Metodiki obzori 7(2012)1 Struni rad UDK: 159.953.5:371.3]:373.3 Primljeno: 29. 1. 2011.

AKTIVNO UENJE U OSNOVNOJ KOLI

dr Muhamed Omerovi, Filozofski fakultet Tuzla (Bosna i Hercegovina) e-mail: ekotk@bih.net.ba mr Azra Daferagi-Franca, vii asistent, Zavod za javno zdravstvo TK, Tuzla (Bosna i Hercegovina) e-mail: erkam.dzaferagic@hotmail.com

Saetak U radu su teoretski razraeni pojam uenja i njegove specifinosti, karakteristike procesa uenja u nastavi i njegove etape. Nakon toga razraeni su pojam i karakteristike aktivnog uenja, etape procesa aktivnog uenja, njegove prednosti i razlike u odnosu na tradicionalno uenje, kao i izmijenjene uloge nastavnika u aktivnom uenju i nastavi. Navedene su i neke metode aktivnog uenja koje su se pokazale efikasnim u nastavnoj praksi, a nakon toga su dati primjeri priprema za sate aktivnog uenja u kojima je uenik u centru aktivnosti. Kljune rijei: aktivno uenje, uenik, nastava, osnovna kola

Pojam uenja
"Uenje je veoma vaan proces neophodan svakoj osobi da bi postala socijalno bie. Zahvaljujui procesu uenja stvorena je cjelokupna kultura i umjetnost ovjeanstva." (Tomi i Osmi, 2006: 113). Svaka generacija je mogla koristiti iskustva i otkria prethodnih generacija i dati svoj doprinos razvoju nauke, umjetnosti i materijalnih dobara. Psiholozi uenje definiu na razliite naine. B. Stevanovi ga definie kao progresivno i relativno trajno mijenjanje individue nastale pod utjecajem sredine i izazvano potrebama individue koja se mijenja. (orevi, 1984). Postoji vie definicija uenja. Navest emo jo neke: Hal (C.L. Hull) navodi: Bitna priroda procesa uenja moe se prikazati sasvim prosto. Ako se naslijeena gotovost reakcionih tendencija sastoji od veze receptora i efektora, onda se i proces uenja sastoji u jaanju nekih od tih veza nasuprot drugima, ili u uspostavljanju sasvim novih veza. Kritiari navode da se u ovoj definiciji ne zna ta je veza i pojaanje.
167

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

Kingsli i Gari (H. L. Kingsley and Garry) smatraju da kod uenja postoje tri grupe varijabli i to: 1. varijable koje su povezane sa jedinkom (sposobnost, uzrast, line crte uenika), 2. varijable u vezi sa sredinom u kojoj ui (fiziki i socijalni uslovi), 3. varijable u vezi sa zadatkom koji uenik treba da naui (smisaono, besmisleno gradivo, tekoe zadataka, slinost sa ranije nauenim zadacima, itd.). Pirov (Pirov G.D.) proces uenja smatra saznajnim procesom koji se odvija od konkretnog ka apstraktnom i od apstraktnog ka konkretnom. Razlike izmeu procesa uenja i procesa saznanja su: 1. Uenje se obavlja pod rukovodstvom prosvjetnih lica i roditelja, iako se ponekad moe obavljati i bez njih. 2. Prosvjetni radnici organizuju i kontroliu proces uenja, ali uenici moraju aktivno uestvovati u njemu i u tu svrhu su vrlo korisni programirani udbenici i maine za uenje. 3. Proces uenja ima vaspitni karakter, jer uenjem raznih naunih disciplina formira se pogled na svijet. 4. Uenjem se razvija i linost, odnosno psihike sposobnosti onoga koji ui, jer u uenju uestvuju svi psihiki procesi. (orevi, 1984). Prema Pedagokom leksikonu (1996: 521) "uenje je trajnije mijenjanje ponaanja pod utjecajem steenog iskustva, vjebi i praktikovanja". Danas psiholozi pojam uenja definiraju mnogo ire. Tako psiholog Rot navodi sljedeu definiciju uenja: "Uenje je trajna ili bar relativno trajna promjena individue koja se pod odreenim uslovima moe manifestovati u njenim aktivnostima, i koja je rezultat prethodne aktivnosti uenika". (Rot, 1995: 36).

Karakteristike procesa uenja u nastavi

Znamo da je uenje, odnosno stjecanje znanja, jedan od oblika spoznavanja vanjskog svijeta. U znanju se odraavaju predmeti i pojave vanjskog svijeta, njihova svojstva i meusobni odnosi i zakoni njihova razvitka. Ovo odraavanje je aktivan i sloen proces, a rezultat tog procesa su: percepcije, predodbe, sudovi, pojmovi, zakljuci i sl. Proces uenja u nastavi prilagoen je ueniku, njegovim psihofizikim snagama i sposobnostima. Graa koju uenik usvaja u procesu uenja odabrana je studiozno, rasporeena postupno i sistematino, tako da djeluje i odgojno. Uenje u nastavi odvija se pod rukovodstvom nastavnika. On uenika vodi do njemu ve poznate spoznaje. Ovo uenje je ubrzano i pojednostavljeno spoznavanje, koje se razlikuje od naunog spoznavanja jo i po tome to u njemu susreemo neke oblike rada kojih nema
168

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

u naunom spoznavanju: ponavljanje, uvjebavanje, provjeravanje. Proces uenja u nastavi prolazi kroz nekoliko etapa: sticanje percepcija i predodbi, formiranje pojmova i usvajanje zakona, utvrivanje znanja, vjetina i navika, primjenu znanja u praksi i provjeravanje znanja, vjetina i navika. U svakoj od ovih etapa oekuje se aktivan odnos prema nastavnim sadrajima i uenika i nastavnika, jer znanje predstavlja sistem naunih injenica i generalizacija, koje su uenici shvatili, usvojili u pamenju zadrali, i koje, ako ima aplikativni karakter umiju primjenjivati. (P. imlea, 1980). Pamenje onog to je steeno uenjem ogleda se u mogunosti njegovog koritenja u slinim ili potpuno novim situacijama. Uspjenost uenja zavisi od razliitih faktora: a. subjektivnih (motivacije ili onoga to uenik eli), - sposobnosti ( onog to uenik moe), - prethodnih znanja ( onog to je uenik ve nauio), b. objektivnih (prilike u okolini: temperatura, vlaga, zagaenost, svjetlost, buka, doba dana i uvjeti stanovanja), c. mobilizatorskih faktora, koji su vezani sa nainom i metodama uenja. kolsko uenje je namjerno uenje putem dobro organizirane i racionalno izvedene nastave. To je planska odgojno-obrazovna aktivnost kojom rukovode strune osobe prema utvrenim planovima i programima i uz primjenu najsuvremenijih nastavnih strategija. Odvija se na dvije ravni: poduavanjem i uenjem, kao jedinstvenim procesom. Savlauju se kognitivni sadraji (znanja, vjetine, navike, sposobnosti) i sadraji koji se odnose na uenje stavova, socijalnih reakcija i uravnoteenih emocionalnih reakcija. Zastupljena su sva tri aspekta: kognitivno (spoznajno), afektivno (emocionalno) i konativno (voljno). (Stevanovi, 2008: 235). Uenje u nastavi polazi od unutarnjih ili vanjskih podsticaja, pripremanja i susretanja sa problemom, zapaanjem problemske situacije, izdvajanjem i formuliranjem problema i prikupljanjem podataka da se problem rijei. kolsko, nastavno uenje prema M. Stevanoviu, (1998), prolazi kroz slijedee faze: pripremna, operativna (izvrna), verifikativna (provjera) i aplikativna (primjena rezultata). "Proces uenja u nastavi ili bilo gdje prolazi kroz slijedee etape: a. stjecanje percepcija i predstava, b. formiranje pojmova i usvajanje zakona putem miljenja, c. utvrivanje znanja, vjetina i navika, d. primjena znanja u praksi, e. provjeravanje znanja, vjetina i navika." (Tomi i Osmi, 2006: 116). Ove etape su relativno samostalne, tijesno povezane i meusobno se proimaju.

169

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

Aktivno uenje
Uenje kao i itanje moe biti aktivno i pasivno. U procesu aktivnog uenja uenik razmilja o onome to ita i trudi se da to vie zapamti. U procesu pasivnog uenja uenik ne eli sve da zapamti niti povezuje ono to ui sa ranijim znanjem. To je jedan od razloga zato je aktivno uenje efikasnije od pasivnog uenja. Prema D. oreviu, (1984) uspjeno uenje jednog predmeta prolazi kroz slijedee faze: a. prethodni pregled gradiva, b. postavljanje pitanja, c. itanje gradiva, d. sliavanje i e. zavrni pregled gradiva.

Prethodni pregled gradiva

Prethodni pregled gradiva treba da prui ueniku uvid u ono to e uiti. Uenik treba da proui sadraj, predgovor, uvod, podatke o piscu itd. Knjigu treba prelistati i proitati. Nakon toga treba prei na uenje konkretnog sadraja koga elimo nauiti. Posebnu panju treba obratiti na istaknuta mjesta u knjizi.

Postavljanje pitanja
Postavljanjem pitanja i davanjem odgovora gradivo se bolje razumije, lake savlada i due pamti. Ve prilikom pregleda gradiva, uenik moe nai odgovor na neka pitanja. Poeljno je postavljati pitanja i tokom pregleda gradiva. Poznato je da dobro uiti i dobro pamtiti znai dobro misliti. Postavljanje pitanja i davanje odgovora na njih tokom uenja otklanja dosadu i umor prilikom uenja.

itanje gradiva
Nakon pregleda i postavljanja pitanja prelazimo na itanje gradiva. itanje moe biti aktivno i rekreaciono. U procesu aktivnog itanja: uspravljeno je tijelo, odbacuje se nevano, poveana je koncentracija panje, postoji elja za saznanjem, trai se znaenje napisanog, razmilja se o znaenju, misli su usmjerene na glavni predmet, prouavaju se grafikoni, slui se rjenikom, tei se stalnom zapamivanju, prave se pribiljeke, podvlai se bitno, postavljaju se pitanja za razmiljanje i sl.

170

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

Kod rekreacionog, pasivnog, itanja oputeno je tijelo, pospano, uenici itaju ono to je zanimljivo, nita drugo, mata se tokom itanja, misli lutaju po volji, pamenje je sluajno, italac tei da ne razmilja itd. Tokom itanja italac treba shvatiti smisao onoga to ita, objasniti nepoznate pojmove i rijei uz pomo rjenika, enciklopedija i sl.

Sliavanje
Metodu djelominog sliavanja upotrijebio je jo Ebinghaus. Sliavanje (presliavanje) znai ispitivati samog sebe. Ono se moe: - vriti u sebi, - glasno ponavljati, prepriavati, - glasno ponavljati doslovce, - pismeno presliavanje koje se sastoji u pravljenju izvoda, zakljuaka i rezimea. Ukoliko je gradivo tee sa sliavanjem treba poeti kasnije.

Zavrni pregled gradiva

Ovo je posljednja faza aktivnog uenja. Ponavlja se struktura gradiva u cjelini. Zatim se pregledaju naslovi i podnaslovi i provjerava se da li znaju cijelo gradivo. U ovoj etapi uenja treba se presliavati. Treba provjeriti da li se gradivo razumije i da li je povezano u jednu loginu cjelinu. Posljednji pregled gradiva treba obavljati 2-3 dana prije ispita, a ne pred sami ispit jer dolazi do nervoze i urbe.

Uloga nastavnika u procesu aktivnog uenja

Aktivno uenje je nain novog pristupa procesu uenja. U ovaj proces svi dolaze s novim idejama, miljenjima, iskustvima, s razliitim stilovima uenja. U procesu aktivnog uenja vrlo bitno je: - stvoriti pogodnu emocionalnu klimu za uenje, - izgraditi odnose-omoguiti komunikaciju (razmjenu informacija) i - stvoriti uestvovanje-aktivnost. U procesu uenja vrlo je vana uloga nastavnika. Njegova funkcija se mijenjala i prilagoavala potrebama savremenog vremena. Pored toga to je odgajatelj, on je prenosilac znanja, verifikator (ocjenjiva) znanja, saradnik i voditelj u nastavnom procesu, organizator i kreator tog procesa, planer i programer kognitivnih, afektivnih i psihomotornih aktivnosti uenika, istraiva i inovator u pronalaenju novih i efikasnijih puteva stjecanja znanja, vjetina i navika, a sve vie je dijagnostiar eventualnog neuspjeha i prognozer u ostvarivanju zamiljenih ciljeva. Iz iskustva nam je poznato da emocije snano utjeu na aktivnost i ponaanje svake individue, pa i
171

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

nastavnika. Stvaranje povoljne emocionalne i socijalne klime za rad u razredu veoma je vano za rezultat uenja i napredovanje uenika. Emocionalna klima u razredu zavisi od zrelosti uenika, ali i od nekih osobina nastavnika. Istraivanja su pokazala da su preduslovi za povoljnu emocionalnu klimu motivisanost za rad i nain rukovoenja razredom. Isti uslovi su neophodni za dobru socijalnu klimu u razredu. Vrlo je vano stvoriti ugodnu atmosferu za rad i uenje i stvoriti adekvatnu interakciju nastavnika i uenika u toku uenja. Interakcija nastavnika i uenika u toku uenja i nastave odraava se na brzinu, trajanje i kvalitet usvojenog znanja. Najea je verbalna komunikacija u kojoj najvei dio vremena otpada na govor nastavnika. Pri tom neki autori (kao npr. N.A. Fladers), navode direktan i indirektan utjecaj nastavnika na uenika. Pod direktnim utjecajem smatra se postavljanje pitanja uenicima, oni odgovaraju, izricanje zapovijedi i sl. Indirekti utjecaj je povoljnjiji u procesu uenja, jer poveava aktivnost i interes za rad kod uenika. Postoje miljenja da je direktan nain pouavanja prikladniji za nie razrede osnovne kole, a indirektan za starije razrede, srednje kole i fakultete. Ako elimo da dijete neto naui u procesu nastave, ono mora: - obratiti panju na predmet uenja, - biti aktivno, reagovati, - dobiti povratnu informaciju o ispravnosti svoje aktivnosti. Svaki nastavnik, zavisno od afiniteta i metodiko-didaktike spremnosti, primjenjuje u svom radu tehnike koje e omoguiti: - obraanje panje (isticanje novog, interesantnog, neobinog), - osiguravanje uea u radu svih pojedinaca, - upranajva indirektno pouavanje, - vodi rauna da se osjeti individualna odgovornost svakog uenika u odjeljenju tokom rada, - kombinuje direktno i indirektno pouavanje. Prema Suziu (1999), uloge nastavnika u aktivnoj nastavi su: - primjena novih metoda aktivne nastave, - dijagnosticiranje, - graenje novih interpersonalnih odnosa, - graenje emocionalne klime u odjeljenju, - uloga u ciljno- voenom uenju i dr. uloge kao to je samoevaluacija uenika, individualizacija i sl. Kao metode aktivne nastave Suzi (1999), a prema Meier dijeli na: (1) algoritamske metode i (2) na metode kooperativnog uenja (Abrami et al. 1996). U algoritamske metode ubrajaju se metode u ijoj osnovi su algoritmi. To su: analitiko-sintetika metoda, genetika metoda, metoga analogije, metoda modela, metoda crne kutije i problemska metoda. (Suzi, 1999).
172

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

U metode kooperativnog uenja ubraja: - ueniki timski metod uenja, - mozaik-metod i njegove modifikacije, - grupni projekt metod, - kooperativna mrea, - ostale vrnjake interaktivne metode. Od dijagnostikih metoda u aktivnoj nastavi nastavnik moe koristiti: - sistematsko promatranja, - intervju, - anketu, - testiranje, - sociometriju, - skale procjene, - semantiki diferencijal, - esej-test i - studiju sluaja. (Suzi,1999).

Razlike izmeu tradicionalne i aktivne kole

Osnovno obiljeje aktivne nastave jeste uenika aktivnost u svim etapama nastave i uenja. Prema Suziu (1999), tradicionalnu kolu karakterie: "- Unaprijed definisan nastavni plan i program, - Cilj nastave je usvajanje programa. - Dominantni metod rada je predavanje. - Uenik slua, pokuava razumjeti, pamtiti i reprodukovati. - Ocjenom se mjeri usvojenost nastavnog plana i programa. - Spoljna motivacija za uenje: ocjene, pohvale, nagrade, kazne. - Dijete je u koli samo uenik". U aktivnoj koli: - Polazi se od interesovanja djeteta. - Cilj nastave je razvoj linosti i individualnog djeteta. - Koriste se aktivne metode uenja. Uenik istrauje, pita, ui uenje. - Ocjenjuje se napredak, motiviranost, razvoj linosti, rad. - Unutarnja lina motivacija djeteta-aktivnost je nagrada. - Dijete je linost sa osjeajima i svojim ciljevima, a ne samo uenik.

173

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

Uenje i komunikaciju u savremenoj koli istraivao je ruski pedagog Baspaljko. On navodi etiri nivoa nastave, a to su: - algoritamsko prepoznavanje, - algoritamska reprodukcija, - heuristika aktivnost i - stvaralaka aktivnost. Istraivanja su pokazala da u nastavi preovlauje verbalizam i prva dva nivoa uenja. Razlike izmeu uenja u tradicionalnoj i aktivnoj nastavi (Suzi, 1999):
Tradicionalna nastava: - mehaniko (doslovno) - verbalno - receptivno (primanje usvajanje) - konvergentno (logiko, deduktivno) - uenje uz minimum pomagala - preovladava frontalni rad Aktivna nastava: - smisleno - multimedijsko, praktino - aktivno, uenje putem otkria - divergentno (stvaralako, induktivno) - samostalni rad uenika na izvorima znanja -rad u malim grupama, timska nastava, individualizacija

Kod tradicionalne nastave preovlaujui su nii oblici uenja i u njima je uenik aktivan na nivou reprodukcije. Prirodi djeteta vie odgovara aktivna nastava.

Metode i oblici uenja u aktivnoj nastavi

U aktivnoj nastavi koriste se neke nune forme mehanikog, doslovnog uenja. Te forme su prema N. Suziu, (1999 ): "a. neizbjeno uenje napamet (tablica mnoenja, razni nizovi), b. uenje napamet sa razumijevanjem (stihovi, dramski tekstovi), c. uenje napamet bez razumijevanja (bubanje i trebanje), d. uenje putem ejdetskih slika. U oblike aktivnog uenja isti autor ubraja: a. smisaono uenje, b. verbalno, multimedijsko, praktino uenje, c. receptivno uenje i uenje putem otkria, d. konvergentno i divergentno uenje. U smisaonom uenju autor pominje i topografski metod, brojevnu tehniku i asocijativnu tehniku. Pod topografskim metodom podrazumijeva se prostorni logiki raspored odreenih sadraja. Uenik sam trai i pronalazi smisao na osnovu prostornog principa. Brojevna tehnika ima vie oblika. Jedan od oblika je imenovanje brojeva.

174

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

Asocijativna tehnika sastoji se u pranalaenju veza i odnosa meu sadrajima koje treba nauiti i registrovati. Pored toga u aktivnoj nastavi mogu se koristiti razliite kognitivne procedure i aktivnosti kao to su: povezivanje sa ivotom, djeijim iskustvom, ranijim znanjima, drugim nastavnim predmetima, zatim objanjavanje, predvianje, primjena, demonstracija, pokazivanje istovjetnosti i navoenje specifinosti. Aktivna nastava ne odbacuje verbalno uenje ve ga pomjera ka multimedijskoj aktivnosti uenika i praktinom uenju. Nasuprot receptivnom uenju koje uenika stavlja u pasivan poloaj nalazi se uenje putem otkria, praktina primjena. Uenje putem otkria, susree se u razliitim vidovima nastave: egzemplarne, problemske, projekt metode i dr. oblika nastave. U aktivnoj nastavi preovlauje divergentan nain uenja u ijoj osnovi preovlauje indukcija. Divergentno uenje je stvaralako i zahtijeva novu aktivnu kolu. Kod ovog vida uenja, prema Suziu (1999): "- Uenici slobodno pitaju nastavnika-eksperta koji zna (u tradicionalnoj koli nastavnik koji zna pita uenika koji ne zna), logino je da onaj tko ne zna pita onog tko zna, - uenici tragaju za znanjem, ne plae se neznanja, - uenici slobodno izlau ideje, iznose prijedloge i misli, - uenici svoje projekte predlau, realizuju i verifikuju u koli, - uenici uestvuju u ocjenjivanju samoocjenjivanje, - uenici ue kako doi do informacija, kako ih obraditi i upotrijebiti - ue uenje.

Primjeri organizacije sati aktivnog uenja na satima odjeljenske zajednice

Od sociolokih oblika rada najveu mogunost stalne direktne suradnje i direktnog odnosa prema nastavnim sadrajima i izvorima na kojima ue, omoguava grupni oblik rada. Prema Poljaku (1985): "Grupni rad uenika izvodi se tako da se unutar uenikog kolektiva povremeno formiraju manje skupine uenika koje samostalno rade na odreenim zadacima i s rezultatima svoga rada upoznaju nastavnika, odnosno cijeli kolektiv". Grupni oblik rada ima sljedee prednosti: - "Nosioci glavnog dijela rada u grupnom obliku rada su uenici. - Uenici su stavljeni u direktan odnos prema nastavnom sadraju i izvorima na kojima ue, to uslovljava pojaanu aktivnost uenika. - U grupnom obliku rada postoji stalna direktna saradnja meu uenicima. - Radei neposredno uenici formiraju svoje radne sposobnosti s posebnim obzirom na kolektivni rad.
175

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

- Ovaj oblik rada omoguuje veu fiziku pokretljivost uenika i time osvjeava. - Grupni oblik rada odgovara uenicima i psiholoki. Oni se u slobodno vrijeme, poslije kole grupiu radi razliitih zajednikih aktivnosti (igre, sporta itd.). - Grupni oblik rada omoguuje regulisanje tempa rada kod svakog uenika (jae je individualiziran od frontalnog oblika rada). - Kroz grupni oblik rada uenici se bolje upoznaju". (Tomi i Osmi, 2006: 156). Poeljno je prilikom formiranja grupa potovati meu uenike veze stvorene izvan nastave. Grupni rad pogoduje razvijanju drugarstava i socijalizacije linosti. Grupni oblik rada nalazi svoju primjenu u nastavi svih nastavnih predmeta. Faze sata u grupnom obliku rada su: uvodni dio, glavni dio i zavrni dio. Uvodni dio sata zajedniki je za sve uenike. U ovom dijelu zastupljena je psiholoka priprema, formiraju se grupe i dijele se zadaci. U glavnom dijelu sata uenici rade samostalno. Nastavnik im daje uputstva i prua strunu pomo. Nastavnik djeluje na podjelu rada u grupi, motri dogovor o radu, potie uenike na prikupljanje podataka, voenje zabiljeki, na diskusiju i za pripremu izvjetaja o radu. Zavrni dio ukljuuje integraciju. Podnosi se grupni izvjetaj, tumae se odreeni analizirani problemi, otklanjaju se praznine, uvode se dopunski zadaci i zadaje se domaa zadaa. Uloga nastavnika je da upravlja procesom uenja u grupi i da uenicima olakava proces uenja. Primjenom grupnog oblika rada nastavnik je aktivan u pripremnoj fazi, a uenik u fazi uenja, u glavnom dijelu sata. Primjer 1 Razred : Peti Nastavna jedinica: Oplemenjivanje meusobnih odnosa Tip sata : Usvajanje novih znanja Nastavne metode : Razgovora, usmenog izlaganja, praktinog rada Oblici rada : Individualni, grupni, frontalni Ciljevi sata : Razvijanje psihikih funkcija, uoavanje razliitosti temperamenta (po ponaanju, izraavanju), navoenje uenika na pravilno formiranje slike o sebi i drugima, razvijanje sposobnosti meusobnog povjerenja, sposobnosti za suoavanje sa razliitim situacijama u ivotu, itd. Uvodni dio sata (5 minuta) Sa djecom povesti razgovor o meusobnom druenju i komunikaciji. Ko je tvoj najbolji drug, drugarica ? Zato ? Koje su njegove pozitivne osobine ? Koje pozitivne osobine on uvia kod tebe ? Zato cijeni te njegove osobine ? Ima li neku manu tvoj drug-drugarica ? Navedi koje su mu mane ! Kako se odnosi prema njegovoj mani ?
176

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

ivei zajedno, ljudi stalno stupaju u odreene meuljudske odnose. Ti odnosi sreu se u obitelji, rodbini, koli, obdanitu, drutvu vrnjaka, u preduzeu itd. Da bi bili uspjeni odnosi i komunikacija moramo znati kako moemo njegovati i oplemenjivati te meusobne odnose. Glavni dio sata (25 minuta) Saopiti nastavnu jedinicu i zapisati na tabli. Nastavnik izlae uenicima tekst : ivei zajedno ljudi stupaju u razliite vrste meuljudskih odnosa. Neki strunjaci sve te odnose dijele na : osobni, lini odnos i profesionalno-drutveni odnos. Lini odnosi su izmeu drugova, mladia i djevojke, roditelja, roditelja i djece i sl. Profesionalno-drutveno odnosi su odnosi izmeu uenika i nastavnika, ljekara i pacijenata, izmeu radnika i direktora, izmeu kolega na poslu itd. Da bi odnosi bili pravilni vano je meusobno poznavanje. Osobe u odnosu moraju poznavati temperament (ponaanje, raspoloenje, miljenje, sposobnosti i druge karakteristike osobe sa kojom stupaju u odnose. Osoba mora poznavati razliite ljudske osobine i potovati razliitosti meu ljudima, uvaavati i druge ljude, njihove stavove, miljenja, poglede, aktivnosti. Za pravilan meuljudski odnos vano je kakvu osoba ima sliku o sebi, ali i o drugoj osobi s kojom komunicira. Slika o sebi je kako ovjek zamilja sebe da jeste . Ova zamiljena slika o sebi moe da se znatno razlikuje od injeninog stvarnog stanja. Vi djeco, morate voditi rauna da ta vaa slika o sebi bude realna ni previsoka ni preniska (npr. da niste savreni u svemu, niti ste loi u svemu ). Od toga koliko ste objektivni, realni prema sebi zavisit e koliko ete imati ispravnu sliku o drugim ljudima. Mi druge osobe, druge ljude procjenjujemo na osnovu procjene sebe, poznavanja sebe i osvjeivanja nesvjesnog u nama. to smo objektivniji prema sebi, to smo objektivniji u procjeni drugih ljudi. esto mi osobine koje su loe i koje imamo, mi elimo da pripiemo drugim ljudima. Tako ako mi volimo lagati, krasti, traati, moemo da kaemo da to neko drugi eli, neko ko nam nije simpatian ili drag. Vano je u komunikaciji s ljudima imati povjerenja u druge ljude. Povjerenje je vjerovanje u druge ljude. Ukoliko vjerujemo ljudima mi emo ih realnije procijeniti i biti iskreniji prema njima. Ukoliko nemamo u nekog povjerenja mi s njim neemo moi graditi iskrene odnose saradnje. Jako je vano povjerenje meu ljudima u meusobnoj komunikaciji. Tamo gdje nema povjerenja odnosi su napeti, neiskreni, loi. Sumnjiavost je mana koje se trebamo osloboditi. Znate li neke pretjerano sumnjiave ljude ? Kako se oni odnose prema drugima ? Jeste li pokuali da im pomognete da se oslobode sumnjiavosti ? Veoma je vano kod sebe razvijati sposobnost za realno sagledavanje istine, pravde, estitosti, zbivanja. to smo objektivniji to emo biti realniji. U sluaju manje
177

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

objektivnosti kod nas se moe pojaviti sklonost idealiziranju stanja, injenica, odnosa i sl. Zavrni dio (15 minuta) Uenici rade po grupama, etiri grupe. Prva grupa Kako smo podijelili odnose meu ljudima i po emu se razlikuju ? Druga grupa Koji faktori su vani za uspostavljanje odnosa meu ljudima ? Trea grupa Navedite osobine ljudi s kojim elite da saraujete i sa kojima uspjeno saraujete ? etvra grupa Navedite ljudske osobine koje tete pravilnoj meusobnoj komunikaciji . Predstavnici grupa interpretiraju zakljuke o navedenim zadacima. Primjer 2 Razred: Peti Nastavna jedinica: Robovanje medijima-civilizacijska bolest Tip asa: Usvajanje novih znanja Oblici rada: Individualni, frontalni i grupni Nastavne metode: Razgovora, usmenog izlaganja, praktinih radova Nastavna sredstva: Nastavni listii Odgojnoobrazovni cilj asa: Razvijanje psihikih funkcija, karakternih crta linosti, pravilnih stavova prema medijima, kulturnih navika, razvijanje sposobnosti za meusobnu interakciju i komunikacije. Uvodni dio asa (10 minuta) Podijeliti djeci nastavne listie Probijanje leda i uputiti ih da idu od jednog do drugog uenika i biraju onog kome odgovara neki od ponuenih odgovora. Pored odgovora piu njegovo ime. Sadraj listia (napisati za svakog uenika po jedan). Dragi uenie, Proitaj dole ponuene odgovore, nai nekoga u odjeljenju i napii njegovo ime pored pitanja ako mu odgovara: 1. Tko zna ta su mediji ? 2. Tko redovito prati zbivanja na TV ? 3. Tko redovito prati zbivanja u tampi ?
178

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

4. Tko esto provodi vrijeme radei na kompjuteru ? 5. Tko cijelo slobodno vrijeme provodi itajui novine ? 6. Tko umjereno ita novine (prikladne za va uzrast ) 7. Tko slobodno vrijeme provodi neprekidnim gledanjem TV? 8. Tko slobodno vrijeme provodi neprekidnim sluanjem radija ? 9. Tko slobodno vrijeme provodi neprekidnim radom na kompjuteru ? 10. Tko nema dodira sa medijima ? 11. Tko umjereno gleda TV ? 12. Tko umjereno slua radio ? 13. Tko umjereno radi na kompjuteru ? Analizirati 3-4 listia. Na kraju konstatovati . Vidite djeco, koliko vas ima slinih i koliko vas radi sline stvari. Isto toliko puno je vas, a razlikujete se meusobno. Saopavanje nastavne jedinice : Mi emo danas govoriti o robovanju medijima, civilizacijskoj bolesti. Jedan uenik ponovi nastavnu jedinicu. Glavni dio sata (20minuta) Uenike podijeliti u 5-6 grupa i to : Prvu grupu ine uenici koji stalno gledaju sve TV emisije. Treba da napiu koje sve emisije gledaju i zato gledaju Tv program Druga grupa treba da napie : Zato itaju sve vrste tampe koja im doe u ruke, pogotovo und literaturu ? ". Trea grupa treba da napie zato neprekidno sluaju glasnu i bunu muziku i radio. etvrta grupa da napie zato veinu slobodnog vremena provode uz kompjuter? Peta grupa da napie na koji nain oni koriste slobodno vrijeme (grupa koja umjereno komunicira sa medijima ). esta grupa koja uope nema kontakta sa medijima da napie zato nema kontakta. Zavrni dio sata (15 minuta) Predstavnici grupa iznose i itaju pred svima ta su napisali. Ostali uenici osvru se kritiki na izvjetaje. Na kraju asa nastavnik zajedno s uenicima donosi zakljuak :

179

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1

Medije treba znati umjereno koristiti. Stalan kontakt s medijima svakodnevno na dui vremenski period je vrsta robovanja medijima, a u dananje vrijeme to je civilizacijska bolest. Obitelj se na taj nain sve vie raslojava i cijepa. Robovanje medijima najee se susree u prezaposlenim obiteljima, gdje roditelji puno rade, gdje su djeca preputena sama sebi i sl. Veoma je tetno i opasno cijelo slobodno vrijeme provoditi uz radio, TV, kompjuter ili itanjem novina i stripova. Medije treba koristiti umjereno i samo tad oni mogu pozitivno utjecati na djeji razvoj. Treba znati komunicirati s medijima. Treba birati one tekstove, one emisije i programe koji su prikladni za va uzrast.

Zakljuak
Intencije su savremenog drutva da se uenici osposobe za permanentno uenje, a da bi se to uspjelo neophodno je svakog pojedinca osposobiti za samouenje, odnosno aktivno uenje. Znanstvene informacije se gomilaju velikom brzinom na polju svih znanosti i moi e njima ovladati odreeni pojedinci ukoliko se osposobe za lako, brzo, efikasno i trajno uenje. Jedan od preduvjeta za tu osposobljenost je stavljanje u centar aktivnosti u procesu nastave uenika jaanjem njegovih kompetencija za aktivno uenje i samouenje, odnosno za permanentno uenje.

Literatura
1. 2. 3. 4. 5. 6. Centre. 7. imlea, P. (1980). Izabrana djela I-III. Osijek: Pedagoki fakultet. 8. Tomi, R. i Osmi, I. (2006). Didaktika. Tuzla: Denfas. Cohenn, L. (1997). Aktivno uenje. Zenica: Didaktiki putokazi.7. orevi, D. (1987). Pedagoka psihologija. Beograd. Poljak, V. (1985). Didaktika. Zagreb: kolska knjiga. Rot , N. (1995). Stevanovi, M. (1998). Didaktika. Tuzla: R&S. Suzi, N. i saradnici. (2001). Interaktivno uenje I, II, III. Banja Luka: Teacher Training

180

Muhamed Omerovi i Azra Daferagi-Franca: Aktivno uenje u

Metodiki obzori 7(2012)1 Metodiki obzori 7(2012)1 Professional article UDK: 159.953.5:371.3]:373.3 Primljeno: 29. 1. 2011.

ACTIVE LEARNING IN ELEMENTARY SCHOOL

Muhamed Omerovi, PhD Filozofski fakultet Tuzla (Bosna i Hercegovina) e-mail: ekotk@bih.net.ba mr Azra Daferagi-Franca, vii asistent, Zavod za javno zdravstvo TK, Tuzla (Bosna i Hercegovina) e-mail: erkam.dzaferagic@hotmail.com
Summary In this work we theoretically elaborated the term of learning and its specificities, the characteristics of learning process in teaching process, as well as its stages. We also elaborated the term and characteristics of active learning, the stages of active learning process, its advantages and its differences compariring to the traditional learning, as well as the changed roles of teachers in active learning during the teaching process. We mentioned some methods of active learning that have been proven successful in practice. We also presented the examples of preparations forms for the active learning lessons, having the students in center of its activity. Key words: active learning, student, teaching process, elementary school

181