Povijesni razvoj ideje o odgoju i obrazovanju male djece

Antika Grka
Zaetke ideje o odgoju djece prije polaska u kolu nalazimo u antikoj Grkoj u djelima istaknutih filozofa Platona ( 427.- 347. ) i Aristotela (384.- 322.) koji u okvirima svojih filozofskih promiljanja znaajnu panju poveuju odgoju i obrazovanju. Misli o predkolskom odgoju nisu izdvojene niti u pogledu postojanja odreenog teorijskog koncepta niti kao konkretna praktina odgojna aktivnost. Platon u okviru ukupnog filozofskog opusa, a posebno u djelu Drava, govori o sustavu odgoja predkolske djece do sedme godine ivota koji bi trebao biti pod nadzorom drave, te iznosi postavke o sadraju i metodama rada. Ukazuje na na odgojni znaaj igre i djeje literature te postavlja zahtjeve u vezi sa osobama koje brinu o maloj djeci

djelu O odgoju. Pedagoke zamisli mogue je izdvojiti iz njegovih filozofskih djela ( Politika ), u okviru kojih se znaajni dio odnosi na predkolski odgoj. Autor je prve razvojne periodizacije u kojoj svoje mjesto nalazi i predkolski period - od roenja do sedme godine, a ostvaruje se u obitelji. U kontekstu odreenja cilja odgoja kao razvoja linosti, isti primjenjuje i za predkolsko razdoblje te preporuuje naine kako ga ostvarivati. Uvodi pojam pripreme djeteta za kolu. Misli o ranom i predkolskom odgoju u djelima antikih filozofa predstavljaju izniman doprinos za kasniji razvoj PRiPOO pedagogije kao znanstvne discipline.Razvojni slijed nastavlja se tek pojavom humanistiki orijentiranih filozofa i to najprije u djelu Komenskog J.A, zatimRousseaua J.J., te socijalnog utopista Owena R. koji je uz Oberlina J.H., jedan od utemeljiteja ideje o izvanobiteljskom predkolskom odgoju.

. Aristotel pak svoje poglede na odgoj iznosi u nepronaenom

JAN AMOS KOMENSKY(1592-1670)

eki pedagog;pripadnik protestantske sekte eka braa DJELA: Velika didaktika, ulni svijet u slikama Otvorena vrata jeziku Informatorij za materinsku kolu

Comenius -Jan Amos Komensky 1592. 1670.

 IDEJA PANSOFIJE: sveopa mudrost, enciklopedijski prikupljena, sreena itava lljudska spoznaja.Obrazovanje svih u svemu: POSTAVIO TEMELJE SUVREMENE ORGANIZACIJE KOLSTVA I STVORIO PRVI CJELOVIT KOLSKI SUSTAV:zlatno pavilo didaktike VJERA U LJUDSKU PRIRODU ovjek u osnovi dobar;univerzalnost ljudske prirode,odreenje razvoja kao samorazvoja; odgoj i obrazovanje prilagoditi prirodi djeteta.;velika vjera u mo odgoja;kola radionica dobrih ljudi;odgajatelj sluga prirode.

Komensky....

Komensky
USUSTAVLJENA RAZVOJNA PERIODIZACIJA/kole Od 0-6 g djetinjstvo materinska kola Od 6-12 g djeatvo kola materinjeg jezika Od 12-18g.mladenatvogimnazija Od 18-24 muevnostakademija

VJERA U LJUDSKU PRIRODU

ovjek je u osnovi dobar; univerzalnost ljudske prirode, odreenje razvoja kao samorazvoja; odgoj i obrazovanje prilagoditi prirodi djeteta; velika vjera u mo odgoja; kola radionica dobrih ljudi; odgajatelj sluga prirode

Temeljne zasluge J.A. Komenskog

1. Utemeljitelj PRiPOO i njenog najvanijeg stava da je predkolsko razdoblje prvi stupanj, sastavni i ravnopravni dio cijelog sustava odgoja i obrazovanja koji ima temeljni znaaj u formiranju linosti. 2. U djelu Informatorijum za kolu materinsku razradio je sustav zadataka, sadraja i metoda kojima e majke odgajati i obrazovati djecu do polaska u kolu to predstavlja prvi pokuaj stvaranje teorije i metodike predkolskog odgoja 3. Autor je knjige ulni svijet u slikama pretee prve edukativne slikovnice.

J. J. ROUSSEAU (1712-1778)
Francuski prosvjetitelj, filozof i pedagog. Djela: Emil ili o odgoju Drutveni ugovor

...o predkolskom odgoju .

Dijete nije ovjek u malom : priroda djeteta razlikuje se od prirode uvjeka; Vratimo se prirodi- odgoj u skladu s djejom prirodom i u prirodnoj sredini: uenje iz predmeta i pojava koje ga okruuju protivnik autoritarnosti u odgoju, za disciplinu ali ne slamanje djeje volje; odgojimo ovjeka u djetetu (humanizam); metoda prirodnih kazni odgajatelj suptilni pedagoki voditelj.

Razvojna periodizacija
Od 0-2 g.: period ulnih utisaka i brige za zdravlje (tjelesni odgoj), Od 2-12.g.: period razuma koji spava, Od 12-15.g.: period intelektualnog odgoja, Od 15- 20.g.: period moralnog odgoja

Robert Owen ( 1771-1858)

Znaajke njegove filozofije : Engleski socijalist utopist: ideje mijenjaju svijet i vladaju njime.Pokretaka snaga napretka je u moralnim i razumnim ljudima.Sredstvo kojim postiemo promjene je odgoj Odgoj je najjai faktor za unoenje promjena u drutveno ureenje. Djelo: Novi pogledi na drutvo ili eseji o formiranju ovjekovog karaktera

engleski humanist i socijalist utopist, osniva prve predkolske ustanove. Filozofiju odgoja temelji na utopistikim idejama i filantropiji. Budui da su ljudi pasivni rezultat sredinskih okolnosti zakljuuje da se djeca mogu kolektivno oblikovati/formirati tako da poprime bilo kakav karakter. Znaaj kljunog imbenika za unoenje drutvenih promjena pripisao je odgoju. Svoje teoretske postavke realizirao je godine 1816. osnivanjem Instituta za formiranje karaktera, ustanove u kojoj je prvi stupanj, infant school, bio namjenjen predkolskoj djeci od 3.- 6. godine. Odgojnoobrazovne principe formulirao je u 10 toaka. Ciljevi kole bili su zatita djece, njegovanje drutvenosti, razvoj kolektivizma te formiranje razumnog karaktera.U realizaciji se koristio igrom, oiglednosti i aktivnim metodama. Mada je imao svoju filozofiju odgoja iz koje je izvodio ciljeve i metode rada, ona nije bila utemeljena ni na jednoj razvojnoj teoriji. Iz tog razloga njegova infant school nosi obiljeje prve predkolske ustanove socijalnozatitnog karaktera. Djelo: (1813) Novi pogledi na drutvo ili eseji o formiranju karaktera.

Odraz filozofskih ideja na poglede o odgoju

Pedagoka teorija sastavni dio njegove filozofije Ljudi pasivni produkti okoline; Cilj odgoja formiranje karaktera ovjeka tako da uvijek postupa racionalno i konsekventno Ljudi jesu i uvjek e biti ono to od njih napravimo u djetinjstvu. sklonost za formiranje karaktera ve oko druge godine djeca se mogu kolektivno oblikovati tako da poprime bilo koji karakter.

Cilj predkolskog odgoja

Cilj predkolskog odgoja je zatita djece od nepovoljnih sredinskih utjecaja i zapoinjanje formiranja razumnog karaktera koji e bii drutveno koristan. Kako i gdje: odgojem u instituciji (izdvajanjem), koja e ga tititi od nepovoljnih utjecaja sredine i tako formirati njegov (dobar) karakter.

osniva prve predkolske ustanove

1816 otvara Institut za formiranje karaktera u New Lenarku; kola za malu djecu (infant school) : od 1.-3.g djeje jaslice od 3.-5.g. djeje institucije od 5.-10.g osnovna kola do 14 veernja kola uz rad

FRIEDRICH FRBEL(1782-1840)
Njemak filozof (njemaka idealistika filoz.)i pedagog.U osnovi njegova pedagokog koncepta jedna mistina i simbolika kosmologija utemeljena u metafizici. DJELO:ovjek i njegov odgoj

 Nakon univerzitetskog kolovanja zapoljava se kao uitelj u Frankfurtu i zapoinje intenzivnim pedagokim radom. Tvorac je prvog cjelovitog sustava institucionalnog predkolskog odgoja. Pod utjecajem je J.H. Pestalozzija i njegove ideje samorazvoja te njemakih klasinih filozofa. Osnova pedagokog koncepta je u razvoju kao neprekidnom otkrivanju ovjekove boanske sutine i njenog ispoljavanja u stvaralakoj samoaktivnosti

 Odgojnu filozofiju temelji na etiri sastavnice: 1. slobodnoj djejoj samooktivnosti, 2.kreativnosti, 3. socijalnom ueu 4.te motorikoj aktivnosti. Svako dijete od roenja posjeduje veliki odgojni potencijal koji e se ostvariti u odgovarajuoj stimulativnoj sredini

 1837.g. otvara prvu predkolsku ustanovu pod nazivom djeji vrti (Kindregarten). Afirmira djeju igru koju oznaava kao stvaralaku samoaktivnost koja podstie samorazvoj i oslobaa djeje unutranje snage, te kao osnovnu aktivnost i nezamjenjivo odgojno sredstvo. Osmislio je cjelovit i originalan sustav didaktikog materijala- Frbelovi darovi. Djela: (1826) Odgoj ovjeka (Menschenerziehung); (1884) Majina

Dijete ima pravo i treba da bude tretirano kao dijete.

1837 u Blankenburgu osnovao Ustanovu za razvoj stvaralakih motiva djelatnosti (1840 preimenovao u Djeji vrti). Izdavao list Doite da ivimo za nau djecu prva institucija odgojno-obrazovnog tipa; daje organizacijsko-sadrajno-metodike smjernice za organizaciju djejih vrtia

Cilj odgoja
U prirodi i ovjeku vlada isti zakon. Stoga odgoj treba biti usklaen s prirodom. Odgoj je prirodan u toliko u koliko tretira ovjeka, a time naravno, i dijete, kao stvaralako bie. Cilj odgoja ne bi trebao biti ovjek-knjiga, nego djelatni ovjek. Harmonian razvoj ovjeka poiva na djelovanju i stvaranju. Iz ovjekove prirode proizlaze etiri djeje instinktivne tenje: za radom, za spoznavanjem, zatim za umjetnou te za religijom. Odgojni in je u stvari samooblikovanje, samorazvoj djeteta. Uloga je odgojitelja da slijedi taj prirodni tijek razvoja.

Cilj odgoja
To je proces progresivnog objedinjavanja djeteta s prirodom i s Bogom, a u okviru socijalnog svijeta. U jedinstvenom su odnosu: intelektualni, socijalni i religijski odgoj koji ujedno zadovoljavaju etiri ve navedene djeje tenje. Izvanjsko izvlaenje unutarnjih sposobnosti djeteta zbog ega ga u odgovarajuoj prirodnoj, specijalno pripremljenoj sredini treba privui raznim aktivnostima, razvijati mu tijelo,ula, upoznavati sa prirodnom i drutvenom sredinom, pripremiti ga za kolu. Odgojem treba zapoeti od najranijih uzrasta; dijete treba biti svestrano usmjeravano

 Izvorni naziv Kindergarten viestruko je znakovit. Jedno od znaenja prepoznao bi i svaki laik. To je usporedba djeteta s mladom biljkom, koja se njeguje i oplemenjuje u vrtovima, u kojima i izrasta da bi postala kultivirana, korisna, odrasla i zrela biljka. Time se impliciralo znaenje ustanove- nastojanje oko odgoja i kroza nj njege djeteta. Pridodan je tome i zahtjev o vrtu kao stvarnom i znaajnom dijelu djeje okoline uz ustanovu. Vrt bi trebao omoguiti svakodnevni dodir djece s prirodom kao ivotnom uiteljicom.

Kindergarten

Igra
Frbelova je posebna zasluga to je otkrio i visoko rangirao igru kao bit djetinjstva. Ono to je kod Boga

stvaranje, kod ovjeka je rad, a kod djeteta je igra Igra je nain djejeg

djelovanja, ali i nain njegova uenja, a onda i cjelokupnog razvitka u intelektualnom, socijalnom i moralnom smislu

 Igra je nain djejeg djelovanja, ali i nain njegova uenja, a onda i cjelokupnog razvitka u intelektualnom, socijalnom i moralnom smislu. Igrom se zadovoljava i djeja radoznalost za sve ono to se nalazi u dosegu njegova djelovanja. Socijalnom aspektu pridonose pravila koja su u sastavu skupnih igara. Zahvaljujui tim igrama i pravilima, sadranim u njima pojedinac se poinje osjeati lanom zajednice. U moralnom smislu, pored usvajanja obiaja, pa i pravila,kod djeteta nastupa i proces usklaivanja miljenja s djelovanjem. U njega se tako razvija karakter.

 Ono to je kod Boga stvaranje, kod ovjeka je rad, a kod djeteta je igra. Priznavanje igre kao biti djetinjstva znai kod Frbela isticanje injenice o djetinjstvu kao razdoblju ivota koje ima svoje posebnosti. Igre je podijelio na igre kretanja, etnje, ritmike igre (ples), te na igre bavljenja

 Kreator didaktike igrake-sistem darova-cjelovitog i originalnog koncepta didaktikog materijala.Smisao u afirmaciji ideje da se materijalima i nainima njihova koitenja moe djeci prenositi najsloenije i najapstraktnije ideje mnogo prije nego verbalnim putem. Trajna zasluga to je skrenuo panju na neiskoritene potencijale i znaaj odgoja i obrazvanja u ranom djetinjstvu.

Vrijeme Prije podne 9-9,15 h 9,15-9,30 9,30-10 10-10,30 10,30-11 11-11,30 Poslije podne 13,30-13,45 13,45-14 14-14,30 14,30-15 15-15,30 15,30-16

Skupina od 6 do 8 godina Priprema, molitva, pjesma Religijski razgovor Rad kutijom graenja Rad u vrtu itanje i pisanje Gimnastika

Skupina 4 do 6 godina Priprema, molitva, pjesma Rad s kockom Rad u vrtu Prianje o prirodi (botanici) Gimnastike igre Rad sa tapiima

Skupina 2 do 4 godine Priprema, molitva, pjesma Igra loptom Rad sa tapiima Rad u vrtu Tkanje etnje i razgovor u vrtu

Pripreme, pjesme Rad sa tapiima Igre i raunanje tapiima Gimnastika Plastino oblikovanje i rad s grakom Razgovor o prirodi geografiji, botanici

Pripreme, pjesme Rad s ogradicama Gimnastika Buenje ploica Religijski razgovori Razgovor o prirodi geografiji, botanici

Pripreme, pjesme Religijski razgovori Crtanje Igre loptom i gimnastika Rad kockom Razgovor o prirodi geografiji, botanici

Po zavretku rada z a h v a l a i p j e s m a u svakoj skupini.

MARIA MONTESSORI(1870-1952)
Talijanska lijenica i pedagoginja. Djelo: Metoda znanstvene pedagogije. Utemeljila cjelovit pedagoki koncept predkolskog odgoja na znanstvenim temeljima

talijanska lijenica autorica cjelovitog, originalnog, na znanstvenim spoznajama utemeljenog pedagokog koncepta. Pod utjecajem je Komenskog, Pestalozzija, Frobela te francuskog lijenika E. Seguina otvorila je 1907. prvu predkolsku ustanovu casa dei bambini u San Lorenzupredgrau Rima. Cilj odgoja kao slobodni i sretni razvoj svih djetetovih sposobnosti, postie se kroz aktivnu pomo prirodnoj ekspanziji djetetovog ivota, i sustavom utjecaja koji obezbjeuju i potkrepljuju optimalni razvoj unutranjih snaga. Djetinjstvo je razliiti oblik ljudskog ivota u kojem dijete razvija naine ponaanja prema vlastitim zakonitostima razvoja.To postie uroenom kreativnom osjetljivosu i upijajuim duhom koji mu omoguuje da nesvjesno upija utiske iz okoline koji se u njemu utjelovljuju. Na razvoj, za koji je dijete unutarnje motivirano djeluju prirodni zakoni ili principi.(8). Da bi u tome uspjelo potrebna mu je sloboda te interakcija sa okolinom. Strukturirana sredina, materijali za igru te odgajatelj kao promatra, dijagnostiar i pomaga, osnove su Metode Montessori. Uvaavala je ulogu obiteljskog odgoja na izgraenom partnerstvu sa roditeljima. Djela: Pedagogical Anthropology (1913); Il metodo della pedagogija scientifica applicato all?educatione infantille nelle case dei bambini ( 1926 ); The Secret of Childhood (1936).

 Znaajne njene postavke o vanosti ranog uzrasta za kognitivni i intelektualni razvoj,za razvoj ula. Otkrila mnoge temeljne karakteristike u prirodi djejeg spoznavanja svijeta (periodi osjetljivosti,unutranja motivacija za uenje, fenomen koncentracije i sl.) Istie znaaj uroenih potencijala djeteta i i prirodnog razvoja

 veoma znaajno ukazivanje na povezanost mentalnog razvoja s aktivitetom (potreba da se aktivno ui angairanjemsvih ula), radne aktivnosti najsnaniji su pokreta razvoja. To je osnova strukturiranog programa rada s djecom ostvarenog kroz predkolske ustanove Casa dei bambini.

ODGOJNI PRINCIPI
princip nezavisnosti princip rada, princip panje, princip volje, princip razvoja inteligencije,imaginacije i kreativnosti, princip emocionalnog i duhovnog ivota princip stadija u djejem razvoju

Stupnjevi razvoja djeteta

Ukupno 5 perioda od koja se dva odnose na predkolsko. Od roenja 3. god. (period nesvjesnog razvoja i upijanja kad se zapoinje sa emocionalnim i intelektualnim razvojem) Od 3. - 6. g.prijelaz na svjesnu razinu; razvoj socijlizacije kao osnova za djeje stvaralatvo i matu.

Metoda Montessori
Organizirana sredina Materijali za igru Odgajatelj

Montessori metoda /Montessory method; Montessori-Methode /; okosnica pedagokog koncepta Montessori kojoj je glavna komponenta isticanje je djetetove samomotivacije i samouenja. Dijete ui prirodnim putem ako ga smjestimo u sredinu s odgovarajuim materijalima.Oni su sainjeni od igara za uenje te prilagoeni djetetovim mogunostima i interesima.Osmiljeni su od strane odgojitelja promatraa koji intervenira samo kad je neophodno. Na taj nain Montessori odgojitelji nastoje obrnuti tradicionalni sistem pasivne intrukcije u aktivni samorazvoj.Tome pogoduje posebno strukturiran prostor vrtia koji se sastoji se od lako dostupnih igara i igraaka, posuda, biljaka i ivotinja o kojima se brinu djeca, te od namjetaja po mjeri djeteta - izuma koji se pripisuje M. Montessori. Metoda takoer stavlja naglasak na vanost tjelovjebe jer se motorike sposobnosti trebaju razvijati usporedo sa mentalnim i intelektualnim sposobnostima.The Montessori Method (1912); The Advanced Montessori Method (2 vol., 1917), http://www.montessori.org/ ; Philipps, S.(1999), Seitz, M.,

Agazzi Rosa
Agazzi Rosa -(Volongu 1866./Volongu 1951). Talijanska pedagoginja koja je zajedno sa sestrom Carolinom osnovala u Mompianu prvu predkolsku ustanovu u Italiji. Pod utjecajem F. Frbela izradila je teorijsku koncepciju djejeg vrtia u kojoj posebno istie znaaj poticajne okoline. Afirmirala je znaaj djejih aktivnosti posebice radnih, te vanost odgoja u djejem vrtiu kao mjestu zajednikog druenja djece i odraslih. Djelo: (1928)Umjetnost malih ruku (L' arte delle
picolle mani ).