UENJE OTKRIVANJEM

prof.dr.sc. Sanja Varoanec, PMF-Matematiki odjel Sveuilite u Zagre u

!patija, sijeanj "##$.

% o ra&ovnom procesu nastavnik se slu'i ra&liitim strategijama, metodama i o licima rada. Postoje ra&ne sistemati&acije strategija i metoda, pa navedimo ovdje podjelu danu u knji&i (ognar,Matijevi)* +idaktika, ,kolska knjiga, Zagre , "##".

Strategije Pouavanje

Metode Pro lemsko pouavanje -euristiko pouavanje Programirano pouavanje %enje otkrivanjem .stra'ivanje Simulacija Projekt +o'ivljavanje /ecepcija umjetnikog djela .&ra'avanje . stvaranje .nterpretacija 0valuacija 1reacija Vje' anje %enje uenja %enje je&ika Praktini radovi 2jelesno vje' anje Stvaranje Znanstveno stvaranje %mjetniko stvaranje /adno-te3niko stvaranje

4emaju sve strategije isti &naenje u ra&liitim podrujima o ra&ovanja. % &nanstvenom o ra&ovanju, kamo smjetavamo i matematiku, dominantna je strategija pouavanja, ali i ostale stragtegije imaju svoju ulogu. % umjetnikom o ra&ovanju dominantno je do'ivljavanje i i&ra'avanje, a u te3nolokom o ra&ovanju dominantna je strategija vje' anja, no u veliko mjeri koriste se i pouavanje i do'ivljavanje. Stvaranje se kao strategija podjednako pojavljuje u sva tri podruja o ra&ovanja. !vdje )emo podro nije prouiti strategiju uenja otkrivanjem u matematici. 4aime, promjene koje se deavaju u o ra&ovanju uvode naglasak na ra&umijevanju matematiki3 koncepata, aktivnog i u nekoj mjeri samostalnog otkrivanja matematiki3 &akonitosti i svojstava promatrani3 o jekata. % takvom procesu o ra&ovanja, uenje otkrivanjem postaje jedna od e)e koriteni3 metoda. Za strategiju uenja otkrivanjem karakteristino je da se radi o iskustvenom uenju, pri emu se to iskustvo stjee ili u stvarnosti ili u &amiljenoj stvarnosti. ! ino govorimo o tri metode uenja otkrivanjem* o istra'ivanju, o simulaciji i o projektnoj metodi. .stra'ivanjem uenici prouavaju stvarnu situaciju, ali kad je nemogu)e prouavati stvarnost koristimo metodu simulacije koja mo'e iti reali&irana igrom, pokusom ili kompjutorskom simulacijom. .stra'ivanjem uenici prouavaju i rjeavaju pro leme pokuavaju)i otkriti matematike pravilnosti, &akonitosti i svojstva promatrani3 o jekata s kojima do tada nisu ili upo&nati. %eniko istra'ivanje ima iste korake kao i &nanstveno istra'ivanje, a to su* uoavanje i definiranje pro lema odre5ivanje plana i metoda istra'ivanja 2

prikupljanje podataka, postavljanje pretpostavke 63ipote&e7 anali&iranje podataka, opovrgavanje ili potvr5ivanje 3ipote&a primjena re&ultata.

4ajslo'enija metoda iskustvenog uenja je projektna metoda. Pod tim na&ivom podra&umijevamo rad nekoliko grupa uenika na slo'enijem matematikom pro lemu, esto liskom realnom svijetu. 1ao i svaka metoda i ove imaju svoje prednosti i nedostatke. 1ao prednosti uenja otkrivanjem istaknimo sljede)e* ovim se metodama na &animljiv i dinamian nain mogu postaviti 3ipote&e o odnosima matematiki3 o jekata, i&vrenje uspjenog istra'ivanja ili simulacije pove)ava motivaciju i interes &a predmet, ra&vija se sposo nost apstra3iranja, poop)avanja i induktivnog &akljuivanja, ra&vija se &or, uenik aktivno, a esto i samostalno sudjeluje u iskustvenom uenju, integrira se &nanje 3ori&ontalno i vertikalno unutar matematike i drugi3 podruja. 4o, ova strategija ima i neke nedostatke. .staknimo da je &a o radu nastavne teme kro& uenje otkrivanjem potre no vie vremena nego nekom drugom metodom, priprema sata &a3tijeva od nastavnika opse'nije pripremne radnje 6i&rada modela ili komjutorske simulacije, i&rada nastavnog listi)a, suradnja s nastavnicima fi&ike, kemije, te3nikog odgoja i dr, uvje' avanje pokusa7. +o iveno pravilo vrijedi u konkretnoj situaciji, pa se postavlja pitanje vrijedi li to pravilo promijenimo li promatrane o jekte, promatraa ili mjerne instrumente. %& to, ako i&ostavimo strogi matematiki doka& postavljene 3ipote&e 6a to se esto deava u !,7, uenik stjee dojam da se na osnovi nekoliko konkretni3 primjera mo'e iska&ati tvrdnja i da je to korektno. % nastavku teksta slijedi ni& primjera i& osnovnokolske i srednjekolske matematike gdje se do otkri)a matematike &akonitosti mo'e do)i kro& iskustveno uenje. Primjer 8. 2eorem o o odnom i sredinjem kutu 9ilj istra'ivanja* .stra'iti ve&u o odnog i sredinjeg kuta nad istim lukom. % istra'ivanju mo'emo koristiti crte'e, modele, kompjutorske simulacije. !vdje nudimo istra'ivanje &a koje ne tre amo dodatna materijalna sredstva osim onoga to uenik ve) ima-pri ora &a pisanje i crtanje, te ilje'nice. Potre na pred&nanja &a ovakvo istra'ivanje su po&navanje pojma kru'nice, kru'nog luka, sredinjeg i o odnog kuta, te vjetina mjerenja kutova pomo)u kutomjera. %pute* 8. ". ;. =. 4acrtaj kru'nicu k6S,r7, nje&in luk :( i sredinji kut :S(. .&mjeri kut :S(. 4acrtaj nekoliko 6 ar <7 o odni3 kutova nad lukom :(. .&mjeri i3 i podatke upii u ta licu. 1ut>8 1ut>" 1ut>; 1ut>= 1ut><

:S(

<. $. ?.

Promijeni luk :( i ponovi postupak. Promijeni kru'nicu k i ponovi. :nali&iraj do ivene podatke i &apii to primje)uje.

4akon i&vreni3 mjerenja mo'emo oekivati me5u ostalima i ove 3ipote&e* 3

Sredinji je kut jednak dvostrukom o odnom kutu nad istim lukom. Svi o odni kutovi nad istim lukom su jednaki. +oka&* Prvu 3ipote&u doka&ujemo metodom ra&likovanja sluajeva. /a&likujemo tri sluaja* kad je sredite kru'nice na kraku o odnog kuta, kad je sredite unutar o odnog, odnosno van o odnog kuta. Sluajevi*

V S

V S S V

Po &avretku istra'ivanja tre a navesti postoje li neke specijalne situacije i gdje se re&ultati ovog istra'ivanja mogu primijeniti. Specijalni sluaj* 2alesov teorem o o odnom kutu nad promjerom kru'nice. Primjene* tetivni etverokuti, planimetrijski &adaci.

Primjer ". Pouak o kutovima u& presjenicu. 9ilj * .stra'iti me5uso ni odnos kutova koji su odre5eni s parom paralelni3 pravaca i nji3ovom presjenicom. .stra'ivanje )emo, kao i u pret3odnom primjeru provesti mjerenjem ni&a konkretni3 situacija i poop)avanjem re&ultata. Za ovu temu predvi5en je grupni rad uenika 6ma@ A grupa7. Slijedi nastavni listi) grupe :.

8.

4acrtaj dva paralelna pravca i presjenicu. !&nai kutove kao na slici.

".

.&mjeri kutove

. %nesi nji3ove mjere u donju ta elu.

;.

Ponovi korake 8. i ". pet puta. ,to primje)ujeB

Svaka od grupa mjeri kutove dane u sljede)im polo'ajima*

6:7

6(7

697

6+7

607

6F7

6C7

6-7

Primjer ;. % dokumentu istra&ivanja.gsp nala&i se ni& stranica na kojima su napravljeni radni listi)i &a istra'ivanja ve&ana u&* 2alesov pouak, te'ite trokuta, 3omotetiju, pravac, para olu, sinusoidu i sinusov pouak. Primjer =. Cilj simulacije: Primijeniti &nanje o elipsi u konkretnoj situaciji. U od: 2esari pri postavljanju drvenog pokrova na krovu tre aju ostaviti rupu kro& koju )e prola&iti dimnjak okruglog presjeka. !ru"a A: Promjer presjeka dimnjaka je =A cm. !mjer visine i polovine irine krova je 8."$*8. #ita$ja: 1ojeg je o lika rupa na krovuB !dredi joj dimen&ije. 4apravi model krova i provjeri re&ultat. Primjer <. +emonstracijski pokus kojim D e& rijeiE poka&ujemo Pitagorin teorem.

4 3 1

5 2

3 5 4
!vakve slagalice - doka&i e& rijei, mogu dovesti i do krivi3 &akljuaka ili oiti3 neistina. 1arakteristini je primjer demonstracija Fdoka&aG da je $=H$<.

A ; .. d8 ... < < .... d" .V. ....

8; .. d; .V. ...

<

1vadrat stranice A podijelimo na dva sukladna trokuta i dva sukladna trape&a kao na prvoj slici. Povrina tog kvadrata je $=. Preslo'imo do ivene dijelove tako da do ijemo figuru na drugoj slici. 4ai&gled se radi o pravokutniku stranica < i 8;, tj. povrine $<. +akle, $=H$<. Cdje je grekaB 7

Primjenom Pitagorina pouka lako do ijemo da je d1 = 73 , d 2 = 29 i d 3 = 194 . 4adalje, d1 + d 2 13.92916 I 13.9283 d 3 . +akle, stranice d1 , d 2 ine u sredini pravokutnika jedan tanki paralelogram povrine 8. Jedna vrsta simulacije su i ra&ne igre. 0vo nekoliko primjera igara koje mo'emo provesti u ra&redu. Primjer $. (ingo 9ilj je igre uvje' ati pretvaranje ra&lomaka u decimalne rojeve ili u postotke i o ratno. Potre no je 6minimalno7 8< karata na kojima se nala&i &apisan po jedan roj, te onoliko ingo kartica koliko ima igraa. (ingo kartice su, u stvari, ta ele s < stupaca i ; retka, s upisani3 K rojeva koji se nala&e na oni3 8< karata. .&vlai se karta po karta, a igrai nakon o jave roja na karti kri'aju roj na svojoj ingo kartici koji je jednak i&vuenom roju. .gra se dok netko ne prekri'i sve svoje rojeve na kartici. 2o je (ingo i po jednika nagra5ujemo, napr. okoladicom. :li i popunjavanje jednog ili dva retka donosi neku malu nagradu - on on. Primjer jedne ingo kartice* ";L #.=; "M< ;M8< ?M"# "AL $$L ;M"# ".;

(rojevi na kartama su* #.";, #.", 8.;, ".?, $.$$, =M<, KM8#, =;M8##, ;;M<#, ?M"<, 8"L, =<L, "?#L, 8<L, ;<L. Primjer ?. Slagalica 9ilj igre je uvje' ati raunske operacije i rad sa &agradama. % kompletu se nala&i ;# karata na kojima se nala&e ; roja, " &naka raunski3 operacija, te krajnji re&ultat. $ " "= N * %&

Svaki igra do iva kartu i njegov je &adatak pomo)u proi&voljnog roja &agrada, u& pomo) samo dani3 dviju raunski3 operacija i tri dana roja slo'iti i&ra& ija je vrijednost jednaka &adanom re&ultatu. Po je5uje onaj koji prije sastavi i&ra&. .gra se u parovima ili manjim grupama.

Primjer A. .gra FJednaki ra&lomciG .gra se u grupama po ; ili = uenika. Svaki igra pri prvom dijeljenju do ija < karata, a ostatak se ostavlja na stolu i s njega se kasnije redom di'u jedna po jedna karta. 8

Po je5uje onaj igra koji prvi skupi " FkompletaG, pri emu pod FkompletomG podra&umijevamo jednu kartu s do kraja skra)enim ra&lomkom i dvije karte na kojima se nala&e ra&lomci jednaki ra&lomku na prvoj karti. 1arte*

2 /3

3 /5

6 /5

7 /4