FONETIKA

grana lingvistike gr. fn glas, zvuk

FONETIKA JEZIK

sustav znakova i pravila, a slui za komunikaciju meu ljudima

apstraktan (u glavi) Govor konkretan ima glasove, artikuliran je - niz glasova

Jezik

 hrvatski

jezik ima 30 glasova ljudski jezik se razlikuje od ostalih sustava znakova zato to ima gramatika pravila: razlikuju se na sintaksu i morfologiju
REKURZIVNOST

koritenje jednog skupa nekih manjih jedinica u raznim kombinacijama da bi nastale neke vee jedinice.

RAZINE:

- glas (nije jezini znak) - morfem - rije (leksem) - sintagma - reenica - diskurs skup reenica

 SEMANTIKA

nauka koja se bavi

Gramatika

znaenjem
leksikologija

gramatika diskursa Rije

sintaksa (spajanje rijei u vee jedinice) tvorba rijei

morfologija (oblici jedne rijei)

GLAS
FONETIKA fizika svojstva glasova (izgovor) FONOLOGIJA funkcija glasova (emu slue)

ORTOGRAFIJA

STILISTIKA

ORTOEPIJA

 FONETIKA

znanost koja se bavi glasovima s fizikog aspekta (izgovor): artikulacijska fonetika (kakose glasovi izgovaraju) auditorna fonetik akustika fonetika

centar za jezik lijeva strana mozga

KAKO NASTAJE ARTIKULACIJA

psiholoka

razina impulsi putuju

mozgom fizioloka razina organi se namjetaju za izgovor glasa fizika razina glas putuje zrakom doe do uha, uho primi signal, titranje bubnjia, prepoznavanje glasa

DIJELOVI GOVORNOG APARATA

1.

2.
3. 4. 5. 6.

plua dunik grkljan glasnice drijelo usna upljina nosna upljina

MEHANIZMI PROIZVODNJE ZRANE STRUJE

pluna zrana struja izlazna glotalna zrana struja izlazna, ulazna

velarna/uvularna zrana struja - ulazna

 1.

2.
3. 4.

FONACIJA (glasnienje) aktivnost glasnica i efekt koji proizlazi: bezvunost glasnice razmaknute i oputene zvunost glasnice priljubljene i napete (Bernoullijev efekt titranje glasnica) apat glasnice priljubljene osim u stranjem dijelu kripa glasnice razmaknute na pola

 GLOTALNA

ZRANA STRUJA izgovor suglasnika, glasnice skroz zatvorene (Gruzija i Osetija, Afrika) izlazni ejektivni glasovi k ulazni implozivni glasovi g
VELARNA/UVULARNA

ZRANA STRUJA klikovi (J Afrika)

PRIRODNA PODJELA GLASOVA

OTVORNICI

(zvuni) i ZATVORNICI

(oboje)
SAMOGLASNICI

i SUGLASNICI

ZAOBLJENI

i NEZAOBLJENI

PODJELA ZATVORNIKA

PO MJESTU TVORBE:
bilabijali (dvousneni): b, p, m labio-dentali (usneno-zubni): f, v dentali (zubni): t,d,c,z,,r,l,n alveolarni (nema ih u hrv.j.) palatali (prednjonepani): ,,,d,,,lj,nj,j velari (stranjonepani):k,g,h uvularni (resini): njemaki j. faringali (drijelni): arapski j. glotalni (grkljanski)

1.
-

SONORNOST:
SONANTI(zvonanici) oblik upljine: polusamoglasnici: j,w,v nazali (nosni): m,n,nj likvidi: a) lateralni: l,lj b) vibranti: r OPSTRUENTI(umnici) um na mjestu tvorbe: okluzivi: b,p,t,d,k,g frikativi (tjesnanici):f,s,z,,,h afrikati (slivenici): c,,,d,

1. -