911.

Na osnovu lana 24 stav 2 Zakona o zatiti kulturnih dobara ("Slubeni list CG", broj 49/10) Ministarstvo kulture, donijelo je PRAVILNIK O BLIIM KRITERIJUMIMA I POSTUPKU ZA UTVRIVANJE KULTURNE VRIJEDNOSTI DOBRA ("Sl. list Crne Gore", br. 41/11 od 10.08.2011) I OSNOVNE ODREDBE Predmet lan 1 Ovim pravilnikom propisuju se blii kriterijumi i postupak utvrivanja kulturne vrijednosti nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih dobara. Rodna senzitivnost lan 2 Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizika lica u mukom rodu podrazumijevaju iste izraze u enskom rodu II BLII KRITERIJUMI ZA UTVRIVANJE KULTURNE VRIJEDNOSTI Kriterijumi lan 3 Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti dobra, saglasno lanu 24 Zakona o zatiti kulturnih dobara su: autentinost, integritet, stepen ouvanosti, jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste, istorijski, umjetniki, nauni, arheoloki, arhitektonski, antropoloki, tehniki ili drugi drutveni znaaj. Autentinost i integritet lan 4 Autentinost dobra utvruje se kroz stepen prisutnosti originalnih i primarnih oblika ili pojava utvrenih sa gledita prirodne ili kulturne sredine u kojoj se dobro nalazi ili u kojoj je nastalo. Integritet dobra utvruje se kroz jedinstvo funkcija i oblika koji postoje, vre se i reprodukuju u dobru. Stepen ouvanosti lan 5 Stepen ouvanosti dobra utvruje se kroz njegovu cjelovitost, nivo ouvanosti, ugroenosti ili degradacije dobra, u odnosu na stanje dobra u vrijeme uspostavljanja zatite kulturnog dobra, uzimajui u obzir i intervencije, koje su na dobru kasnije, legalno sprovedene. Jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste

lan 6 Jedinstvenost dobra utvruje se kroz reprezentativnost dobra u svojoj vrsti, originalnalnost u odnosu na odreeno podruje ili vrijeme, tipinost ili specifinost oblika ili pojave, raritetnost, kao i kroz istorijske, geografske, genetske, ekoloke, arhitektonske ili druge specifinosti, karakteristinosti ili osobenosti. Rijetkost dobra utvruje se kroz kvantitet u odnosu na vrstu, pojavu, procese, prirodnog ili graditeljskog oblika dobra u odreenom prostoru i vremenu. Znaaj dobra lan 7 Istorijski znaaj dobra izraava se kroz mogunost dokumentovanja razvoja ljudskog drutva u cjelini, pojedinih kultura i civilizacija, pojedinih epoha, dogaaja i linosti iz blie i dalje prolosti, humanizacije ljudskih odnosa i ovjekove radne i ivotne sredine, skladnog razvitka nacionalnih kultura, njihove ravnopravnosti i meusobnog potovanja kroz jaanje zajednitva i odreivanje kulturnog i nacionalnog identiteta, veza graevine, cjeline ili podruja sa istorijskom linou ili znaajnim dogaajem u istoriji. Umjetniki znaaj dobra izraava se kroz prisustvo izuzetne umjetnike ili estetske vrijednosti ili predstavlja vrhunska opteprihvaena dostignua stvaralatva svog vremena, to se odraava kroz, kvalitet obrade, kvalitet materijala, proporcije, kompoziciju, vrijednost detalja, vrijednost konstrukcije. Nauni znaaj dobra izraava se kroz mogunost primjene fundamentalnih naunih disciplina, kao i stepenom uloge i znaaja odreenog dobra u tumaenju i razvitku odreene naune discipline. Arheoloki znaaj dobra izraava se vrijednou i starou dobra sa stanovita arheologije i njenih kriterijuma. Arhitektonski znaaj dobra izraava se kroz vrijednost objekta, kroz pripadnost odreenom arhitektonskom stilu, odnosno njegovom originalnom varijetetu i izvornom arhitektonskom izrazu iz odreenog perioda i naina gradnje. Antropoloki znaaj dobra je vrijednost izraena kroz fizike osobine ovjeka, porijeklo ovjeka i njegov poloaj meu ostalim fizikim biima. Tehniki znaaj dobra je vrijednost izraena kroz umjetnost vjetine, znaaj orua i znanja proizvodnje koja se istorijski razvijala i koja ovjeanstvu omoguava djelovanje na okolinu u svrhu sticanja materijalnih dobara kao i posebnost i osobenost metoda koje su se primjenjivale u nekom radu, zanatu, umjetnosti. Drugi kriterijumi lan 8 Pored kriterijuma iz lana 3 ovog pravilnika, kulturna vrijednost dobra moe se utvrditi i na osnovu: starosti dobra, socijalno ekonomskog, znaaja, ambijentalnog znaaja, pejzanog znaaja, vaspitno obrazovnog znaaja i osobenosti dobra. Drugi drutveni znaaj lan 9 Starost dobra utvruje se kroz njegov znaaj u odnosu na vrijeme nastanka i trajanja dobra. Socijalno ekonomski znaaj dobra je vrijednost izraena kroz mogunost korienja dobra u kulturne, zdravstveno rekreativne, turistike i druge svrhe, koje nijesu u suprotnosti sa sutinskim svojstvima dobra, primjenom i drugim znaajem i funkcijom odreenog dobra. Ambijentalni znaaj dobra je odnos oblika prema ostalim djelovima cjeline, znaenje u strukturi i vizuri grada, objekata ili skupina objekata, koja je dio cjeline ili podruja.

Pejzani znaaj dobra je vrijednost izraena u vizuri grada odnosno predjela, izraena stepenom atraktivnosti ugoaja i vizuelnim jedinstvom cjeline. Vaspitno obrazovni znaaj dobra je vrijednost izraena kroz mogunost prezentacije vrijednosti dobra u cilju vaspitanja i edukacije, razvijanja pozitivnog odnosa prema duhovnoj i materijalnoj kulturi i svijesti o znaaju kulturne batine, kao i pozitivnog odnosa prema duhovnoj batini. Osobenost dobra lan 10 Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti na osnovu osobenosti dobra, u odnosu na vrstu dobara kojoj pripada, utvruju se, i to za: 1) nepokretna dobra, na osnovu arheolokih, epigrafskih, istorijskih, memorijalnih, umjetnikih, etnolokih, arhitektonskih, graevinskih, urbanistikih, ambijentalnih, pejzanih, tehnikih, ekistikih, sociolokih, dokumentarnih i drugih osobenosti; 2) pokretna dobra na osnovu arheolokih, epigrafskih, antropolokih, numizmatikih, heraldikih, sfragistikih, faleristikih, istorijskih, memorijalnih, umjetnikih, etnolokih, tehnikih, arhivistikih, filatelistikih, kartografskih, bibliografskih, bibliofilskih, bibliotekih, kinematografskih, kinotekih, muzikolokih, fonografskih, fonotekih, muzeolokih, muzejskih, kolekcionarskih, dokumentarnih i drugih osobenosti; 3) nematerijalna dobra na osnovu etnolokih, odnosno, folkloristikih, etnomuzikolokih, etnokoreolokih, filolokih, lingvistikih, odnosno fonetskih, fonolokih, morfolokih, leksikolokih, semantikih, etimolokih, dijalektolokih, onomastikih, odnosno toponomstikih i drugih osobenosti. III POSTUPAK UTVRIVANJA KULTURNE VRIJEDNOSTI Pokretanje postupka lan 11 Postupak utvrivanja kulturne vrijednosti pokree se podnoenjem zahtjeva za utvrivanje kulturne vrijednosti dobra, u pisanoj formi. Zahtjev za utvrivanje kulturne vrijednosti dobra podnosi se organu dravne uprave nadlenom za zatitu kulturnih dobara (u daljem tekstu: Uprava). Prioritet u postupku utvrivanju kulturne vrijednosti lan 12 U postupku utvrivanja kulturne vrijednosti, prioritet imaju dobra: 1) nad kojima je uspostavljena prethodna zatita; 2) sluajna otkria; 3) za koja se pretpostavlja da su od meunarodnog znaaja; 4) koja su izloena riziku oteenja, unitenja ili nestanka; 5) koja su od bitnog znaaja za regulisanje odnosa ili realizaciju kapitalnih projekata. Struno tijelo za utvrivanje kulturne vrijednosti lan 13 Za utvrivanje kulturne vrijednosti dobra Uprava, zavisno od vrste dobra, obrazuje jedno ili vie strunih tijela za utvrivanje kulturne vrijednosti dobra (u daljem tekstu: Struno tijelo).

Struno tijelo ima tri lana, od kojih najmanje jedan lan treba da imati nauno ili najvie struno zvanje u odreenoj djelatnosti zatite kulturnih dobara. Mandat lanova Strunog tijela traje dvije godine. Nain utvrivanja kulturne vrijednosti lan 14 Utvrivanje kulturne vrijednosti dobra, vri se: 1) sakupljanjem, sreivanjem i obraivanjem raspoloivih podatka i dokumentacije o dobru; 2) neposrednim uvidom u stanje dobra; 3) identifikacijom svojstava i osobenosti dobra, prema podacima iz dokumentacije i saznanja steenih neposrednim uvidom; 4) istraivanjem dobra, odnosno vrenjem neophodnih dopunskih istraivanja, ukoliko ranija istraivanja nijesu bila dovoljna za utvrivanje svojstava, osobenosti i znaaja dobra; 5) utvrivanjem predloga granica nepokretnog dobra i granice njegove zatiene okoline; 6) analizom svojstava, osobenosti i znaaja dobra i o tome zauzetim strunim stavom; 7) kategorizacijom dobra; 8) definisanjem predloga mjera zatite, namjene, naina uvanja, odravanja i korienja dobra, a za nepokretno dobro i njegove zatiene okoline. Elaborat o utvrivanju kulturne vrijednosti lan 15 Elaborat o utvrivanju kulturne vrijednosti dobra, sainjava se u pet primjeraka i dostavlja Upravi, radi donoenja rjeenja o utvrivanju statusa, kulturno dobro. Elaborat iz stava 1 ovog lana potpisuju svi lanovi Strunog tijela. Elaborat o utvrivanju kulturne vrijednosti dobra izrauje se u analognoj i elektronskoj formi. Shodna primjena lan 16 Odredbe ovog pravilnika shodno se primjenjuju u postupku revalorizacije kulturne vrijednosti kulturnih dobara. IV ZAVRNA ODREDBE lan 17 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore". Broj: 04-1885 Cetinje, 29. jul 2011. godine Ministar Prof. Branislav Miunovi, s.r.