GRAA RAUNALA Arhitekturu, odnosno grau raunala kakvog imamo i danas prvi je opisao John von Neumann 1945.

godine. Naela rada Neumannovog opisa raunala vrijede i za ve inu dana!njih raunala. "on Neumann je podijelio raunalno sklopovlje u 5 grupa# 1. $redi!nja jedini%a za o&radu '()* (entral )ro%essing *nit+ ,. -adna memorija '-./+ 0. 1rajna memorija 4. *lazni ureaji 5. 2zlazni ureaji ULAZNI UREAJI: tipkovni%a mi! skener 5 RADNA MEMORIJA

CPU
TRAJNA MEMORIJA: hard disk CD ROM USB

IZLAZNI UREAJI: monitor pisa 5

.va von Neumannova podjela mo3e se pojednostavniti na tri osnovna sastavna dijela raunala# sredi!nju jedini%u za o&radu podataka, memoriju i ulazno4izlazne jedini%e.

Sredi !a !edi i"a #a $%rad& ' C(U )Central Processing Unit* $redi!nja jedini%a prihva a &inarne podatke, rukuje njima na temelju nared&i i tako preraene &inarne podatke predaje okolini. $astoji se od aritmetiko4logike 'A6* 4 Arithmetic Logic Unit+ i upravljake jedini%e '*J ili (* 4 Control Unit+. Aritmetiko logika jedini%a o&avlja aritmetike i logike opera%ije s poda%ima, postupke premje!tanja i svrstavanja podataka itd. 1o se naziva $%rada +$da,aka*pravljaka jedini%a &rine o tome da se sve te aktivnosti sinkroniziraju i koordiniraju kako &i sustav djelovao usklaeno i &io svrhovit pa se mo3e re i da upravljaka jedini%a ima ulogu nadzora i usklaivanja djelovanja %jelokupnog sustava. $redi!nja jedini%a za o&radu uvelike odreuje znaajke raunala i njegovu %ijenu. Naje! e se sastoji samo od jednog poluvodikog integriranog kruga nazvanog .ikr$+r$"es$r ili kra e +r$"es$r. )ro%esor 'engl. processor, central processing unit, CPU + ili mikropro%esor 'engl. microprocessor+ jest poluvodika komponenta kod koje su na jednoj ploi%i poluvodia smje!teni svi va3ni dijelovi sredi!nje jedini%e za o&radu, npr. aritmetiko4 logika jedini%a, unutarnji spremni%i, nadzorni sklopovi itd. $uvremeni pro%esori su najslo3enije poluvodike komponente koje se sastoje od vi!e stotina milijuna tranzistora smje!tenih na jednu ploi%u poluvodia veliine samo nekoliko desetaka etvornih milimetara. .snovni materijal od kojeg se proizvode mikropro%esori je sili%ij. )roizvode se od tankih diskova sili%ija koji se zovu engl. wafer 'ploi%a+. Na takvoj se ploi%i odjednom 7otokemijskim postupkom izradi mnogo mikropro%esora koji se zatim rezanjem odijele jedan od drugoga. 1ako izrezani mikropro%esor &ez ku i!ta naziva se engl. chip 'plo!ka, /i++. (ijena pro%esora &itno se smanjuje smanjenjem dimenzija pa

proizvoai nastoje proizvesti !to vi!e logikih sklopova u !to manjem volumenu poluvodia. *z ostalo, to nastoje tako da smanjuju !irinu vodljivih staza u poluvodiu. )rimjeri%e prvi mikropro%esor 4884 imao je staze !iroke 18 mikrometara 'stotinka milimetra+, a mikropro%esori proizvedeni ,88,. godine imali su !irinu vodljivih staza 8,10 mikrometara '!to je manje od tisu inke milimetra+. 9a povezivanje pro%esora s ostatkom raunala ra&i se skup od nekoliko +$.$0 ih i ,e1rira ih kr&1$2a poznat pod nazivom engl. chipset. :lavna zada a ovih pomo nih integriranih krugova je na !to &olji nain povezati razliite dijelove sustava# memoriju, diskove, sa&irni%e i dr. s pro%esorom. ;esto se ka3e da je jedna vrsta pro%esora raunalno sna3nija ili da ima ve u mo od druge vrste. )ri tome se pod raunalnom snagom podrazumjeva sposo&nost o&rade podataka. Ra/& a3 a s a1a sredi!nje jedini%e za o&radu ovisi o koliini podataka koju mo3e o&raditi u jedini%i vremena, a ovisi o vi!e im&enika. )rvi od tih im&enika je 4rek2e "i!a ,ak,a 'engl. clock+ pro%esora jer se poda%i o&rauju u kora%ima+, a svaki se korak izvodi u jednom taktu. <a &i pro%esor mogao o&avljati nared&e vremenski jednu iza druge, potre&an mu je takt, tj. slijed vremenski promjenjivih veliina. =udu i da se pro%esor napaja istosmjernim naponom, a taj je napon nepromjenjiv, mora postojati dodatni izvor izmjeninog signala. >ao izvor izmjeninog signala kod pro%esora koristi se kvar%ni os%ilator. >var%ni os%ilator se upotre&ljava kako &i se osigurala sta&ilnost 7rekven%ije, pa se u svakom trenutku s velikom tono! u mo3e znati vrijeme potre&no za izvoenje pojedine nared&e. Jednostavnije opera%ije mogu se o&aviti u jednom taktu, dok je za slo3enije potre&no vi!e taktova. =roj taktova u jedini%i vremena predstavlja 7rekven%iju. =rzina promjene stanja u jedini%i vremena 'tj. 7rekven%ija+ odreuje kojom %e se &rzinom izvr!avati nared&e. /jeri se u ?z 'her%ima+, odnosno ve im jedini%ama /?z 'megaher%ima+, danas u :?z 'gigaher%ima+ i ona je o&ino vidno istaknuta u tehnikim poda%ima o pro%esoru. 1e3i se za !to vi!im 7rekven%ijama, kako &i vrijeme za izvr!enje pojedinih nared&i &ilo !to kra e. =rzina, odnosno radni takt pro%esora, pove ava njegovu sposo&nost o&rade podataka. @to je ve i takt, vi!e se nared&a u jedini%i vremena mo3e izvr!iti, ali ve i radni takt podrazumjeva i ve a optere enja, a samim tim i potro!nju energije pa i zagrijavanje. 9&og toga su se prona!la rje!enja multipro%esiranja, gdje jedan 7iziki ip sadr3i vi!e nezavisnih, ali meuso&no povezanih pro%esora koji zajedno o&avljaju jedan zadatak.

/ultipro%esiranje predstavlja postupak povezivanja vi!e 7izikih pro%esora sa svrhom zajednikog rada. )rva rje!enja u tom pogledu i nisu &ila pravi multipro%esori 'vi!ejezgreni+ ve su to &ile dvije nezavisne jezgre AnaljepljeneB na jedan nosa i povezane odreenim elektronskim krugovima 'Athlon C4 D,, )entium EFF i 9FF serija+. >asnije se pojavljuju dvojezgreni i vi!ejezgreni pro%esori kod kojih jezgra u osnovi predstavlja vi!e pro%esora spojenh u integrirani krug, postavljen na istu tiskanu ploi%u ')(= 4 printed %ir%uit &oard+, u isto ku i!te, u isti Gpro%esorG. * odnosu na raunala s pro%esorom koji ima samo jednu jezgru, vi!ejezgreni pro%esori omogu avaju mnogo &olju vi!ezada nost ' multitasking+, !to znai da odreena pro%esorski vrlo zahtjevna aplika%ija ne remeti istovremeno izvoenje drugih aplika%ija H neki pro%esi se izvoditi na jednoj, neki na drugoj, tre oj ili etvrtoj jezgri. <ijelovi programa se paralelno izvode u razliitim jezgrama, a po zavr!etku izvoenja jedna od jezgri prikuplja rezultate i daje konano rije!enje zadatka. .&avljanje vi!estrukih instruk%ija je 1,5 puta &r3e od jednojezgrenog pro%esora sukladnih karakteristika, ali imaju i odreene potre&e koje proizlaze iz te tehnologije kao !to je konstantna aktivnost svih jezgri, te zajednika priruna memorija. <onose ni3e radne taktove po jezgri, manje zagrijavanje, ali i manju potro!nju energije, !to su najvi!e iskoristili proizvoai prijenosnih raunala. <rugi va3an im&enik koji odreuje raunalnu snagu jest k$3i/i a %i,$2a k$!& +r$"es$r is,$d$% $ .$5e $%radi,i. @to je ve a koliina &itova to raunalo ima ve u mo o&rade podataka. * poetku razvoja oso&nih raunala ta koliina je &ila E &itova 'E8E8, CE88, 9E8 itd.+. /ikropro%esori koji se danas koriste su 0,4&itni odnosno C44&itni. 1re i im&enik koji &itno utjee na raunalnu snagu jest 1ra6a 'arhi,ek,&ra+ +r$"es$ra i oso&ito nain na koji do&avlja i o&rauje podatke. -aunalna snaga mo3e se mjeriti na razne naine, ovisno o tome koja znaajka sustava je &itna korisniku. *glavnom se mjeri tako da se mjeri vrijeme potrebno raunalu da obavi odreenu obradu podataka ili pak se mjeri koliina podataka koje raunalo mo e obraditi u jedinici vremena 'o&ino jednoj sekundi+. -azliiti raunalni programi koji omogu uju takva mjerenja zovu se zajednikim imenom engl. benchmark.

Me.$ri!a /emorija raunala ima sposo&nost pohrane odreene koliine podataka. $astoji od elija koje imaju svoje adrese. >apa%itet memorije ovisi o koliini memorijskog prostora koju mo3e adresirati pro%esor ugraen u raunalo. $ o&zirom na postojanost podataka, memorija se dijeli na -./ 'read onlI memorI+ i -A/ 'random a%ess memorI+. U3a# $ i#3a# i sk3$+$2i .vi sklopovi slu3e za povezivanje raunala s vanjskim ureajima. U3a# i sk3$+$2i graeni su tako da omogu uju prikljuenje vanjskih ureaja pomo u kojih je mogu e podatke iz okoline predavati raunalu. I#3a# i sk3$+$2i takoer omogu uju prikljuenje vanjskih ureaja s pomo u kojih je mogu e podatke iz raunala predavati okolini.