVANJE / EVALUACIJA Analiza uspjenosti pojedinih metoda Izrada preporuka za daljnji rad

I NA KRAJU...
Ovdje su jo neke sitnice, ali vrlo bitne! Traite sredstva, ako neete vi, netko drugi e sigurno! Budite profesionalni i izgledajte tako. Pokaite da ste od rijei i od povjerenja. Budite iskreni i idite srcem. Vjerujte u sebe i ideju koju prezentirate. traite pomo, ako ne moete sami. Motivirajte donatore svojim nastupom. Projekt je samo dokument na papiru, a vi i donator ste iva bia. Uspjeni u ovom poslu ete biti ako niste debelokoac, imate dobar dar sluanja, brzo razmiljate, niste brzi na jeziku i ne sramite se traiti za ono u to vjerujete.

12

STANDARDNA STRUKTURA PROJEKTA

PISMO NAMJERE Pismo od 1 strane koje se alje donatorskoj organizaciji radi uspostavljanja prvog kontakta. U njemu iskazujemo namjeru obraanja projektom, te prikazujemo vezu izmeu donatorove misije i naeg projekta. U pismu obrazlaemo svrhu projekta, ciljeve, koliinu novca, druge izvore sredstava (ako postoje), svoj doprinos (in kind/u naturi) i kvalifikacije za obavljanje posla. NASLOVNA STRANA Mora biti lijepo i uredno uraena. Na njoj bi trebali biti vidljivi: podaci o organizaciji (telefon, fax, e-mail, web, adresa i kontakt osoba), naslov projekta (jednostavan, jasan i iz njega se vidi ime se projekt bavi) glavni cilj projekta na kom podruju djeluje (geografskom) visina prorauna vremensko trajanje odgovorna osoba SAETAK Vrlo kratko opisati projekt, sluei se sljedeim odredbama: podruje djelovanja (ljudska prava, ene, djeca I mladi, demokratizacija, zdravstvo) podruje pokriveno projektom (teritorijalno) korisnici(broj i osnovne karakteristike) ciljevi metode rada Saetak se pie na kraju, kada ve imate sve potrebne podatke. Donator ga ita prvog i esto ne ide dalje od toga. Stoga je jako bitno napisati saetak jasno i kratko. UVOD U uvodu o svojoj organizaciji moete navesti sljedee: dosadanja iskustva s donatorima i neke rezultate misiju, viziju i aktivnosti organizacije, informaciju o osnivanju i kratku povijest organizacije, najvanije ostvarene rezultate, dosadanju podrku dobivenu od drugih institucija i pojedinaca.

13

OPIS PROBLEMA Opis problema mora sadrati jasnu definiciju problema. U ovom dijelu projekta govorimo o kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima, koji ukazuju na postojanje drutvenog problema, koji se moe brzo da rijeiti ili ublaiti. Iznosimo injenice koje potkrepljuju teinu problema i pri tome vodimo rauna da su podaci konkretni, a ne uopeni, da pogaaju sutinu problema, a ne pretpostavku to bi korisnici trebali, eljeli ili htjeli. Ukoliko znate da je netko slian ili isti problem rijeio na nain koji vi nudite, opiite to u ovom dijelu. Nemojte biti previe tragini i nepotrebno uveliavati problem. Nitko se ne eli baviti neim to je nepopravljivo ili nema bar malih rezultata. Prikaite problem u njegovoj realnoj veliini, ali pokaite da vjerujete u rjeenje koje nudite, jer za to imate dobre i uvjerljive (realne) argumente Informacije kojima se sluite moraju biti provjerene i naveden njihov izvor. Opis problema trebao bi da govori o rezultatima vaeg istraivanja provedenog prije nego ste krenuli pisati projekt. Ovdje govorite o: uzrocima problema, posljedicama koje trenutno pogaaju korisnike, to e se dogoditi ukoliko se problem bude zapostavljao na koga se sve te posljedice odnose Nadalje, u ovom dijelu dajete opis situacije u socijalnom, politikom i kulturolokom kontekstu, kao i stav nadlenih institucija, Vlade (lokalne i nacionalne) prema problemu. Navodite dodirne toke strategija razvoja na lokalnom ili nacionalnom nivou. Trudite se biti realni u doziranju veliine problema, te mogunosti njegovog rjeenja, ali vodite brigu da ovaj dio projektnog prijedloga nije mjesto gdje vi nudite i opisujete rjeenje. Ukoliko kaemo da (IZMILJENI PODATAK ZA PRIMJER) u naoj zemlji 65 % djece nieg osnovnokolskog uzrasta ima karijes. Ukoliko se ne lijei i ne spreava, uzrokuje druge bolesti, kao npr. upale zglobova, bubrene smetnje..., onda taj podatak puno vie govori nego kad kaemo da mala djeca trebaju razbijati strah od zubara i obuku kako se odravaju zubi. Moemo rei da u ovom dijelu iznosite tamnu stranu medalje, a rjeenje i sliku drutva kada se problem bude rjeavao, iznosite u ciljevima i aktivnostima.

DUGORONI I KRATKORONI CILJEVI Ciljevi govore o pozitivnoj promjeni koja e se dogoditi kada se na problemu bude radilo. To je iskaz smjera promjene. esto se grijei kada se umjesto o ciljevima pie o aktivnostima koje e se odraivati. Osnovnu razliku ini formulacija koja uvijek zapoinje glagolom izraenim u infinitivu i on pokazuje smjer promjene. To su obino glagoli kao npr.: poveati, ublaiti, poboljati, ojaati, potaknuti, smanjiti itd.

14

Organizirati i provesti edukaciju nije cilj, to je aktivnost ili metoda pomou koje emo postii odreeni cilj (u ovom sluaju povisiti nivo znanja o neemu). Ove razlike su bitne, jer donatoru pokazuju da razumijete ono to radite, s kojim ciljem to radite i zato to radite. To dokazuje da niste sami sebi svrha i da shvaate procese u koje ete se uputati. Ciljevi su dugoroni i kratkoroni. Dugoroni ciljevi ukazuju na procese koji e se rjeavati godinama, dakle tijekom dueg vremenskog perioda, a ne samo jednim vaim projektom. Va projekt u ovom sluaju samo djelomino doprinosi boljitku situacije. Kroz dugorone ciljeve govorimo o eljenoj situaciji u budunosti, kao npr.: Poboljati kvalitetu ivljenja u zajednici XY. Kratkoroni ciljevi ukazuju u kom pravcu emo djelovati kako bismo ostvarili dugoroni cilj. Oni su obino ostvarivi u tijeku projekta, pa se zato formuliraju tako da preciziraju koliinu promjene koja e se dogoditi u odreenom vremenskom periodu. Akronim SMART ( sastavljen od 5 engleskih rijei) najprihvatljiviji je nain izraavanja tih promjena:

ENGLESKI SPECIFIC MEASURABLE ACHIEVIBLE RELISTIC TIME BOUNDED

HRVATSKI SPECIFINI MJERLJIVI PROVEDIVI REALNI VREMENSKI ODREENI ILI OGRANIENI

OBRAZLOENJE SMJER PROMJENE STUPANJ PROMJENE IZRAEN KVANTITATIVNO OSTVARIT E SE PO ZAVRETKU PROJEKTA STVARNO IZVODIVI U ODREENOM VREMENSKOM PERIODU

Pravilno postavljenim ciljevima, slijedei SMART, omoguit emo lake mjerenje uspjenosti projekta kroz monitoring i evaluaciju. Jasnim postavljanjem indikatora koji oznaavaju mjerljivost (postotak ili iznos poveanja, smanjenja, poboljanja...), vremenski period, izvodljivost, postavljamo indikatore uz pomo kojih moemo mjeriti eljeni utjecaj naeg projekta na boljitak za korisnike i zajednicu. Npr.: Poveati opskrbu elektrinom energijom u selima X, Y, Z za 50 % u periodu od 12 mjeseci. Postoje neki utjecaji koje jednostavno nije mogue mjeriti na ovakav nain. Obino se to odnosi na projekte koji se bave utjecajem na svijest, vrijednosti, stavove, vjerovanja, osjeaje. To su ciljevi za koje se oekuje da e pokazati promjenu provoenjem odreenih aktivnosti kroz odreeni vremenski period upotrebom neke specifine metode (metoda se ne iskazuje kroz cilj). Npr.: Poboljati povjerenje izmeu graana i djelatnika lokalne samouprave u periodu od godinu dana.

15

KORISNICI Korisnici projekta su svi oni na koje se direktno ili indirektno odnose promijene proizvedene vaim projektom. Direktni korisnici ostvaruju direktnu korist i pogoeni su problemom. Indirektna skupina korisnika ima takoer korist od projekta, ali nisu direktno pogoeni problemom. Oni su najee povezani s direktnim korisnicima i sudjeluju u aktivnostima. Ako su u naem primjeru direktni korisnici mjetani sela X, Y, Z, onda su mogui indirektni korisnici njihovi roaci, koji ne ive s njima, ali ih se tie rjeenje ovog problema. Indirektni korisnik je i HEP, HT, razne trgovine, proizvoai i slini. U ovom dijelu opiite i neke karakteristike korisnika, kao npr.: dob, socijalni status, broj, spol, etnika pripadnost, sposobnosti, vjetine, obrazovni status, geografska rasprostranjenost, iskustva, specijalna znanja i vjetine itd. .

AKTIVNOSTI/METODE U ovom dijelu projektnog prijedloga konkretiziramo na koji nain mislimo doi do ostvarenja ciljeva i pretvoriti ih u eljne rezultate. Pri tome je potrebno razmiljati o logici izmeu izbora aktivnosti i zacrtanih ciljeva. U aktivnostima navodimo i tko e biti odgovoran ili tko e provoditi aktivnosti, vremenski odreujemo kada e se pojedina aktivnost dogaati i koji resursi su nam potrebni. Aktivnostima opravdavamo proraun. Kako bi pravilno razlikovali aktivnosti od ciljeva, za njih emo koristiti glagole i imenice kako bismo opisali zadatke koje emo obavljati. Dakle, organizirati mjesni sastanak je jedna u nizu aktivnosti koja e dovesti do ostvarenja navedenog primjera kratkoronog cilja u prethodnom odjeljku. Aktivnosti moraju slijediti odreeni kronoloki slijed, kao kad se gradi kua i poinje se od temelja, zavrava krovom. itanjem tog slijeda trebali biste dobiti tonu i jasnu sliku o tome kako e va projekt tei. Ovaj dio prijedloga projekta bi trebao biti detaljno opisan u narativnom obliku. Neophodno je da kod itatelja ostavite dojam organiziranih, sposobnih pojedinaca za provedbu, a aktivnosti moraju biti realno odabrane, koliinski i vremenski ostvarive. To ete potkrijepiti dobrim opisom strunjaka ili drugih ljudi koji e biti angairani i provoditi projekt. Dajte opise zaduenja, poslova i broj angairanih. Nakon to ste naveli detaljne opise aktivnosti, moete se posluiti gantogramom ili Ganttovom tabelom, u kojoj ete kronoloki navesti aktivnosti koje su vodile ka ciljevima, staviti ih u vremenske okvire i navesti odgovornu osobu.

16

1. Cilj:

Poveati opskrbu elektrinom energijom u selima X, Y, Z za 50 % u periodu od 12 mjeseci. Sije. Velj. Ouj. Tra. Svib. Lip. Srp. Kol. Ruj. List. Stu. Pro. Odg. osoba APM

aktivnosti

1.1. . intervjui s mjetanima 1.2. obilazak lokacija 1.3. XXX 1.4. XXX PM projekt menader APM asistent projekt menadera ST struni tim EVALUACIJA Mjerenje uspjenosti projekta jednako je vano kao i postizanje uspjeha. Podaci prikupljeni procjenom uspjeha ponajprije se koriste za unapreenje projekta, promjene u metodama (usmjereno na voenje projekta, kvaliteta rada voditelja projekta), preispitivanje ciljeva (usmjereno na korisnike i postizanje ciljeva) i procjene s poetka projekta . Pomou evaluacije moemo dobiti sliku o tome da li su utroena sredstva opravdala postignua. Odluka o nastavku ili prekidanju projekta donosi se na osnovu nalaza evaluacije. Podatke koje prikupljamo dijele se na vrste i meke. vrsti podaci govore o poboljanju i oni su skup relevantnih injenica. Oni su mjerilo uspjenosti i lako ih je kvantitativno izraziti, jer se oslanjaju na razliite brojane indikatore. Meke podatke je tee prikupljati, jer se obino zasnivaju na promjenama stavova i ponaanja. Subjektivni su i govore o kvalitativnim promjenama. Ovim podacima procjenjujemo provedbu projekta , rezultate i utjecaje. Evaluacije mogu biti vanjske i unutarnje. Ukoliko je projektom planirana vanjska evaluacija, svakako je treba uvrstiti u proraun. Ova evaluacija daje objektivnije rezultate, jer ju radi osoba koja nema veze s vaim projektom i organizacijom. Postoji i unutarnja evaluacija, koju obino radi netko iz organizacije tko za to posjeduje potrebna znanja i vjetine. Metode evaluacije su sljedee: metoda Upitnici, ankete svrha Vei broj informacija u kratkom vremenu prednost Anonimnost, jeftinoa, lako se usporeuju i analiziraju, obuhvaaju puno ljudi i podataka, iroke informacije, osobni pristup, nedostatak Nepreciznost i povrnost, ne daju cjelokupnu sliku

APM, PM, ST ST APM,ST

intervjui

Razumijevanje percepcija,

Dugotrajnost, mogu utjecaj na

17

dojmova i iskustava

prilagodljivost

promatranje

Prikupljanje preciznih informacija o provedbi projekta

Pregled projektne dokumentacije

Prikupljanje informacija u tijeku projekta iz izvjetaja, ugovora, zapisnika, planova itd.

Fokus grupe

Istraivanje kroz grupne diskusije o stavovima, percepcijama, miljenjima

Direktna informacija, vidljiva su i ponaanja, prilagoava se zbivanjima Sveobuhvatna informacija o prolim dogaajima, pisani trag izvor informacija, izbjegavaju se predrasude Brz nain do grupnih impresija, duboke i kljune informacije

odgovore, skupa metoda, teko se obrauje Moe utjecati na ponaanje sudionika, moe utjecati na objektivnost interpretacije Vremenski zahtjevna, nefleksibilna, ogranieni podaci

Teko analizirati sve komentare, potreban facilitator, ovisi o broju ljudi i da li e se pojaviti

ODRIVOST Obzirom da se jednim projektom ne zavravaju potrebe identificirane u zajednici, logino je da e se nastaviti i potreba da se dugorono radi na postizanju to boljih rezultata i poboljanja. Donatore upravo taj dio cijele prie najvie zanima. Kakve su mogunosti nastavka projekta? Kako ete osmisliti budue aktivnosti? Da li e projekt ii izmijenjen ili identian? Koliko dugo e trajati rad na problemu? Kako e se za daljnji rad namai sredstva? Da li ste kadri pokrenuti samofinanciranje? Kako e zajednica prihvatiti projekt i postoji li mogunost da i ona sudjeluje u nekim trokovima? Imamo li mi kapaciteta i potrebnih resursa pomou kojih emo osigurati odrivost projekta. Razmislite na koji nain se va projekt i proizvedeni efekti od njegove provedbe nastavljaju. Moda nee biti potrebe da se projekt nastavi u cijelosti, ve ete nastaviti samo s nekim njegovim dijelovima, a moda predviate da bi projekt mogao toliko napredovati da bi u budunosti prerastao u program. Svaki donator eljeti e saznati kakvi su vam planovi za budunost. Ukoliko ih nemate, ostavljate utisak nesigurne organizacije, koja oportunistiki prilazi poslu. Razmislite tko bi sve mogao biti zainteresiran da u budunosti financira va projekt. Da li su to neke druge fondacije, da li su to neka dravna tijela, lokalna samouprava, strana veleposlanstva itd. . Ako traite sredstva za nastavak projekta, osim financijske odrivosti, vano je donatoru prikazati do koje mjere je projekt vaan korisnicima i kakav je njihov odnos

18

prema projektnim aktivnostima. Ukoliko nemate izgraen taj odnos s njima, nastojite to popraviti i dati im ansu da projekt doivljavaju kao sastavni dio svoje zajednice, da se identificiraju s njim.

PRORAUN Ovo je dio projekta koji brojano izraava ono to ste u projektu napisali. Proraun mora realno prikazivati trokove koje e projekt proizvesti tijekom provedbe. esto puta su dobri projekti padali radi loe uraenog prorauna. Bez obzira to donator moda nema pojma o stvarnim trokovima i cijenama kod nas, upravo ovdje je potrebno pokazati racionalnost i ne prelaziti vie od 10 % prave vrijednosti projekta. Ukoliko premaite tu cifru, ugovorom ste obavezni vratiti viak sredstava, a dojam koji donator dobiva je da ne znate planirati. Na osnovu tih nepotroenih sredstava moe se desiti da vam u iduoj godini nastavka projekta ne odobri realno potrebnu sumu novaca. Proraun je sastavljen od etiri grupe trokova: Trokovi osoblja

Svi koji rade na projektu (koordinator, voditelj, asistent...) Uskladiti postotak vremena rada i cijenu rada Uvrstiti doprinose i poreze Osobe koje sudjeluju u realizaciji projekta (voditelji radionica, savjetnici, treneri i drugi poslovi po ugovoru...) Publikacije Putovanja Svi trokovi koji se direktno ostvaruju radom na projektu Ponekad i neki indirektni trokovi mogu biti direktni (telefon/fax, raunalo, potanski trokovi...) Reijski trokovi Najam bankovni transferi administrativni trokovi (revizija, knjigovodstvo, odravanje..) oprema Odlazak osoblja na seminare, treninge, konferencije Evaluacije Strateka planiranja

Direktni trokovi

Indirektni trokovi

Ostali trokovi

19

Svi oni trokovi za koje se sredstva namii i iz drugih projekata, a osiguravaju odrivost organizacije direktno ili posredno

Proraun obino sadrava ukupni proraun, koji nam daje informacije o grupama trokova i njihovim iznosima i proraun po stavkama, koji daje detaljan popis potreba, financija i izvora financija. Donatorima je dobro prikazati odakle namjeravate ili ve osiguravate sredstva. To je bitno radi transparentnosti i otvorenog odnosa izgradnje dobrih odnosa i veza s njima. Neki donatori ne ulau u projekt ukoliko jo netko ne sufinancira. Udruga treba u proraunu prikazati i vlastiti doprinos. Ako je to rad volontera, izrazite ga u satima i izraunajte koliko novaca i vi ulaete na taj nain. STAVKE Jedinica mjere koliina Jedinina cijena u Kn Ukupan proraun u Kn Vlastita sredstva Donator 1 Donator 2

1. trokovi osoblja 1.1. voditeljica 1.2. 1.3. 2. direktni trokovi 2.1. organizacija radionice 2.2. najam prostora za radionice 2.3. 2.4. 3. indirektni trokovi 3.1. najam ureda 3.2. 3.3.

Osoba/ mjeseno

1/12

5.000

60.000

22.000

38.000

mjeseno

2.000

4.000

1.000

1.000

2.000

mjeseno

1.000

2.000

2.000

mjeseno

12

1.000

12.000

4.000

4.000

2.000

PRILOG UZ PRIJEDLOG PROJEKTA U prilogu se nalaze informacije koje slue kao podrka projektu. To mogu biti sljedee informacije: Profesionalna biografija svih koji rade na projektu Spisak lanova upravnog odbora Rjeenje o registraciji

20

Popis donatora kojima je upuen prijedlog i okvirno vrijeme oekivanog odgovora Pisani materijal o organizaciji (projektu9 Isjeci iz novina Sporazumi o suradnji Preporuke Financijski izvjetaj i izvjetaj revizije Fotografije Izjave korisnika

I na kraju, napravite jo jednu, konanu provjeru prije slanja. Moda e vam neka od ovih pitanja pomoi u tome: Da li je problem jasno definiran Da li se jasno vidi tko je za to odgovoran? Da li ponueno rjeenje izgleda ostvarivo i da li je u vezi s problemom? Da li je proraun toan? Da li je vrijeme pravilno rasporeeno? Jeste li ostavili sve svoje podatke?

Koritena literatura: Istvan Kostolanyi: Project Proposal Writing, Johns Hopkins University, Baltimor USA, Besim Nebiu: Prirunik za pripremu prijedloga projekta, REC SEE, 2002. Trevor Young: How to be a Better Project Manager, The Industrial Society, London UK INTERNET: Free Management Library Program obuke predavaa, AED Zagreb, Civil Society Development Fondtion-Poland 1999 The Management Center: Planning & Managing Successful Fundraising, 1997, 5th Fundraising Conference, Sofia

21

PRIRUNIK IZ STRATEKOG PLANIRANJA

O STRATEKOM PLANIRANJU to je strateko planiranje? Zato planirati, kad ionako nita ne ide po lanu? Isplati li se planirati kada su vremena promjenjiva i nestabilna? Mnoge udruge i organizacije mue se traei odgovore na ova pitanja i razmiljajui o uvjetima pod kojima bi se plan trebao ostvarivati.

22

Strateki plan je alat, i kao svaki drugi alat pomae pri obavljanju nekog posla. U ovom sluaju to je upravljaki alat pomou kojeg obavljamo lake i bolje poslove u organizaciji. On nam pomae izabrati kako najbolje odgovoriti na uvjete koje nam dinamine promjene nose. Strateki plan pomae izabrati specifine prioritete kojima emo se baviti, a odluka o njima mora biti donesena na nekoliko nivoa. To znai da u proces planiranja moraju biti ukljueni svi, bilo direktnim sudjelovanjem, bilo informiranjem o napredovanju planiranja i davanjem eventualnih opaski i prijedloga. Planiranjem gradimo pripadnost organizaciji i obavezujemo se na provedbu i prilagoavanje plana danim uvjetima.

Razlozi za planiranje:

jasno razumijevanje svrhe postojanja organizacije, posla koji obavlja, vrijednosti i vjerovanja koji vladaju unutar njenih lanova. Pomo pri praenju i usmjeravanju aktivnosti, postignua i mjerenja rezultata rada. Pruanje informacija o organizaciji, koje odraavaju njezinu originalnost i predstavljaju u javnosti. Planiranje kreira razumijevanje o postojanju organizacije i razlozima donoenja odluka. Jaa timski rad i stimulira strateko razmiljanje o tome to stvarno je, a to nije vano za organizaciju.

Uvjeti za uspjeh:

Suglasnost i podrka najvieg vodstva, upravnog odbora, izvrnog direktora, predsjednika kroz itavi proces. Jasno odreene uloge svih sudionika u procesu, od davanja miljenja do konane odluke. Postojanje volje za aktivnim sudjelovanjem i ukljuivanjem, kao i podravanje ire podrke i ohrabrivanje na davanje miljenja. Na taj nain se dobiva osjeaj vlasnitva nad onim to proces planiranja proizvede. Dovoljno popratnih materijalnih dobara, kao to su novac za trokove, prostor za planiranje, tehnika pomagala, vrijeme i sl.

23

Volja da se ide u promjene, da se stvari vide novim oima, da se pokreu teka pitanja, suoava s razliitostima i donose odluke vane za one zbog kojih postojite. Dobro radno okruenje i odnosi bez ozbiljnijih konflikata. PROCES STRATEKOG PLANIRANJA Priprema Zajednika vizija Utvrivanje zajednikih vrijednosti Misija Analiza situacije, dionika, korisnika Definiranje ciljeva/kritinih pitanja Pisanje stratekog plana Provedba PRIPREMNA FAZA - ODLUILI STE ZAPOETI ILI JO NE? to se bolje organizirate, rad e biti laki I produktivniji. Loa organiziranost moe demotivirati, a tada nastaju frustracije i posao ima lo rezultat. U pripremnoj fazi nastojite dobiti pristanak svih koji su bitni za planiranje i biti spremni svoje vrijeme odvojiti za taj posao. Tim za planiranje bi trebao proanalizirati prijanje pokuaje planiranja, ako ih je bilo, te kakove su rezultate ti procesi proizveli. Procjena i annaliza zapreka dobro e doi u ovom dijelu, jer na osnovu njih isplanirat ete bolji proces svakog novog pokuaja stratekog planiranja. Ukoliko se uvjeti za planiranje nisu ispunili, bolje je planiranje odgoditi za neka druga vremena, kada e to biti mogue za sve koji su za to potrebni. VIZIJA Vizija je slika daleke budunosti, koja govori o tome kako e izgledati uspjeh. To je prva stepenica stratekog planiranja. Ukoliko je vizija nejasna ili ne postoji, teko da e organizacija znati u kom pravcu ide i kako izgleda uspjeh. Ona inspirira i motivira ljude da zajedno rade na svojim idejama. Mnogi svjetski voe i vizionari izgovarali su rijei koje su opisivale neku budunost, za koju se tog momenta inilo da je nedostina. Najjai suvremeni vizionar Martin Luther King, Jr. , duboko je vjerovao u san o kojem je govorio u svom poznatom govoru u Washingtonu D. C. 1963., ispred Lincolnovog spomenika, pred gotovo 200.000 ljudi sudionika Pokreta graanskih prava. Ta vjera u budunost jednakih ansi za sve ljude bila je dobro iskomunicirana s

24

javnosti i inspirirala mnoge na pronau sebe u toj viziji. Uspjesi tog vizionarenja nisu zavrili, ali neki su itekako vidljivi. Vizija opisuje novu realnost. Vizija opisuje budunost za koju ete se zalagati i nastojati ostvariti. Kod definiranja vizije ne opisujemo radnje koje poduzimamo, nego dajemo opis slike rezultata proizvedenih odreenim radnjama. Intuitivno proizvodimo ideje i nastojimo ne sanjati utopistiki. Vizija mora biti pozitivna, inspirativna, motivirajua i razumljiva, ona govori o promjenama. Vizija moe biti unutarnja i vanjska. Vanjska vizija je vizija drutva u kojem elite ivjeti, dakle, kako e on izgledati kada bude poboljan, promijenjen, drugaiji. Unutarnja vizija govori o vama, vaoj organizaciji, unutarnjim uspjesima i rezultatima. Ona je inspiracija za napore koje ete uloiti kako bi postigli svoju svrhu postojanja. esto puta se dogodi da se vizijom smatraju opisi izgleda organizacije. To to e organizacija poduplati svoje lanstvo ili imati duplo veu kuu nego sada ne znai nita. Nikoga neete inspirirati dugorono takvim motivima. Poduplano lanstvo, duplo vei prostor da, ali zato? Uvijek vodite rauna da se i ovakvim opisima daje vanost ukoliko se u njima mogu pronai vai korisnici, ako duplo vei prostor znai da e mladi u njemu imati svoj atelje za izradu umjetnina od kojih e moi zaraditi, afirmirati se, postati poznati i vani svojoj zajednici.... VRIJEDNOST Vrijednosti I vjerovanja lanova organizacije su organizacijske vrijednosti. One moraju govoriti o tome da je vaa organizacija sposobna odgovoriti na potrebe klijenata. Ovo je temelj neke organizacije i zato je jedna od najvanijih koraka u definiranju strategije. One daju identitet organizaciji. Ukoliko vaa organizacija poveava lanstvo, bitno je da svaki lan zna za vrijednosti organizacije i da se o njima diskutira sasvim otvoreno. Ukoliko se to ne prakticira, moe se desiti da dou u sukob vrijednosti i aktivnosti koje se provode. Kako bi se vrijednosti to bolje definirale vodite se sljedeim pitanjima: to vas vodi i pokree u vaem radu? Bez ega ne bismo eljeli raditi? Koja ponaanja definiraju te vrijednosti? Koji principi su nam vani? Nakon to ste napravili podue liste, nastojite se dogovoriti s kolegama to vam je zajedniko i bez ega ne elite nikako dalje raditi. Tako definirane vrijednosti vodit e vas u radu i na osnovu njih znat ete vrednovati i visoku razinu kvalitete vaeg rada.

25

MISIJA Izjava o misiji treba ukljuivati*: Svrhu postojanja vae organizacije krajnji rezultat koji organizacija eli postii i za koga Posao sredstvo, metoda pomou koje ete postii ispuniti svrhu Vrijednosti koje vas vode u obavljanju vaeg posla Poeti se moe jednostavnim pitanjem: zato postojimo? To najee nije lak posao za sve lanove organizacije. Za takve sluajeve dobro je napraviti odmak od svakodnevice i pokuati se prisjetiti koji to problem organizacija nastoji rijeiti. Taj je problem razlog postojanja organizacije, a izjava o misiji trebala bi opisati kako e to svijet izgledati, kada se eljena promjena dogodi. Svrha objanjava rjeenje problema. U jednoj reenici objanjava zato organizacija postoji i krajnji rezultat njezinih aktivnosti. Izjava o obino sadri dva osnovna elementa: Glagol u infinitivu, koji govori o smjeru promjene (npr.: poveati, smanjiti, ukloniti, sprijeiti...) Identificira problem koji organizacija rjeava ili uvjete koje treba imati i koji govore kako e biti kad se promjena desi (npr.: svi jednaki pred zakonom, plan djelovanja o zatiti okolia.. Posao govori o sredstvima pomou kojih e se postii svrha. Opis posla esto koristi glagol: pruiti, omoguiti, te se povezuje sa svrhom koristei rijei poput: kroz, sa, uz... esto puta je teko govoriti o svrsi, a puno lake o onome to radimo. Kako bi bilo jednostavnije spojiti u izjavu o misiji i svrhu i posao, dobro se pitati: to mi to radimo? Kada dobijemo odgovor (npr.: titimo prava manjina, popravljamo kue...), upitamo se zato to radimo. Odgovor na to pitanje dat e nam logiki povezane svrhu i posao. Vrijednosti i vjerovanja naglaavaju vanu povezanost vas i vaih korisnika i drugih dionika. Stavljanjem ove komponente u misiju jasno dajete do znanja vanjskom okruenju kakva ste organizacija i pomou toga lake e se dionici identificirati s vama, preispitati kako njihove vrijednosti idu s vaima. ANALIZA OKRUENJA Analiziranje prijanjih I sadanjih strategija Strateki razmiljati znai svjesno donositi odluke o tome kako e se koristiti ogranieni resursi kako bi se ostvarila svrha postojanja. To ukljuuje odluke o onome to ete raditi, a to neete raditi, na to ete troiti energiju i to e biti vai prioriteti. Potrebno je koncentrirati se

26

* IZVOR: Allison/Kaye: Strategic Planing for Nonprofit Organizations

na vlastite kapacitete i snage i ono to vas razlikuje od drugih u ostvarivanju misije i ciljeva. Razmiljajte na koji nain , uz to manju potronju energije i ograniene resurse, dati najbolje od sebe. Kada proanalizirate va prijanji rad, strategiju koju ste koristili i ono to trenutno radite, doi ete do toga da ete znati u kojem pravcu vaa generalna strategija treba ii. Na primjer, ako je vaa dosadanja strategija bila biti organizacija koja radi direktno s graanima, ima mnogo volontera, smjeteni smo u lokalnim zajednicama. Kako biste odluili da li ete nastaviti ili promijeniti ovu strategiju, pronaite odgovor slijedei ova pod pitanja: je li ovakav trend uinkovit? Ako je/nije, zato? Hoe li se ovako nastaviti i u budunosti? Zato da/ne? Analiza dionika Obzirom da je proces stratekog planiranja kompleksan i da bi bio to primjereniji i uspjeniji, za oekivati je da e i svi oni koji imaju koristi od vae organizacije, interes u njenom postojanju, dati svoj doprinos izradi dobrog i provedivog plana. Dionici se dijele na unutarnje i vanjske. Unutarnji dionici su svi oni koji su unutar organizacije i nije dovoljna samo njihova percepcija situacije i okruenja. Vanjski dionici su oko nas i to su prvenstveno bivi i sadanji korisnici usluga, pa zatim donatori, sponzori, potencijalni suradnici, poslovni ljudi, politiari, gradonaelnici, ministri.... . Svi oni mogu dati svoje miljenje o tome to je organizacija i kako je radila, da li je ispunjavala svrhu svog postojanja i u kojoj mjeri zadovoljavala potrebe klijenata. Kod prikupljanja podataka od ovih dionika mogu vam pomoi pitanja kao npr.: to dionici misle da su nae snage, slabosti, mogunosti, prijetnje? to je naa organizacija odradila dobro do sada i zato? to u budunosti oekuju od nae organizacije? Koje aktivnosti/projekti/programi su doprinijeli pozitivnim pomacima u zajednici?

Osim to ete od dionika sakupiti potrebne informacije, koje e vam pomoi odrediti daljnji pravac djelovanja, i vi ete analizirati njih. Ovoga puta neete ukljuiti samo vae korisnike i saveznike, nego i one koji nemaju pozitivan stav o vama i nisu sretni to postojite, dakle vae protivnike. Ova analiza iznjedrit e bitne informacije koje e vam pomoi odrediti pravac djelovanja prema svima njima. Analizirat ete: karakter njihova utjecaja pozitivan, negativan, neutralan jainu utjecaja velik, srednji, mali vaa oekivanja od njih

27

njihova od vas mogue akcije koje biste poduzimali kako bi ispunili oekivanja i poveali pozitivan utjecaj, odnosno umanjili ili neutralizirali negativnosti. Dionik + 0 V s m Oekuju od nas Oekujemo od njih Mogue akcije

Kada analizirate korisnike obratite panju na tono odreenu/e grupu/e graana zbog kojih vaa organizacija postoji. Bitno je znati definirati tko su oni i to ih odreuje: koja je njihova dob, spol, poloaj u drutvu, profesija, socijalni status, sposobnosti, nemogunosti, etnika pripadnost, uvjeti i mjesto stanovanja i druga obiljeja. Kada ste definirali zbog koga postojite i tko su ti graani, razmislite o njihovim potrebama, zadovoljenim i nezadovoljenim. Iz informacija koje ste prethodno prikupili od njih (kroz intervjue, fokus grupe, telefonski, upitnicima...) razmotrite njihove potrebe. Pri tome vodite rauna da zaista definirate potrebe, a ne usluge koje ete pruati, kako bi zadovoljili njihove potrebe (npr.: pravno savjetovanje, informiranje, otvaranje kluba mladih nije potreba, nego usluga ili aktivnost koju vrite, kako bi odgovorili na neke njihove potrebe). Nakon to ste definirali korisnike i njihove potrebe, krenite u analiziranje onog to vi inite za njih i to je to to e oni osjeati kao promjenu izazvanu vaim radom.

Dobar nain da se zapone analizirati okruenje je proi kroz analizu dosadanjih trendova i strategija organizacije. Kroz tu analizu vidi se to je to bilo uspjeno s obzirom na okruenje i korisnike i da li e se neke strategije nastaviti ili ne. Za prikupljanje informacija pomou kojih se odluuje o prioritetima obino se koriste jednostavni obrasci analiza. Najea koriteni obrasci analiza su: SWOT PEST Pomou ovih analiza dolazi se do podataka koji govore na to trebamo obraati panju u kreiranju plana i kako doi do promjena najefikasnije s najboljim uinkom. SWOT je akronim engleskih rijei:

SNAGE

Koje su unutarnje snage organizacije (npr.:

28

STRENGHTS

TO RADIMO DOBRO?

SLABOSTI

WEEKNESSES

TO TREBAMO POBOLJATI?

OPPORTUNITIES

MOGUNOSTI PROMJENE SE DEAVAJU U NAEM OKRUENJU KOJE NAM MOGU POMOI PRI OSTVARENJU NAE MISIJE?

brojno lanstvo, visoka obrazovanost, rasprostranjenost podrunih ureda, motiviranost, dobri projekti, znanje o voenju organizacije, nove, mlade snage, dobar odnos s medijima, vlastite novine, sve vie ena u organizaciji...) Koje su unutarnje slabosti organizacije? (npr.: nerazumijevanje procesa financiranja, birokratski nain razmiljanja, prejaki osobni interesi, loa opremljenost, neuigran tim, prejaka hijerarhija, tradicionalan nain upravljanja, centraliziran nain poslovanja...) Koje nam se mogunosti pruaju iz okruenja, a da slijede nau misiju? (npr.: zakoni, dravne politike, povratak, obnova drutva u cjelini, potreba za radom s manjinama, ulazak u EU...)

THREATS

PRIJETNJE KOJIH SE PROMJENA MORAMO UVATI I BITI SPREMNI NA NJIHOVO DEAVANJE, JER MOGU UGROZITI NA RAD?

Koje prijetnje nam dolaze iz okruenja i mogu ugroziti nau misiju? (npr.: promjena zakona, pad interesa donatora za vrste projekata koje mi obavljamo, neadekvatan tretman povratnika, gubitak interesa vlade za

29

pitanje manjina usljed novih prioriteta i okolnosti...)

Analiza snaga i slabosti ukljuuje informacije o dosadanjim programima, odnosima unutar organizacije, osoblju i njihovim kapacitetima, tijelima organizacije, financijskim prilikama, protoku informacija o strukturi organizacije, opremi, odluivanju, komunikaciji.... . Kod mogunosti i prijetnji organizacija se koncentrira na vanjske utjecaje, a oni su obino sastavni dio PEST (E) analize, to znai da odraavaju mogunosti i prijetnje prepoznatljiive kroz politike, ekonomske, socijalne, tehnoloke i sve ee demografske trendove. Ove vanjske okolnosti kao na primjer: promjene zakona, razne lokalne odredbe, povratak itd., e pomoi napretku organizacije i ujedno boljem i lakem ostvarivanju ciljeva i misije. U SWOT analizi snage mogu biti slabosti. Mogunosti koje se zapostavljaju mogu postati prijetnja, a prijetnje koje se prepoznalo i na njima se radilo, postaju mogunosti. Dakle, kod stratekog planiranja razmatramo kako moemo iskoristiti snage i mogunosti kao prednosti, a kako upotrijebiti snage i mogunosti da bi savladali slabosti i prijetnje. Kako bi doli do ideja moete izlistane snage, slabosti, mogunosti i prijetnje grupirati po slinim kategorijama. Na primjer, grupira se sve to se tie izgradnje imagea i odnosa s javnou. Diskusijom s grupom dolazi se do niza ideja kako se organizacija moe nositi sa problemima koji ju ekaju u budunosti. Analiza programa/projekata Osim analiza okruenja i dionika potrebno je analizirati i dosadanje aktivnosti, te odrediti koje od njih elite nastaviti razvijati, a koje vam ine balast i ne daju efekt koji ste vi i vaa okolina eljeli. Kroz ovu analizu sagledavate to vam koji program/projekt donosi i jesu li vrijedni daljnjih ulaganja napora, energije, vremena i resursa. Jedna od metoda analize Programa/projekta je i Bostonska matrica*: Programi/projekti:

ZVIJEZDE najbolji, najperspektivniji projekti najbolje odgovaraju misiji udruge

PROBLEMATINO DIJETE programi/projekti s malim potencijalom moda se mogu razviti, a moda i propasti

30

najbolje prihvaeni kod korisnika kreativni, odrivi KRAVE MUZARE programi/projekti koji vam donose financijska sredstva lako se pronalaze sredstva za njih donatorima su atraktivni uspjeni su i sigurni, ve uhodani MRTVI PAS

preispitati njihovu isplativost ulaganja

zahtijevaju puno resursa, od financijskih do ljudskih ne daju velike rezultate pokrivaju mali broj korisnika trae puno vremena i energije

*The Management Center: Planning & Managing Successful Fundraising

ODREIVANJE PRIORITETA Nakon to ste se bavili uglavnom istraivanjima u prethodnim radnjama, sada pristupate dijelu koji je drugaiji i malo vie stresan od prethodnog. Ovaj dio zahtjeva prilino vremena, pa ukoliko se upustite u proces stratekog planiranja, neka vas ne iznenadi dinamika i razlika ovog procesa od ostalih. Ovo je dio koji zahtjeva odluivanje. Konfuzno je i frustrirajue iz svih prikupljenih informacija sastaviti neto to ima smisla, ali je mogue.

Planiranje u ovom stadiju nee morati neminovno ii linearnim putem. U ovoj fazi se moe desiti da ete biti primorani revidirati neku od prijanjih faza, vratiti se korak unatrag. Ono to se nipoto ne smije dogoditi u ovoj fazi je da preskoite procese i pitanja koja e se eventualno pojaviti i da krenete dalje, ne razmiljajui o valjanosti stratekog plana.

U ovom dijelu diskutira se o svim moguim opcijama i donosimo odluku o tome to je to to emo raditi i najuinkovitije zadovoljiti potrebe korisnika te ostvariti svrhu. Do tog odgovora doi ete na nain da izlistate sva kritina pitanja koje su se pojavila prolazei kroz prethodne analize. Kada su pitanja definirana, diskutirajte i razvijte mogue pristupe svakom od pitanja. Suzite mogui broj opcija na one koje su realne i u skladu s istraivanjima koje ste u ranijoj fazi provodili, te ete stii do primarnih strategija i prioriteta.

31

UTVRIVANJE CILJEVA Finalna faza procesa stratekog planiranja je odreivanje ciljeva, kada su ve odreeni prioriteti. Ciljevi se dijele na strateke, koji su dugoroni i apstraktniji, i kratkoroni, koji su konkretni, mjerljivi i vremenski odreeni. Svaki dugoroni cilj ima do pet kratkoronih, koji govore kako e se deavati promjena. Standardna forma je sljedea:

Glagol koji odreuje smjer promjene+podruje promjene+ciljana populacija+stupanj promjene+vremenski okvir

Primjer dugoronog cilja: Poboljati znanja i vjetine predstavnika Vijea nacionalnih manjina, kako bi mogli uinkovito i profesionalno voditi posao.

Primjer kratkoronog cilja: Poboljati znanja iz menadmenta kod 70 % lanova Vijea nacionalnih manjina u periodu od 1 godine

Vodite rauna da ne govorite o aktivnostima, nego o promjeni koju bi neka aktivnost mogla donijeti. Operativni ciljevi moraju biti u skladu sa misijom organizacije, pomau postii strateki cilj, koncentriran je na rezultat. Kreiranjem ciljeva uvijek treba pridodati i druge scenarije, u sluaju da se planirano ciljevi ne mogu ostvariti.

Ciljevi se izrauju na dvije razine: programski ciljevi i operativni ciljevi. Programski se odnose na aktivnosti/programe/projekte koji e se provoditi u svrhu ostvarenja misije i zadovoljavanja potreba korisnika. Operativni se odnose na funkcioniranje organizacije kako bi se programi mogli to bolje provoditi. Oni pokrivaju sljedea podruja: Osoblje, upravljaka tijela organizacije, odnosi s javnou, razvoj kapaciteta, financije, oprema, planiranje i evaluacija. FINANCIJSKE PROJEKCIJE Nakon to ste jasno odredili prioritete, definirali programske i operativne ciljeve, vrijeme je da sagledate koje materijalne uvjete zahtjeva va plan. Za ispunjenje plana potrebno e biti potraiti nova sredstva, nove donatore i naine financiranja. Za dobru financijsku projekciju trebali biste predvidjeti koje i koliko osoba e vam trebati kako bi se va plan nesmetano mogao ostvarivati, u kojem bi to vremenskom periodu bilo, koliko vremena bi te osobe provodile radei na programima/projektima, koje bi dodatne trokove proizvelo izvoenje aktivnosti, koja

32

oprema i prostori su vam potrebni za rad, iz kojih izvora biste taj novac mogli namaknuti. Vodite rauna da se strateki planovi najee rade za vremenski period od tri do pet godina. Sukladno tome planirajte sredstva, kao i mogue donatore, sponzore i druge izvore sredstava. U ovaj dio posla neophodno je ukljuiti strunjaka za financije, bilo da ga imate u organizaciji ili dolazi izvana. Kroz financijske projekcije ete jo jednom imati priliku revidirati va plan i vidjeti koliko je realan i izvediv. PISANJE STRATEKOG PLANA Na kraju procesa pristupate sumiranju rezultata procesa i piete plan. Pri tome obratite panju na dogovor tko e to uraditi i koju formu stratekog plana ete odabrati. Evo primjera jedne od moguih formi stratekog plana, prema knjizi Strateko planiranje za neprofitne organizacije, Allison/Kaye: 1. Uvod 2. Saetak 3. Izjava o misiji i viziji 4. Povijest organizacije 5. Veze i partnerstva 6. Opis strategije 7. Programski i operativni ciljevi 8. Prilozi: Analize dionika, korisnika, SWOT Intervjui s korisnicima i drugim dionicima lanstvo u tijelima organizacije Dugorone financijske projekcije IMPLEMENTACIJA PLANA Kako bi se strategija poela provoditi potrebno je razviti operativni I akcijski plan. Operativni plan se razvija na godinu dana I govori o kronologiji ostvarivanja ciljeva, opisuje usluge koje e se pruati, tipove aktivnosti koje e se provoditi i tko e za to biti odgovoran. Godinji operativni plan bi trebao biti: Razumljiv i ne previe detaljan Provediv, lak za pratiti, nije natrpan informacijama i konfuzan Usklaen sa strategijom Definira kako e se strategija odvijati godinu po godinu. Operativni plan se radi zajedno s godinjim proraunom. Proraun opravdava plan i trokove koje treba pokriti kako bi se plan ostvario.

33

Matrica za operativni plan:

KORACI

ODGOVORNA OSOBA

(DO) KADA

Koritena literatura: Michael Allison & Jude Kaye: Strategic Planing for Nonprofit Organizations (A Practical Guide and Workbook), The Support Center for Nonprofit Management, 1997, NY Program obuke predavaa, Civil Society Development Fondation: Strategic Planing, 1999. John P. Kotter: Leading Change, 1996 USA

34

ZAGOVARANJE ZA DRUTVENU PRAVDU I PROMJENU

TO JE JAVNO ZAGOVARANJE ZA DRUTVENU PROMJENU I PRAVDU?

Doista je teko dati jasnu i razumljivu definiciju pojma zagovaranje. Za neke ljude to znai zastupati neije interese, dok drugi dre da je to sinonim za kampanju ili lobiranje. U ovim materijalima koristit emo pojam zagovaranje u irem smislu, odnosno naa e definicija obuhvaati razliite oblike drutvenih utjecaja na procese donoenja odluka. Razlog tomu je injenica to se tehnike zagovaranja mogu primijeniti svugdje gdje postoji potreba za promjenama. Prema CDPA* zagovaranje je podizanje i usmjeravanje panje zajednice na postojanje vanog pitanja i usmjeravanje donositelja odluka u pravcu rjeavanja i promjene. Zagovaranje je rad s ljudima i organizacijama na ostvarenju promjene.

35

Zagovaranje je niz organiziranih i zahtjevnih akcija u kojima se koriste instrumenti demokracije da bi se donijeli i promijenili zakoni i politike, koji e stvoriti pravedno i nepristrano drutvo. Koncept javnog zagovaranja nije nita novo, niti strano u zemljama s razvijenom svijeu graana i tradicijom njihove participacije u sistemima odluivanja. Javno zagovaranje je koncept koji savreno odgovara svim principima demokracije i potuje demokratske procedure. U razliitim zemljama zagovaranje ima razliita tumaenja, ali osnova je svima isti, a to je socijalna promjena i pravda. Umjesto nemira i nereda, u kojem pojedinac uglavnom gubi dostojanstvo i biva izloen nasilju, koncept zagovaranja prua mogunost mirnog, nenasilnog ostvarivanja svojih potreba. Svakako da se mora biti svjestan injenice da se na promjene nekad mora ekati godinama, ali ovaj koncept uvlai u akciju one bez kojih dugotrajne promjene ne bi bilo mogue postii, a to su oni koji imaju mo donoenja odluka, na bilo kojem nivou. Zagovaranje za drutvenu pravdu i promjene usmjereno je na one probleme koji pogaaju siromane, obespravljene, marginalizirane, manjine. Zagovaranjem se deavaju promjene na nain da akcijama1: Utjeemo na politike, drutvene i ekonomske prilike koje direktno utjeu na ljudske ivote. Mijenjamo odnose moi i utjeemo na procese donoenja odluka, stvaranjem prilika i uvjeta da u njima sudjeluju oni koji su direktno pogoeni problemom. Zagovarake akcije potuju etiri osnovna naela, a to su: Sudjelovanje (onih kojih se problem direktno tie, iroke baze saveznika i podravatelja, kao i onih koji mogu rijeiti postojee probleme, ali i oponenata kojima se drugaije stanje od postojeeg nee pretjerano sviati) ukazivanje (na postojanje problema, na one koji su pogoeni problemom, na mogue zadovoljavajue rjeenje), odgovornost ( prema ljudima, drutvu, malima, obespravljenima, pojedinca prema sebi samom, ministara i drugih izabranih prema narodu koji ih bira, itd. .... ) vidljivost (transparentnost) (biti javan, otvoreno raditi i svoj rad uiniti to vidljivijim, razumljivijim i dosenijim obinom graaninu). Proces postizanja promjena je sloen i velik. On podrazumijeva niz manjih i lake dostinih pobjeda i dobitaka. Da bi povezali jedan korak s drugim bitno je: Imati viziju Planirati Promiljati
* The Centre for development and population activities, Washington D.C. 1Advocacy For Social Change, Oxfam & Advocacy Institute

Oni koji kreu u akcije zagovaranja znaju da prije nego poduzmu bilo koji korak moraju imati jasne odgovore na ova tri pitanja, kako bi znali to uinkovitije razviti strategiju, odnosno pronai to bolji nain da ostvare ono za to zagovaraju: Tko smo mi? to znai na glas? O emu mi govorimo? Odgovorom na ova tri pitanja poinjemo postavljati temelje zagovarakoj akciji. Tko se bavi zagovaranjem ujedno radi puno i na svom, osobnom usavravanju i izgradnji. Bez dobrog razumijevanja nekih relacija u drutvu teko je raditi na ostvarenju promjene. Za to su znanje, vjetine i stavovi osnova uspjeha.

ZNANJA, VJETINE, STAVOVI

36

STAVOVI
Nadati se i vjerovati da su promjene mogue. Prezirati prepreke i vjerovati da su anse tu, samo ih treba prepoznati i dokuiti. Vjerovati da ovo mogu biti mogunosti iz kojih se puno naui i koje su motivirajue. Volja i samopouzdanje za izazove, kao to su kruta, institucionalizirana mo, kao i prihvaanje rizika u koje se uputate. Dovoljno samopouzdanje za suoavanje s preprekama i savladavanje straha od toga da se nekome neete dopasti. Vjerovati u zajednitvo i prakticirati u svakodnevnom ivotu jednakost, prihvaati razlike po bilo kojoj osnovi i prezirati diskriminaciju. Vjerovati u demokratske procese i ljudske vrijednosti kojima ste okrueni. Potivati tue miljenje i poglede na svijet. Vjerovati u mogunosti ljudi da donose vlastite odluke, ali i da u tome mogu grijeiti. Prihvatiti da postoje razliite uloge za razliite ljude u razliita vremena. Volja da se bude transparentan, iskren i otvoren prema kolegama, ne izbjegavati teke situacije i pitanja i davati povratne informacije i miljenja u sigurnoj i podravajuoj atmosferi. Predanost, strpljivost i ustrajnost u angairanju na dugi rok za postizanje eljene promjene. Veseliti se i slaviti i najmanje pobjede.

VJETINE
Zagovarai trebaju biti u mogunosti: Raditi u timu s ljudima koji su drugaiji od njih. Sluati suradnike, bazu, saveznike i oponente. Uiti iz osobnog iskustva i iskustva drugih. Prepoznati to motivira dionike i prema tome postupati. Prepoznati prilike za pregovore, stvarati kompromise i biti postojan. Davati konstruktivne kritike bez upadanja u zamku prosuivanja. Ispoljavati ljubav i toplinu, ljutnju i razoaranje, humor i razigranost na nain koji e jaati snagu i napore tima. Pomoi ljudima da se suoe s rizikom koji preuzimaju radei na kampanji. Izgraivati veze sa saveznicima oitim i iznenaujuim kroz koaliciju i druge suradnie odnose. Generirati pritisak kroz mobiliziranje zajednice i organiziranje i tako podii ozbiljnost problema i nivo utjecaja na donositelje odluka. Kreirati, generirati, analizirati, sintetizirati i raspodijeliti informacije, kao to su razliite statistike, podaci i anegdote. Kvalitetno komunicirati. Uiniti poruku razumljivom i uvjerljivom. Izgraivati tim, raspodijeliti odgovornosti i obaveze i biti odgovoran prema zajednici za koju zagovara. Biti asertivan. Nabaviti novac i biti organiziran i racionalan u troenju novca.

ZNANJE
Zagovara treba znati:

37

Politiki sistem i sistem izgradnje politika, odnosno gdje se donose odluke, tko ih donosi, kako do njih dolazi formalno i neformalno. Odnose snaga unutar sistema i to utjee na donositelje odluka i njihov proces odluivanja. Ovo ukljuuje razumijevanje sljedeih elemenata demokratskog drutva: civilno drutvo mediji lokalni, nacionali, meunarodni drava trite meunarodne financijske institucije (Svjetska banka, MMF, regionalne razvojne banke...) Ujedinjene nacije

Tko su dionici* i do koje mjere se oni slau ili ne slau s vama. Niti jedan zagovara nee se sloiti s tezom da sve ovo, ukljuujui stavove i vjetine, moraju biti sadrani u jednoj osobi, ali e se sloiti s tezom da se znanja, vjetine i stavovi permanentno usavravaju i mijenjaju. Uspjeni zagovarai e konstantno testirati svoju otvorenost i uilaki duh.

KARAKTERISTIKE USPJENIH AKCIJA ZAGOVARANJA

Svaka akcija zagovaranja je posebna i planirana ba za odreene prilike. Ipak, svaka akcija ima neka obiljeja, karakteristina za sve2. vrsta orgnizacija i vodstvo predano i jako vodstvo i vrstu strukturu, kako podrku. Planiranje uspjene zagovarake akcije paljivo su planirane

*dionici su svi oni koji imaju nekakav interes u vaoj akciji ili u postojanju vae organizacije 2 To Promote And Protect Women Human Rights, Jennifer Kloes

Dinamina strategija uspjeni zagovarai imaju tono odreena i jasne ciljeve, zadatke, definirane saveznike i protivnike, definirane mete i kanale utjecaja, kao i strukturu i plan, ali i fleksibilnost i mogunost prilagodbe postojeim okolnostima. Komunikacije i obrazovanje podijelite svrhu vae akcije sa to je mogue vie ljudi. Komunicirajte s vladinim dunosnicima, drugim organizacijama i pojedincima, kako bi se zapoeo javni dijalog o predmetu promjene. Mediji su savren izbor za komunikaciju s akterima drutva i drutvenih promjena, kao i svima onima koji e od nje imati koristi.

38

Javna podrka gdje podrke nedostaje, potrebno je educirati i informirati graane o eljenoj promjeni, viziji drutva nakon promjene, kao i novim vrijednostima, koje promjena nosi. Bilo koja akcija zagovaranja, koja ne poduzima nita kako bi uvjerila graane u dobrobit promjene, je nepotpuna. Koalicije to je vie organizacija i pojedinaca (npr. poznatih ljudi irim masama) ukljueno u zagovaranje, raste vaa ansa da uspijete. Ustrajnost uspjeni zagovarai ne odustaju lako. Prilagodljivi su, kreativni i prkose preprekama. Zagovaranje se provodi svugdje. Glavna prednost javnog zagovaranja je da pronosi pitanja meu svim zainteresiranim stranama. Zagovara se radi poboljanja kvalitete ivota za ljude, bilo da je cilj poboljanje ivotnih uvjeta za siromane, spreavanje propadanja okolia, stvaranje jednakih mogunosti za ene, jaanje kolskog sistema I davanje rijei obespravljenim grupama u drutvu. Udruenja graana zastupaju javne interese, koji stvaraju trajne pozitivne drutvene promjene. Klju promjene je u mogunosti okupljanja snage koja spaja ljude I zajednice oko konkretnih pitanja koja imaju utjecaja na njihov ivot. Zna se da e glas jedne osobe koja sama djeluje biti ignoriran, no, isto tako se zna da glasovi mnogo ljudi mogu imati znaajan utjecaj.
Organizacije koje rade javno zagovaranje istovremeno rade jo mnotvo drugih aktivnosti kao to su razne obuke, davanje informacija, identificiranje uzroka problema u drutvu ili kritiziranje dravne politike. To, dakako, nije dobro, ali radi nedostatka financija, esto su primorane da snagu troe I na niz drugih aktivnosti.

RAZVOJ STRATEGIJE
Do sada je razvijeno vie modela koji pomau zagovaraima pri razvoju akcija i naina njihova najefikasnijeg izvoenja do postizanja cilja. Model koji emo predstaviti ovdje sadri pet osnovnih elemenata3: Ciljevi: to mi elimo promijeniti? Publika: tko ima mo odluiti o promjeni? Dijagnoza: to je mogue uiniti? Plan akcije: kako emo zapoeti? Evaluacija: kako znamo da je na plan uspjean? Svaki od ovih pet elemenata moe se razloiti na jo nekolicinu pitanja koja pomau zagovaraima da razumiju prilike u kojima rade. 1. Ciljevi: to mi elimo promijeniti? Tko smo? Koji je problem na kojem elimo raditi? Koja je naa vizija promjene? Na koji cilj ili komad nae vizije emo se usredotoiti? Koji su nam unutarnji, a koji su ciljevi prema van?

2. Publika: tko ima mo odluiti o promjeni? Tko ne eli promjenu? Kako se deavaju promjene, koje procedure trebamo znati? Tko je sve kljuna publika?

39

 3.

Tko su nai saveznici? Tko su nam primarne i sekundarne mete?

Dijagnoze: to je mogue? Jesu li nai kapaciteti dovoljni za aktivno sudjelovanje u zagovaranju? Kakvo nam je vanjsko okruenje trenutno? Kad sve sintetiziramo, to mi moemo uiniti?

4.

Plan akcije: kako emo zapoeti? Kako emo pokrenuti nau publiku da uini ili ne blokira promjenu? Kako emo zatititi lanove nae grupe od moguih rizika? to planiramo raditi? Imamo li sve to nam je potrebno kako bi poeli raditi? Koji nam je plan B?

IZGRADNJA VJETINA
Prema iskustvu Advocacy Instituta, sljedee su vjetine neophodne za provoenje bilo koje zagovarake akcije: Suradnja Upotreba informacija i istraivanja Oblikovanje i razvoj poruke Odailjanje poruke, ukljuujui suradnju s medijima i lobiranje

TO JE SURADNJA
Suradnja je rad s pojedincima i grupama koje su usredotoene na sline interese. Suradnja ima mnogo formi (od neformalnih do formalnih, od privremenih do stalnih...), a poznate su kao koalicije, mree, savezi, federacije....

3Advocacy

For Social Change, Oxfam & Advocacy Institute

Kod nas su najee forme mrea i koalicija: Mrea: Postoje radi razmjene informacija, ideja, podrke. Zajedniki interes se odreuju prema zahtjevima lanstva. Najee je struktura mree neformalna, a to znai da lanstvo moe slobodno koristiti mreu, ulagati u mreu, kao i napustiti mreu kada im god to odgovara. Korist: Pristup informacijama do kojih je teko doi Laki pristup donositeljima odluka pomou drugih lanica Uenje iz iskustava drugih Izgradnja odnosa i veza koje mogu biti aktivirane za budue akcije

40

Povezivanje s istomiljenicima i izbjegavanje izolacije prakticiranja vrijednosti civilnog drutva, poput tolerancije, potovanja, jednakosti, predanosti radu s razliitim grupama i pojedincima. Mikro-model poeljnog drutva omoguava prakticiranja vrijednosti civilnog drutva, poput tolerancije, potovanja, jednakosti, predanosti radu s razliitim grupama i pojedincima. Koalicija Pitanja povjerenja, osjeaja sigurnosti i otvorenosti od kljune su vanosti za uspjenu suradnju i s njima se treba baviti od samog poetka zajednikog rada. Ovdje emo predstaviti samo nekoliko korisnih savjeta za izgradnju meusobnog povjerenja. Svakako, ovo nije potpuni popis, nego vie slui za poticaj vae osobne kreativnosti: o o o o o Trudite se da rad vaih suradnika bude javno prepoznatljiv uvijek naglaavajte zajednike interese i ciljeve organizirano i planski poduprite svoje saveznike budite fleksibilni i prepustite ulogu voe drugima kada je to potrebno meusobno podijelite informacije.

Budite otvoreni za njihove prijedloge, promijenite originalni koncept - osjeaj da je netko sluan i prihvaanje prijedloga drugih uvijek motivira ljude na preuzimanje odgovornosti. Koalicije postoji radi zajednikih akcija. Kako bi postiglo odreeni cilj, lanstvo ulae znaajne resurse, meusobno dijele mo pri donoenju odluka, koordiniraju strategije, poruke i akcijske planove. Visok stupanj meusobnog povjerenja je najvanija vrijednost koalicije. Struktura je vie formalna, a vodstvo koalicije mora biti vrlo vjeto u voenju i pronalaenju mogunosti usklaivanja razliitosti lanica, kako bi te razlike upravo postale prednost koalicije, a ne njena slabost. Korist: Snaga je u brojnosti manji je rizik vriti pritisak na donositelje odluka ako se radi u grupi, Snaga je u razliitosti razliitost pogleda pomae stvoriti cjelovitu sliku o problemu, prua vie ideja o rjeenjima, poveava kredibilitet. Dijeljenje resursa zajedniko ulaganje raznolikih resursa, talenata, stilova, olakava provedbu planova. Kohezija i solidarnost zajednike vrijednosti, ciljevi, iskustva sprjeavaju izolaciju i osiguravaju stabilnost i vjeru.

OSNOVNA STRUKTURA KOALICIJA

Osnovna struktura koalicije ima sljedee elemente o kojima treba razmisliti prije nego to se stupa u koaliciju: lanstvo koalicije esto imaju naela i etike kodekse djelovanja u koaliciji. Sudjelovanje lanice sudjeluju i doprinose radu koalicije kako najbolje mogu. Pri tome vode rauna o: koliini vremena i drugih resursa koje mogu dati, Da li predstavnici organizacija mogu donositi odluke u ime organizacije proporcionalnost ulaganja resursa u odnosu na veliinu organizacije

koje posljedice i sankcije povlai za sobom neobavljen dodijeljeni zadatak. Vodstvo kako su lideri odabrani i na koji su nain odgovorni lanstvu? Donoenje odluka kako se donose odluke koncenzus ili glasanje? Ako je glasanje, da li je jedna organizacija jedan glas ili vee organizacije imaju vie glasova? Jesu li isti procesi za svakodnevne odluke i odluivanje u hitnim situacijama? Identitet koalicije i autonomija lanstva kada lanstvo moe djelovati kao grupa i u kojim situacijama? Kada pojedini lanovi djelu samostalno? Koje su posljedice krenja ovih dogovora? Komunikacije Kako e se dijeliti informacije? Kojim komunikacijskim kanalima? Da li e se slati zapisnici sa svakog sastanka ili samo oni s konanim zakljucima, odlukama? Kako e lanice biti u vezi kada je neto hitno? Logistika potrebno je znati koliko esto e se koalicija sastajati, gdje e se sastajati, da li je facilitiranje sastanaka rotirajue, kako se dogovara dnevni red sastanka na poetku sastanka ili prije, tko postavlja prioritete dnevnog reda?

EFEKTIVNA KOMUNIKACIJA I UPRAVLJANJE KONFLIKTOM UNUTAR KOALICIJE

Rad u koalicijama je izuzetno zahtijevan i teak posao. Organizacije imaju razliite interesa za stupanje u koalicije, ponekad se dogaa da oni koji rade naprosto pregore od napora i tada se najee dogode konflikti. Konflikt ne mora neminovno imati negativno obiljeje. esto je dobro upravljan konflikt izvor novih rjeenja i mjesto oslobaanja strahova. Otvaranje prostora za diskusiju omoguuje lanicama koalicije da iznoenjem frustracija, ljutnje, bez prisustva straha, nepovjerenja i tekih emocija, uz dobro upravljanje i voenje diskusijama, trae kreativna rjeenja. Slijedei ove upute moi ete biti u prilici kreirati i osnaivati okruenje otvoreno za dijalog: Bodrite lanice koalicije da govore i da se svaije miljenje uje razradite grupna pravila e pomoi prevenciji dominacije jaih lanica u diskusijama i ohrabriti tie grupe da sudjeluju i govore. Kreirajte sigurno okruenje to je okruenje u kojem lanice osjeaju da su sasluane i da se njihov glas uvaava. Diskutirajte i ruite tabue - govorite i o onom o emu se nerado govori, posebno kada je netko u strahu usprotiviti se nekom ili eli izbjei konflikt. Teko je rijeiti tenzije, ako ne znate njihov uzrok ili izvor. Povjerenje unutar koalicije se poveava proporcionalno smanjenju tema o kojima se ne govori ili se uporno izbjegavaju. Dajte vremena rjeavanju konflikata i problema fokusirajte se na kljune elemente pri rjeavanju konflikta: o Identificirajte zajednike osnove, kako bi izlistali razlike. Fokusirajte se na problem, a ne na osobine onih koji su u konfliktu. o Postavljajte pitanja kako bi saznali sto vise informacija potrebnih za upravljanje konfliktom. Osigurajte da svi imaju priliku govoriti, dijelite bitne informacije. Budite specifini i pri svom elaboriranju koristite konkretne primjere. o Naznaite ulogu emocija. Da li one pomau istaknuti sutinu problema ili izazivaju osuivanja prave prepreku u rjeavanju problema. Neka svatko ima priliku iznijeti svoju zabrinutost, bez izazivanja i ispravljanja.

Imajte na umu da neke pokazane emocije ne moraju biti u vezi s konfliktom. Ne uzimajte osobno snane erupcije emocija drugih. o Pokazujte i odravajte atmosferu zajednikog uvaavanja. o Ako se ne slaete s nekim nemojte se ponaati obrambeno. Traite objanjenja kako bi bolje razumjeli druge, njihove osjeaje, percepcije i ideje. Sluajte paljivo kako biste dosegli sr problema i proizveli ideje za mogua rjeenja. Na primjer: o Usredotoite se na onog koji govori i pokaite da sluate i razumijete. Vae geste, pokreti, kontakt oima, boja i visina glasa, pitanja koja postavljate trebaju pokazivati da sluate. o Izbjegavajte prepreke dobrom sluanju, kao to su: - uporno prianje i nedozvoljavanje nikom drugom da pria - odluiti se za svoje miljenje i prije nego sasluate sugovornika ili druge sugovornike to imaju za rei - preispitivati odgovor i razmiljati o njemu dok druga osoba govori - izbjegavati konflikt slaui se sa svime to druga osoba govori - pokuavati pobijediti svojim argumentima, radije nego fokusirati se na mogue rjeenje - bojati se biti u krivu ili pretpostavljati da ste u pravu - dati emocijama da vas vode.

UPUTE ZA USPJENU KOMUNIKACIJU

Uspjeni lobisti uvijek e vam savjetovati da kao metodu uvjeravanja i ostvarivanja uspjenih kontakata s krojaima politika koristite dijalog i uvjeravanja, radije nego optube i konfrontacije. Razlika izmeu dijaloga i konfrontacije je kao i razlika izmeu biti aktivist i biti radikalan. Klju za postizanje utjecaja je sposobnost komuniciranja na nain da vas drugi razumiju i uvaavaju. Zagovarai ne podcjenjuju protivnike, naprotiv, oni su svjesni njihovih moi, poloaja i posljedica koje mogu izazvati. Istrauju ih i znaju pozitivne aspekte njihovih pozicija i posla. Preispitujete se i preispitujte ciljeve i zadatke protivnika, kako bi mogli usporediti s vaim i pronai slinosti i razlike, te na osnovu toga sagledati to je realno mogue uiniti u odnosu na protivnike, kako bi im se ukazala korist od zajednikih napora za ostvarenje neke drutvene promjene. Pristupajte pozitivno, radije nego kritizirajui i izbjegavajte suprotstavljanje. Ne zaboravite se zahvaliti onima koji su vam pomogli ili vas podrali. Nastojite to uiniti javno.

UPOTREBA INFORMACIJA I ISTRAIVANJA

to je informacija? U irem kontekstu informacija znai injenice i nalazi, iji je sadraj iroko g opsega, od brojeva do pria. Informacije se sakupljaju iz mnogo razliitih izvora, kroz iskustva, promatranja, intervjue, i druge oblike istraivanja. Kada su o nekom problemu informacije analizirane, one onda prikazuju odnose, modele, trendove i uzroke. Grupe koje se bave zagovaranjem u koritenju informacija slue se istraivanjima, analizama i irenjem informacija. Nekad je potrebno koristiti sve ove metode. To ovisi o kapacitetima, strunosti i potrebama. Kako koristiti informacije4:

Kroz planiranje, razvoj strategije i poduzimanje akcija, informacija je potrebna radi: razumijevanja problema i njegovih uzroka, te utjecaja na ljudske ivote. Identifikacije ciljane publike i njihovog odnosa u vezi s problemom. Identificiranja polaznih toaka za pristup donositeljima odluka. Razvoja strategije, ciljeva i akcija, koji su mogue ostvarivi. Identificiranje i razvoj moguih rjeenja kroz nove politike. Razvoja uinkovite poruke za svaku publiku posebno. Identifikacija najboljeg naina prenoenja poruke, kao i prenositelja. Prikupljanje informacija moe se provoditi kroz razne podatke, analize i interpretacije analiza tih podataka (statistike, studije, izvjetaji...), zakone, politike, proraune, novinske lanke, istraivanja javnog miljenja, fotografije, anegdote, prie, naklapanja... Za razvoj efikasnog plana prikupljanja podataka potrebno je razmotriti: Koje informacije trebate, na to traite odgovor? Gdje ga moete potraiti? Tko ima informacije koje su vam potrebne? Kako moemo doi do informacije? Da li je ona dostupna javnosti? Da li poznajemo nekog tko nam moe omoguiti pristup, neki novinar, specijalni istraitelj, slubenik u nekom zavodu...? Tko e provesti istraivanje? Ima li vaa organizacija kapaciteta provesti istraivanje? Ako da, koja osoba to moe preuzeti? Ako ne, tko onda moe? Koliko imamo vremena za ovaj posao? Ne dozvolite da vam se posao pretvori u vjeno istraivanje i da zbog toga vaa akcija ne zaivi. Prikupljati informacije i istraivati ih uvijek moete i to je, ustvari, posao koji traje dok god traje i zagovaranje. RAZVOJ PORUKE Jedan od ciljeva zagovaranja je svratiti panju javnosti na problem. Prije no to se odluite na koji nain ete to izvesti, razmotrite kakva to poruka moe privui panju javnosti. to je to centralna poruka? To je jedna ili nekoliko kratkih, direktnih izjava, koje odraavaju: Vau analizu problema Uzrok problema

4Advocacy

For Social Change, Oxfam & Advocacy Institute

Koga smatrate odgovornim za (ne)rjeavanje problema Va prijedlog rjeenja, ako ga imate Prijedlog akcije kojom pozivate druge da vam se prikljue to je krojena poruka? To je poruka kreirana za specifine grupe i publiku, temeljena na analizi: to je to ime ete najvie uvjeriti vau publiku koje informacije trebaju uti koju akciju elite da poduzme vaa publika Takva analiza e odrediti : sadraj poruke

formu duinu kanale (mediji, osobno prenoenje, protesti, uline akcije...) prenositelj poruke Za dobru poruku jako je vano poznavati svoju publiku. Pod tim se smatra da znamo koje su joj vrijednosti i vjerovanja, stavovi, to izaziva njihovu suosjeajnost, koji su joj prioriteti i potrebe, kao i nivo znanja o problemu, koliko osjeaju trenutne posljedice problema i koliko su svjesni posljedica u budunosti. Poruka moe biti toliko snana da utjee na emocije, a pri tome i na promjenu stavova. Promjena stava je najbitnija promjena koju jedna zagovaraka akcija treba proizvesti. Promjenom stavova kod ljudi (publike) moemo oekivati prave sutinske promjene, bilo da se odnose na promjene nekih nevaljalih zakona, nekih procedura koje su previe komplicirane ili manjkave, prihvaanja i promjene poloaja manjina u drutvu itd.

ELEMENTI PORUKE
Sadraj poruke je samo jedan od niza elemenata koji oblikuju jednu dobru poruku. Podjednako, ako ne i neto vaniji su neverbalni imbenici kao primjerice gdje, kada i od koga e donositelji odluka dobiti poruku, odnosno injenice koje se nalaze u poruci. Sadraj poruke5: Sadraj je centralna ideja poruke. On mora odgovoriti na pitanje: koju specifinu ideju e publika izvui iz vae poruke? Prigodom oblikovanja poruke vodite rauna da odgovorite, ako je ikako mogue, na sljedea etiri pitanja: o Koju promjenu elite napraviti? o Zato je to vano (dajte primjer pozitivne promjene koju e vaa akcija donijeti ili negativne posljedice ako se nita ne poduzme)? o Koja je vaa strategija u postizanju zacrtanog cilja? o to (koje akcije) oekujete od svojih pomagaa? Jezik poruke: Jezik treba biti tako odabran da ne ostavljaju mogunost da ju razliita publika razliito tumai. Poruka na plakatu biti e kratka, brzo itljiva, nekomplicirana i im ju proitamo moramo moi shvatiti koja joj je osnovna ideja, na to nas poziva. Jasno je da emo birati drugaiji jezik kada se obraamo mladima, nego kada poruku odailjemo univerzitetskom profesoru.

5ADVOCACY

Building Skills for NGO Leaders, CEDPA Washington D.C.

Djelotvornost poruke ovisi o tomu jeste li sposobni na pravi nain upotrijebiti rijei koje e izazvati pozitivne konotacije u glavama onih na koje porukom ciljate. Razliite ciljane skupine reagiraju na razliite kljune rijei. Takoer se preporuuje da odreene rijei koje bi mogle izazvati negativne asocijacije zamijenite s onima koje su puno prirodnije. Jezik poruke mora biti razumljiv onima kojima je namijenjen i slobodan od bilo kakvog nerazumljivog argona ili tehnikih izraza. Prenositelj poruke: Na iju e zamolbu ciljana skupina reagirati najbolje? Koga oni dre najvjerodostojnijom osobom ili institucijom? Tko svojom pojavom u vaoj kampanji moe ostaviti najjai utisak na primatelja poruke? To mogu biti poznate linosti iz svijeta kulture, sporta, umjetnost, znanosti... .

Oblik ili izgled poruke: Ovisi o tomu kako ete odgovoriti na ova pitanja: Kako ete poslati poruku? Hoete li organizirati sastanke ili predstavljanja, tiskati i razdijeliti broure, upotrijebiti medije, organizirati koncerte i druge dogaaje...? Vrijeme i mjesto poruke: Dobro je znati: Kada i gdje je najbolje zapoeti s odailjanjem poruke? Postoje li neki faktori povezani s mjestom ili vremenom odailjanja poruke koji bi mogli poveati kredibilitet poruke ili je politiki obojiti?

ODAILJANJE PORUKE
Odabir kanala komunikacije Masovni mediji su odlian kanal komunikacije sa irokom publikom, ali oni nisu jedini nain da vaa poruka dopre do veeg broja onih od kojih oekujete podrku ili promjenu stava. Postoje razliiti kanali kojima moete doi do publike, bilo na nacionalnom, lokalnom ili meunarodnom nivou6: ljudi - osobni kontakti, jedan na jedan - lobiranje - sastanci s raznim grupama ili zajednicom - seminari - javne tribine - protesti, masovne akcije - usmeno prenoenje - ulini teatri - kazalita lutaka - pjesme i poezija - ples tisak - novine i magazini - urnali, bilteni, publikacije - jumbo-plakati - pisma zakonodavcima, urednicima novina i drugima elektroniki mediji - radio - televizija - internet - video
6Advocacy

For Social Change, Oxfam & Advocacy Institute

Odabir medija ovisi o tome koji je primarni izvor informiranja i koji medij ima najvei utjecaj na njih, koga sluaju, to itaju ili gledaju. Kulturni milje iz kojeg dolaze je jedna od bitnijih injenica koju treba uzeti u obzir prilikom odabira kanala komunikacije. Jednom kada smo odabrali kanal komunikacije, provjeravamo da li ga je mogue koristiti, da li nam je dostupan. Potrebno se raspitati tko je vlasnik odreenog medija, preko koga moemo doi do kljune osobe, ukoliko ne moemo direktno, kako emo privui njegovu panju, i na kraju kako emo biti sigurni da nam nee iskriviti poruku. Ujedno moramo razmiljati i o naim kapacitetima i vjetinama potrebnim za ovaj posao. Odabir prenositelja poruke

Prenositelj mora biti odabran sukladno zahtjevima publike. Kad birate prenositelja, razmislite o sljedeem: Tko ima dobar kredibilitet meu odabranom publikom? Tko je utjecajan u drutvu? Tko ima dovoljno znanja o problemu? Dobar je u javnim nastupima, samouvjeren i stabilan. Ako se pismeno obraa, ima dobar uvjerljiv stil i vjet je u tome. Za prenositelja je najbitnije da ima dobar kredibilitet i da ima utjecaja, sve ostalo naui se s vremenom.

LOBIRANJE
Lobiranje je educiranje i uvjeravanje vaih meta kroz direktan odnos jedan na jedan. Moe biti formalno, unaprijed dogovorena posjeta, i neformalno, kao to je saekivanje u lobiju parlamenta, vijenice ili nekoj drugoj instituciji, radi upoznavanja i diskutiranja o problemu prije nogo ono doe na dnevni red. Zato je lobiranje vaan alat zagovaranja? Lobistike posjete pruaju mogunost za: Izgradnju veza Sluanje i sakupljanje informacija Educiranje i pruanje informacija Uvjeravanje Prepreke efektivnom lobiranju mogu biti : Gubitak fokusa Manjak samopuzdanja Nervoza Neprilagodljivost nepredvidivim situacijama Kako bi lobist bio spreman na svaku situaciju, potrebno je da se pripremi: Priprema delegacije tko e sudjelovati u posjetu? Tko o problemu zna najvie? Tko je najuvjerljiviji u nastupu prema donositeljima odluka? Da li bi u delegaciji trebao biti netko tko je direktno pogoen problemom? Koliko lanova u delegaciji treba biti? Da li svi u delegaciji imaju isti pogled na problem? Da li svi u delegaciji znaju gdje i kad je sastanak, kako se obui i to ponijeti sa sobom? Pripremite prezentaciju: to je va problem? Koje su udarne toke vae prezentacije? O emu se ne bi trebalo diskutirati (o emu nemate dovoljno informacija)? Oko ega emo nastojati pregovarati i postii kompromis? to emo ponuditi? Podijelite uloge unutar delegacije. Pripremite nain upoznavanja. Pripremite materijale. Sa grupom prethodno probajte kroz vjebu.

OSAM NAINA KAKO POKRET VODITI U ZABORAV M. Pertschuk, Advocacy Institute

Bori se! Bori se! Bori se! ili Priaj! Priaj! Priaj!, ali nikad nemoj balansirati izmeu borbe i pregovora. Iskoristi svoju bazu, a onda ih izgubi. Izgubi pravac svog cilja.

Budi opijen svojim uspjehom. Dopusti svom osjetljivom, povredljivom egu da uniti strateke prosudbe. Miniraj otvorenu i iskrenu debatu. Pronai rtveno janje i manipuliraj neprosvijetljenima Nastavi raditi to to radi bez obzira koliko se svijet promijenio.

ZA SASTAVLJANJE OVOG EDUKATIVNOG MATERIAJLA ODABRANI SU, PREVEDENI I PRILAGOENI DIJELOVI SLJEDEIH PRIRUNIKA I KNJIGA: TOT Program obuke trenera, CSDF, Poljska, AED Zagreb 1999. TO PROMOTE AND PROTECT WOMEN HUMAN RIGHTS, Jennifer Kloes ADVOCACY Building Skills for NGO Leaders, CEDPA Washington D.C. ADVOCACY FOR SOCIAL CHANGE, OXFAM & ADVOCACY INSTITUTE JAVNO ZAGOVARANJE- ene za drutvene promjene u zemljama sljednicama bive Jugoslavije (1998.) Zagreb, STAR projekt, Delphi International ODNOSI S JAVNOU Filipovi/Kosti/ Prohaska, FON Menadment, Beograd, 2001.

Obrazac za prijavu PROJEKTA Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi za ostvarivanje financijske potpore za 2004. godinu (molimo da obrasce popunite na raunalu ili pisaem stroju, te UZ ORIGINAL DOSTAVITE I PET (5) KOPIJA)

OZNAKA PRIJAVLJENOG upisati ifru

PODRUJA:

Sukladno uvjetima natjeaja pored ovog projekta prijavili smo jo i sljedei projekt/program: naziv 1. 1) OSNOVNI PODACI O UDRUZI Naziv udruge: Sjedite i adresa udruge: Ime i prezime predsjednika/ce udruge: Broj Fax: telefona: Godina osnutka udruge: Datum i godina upisa u Registar udruga: Registrirana kod: Broj iro rauna udruge i naziv banke: Ciljevi osnivanja udruge, sukladno Statutu: Svrha i podruje djelovanja udruge: ifra prijavljenog podruja zatraeni iznos

E-mail:

Registarski broj udruge:

Naziv tijela dravne uprave u iji djelokrug, obzirom na ciljeve osnivanja, potpada djelatnost udruge: Ukupan broj lanova od toga (upisati broj) udruge: graana: lanstvo u meunarodnoj organizaciji (upiite X) : DA Navedite naziv i adresu meunarodne organizacije: Iznos godinje lanarine u meunarodnoj organizaciji: Broj stalno zaposlenih u udruzi: Ukupan iznos isplaen za plae u 2003. godini: Ukupan iznos naknada za nevolonterski rad isplaen u 2003. godini: pravnih osoba: NE

Podaci o prihodima udruge upiite ukupne iznose u 2003. godinu, osim pod a) a) Iznos godinje lanarine za lana udruge: b) Ukupan godinji prihod od lanarine: c) Dobrovoljni prilozi i darovi domaih donatora: d) Dobrovoljni prilozi i darovi stranih donatora: e) Ukupan iznos financijske potpore iz Dravnoga prorauna RH u 2003. godini f) Ukupan iznos financijske potpore iz prorauna jedinica lokalne uprave i samouprave:

g) Vlastiti prihodi udruge, ostvareni obavljanjem njoj doputenih djelatnosti: h) Ukupan iznos financijske potpore iz inozemstva i) Ostali prihodi (upisati vrstu prihoda i iznos): Podaci o prostoru u kojem udruga djeluje a) Vlastiti prostor (upisati veliinu u etvornim metrima): b) Iznajmljeni prostor (upisati veliinu u etvornim metrima i iznos mjesenog najma): 2) OPIS PROJEKTA UDRUGE 1. Naziv projekta: 2. Projekt je usvojen na sjednici (upiite naziv tijela udruge): dana 2003. godine 3. Kratki sadraj projekta = saetak (ukratko, u tekstu s najvie 15 redaka navedite ciljeve, aktivnosti, nain provoenja i oekivane rezultate)

4. Predvieni poetak i zavretak provedbe projekta: 5. Podruje provedbe programa (npr. mjesto, upanija, regija i sl.): 6. Ukupan iznos potreban za provedbu projekta: 6.1. Iznos koji se trai od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi:

6.2. Iznos koji se trai od drugih donatora: 6.3. Iznos vlastitih sredstava angairanih u provedbu projekta: 7. Osobe odgovorne za provoenje projekta a) Voditeljica/voditelja projekta (obavezno priloiti ivotopis voditeljice/voditelja projekta): b) Izvoditelji/ce projekta (upiite ime, prezime, opis dosadanjeg iskustva i kvalifikacije): lanovi/lanice udruge struni suradnici/suradnice iz Hrvatske struni suradnici/suradnice iz inozemstva

8. Nain izvoenja projekta a) samostalno DA NE (upiite X) b) u partnerstvu s drugom/drugim udrugama (upisati naziv partnerskih udruga i nain prijave zajednikog projekta) 9. Projekt e biti proveden u suradnji s: (navedite naziv, adresu, telefon i kontakt osobu institucije, tijela lokalne uprave i samouprave, udruge, meunarodne organizacije i sl. s kojom/kojim e udruga suraivati u provedbi projekta)

10. Detaljan opis projekta (na najvie 5 stranica, po potrebi koristite dodatne stranice, ako Vam predvieni prostor nije dovoljan za opis) Opis problema/potreba Koji treba biti u jasnoj vezi sa svrhom i ciljevima udruge, podran dokazima, realnih dimenzija, uzimajui u obzir raspoloive kapacitete udruge, vremenski raspon i visinu zatraenih sredstava, treba biti napisan s pozicije korisnika, a ne u odnosu na potrebe ili probleme udruge

Kratak opis iskustava, postignua i sposobnosti udruge da provede predloeni projekt navesti prijanje i sadanje aktivnosti/projekte/programe koje udruga provodi, koji utjecaj u zajednici imaju aktivnosti udruge, s kim udruga surauje u provedbi svojih aktivnosti, tko je do sada donirao/sponzorirao aktivnosti udruge

Ciljevi koji se postiu provedbom predloenog projekta s objanjenjem tko e uiniti to, kada i koliko da bi se postigli ciljevi, te kako e se mjeriti ostvarenje projektnih ciljeva

Tko su korisnici obuhvaeni projektom, njihov broj i struktura

Metode i vrste aktivnosti kojima e se projekt provesti trebaju logino slijediti iz problema i ciljeva projekta, moraju biti jasne, opravdane i razumljive s objanjenjem zato su izabrane ba te metode/aktivnosti, te kako i zato su odabrani korisnici, takoer trebaju biti definirane vremenski u skladu s kapacitetima udruge (tko, kada) te iskazivati i vremensku dinamiku provedbe projekta po aktivnostima

Evaluacija Treba opisati kakva e se evaluacija provoditi: projektna (odreivanje razine do koje su ostvareni ciljevi projekta); procesna (definirati da li se projekt izveo u skladu s planom, te da li su i kako razliite projektne aktivnosti utjecale na djelotvornost projekta), hoe li evaluacija biti unutarnja ili vanjska (nezavisni evaluatori), prikazati kako e se rezultati evaluacije koristiti za unapreenje/poboljanje projekta, te kakvi e izvjetaji biti dostavljeni

Opiite rezultate koje oekujete po zavretku projekta

11. Kojim sadrajima predloeni projekt dopunjuje projekte nadlenih tijela dravne uprave, nacionalnih politika i programa u Republici Hrvatskoj?

12. Provjerite da li ste zahtjevu priloili:

a) Obavezni dio 1. Presliku Rjeenja o registraciji udruge 2. ivotopis voditeljice/voditelja projekta 3. Preslike ovjerenih financijskih izvjetaja o poslovanju udruge u 2003. godini 4. Obrazac prorauna projekta 5. Original i pet (5) kopija kompletne prijavne dokumentacije (opisni obrazac i obrasci prorauna) b) Neobavezan dio 1. Materijali, publikacije, novinski lanci, te ostala dokumentacija koja ilustrira rad udruge 2. Preporuke (npr. lokalne samouprave i uprave, ministarstva, institucija u zemlji i inozemstvu, drugih donatora)

potpis voditelja/voditeljice projekta

potpis osobe ovlatene za zastupanje udruge

Mjesto i datum:

R G A e o a s e e RO LN RW WE GII AN N E MB AS SY YZ ZA AG EB e ep os sll an n sttv vo ok alljj e eN No k ke -Z Za ag re OY YA AL NO OR E NE EM BA SS GR RE B -- V V elle p n krra ev viin n orrv ve e egr eb b Q U E S T I O N N A I R E S M A L L D O N A T I O N S M a l e d o n a c i j e QU UESTI ONN AI RE - S MALL DON ATIONS - Ma le don acij e 1. INFORMATION ABOUT THE APPLICANT- podaci o podnositelju zahtjeva Name of the Organization: Postal address: Telephone: Fax: E-mail: Contact person, position: Authorised person, position: Bank account (HRK): ID Number (maticni broj): Bank name: Aims of the Organisation: Period of existence and previous achievements of the Organization: Number of employees: broj zaposlenih Financial capacity (turnover over the last 3 years): Has the applicant previously received a grant from the Embassy? If yes, when? Naziv organizacije Potanska adresa Telefon Faks E-mail Osoba za kontak, dunost koju obnaa Ovlatena osoba, dunost koju obnaa Broj rauna (u HTK) Matini broj Naziv banke Ciljevi organizacije Koliko ve organizacija postoji I kakve je rezultate postigla Permanent: Volunteers: Stalni Volonteri Financijska snaga: promet tokom zadnje 3 godine Da li je podnositelj zahtjeva ve ranije primio sredstva od Veleposlanstva i kada?

2. PARTNER / IMPLEMENTING ORGANIZATION (if different from the applicant) Naziv partnerske / provedbene organizacije (ako to nije Name: podnositelj zahtjeva za donaciju) Potanska adresa Postal address: Telephone: Telefon Fax: Faks E-mail: E-mail Contact person: Osoba za kontakt: Authorised person, position: Ovlatena osoba 3. INFORMATION ABOUT THE PROJECT- Informacije o projektu Naziv projekta Project name: Cilj Project goal: Target group: Ciljana skupina Location/region: Lokacija/regija Has this project been submitted to Da li je project ve podneen I drugim donatorima (kojima)? other potential donors? (Please write the names of the donors) Have other donors approved donation Jesu li drugi donatori prihvatili project (napiite njihove for this project? (Please write the nazive) names of the donors) Total amount requested from the Ukupni kunski iznos Total costs of Ukupna vrijednost Royal Norwegian Embassy (HRK): zatraen od the project: projekta Veleposlanstva

OBRAZAC PRORAUNA PROJEKTA ZA 2004. GODINU IME STAVKE/KONTA UKUPNI PRORAUN PROJEKTA OSIGURANI IZNOSI IZ DRUGIH IZVORA IZNOS OD KOGA IZNOS KOJI SE TRAI OD MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

I. INDIREKTNI TROKOVI a) Izvrni direktor (udio u bruto plai) b) Administrativni poslovi/tajnik (udio u bruto plai) c) Najam ureda d) Reije e) Telefonski trokovi f) Potanski trokovi g) Uredski materijal h) Usluge knjigovodstvenog servisa i) Bankovni trokovi j) k) Ukupno trokovi ureda II. DIREKTNI TROKOVI (npr. voditelj-ica projekta, voditelj-ica aktivnosti na projektu, publikacije, najam prostora za aktivnosti, tiskani materijal, kampanje, okrugli stolovi, edukacija itd.) a) b) c) d) Ukupno III. TROKOVI PUTOVANJA a) Trokovi prijevoza b) c) Ukupno trokovi putovanja IV. OSTALI NESPOMENUTI TROKOVI (specificirati) a) b) Ukupno ostali trokovi UKUPNO I+II+III+IV