A) Niksi cijevi se sastoje od cjelovitih znamenki izradjenih od zice.

U staklenom balonu,najcesce ispunjenom plinom neonom u razrjedjenom stanju,nalaze se katode izvedene od zice u obliku znamenki dekadskog sustava.Anoda je izvedena u obliku mreze smjestene oko tih katoda.Ako prikljucimo dovoljno veliki napon izmedju anode i katode,dolazi do tinjavog izboja,te se u neposrednom okolisu katode, nakon tamnog Croakesova prostora,stvara svijetlo podrucje.

B) Katodoluminiscentni indikatori su izvedeni kao elektronska cijev sa sedmosegmentnom anodom.Svaki je segment prikriven fluroscentnim materijalom i predstavlja anodu koja svjetli kada je elektroni emitirani iz uzarene katode pogadjaju dovoljnom kinetickom energijom.Za svejtljenje dovoljan je napon od 25-30V.Jedna ili dvije zarne niti smjestene su ispred anode i resetke.Katoda i resetka ne ometaju pogled na anodu-segment,jer su izvedene od tanke zice.

C)LED diode se danas vrlo mnogo primjenjuju.Dioda je propusno polarizirana,pa se supljine injektiraju i u n podrucje,a elektroni u p podrucje p-n spoja,gdje pri tzv. Direktnoj rekombinaciji elektrona i supljina dolazi do emisije svjetla.Svjetlina se krece u granicama od 30-100 nita.

2.A) Mjerenje izoblicenja pomocu mosta Ako formiramo jedan most sa serijskom vezom zavojnice i kondezatora u jednoj svojoj grani,onda on moze da posluzi za mjerenje stepena izoblicenja napona elektricnog izvora.Pri gornjem polozaju preklopnika S,elektronski voltmetar vezan je za dijagonalu mosta CD.Naizmjenicnim podesavanjem promjenjivog otpornika R i kondezatora C dovodi se voltmetar do minimalnog skretanja.

B) Mjerenje izoblicenja izijanjem Koristi metodu uporedjivanja sa pomocnim generatorom I oslabljivacem.Ovaj postupak je pogodan za mjerenje pri visokim frekvencijama samo ako stepeni izoblicenja nisu posebno veliki.Oslabljivac treba da ima izlaznu impedansu priblizno jednaku izlaznoj impedansi ispitivanog izvora E.Elektricni filter treba da propusta samo harmonicne frekvencije ispitivanog izvora.Na izlazu filtra je tzv. Heterodinski detektor koji radi na principu izbijanja.Istovremenim ukljucivanjem na filter oba generatora vidi se,iz najveceg skretanja istrumenta M,da li je frekvencija fp,cistog sinusnog pomocnog generator Ep podesena na jedan od harmonika Fn ispitivanog generatora E.

3.A) OSOBINE SVJETLOVODA -veliki informacijski kapacitet zbog velike sirine propusnog pojasa svjetlovoda -mala slabljenja signala u sistemu uslijed relativnog slabljenja svjetlovoda -otpornost na razne smetnje elektomagnetske prirode,uslovljene dielektricnim karakterom svjetlovoda -relativno male dimenzije I masa elemenata prijenosnog sistema zbog malih valnih duzina optickog pojasa.

B)Apsorpcija je preobrazaj svjetlosne energije u unutrasnju energiju u optickom vlaknu.Apsorpcija svjetlosti je pojava smanjena inteziteta svjetlosnih valova prilikom prolaska kroz neku sredinu. Mogu se podjeliti u 3 grupe: -apsorpcija atomima u sastavu stakla -apsorpcija usljed defekta u strukturi stakla -apsorpcija atomina necistoca na povrsini stakla Te postoje 3 vrste apsorpcije : ultraviolenta,infracrvena I apsorpcija usljed prisustva zeljenih I nezeljenih atoma necistoca. RASIJANJE nastaje uslijed opticke nehomogenosti sredine,odnosno usljed makroskopskih promjena do kojih dolazi u procesu proizvodnje stakla grudvica nastalih u procesu formiranja stakla. 4.a)VSC Odnos izmedju prividne snage(So)koja se odaje na ulazu I prividne snage (Se) na izlazu cetvoropola kada je on zatvoren svojim karateristicnim impedansama mjeren u jedinicama prijenosa.

b)RSC koji je ukljucen izmedju dvije impedanse Ze I Zr jeste odnos snaga Se/Sr izrazen u jedinicama prijenosa,pri cemu je Se prividna snaga koju otpornik Ze daje preko posmatranog cetvoropola,prijemniku impedanse Zn.