Mali podsjetnik za osvjeavanje znanja prije eseja. Nadam se da e vam biti od koristi. Gorana Rosandi, prof.

VIA RAZINA: 1. Camus, Albert, Stranac 2. Cihlar Nehajev, Milutin, Bijeg 3. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi, Zloin i kazna 4. Dr i!, Marin, Dundo Maroje ". Flaubert, #ustave, Gospoa Bovary $. #oethe, %ohann &ol'(an(, Patnje mladoga ert!era ). *a'ka, Fran+, Preo"raz"a ,. *rle a, Miroslav, Gospoda Glem"ajevi -. *rle a, Miroslav, Povratak #ilipa $atinovicza 1.. Marinkovi!, /anko, %uke 0novele1 %uke, Zagrljaj, &neo, Pra!2 11. 3oe, 4d(ar Allan, 'rni maak 12. 5alin(er, %erome David, $ovac u (itu 13. 5o'oklo, &ntigona 14. 6imi!, Antun 7ranko, Preo"ra(enja 1". 6oljan, Antun, )ratki izlet* OSNOVNA RAZINA: 1. 7o88a88io, #iovanni, Dekameron +,vod, -* Dan -* novela, .* dan /* novela0 2. Cesari!, Dobri9a, $irika 3. #oethe, %ohann &ol'(an(, Patnje mladoga ert!era 4. #unduli!, :van, Du"ravka ". :bsen, ;enrik, 1ora $. *rle a, Miroslav, Gospoda Glem"ajevi ). Mato9, Antun #ustav, Pjesme ,. Novak, <jen8eslav, Posljednji Stipani2i -. 5o'oklo, &ntigona.

1. MARIN DRI: Dundo Maroje (VR) RADNJA: Dundo Maroje stie u Rim u potrazi za sinom kojeg je, povjerivi mu 5000 dukata, prije tri godine pos ao na put u !ta iju po tkaninu koju je potom tre"ao prodati u #ofiji. $raei smjetaj Dundo Maroje i %ok&i o nai aze na $rip&etu, 'otoranina koji zna za jednog m adog Du"rov&anina koji u Rimu ivi ve tri godine, ivi vr o raskono i o"i azi rimsku kurtizanu. Dok Dundo i %ok&i o vre"aju Mara, kurtizana (aura od"ija ponude )ga $udeaka koji je po*odi u pratnji svoga s uge +ometa. +opiva, s uga Marov, i* ismijava i opisuje na to sve Maro troi nova,, a Dundo Maroje to s ua.'ad signor Marin do azi, u njemu Maroje prepoznaje svog sina. -a to vrijem u Rim su stig i i +era, Marova zaru&ni,a, i njen ro.ak Divo, tako.er traei Mara. +omet po na ogu $udeaka ponovno od azi k (auri i dok tamo o&ijuka s +etrunje om otkriva joj da je za Marom u Rim doao ota,. Maro se pretvara da o,a ne poznaje, a kad Maroje na njega "jesan nasrne pokupi ga po i,ija. Maro je o&ajan jer je potroio sav nova,, stie (auri koja mu sretna kae da mu je ota, u Rimu te da ga trai. +opiva od azi (auri i uvjerava je da je +omet organizirao ,ije u sp etku s namjerom da joj Maro omrzne kako "i nju do"io )go $udeak te da je z"og toga +omet, kad je do&uo da je Maroje u Rimu, izmis io da je &ovjek koji je napao Mara njegov ota,. +opiva nagovara (auru da pristane na nji*ov p an. /n i Maro potom od aze utana&iti najam jer je (aura jer je (aura prista a dati svoj nakit koji joj je Maro pok onio kao po og za ro"u koju e 0idov #adi isporu&iti Maru. /n e se pak, skromnijom odjeom u unajm jenim tu.im 1

sk aditem ro"e, pretvarati da je trgova, i pokazati o,u svoje to"onje pos ovne uspje*e, a nakon to ota, ode iz Rima vratiti ro"u trgov,ima. ) me.uvremenu +omet izv a&i Maroja iz zatvora te mu govori da e ga +opiva odvesti Maru, a sam od azi k (auri izvidjeti situa,iju. 2aiavi na +e3trunje u koja ga ne puta (auri, uvi.a da su ga prozre i, a Maro ga potjera. -"iva se o"rat. 2akon to +ometa otjera i )go, on, s*vativi da je (aura ki "ogatog njema&kog v aste ina, do"iva nov&anu nagradu koju je ovaj ponudio za informa,ije o svojoj keri. 2akon to je Maro o,u pokazao sk adite, Maroje ga a je da o"avi neki to"onji posao. -a to vrijeme je ispraznio sk adite i preuzevi ro"u podmiri "arem dio "ogatsva koje je Maro potroio. 'ad se Maro vratio i traio k ju&eve iod sk adita, ota, se pravi da ga ne prepoznaje, kao to je i on njega negirao na po&etku. ) me.uvremenu je (aura susre a +eru i sazna a da je Maro zaru&en i da je izgu"i a nakit jer je Maroje ispraznio sk adite. 'raj Dunda Maroja je izgu" jen, a i se moe pretpostaviti da je kraj "io sretan. Razdoblje: *rvatska 4du"rova&ka5 knjievnost renesanse Rod: drama Vr !a: komedija u 5 &inova kojima pret*ode dva pro oga. 2ije pisana sti*om, za raz iku od Novele od Stanca. Mje !o radnje: Rim 4radnja se doga.a tijekom jednog dana, pred (aurinom kuom5 Vr"je#e radnje: 16. st. +rvi pro og: Govori negromant Dugi nos. $aj dio je najpoznatiji po tome to o"janjava raz iku izme.u 7 judi naz"i j8 i 7 judi na*vao8 koja tvori osnovu dje a. 'omedija e rei neto re evantno o z"i ji. Dak e, svr*a komedije je da s ikovito pokae ono to g edate ji ionako znaju9 kaza ina igra e otkriti ono to je u z"i ji prikriveno ispod privida. $o, pak, to je skriveno ispod privida : veoma je vano9 to je skriveni me*anizam koji pokree svijet. Daje o"eanje da e omoguiti da se utvrdi tko su judi u pu" i,i naz"i j, a tko na*vao. (judi naz"i j : sposo"ni i sna a jivi, a i o"esprav jeni i o"ezv aeni. (judi na*vao ; du"rova&ko p emstvo, imuno i mono, a i nesposo"no. 2egromant : &aro"njak, &ime se namee ideja da je sve to govori neistina. Drugi pro og: uvod u z"ivanja koja predstoje jer donosi o"avijesti koje su g edate jima i &itate jima nune za razumijevanje i praenje radnje. ) drugom pro ogu se spominje i izgu" jeni +omet kao komedija koja je izgu" jena, a i je o&ito pret*odi a ovoj komediji. Jez"$ l"$o%a s ui nji*ovoj karakteriza,iji, pomou jezika odre.uju se ikovi koji pripadaju raz i&itim drutvenim s ojevima i podne" jima. &la%n" l"$: +omet dri u rukama sve kon,e radnje. +omet je gospodar smijeha u komediji, no za raz iku od osta i* ikova u komediji, +omet nikada nije izvrgnut ismijavanju, nikada se g edate j ne smije +ometu, nego se uvijek smije zajedno s njim. +omet je stereotip renesansnog ika. /n dri da je &ovjek u ivotu sretan upravo ono iko ko iko je u stanju svojom mudrou pruiti pri iku <"oi,i fortuni= da ga usrei. >ortuna je s ijepa si a koja se suprotstav ja judskim tenjama i koju moe sv adati samo tko posjeduje vr ine.

'. (JODOR MI)AJ*OVI+ DOS,OJ-VS.I: Zlo/"n " $azna (VR) RADNJA: #iromani student medi,ine Rodion Romanovi& Rasko jnikov u #t. +eters"urgu o"uzet je idejama da se &ovje&anstvo moe podije itit u dvije skupine: u jednoj su o"i&ni smrtni,i za koje postoje zakoni kojima se moraju podvrgavati, a u drugoj su iznimni pojedin,i koji stvaraju zakone sami za se"e. 'ako "i provjerio pripada i ovim ma o"rojnim razmi ja o tome da u"ije nekog, po mogunosti nekog z og i "ezvrijednog. 'ako je @ jona !vanovna navodno "ogata, njen nova, i u"ojstvo "i rijei o pro" eme Rasko jnikova siromatva. /d azi sa sjekirom u njen stan i u"ija je, a i neo&ekivano u"ija i njenu po usetru (izavetu. ) pani,i gra"i samo neke sitni,e i "jei. 2eko iko je judi indirektno up eteno u njegov z o&in: majka koja mu a je nova,, sestra Dunja koja je dadi ja dje,i @rkadija #vidrigaj ova. 'ad ju je ovaj pokuao zavesti, ona daje otkaz i zaru&uje se za samodopad jivog (uina. Rodion joj to zamjera jer mis i da to radi z"og nov,a. $rea oso"a je #onja Marme adova koja se prostituira kako "i pomog a svojoj o"ite ji. 2akon to joj je ota, u"ijen nesretnim s u&ajem, pomae im i Rasko jnikov. Rodion ima vjernog prijate ja Razumi*ina. 2akon z o&ina je u pani,i i "uni u, jo vie nakon to je pozvan u po i,iju. Gotovo da je i priznao z o&in. !spituje ga +orfirij +etrovi& kojemu je sumnjiv. ) me.uvremenu Dunja ostav ja (uina, a i se razvija ju"av izme.u nje i Razumi*ina. Rodion e i ii po sat koji je za oio kod stari,e. +etrovi& ga opet ispituje i svojim igrama ga dovodi do udi a. $og dana je neki i&i a, 2iko aj priznao z o&in. Rodion od azi #onji i priznaje z o&in. /na je du"oko re igiozna i tjera ga da prizna z o&in i pri*vati pokajanje. +etrovi& je s*vatio da je 2iko aj neduan. !nspektor se interesirao o & anku Rasko jnikova iza om u Periodinoj rijei u kojem je Rasko jnikov iz oio misao o o"i&nim i neo"i&nim judima koji vuku svijet pa im se moe oprostiti &ak i z o&in ako to zna&i napredak &ovje&anstva. +orfirij je to povezao s psi*i&kim stanjem z o&in,a u trenutku z o&ina 4Rasko jnikovu se &ini o da mu je +orfirij namignuo5. ! #vidrigaj ov je saznao da je on u"oji,a jer je imao stan pokraj #onjinog i &uo je Rasko jinova kad je priznao #onji z o&in. #vidrigaj ov e time u,jeniti Dunju da pristane na "rak s njim. Dunja se "rani i u ru,i dri pito j, kada je opa io metak je okrznuo #vidrigaj ova. /n uvi.a da je nikada nee imati, uzima joj pito j, iz azi i u"ija se. 2a kraju, vie z"og mora ne i psi*o oke prisi e, nego z"og snage dokaza, Rodion od azi na po i,iju i priznaje z o&in. /su.en je na ro"iju u #i"iru na sedam godina kamo od azi i #onja kako "i ga prati a. +ostoji nada da e uz nju postati pravi pokajnik. #ada prvi put uzima Avan.e je u ruke. Razdoblje " ze#lja: ruska knjievnost rea izma Rod: epika Vr !a: roman Vr"je#e radnje: 1B. st. 4radnja se doga.a u svega B dana to ukazuje na modernost romana5 ,e#a! $a 0odjela:

'rimina isti&ki: to je najmanje jer nema napetosti oko otkrivanja u"oji,e, sve se zna odman na po&etku. (ju"avni: odnos #onje i Rasko jnikova +si*o oki: pitanja mora a, vjere, savjesti....i sve kroz unutarnji mono og. Drutveni: opisuje i kritizira drutvene pro" eme Darske Rusije. 4(i*varenje, siromatvo, z o&in, drutvena nepravda, prostitu,ija, a ko*o 5 -le#en!" na!ural"z#a: ) prvom dije u petog pog av ja ana iziraju se Rasko jnikove none more. !mao je sedam godina kada je s o,em na putu doma vidio doga.aj koji ga je zgrozio: se jak je * adnokrvno udarao jadnog konja. 'ad se pro"udio te su more prouzro&i e da je du"oko u se"i po&eo dvojiti u ispravnost dje a koje namjerava u&initi. 'raj od omka govori da ta dvoj"a ipak nije "i a to iko mona da "i sprije&i a z o&in. Rasko jnikov ne optuuje se"e z"og u"ojstva, nego z"og s a"osti to se nije ponio kao 2apo eon. -a sve romane Dostojevskog je zna&ajno da o"ra.uju #oralna " %jer $a 0"!anja 4ima i %oga i i nema5, pitanje suprotnosti do"ra i z a, to je dovo jno i to nije. @ko nema %oga onda je po mi jenju Rasko jnikova sve dozvo jeno, tako.er i u"ojstvo. !me g avnog ika je sim"o i&no, a zna&i unutarnji raskol, duevno razdvojenu i&nost. +si*o oku pro" ematiku Dostojevski iskazuje putem unutarnjeg mono oga i putem snova pa je ovo jedan od raz oga zato ovaj roman naja%ljuje #odern"za#. +ripovjeda& sve vie "jei iz treeg i,a jednine u prvo.

1. (RANZ .A(.A: 2reobra3aj (VR) RADNJA: Gregor #amsa jednog se jutra pro"udio preo"raen u kuk,a. Gregor je po zanimanju trgova&ki putnik i sve tee podnosi stres koji mu donosi posao, no ne moe ga promijeniti dok ne otp ati dugove svoji* rodite ja. 2akon to s*vati da kasni na v ak, na vrata mu poku,a majka, a on, odgovorivi joj, up ai se svog g asa i kojem se osjeti o nekakvo "o no jaukanje. )sto s*vaa da se ne moe tako ako izvui iz kreveta. Eu.enje i sumnja ukuana z"og zak ju&ani* vrata njegove so"e sve vie rastu, a uskoro stie i prokurist iz njegove tvrtke provjeriti zato Gregora nema. -"og toga se Gregor mukom izvu&e iz kreveta. )z"u.enje pred vratima postaje sve vee i iako i* Gregor pokuava umiriti, to se ne doga.a jer mu je g as to iko promijenjen da ga ne razumiju. !ako je *tio odgoditi trenutak pojav jivanja, prokuristovi otri prijekori natjeraju ga da se ipak pokae, nakon &ega mu majka pada u nesvijest, a prokurist po"jegne od stra*a. Gregor krene za njim u namjeri da mu o"jasni sve, no ota, ga tapom potjera nazad u so"u. +rov a&ei se kroz tijesna vrata "ojei se udar,a, Gregor se oz ijedio i tek se nave&er pro"udio iz nesvjesti,e jer je namirisao svoju omi jenu *ranu, koja mu vie ne prija. +ada no i njegova ga prostrana so"a po&inje ispunjavati stra*om. #utradan mu ujutro sestra Greta, koja je jedina mog a podnijeti njegov novi izg ed, primjetivi da nita nije okusio, donosi svakakve vrste je a da ispita njegov ukus. Gregor otkriva kako mu prijaju samo je a za*vaena tru jenjem. %rigu o njemu preuzima sestra: donosi mu *ranu, &isti i prozra&uje so"u, dok on ei pokriven p a*tom kako ga ona ne "i vidje a.

!ako ne komuni,ira s ostatkom o"ite ji, saznaje da je ota, nakon s oma svog poduzea uspio spasiti neto nov,a koji e pomoi o"ite ji da se osovi na noge sad kad je izgu"i a svog *ranite ja. Gto se ti&e Gregora, sestra je od u&i a isprazniti mu so"u kako "i mogao puzati po zidovima. ! kada Gregor osjeti da mu oduzimaju sve to ga podsjea na njegovu judsku pro ost, prvi put reagira agresivno. /&ajni&ki se ustr&ao so"om pokuavajui spasiti "ar neto, z"og &ega njegova majka, uasnuta, pada u nesvijest. $ada do azi ota, i mis ei da je Gregor po&inio nasi je, ranjava ga ja"ukom, koja ostaje du"oko zarivena u njegovom tije u. Rana z"og koje Gregor teko pati urodi a je ipak time da mu uve&er otvaraju vrata da moe promatrati o"ite j okup jenu u dnevnoj so"i. Gregor "i s nosta gijom promatrao o,a, koji se ponovno zapos io, te majku i sestru za"av jene ivanjem. +ostupno, o"ite j sve vie potiskuje Gregora iz svoje svijesti. )najmi i su dvorkinju, koja ga je uiva a vrije.ati, da o"av ja najtee pos ove, dok "i sestra ostatke *rane iz njegove so"e uk oni a jednim zama*om met e. Gregor gotovo vie nita ne jede, a u njegovu su so"u po&e i stav jati sve suvine predmete. Rodite ji uzimaju stanare pa vrata njegove so"e ostaju i uve&er zatvorena. Hedne je ve&eri &uo sestru kako svira vio inu, a vrata su njegove so"e s u&ajno osta a otvorena te se on pri" iio vratima kako "i ju vidio. 2a nesreu, vidje i su ga stanari, uspani&i i se i po&e i prijetiti tu"om. $aj doga.aj pogorava Gregorov po oaj, a sestra izjav juje da ga se moraju rijeiti. +oraen, Gregor se vraa u so"u &uvi kako se za njim okree k ju&. $e noi, prisjeajui se o"ite ji, Gregor umre. #utradan ga na azi dvorkinja, a na njezinu je vijest da je umro svima aknu o. +ro jee je. /ta,, majka i sestra od aze na iz et izvan grada razmi jajui o povo jnim perpektivama za "udunost koje su im se otvori e Gregorovom smru.

Razdoblje " ze#lja: austrijska 4njema&ka5 knjievnost avangarde 4ekspresionizam5 Rod: epika Vr !a: pripovjetka 'afka je pisa, o!u4enja. /n prikazuje izgu" jenost &ovjeka u suvremenoj ,ivi iza,iji, &ovjek "iva u*vaen u vrt ogu svoje so,ija ne sredine, ne moe komuni,irati i kako "i opstao u ivotnim uvjetima koje je sam stvorio. -ato ga i pretvara u kuk,a kao neto to je na dnu pre*ram"enog an,a. #uvremeno drutvo od"a,uje svaki *umani odnos i svodi svoju "udunost na krutu funk,iona nost. 'afka Gregoru prvo oduzima judski o" ik, pa g as, pa pre*ram"ene navike da "i ostavio sjeanje 4sestrino muzi,iranje5 i osjeaje te ga tako donek e u&inio &ovjeko ikim. #amo Gregor i njegova sestra imaju imena, osta ima je oduzet i identitet. /no to je za &itate ja za/udno na po&etku jest to to se Gregor nima o nije iznervirao preo"raz"om, ve time to ne moe stii na posao. 'afka u otkriva ob"!elj kao teme jnu zajedni,u u kojoj sve funk,ionira na "azi interesa. (ju"av nije dovo jna, potre"an im je nova, za opstanak o"ite ji. %ez njega i o"ite j do azi u pitanje. #uvremena o"ite j pati od egoizma, i,emjerja i zavisti, a osnovni prin,ip koji je prisutan i u o"ite ji i u drutvu prin,ip je korisnosti.

5. AN,6N 7RAN.O IMI: 2reobra3enja (VR) @ntun %ranko Gimi predstav ja sredinju i&nost *rvatskog e$ 0re "on"z#a (18'9). /n negira tradi,iju i povezanost knjievnosti s drutvenim pro" emima. )mjetnost je po njemu neto to se mora doivjeti najintezivnije i taj se doiv jaj ref ektira na umjetnika. -ato je ona samo odraz stvarate ja, ona trai du" ji smisao postojanja. Hedini njen smisao je da "ude umjetnost, a ne da "ude drutveno orjentirana. ) svojim & an,ima otro se o"orio na tradi,iona izam, zastupajui umjetnost koja je <ekspresija umjetnikovih osjeaja=, koja se <otkriva u ekspresivnosti, ne u ljepotiI= )mjesto idi i&nog impresionizma, m adi Gimi zagovara krik kao novi, nesputani izraz. Hezik za Gimia nije vie odraz stvarnosti, ve on tu stvarnost preo"raava, postajui i estetski autonoman 4simetrija sti*a5 . -ato je krik tu idea an, jer ponitava sve tragove forma ne jezi&ne organiza,ije, osim toga, u kriku je maksima no sadran sam pjesnik. ) z"ir,i Preobraenjima 41B?05, koja sadre FJ pjesama, izi ima u v astitoj nak adi, Gimi je pjesnik : po"unjenik, antiteti&ki razapet izme.u ivota i smrti, pro aznosti i vje&nosti, u kojima potvr.uje v astiti sud kako novo vrijeme, istraumatizirano ratom, "ijedom i nepravdom, trai i neke nove forme. /n je veinom misaoni pjesnik: pie o smrti, "o i, otu.enosti, "o esti, ju"avi, a i i o siromatvu : e$ 0re "on" !"/$e !e#e. Akspresivnost se vidi i u sti*u : kratke re&eni,e, na"rajanja, gomi anje g ago a, simetri&nost sti*a, atmosfera stra*a /pe je mi jenje i da je Gimi unio presudnu novinu u kontekstu *rvatskog pjesnitva na forma noj organiza,iji pjesme, jer je lobodn" !": tek nakon Preobraenja postao ravnopravnim takma,em tradi,iona noj versifika,iji i uskoro e ga kao konstantu pri*vatiti "rojnu drugi *rvatski pjesni,i. 4prouiti pjesme iz itanke5 ;. A*7-R, <AM6S: S,RANA< (VR) R@D2H@: Roman zapo&inje vijeu o smrti Mersau tove majke. Mersau t nije am"i,iozan, radi kao s u"enik u gradu @ iru. 2a pogre"u ug avnom promatra reak,ije drugi* na pogre"u i on je nervozan jer je jako %ru=e. Mersau t se vraa u @ ir iako je su"ota i od azi na kupanje. 2a p ai susree Mariu Dardonu. /d aze u kino, ona prespava kod njega. # jedeeg dana na stu"itu susree RaKmonda za kojega se za da je svodnik i ovaj mu pri&a kako je oz ijedio aku u nekoj tu&i u tramvaju. Eovjek s kojim se potukao je "rat njegove ju"avni,e. Mo i Mersau ta da mu sasatvi pismo u kojem e tog &ovjeka jo vie izvrije.ati. # jedei tjedan Mersau t i RaKmond provode vikend u vikendi,i njegovog prijate ja. RaKmond mu govori kako ga ,ije i dan prati skupina @rapa, me.u kojima i "rat njegove "ive ju"avni,e. Lodajui p aom primijete dvoji,u @rapa, us ijedi a je tu&njava iz koje je RaKmond izaao rasje&ene ruke i porezane usne. Mersau t nastav ja etnju o sun,u i egi i

susree RaKmondova protivnika. (ik mu titra pred o&ima, a pijesak gori od sun,a. @rapin vadi no, blje a$ o"asja Mersau tove o&i. /n potee revo ver i u"ija @rapina te ispa juje jo &etiri metka u nepokretno tije o. Mersau t je u zatvoru i ispituju ga o u"ojstvu. $uite jstvo ga ispituje o "eutnosti na maj&inu pogre"u. !straite j ga naziva antikristom i mae mu raspe om pred o&ima. Marie ga posjeuje, a i on joj ne pok anja previe panje. 'ad je po&e o su.enje, si su svjedo&i i. /ptu"a se teme ji na "eutnosti i osu.uju ga na smrt. ) o&ekivanju tog dana tri puta od"ija sveenika, a i onda ipak pristaje na razgovor s njim. Mersau t s ua sve do trenutka dok mu ne od u&i iz oiti svoja razmi janja o ivotu: &emu trud kad je sve uza ud. ) zadnjim trenu,ima se osjea sretan i smiren. +otre"no je samo jo da "ude guva na pogu" jenju i da ga isprate s povi,ima mrnje. 2@HM@02!HA / DHA(): ; ; ; ; ; ; Damus je ro.en u @ iru, a i pripada >ran?u $oj $nj"3e%no !" 4prozaist, esejist i dramati&ar5 esej 7Mit o #izifuN O romani 7#trana,N i 7'ugaN O drame i nove e Eitav Damusov opus teme ji se na ideji apsurdnosti judske sud"ine i po tome je " izak egzisten,ija izmu autor je i eseja M"! o S"z">u. 4#uvremeni &ovjeka osu.en na o"av janje "esmis enog pos a : @+#)RD5 P zanima ga #izif u trenutku dok se sputa po kamen ivot nije apsurd. @psurd je ivot /o%je$ naj0r"je 0o !oj"@ a onda %oj"# djel"#a " 0ro#"Aljanj"#a #o3e odred"!" %oju udb"nu $oju naj0r"je Brad" u a#o#e eb". AG-!#$A2D!H@ pret*odi A#A2D!H!. 4pokuava sruiti tezu da esen,ija pret*odi egzisten,iji po kojoj je sve nuno i ima svoj uzrok5 /o%je$ je lobodan b"ra!" %e #odele 0onaAanja@ od ro4enja do #r!". 7#vaki &ovjek koji ne p a&e na pogre"u svoje majke dovodi se"e u opasnost da "ude osu.en na smrt8 2o"e ova nagrada 1B5Q. ro#an a0 urda je podije jen u dva dije a: 1. DIO: rea ni neposredni doga.aj : Mer aul! 4spontan, ravnoduan, pui kraj odra, pije "ije u kavu, na pogre"u mu&nina i znoj5

; ; ; ; ;

'. DIO: pos jedi,e doga.aja i njegova iskriv jena per,ep,ija : ud 4drutveni me*anizam, Mersau t je po nji*ovom mi jenju monstrum koji se dan nakon pogre"a uputa u nedozvo jenu vezu i od azi u kino g edati komi&an fi m. #ud sve e i podvri drutvenoj normi9 ) suko"u je sa svijetom jer ne pri*vaa pravi a drutvene igre ; ima a%rAeno loB"/an razloB uboj !%a : sun,e ga je natjera o na to u &asu maksima ne iv&ane napetosti5 Mersau t ne zna zato je u"io jer se to i ne moe znati, a osu.en je zato to to ne zna, a ne pokuava se "raniti podva ama. ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; C. MI*6,IN <I)*AR N-)AJ-V: 7IJ-& (VR) R@D2H@: /vo je roman o siromanom +rimor,u Suri @ndrijaeviu od kojega su svi o&ekiva i da e "iti doktor pravni* znanosti, a njega su privuk e kavane, kaza ite, pisanje. ) djetinjstvu kod stri,a $ome "io je za ju" jen u -oru, a i mu se idea izirana s ika o njoj u"rzo srui a. #*vaa da je ivot u knjigama neto potpuno druga&ije od onog u stvarnosti. +re azi u -agre" na studij fi ozofije, a tako se i nada da e spasiti vezu s Merom Lra"arovom. -atim do"iva radno mjesto u senjskoj gimnaziji, a i ga ma ogra.anska sredina u"rzo gui. Merini rodite ji ga mo e da joj se ne jav ja dok ne po oi sve ispite, a on im se niti ne usprotivi. Mera se u me.uvremenu udaje za "ogatog odvjetnika (ju"ojevia, a Suro se utapa u a ko*o u. )mire J ko je svijet besmislen, !to preostaje ovjeku" 4!zdrati sve iako nema nade, ivjeti "ez i uzija, i ne za neku " isku i i da eku "udunost ve za ono danas i ono trenuta&no pripovjeda& je ujedno i g avni ik i doga.aje o" ikuje u prvom i,u. >a"u a je inearna i o"u*vaa isk ju&ivo sadanjost pa sve izg eda kao da se z"iva neposredno Doga.aji su prepri&ani te*nikom reduk,ije, tj. svedeni su na puko "i jeenje osnovni* doga.aja Re&eni,e su svedene na "i jeene osnovni* doga.aja 4susreti, kratke konstata,ije...5 S!rana?Rdruga&iji &ovjek, njegove reak,ije nisu uo"i&ajene, nisu o&ekivane. Mersau t se u romanu ne suprotstav ja, on se ponaa kao da ga se ne ti&e -a sve to se doga.a u njegovom ivotu njemu je svejedno 4maj&in pogre", veza s Mariom...5 /su.en je jer nije potovao pravi a drutva i o&ekivanog ponaanja A0 urd R &ovjek koji "ez i uzija ivi u svijetu nuno je u njemu strana,. /n se ne suprotstav ja, nego se puta s ijedu s u&ajnosti koje mu ivot nosi.

mu stri, $omo koji imetak ostav ja Surinoj maj,i, a ona &asnim sestrama pa je Suro i tu ostao razo&aran. %ijeda, "espari,a i dugovi Suru "a,aju u potpuno o&aj i ona se utapa u moru. !z njega ostaje pismo koje je pos ao prijate ju $oi. / DHA(): ; Roman kojega je kritika, a i Mato, o,ijeni a naj"o jim romanom moderne. 2odna lo% je 7Povijest jednog na!eg ovjeka8. $o je primjer ro#ana l"$a jer je u ,ije osti roman posveen iku Suri @ndrijeeviu, njegovoj psi*i, stanju svijesti, ponaanju, po oaju u drutvu. #vi osta i ikovi imaju funk,iju o,travanja karaktera g avnog ika. /n je kao moderna varijanta suvinog &ovjeka rea izma. #vi su ti ikovi sanjari, ta enti, ve ikog inte ektua nog poten,ija a i nisu doras i za*tijevima oko ine. /snovna im je zna&ajka pasivnost, preosjet jivost, nesposo"nost so,ija iza,ije 4 k onu i inte ektua ,i u sudaru s oko inom i sa samim so"om5. ; ) trenutku kad s od nji* o&ekuje ak,ija, @ndrijaeviu ponestaje vo je i energije. /snovni suko" je unutar ika. Suro "jei od stvarnosti, a i ga ona uvijek ponovno stie. ; Au!or $o 0r"0o%"jedanje 4C. .jd5isprekidano je mono okim dje ovima g avnog ika, pismima, strani,ama iz dnevnika 4ovo su ve naznake modernog romana jer se raz"ija ideja koja je krasi a rea izam5. ; Roman karakterizira izrazita defa"u ariza,ija, pri &emu se autor pos uio modernom te*nikom pisanja, odnosno pokuajem zatvaranja interesnog kruga na &ovjeku "itne pro" eme. +ri tome sve osta o stav ja se u drugi p an, pose"no na,iona na i so,ija na motiva,ija. ; Roman ima auto"iografski* ,rta, pa "i se mog o kazati da je to opis ivota i oso"nosti m adog Mi utina Di* ara 2e*ajeva. 2ajveim se dje om z"iva u #enju. (ik m adog i nadarenog Sure @ndrijaevia s ama se u suko"u s oko inom i z"i jom, te ivot zavrava a ko*o izmom i samou"ojstvom.

Q. @2$)2 G/(H@2: 'R@$'! !-(A$ 4MR5 R@D2H@: Radnja romana je re ativno oskudna doga.ajima. Mezana je za potragu za staro*rvatskom ar*itekturom i za"orav jenim fresakama u koju kree grupa m adi* ar*eo oga i povjesni&ara umjetnosti po !stri. +ripovjeda& je svjedok doga.anja, neimenovan je i sam je ik u romanu. #adraj romana zapravo &ine njegova sjeanja. ) uvodu upoznajemo Roka koji predvodi i pokree radnju. Roko e i pronai Gradinu koja navodno krije vrijedne predmete. Grupa kree na put, a i im se pokvari auto"us. Dio putnika ostaje, a dio nastav ja pjeke potragu. 2a putu doiv javaju niz "izarni* susreta, a i neki & anovi odustaju od potrage. /dustaju +etar, koji se vraa do auto"usa, i M adimir. /staju samo Roko i pripovjeda&. 2akon tekog i napornog pro"ijanja kroz umu i ikaru, stiu do ostataka naputenog samostana. #amostan &uva stari fratar i pokazuje im to je osta o. 'ad ustanove da od fresaka nije osta o nita i da moda nisu nikad ni postoja e, do azi do sva.e i pripovjeda& se oprata od Roka. #am u azi u podzemni *odnik u nekakvoj 7viziji8 ug eda svoje pretke. !z azak u pusti kamenjar ujedno je i povratak u stvarnost. ) zavrnom dije u koji je smjeten u suvremenost pripovjeda& nastoji pronai sve koji su putova i, pa i Roka, a i ne na azi nikoga, ni Gradinu na zem jopisnoj karti. ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; Go jan je ro.en u %eogradu 1BC?., a umro u -agre"u 1BBC. predstavio se u #rugovima roman je prstenasto komponiran doga.aji su ispripovjedani u prvom i,u, krono oki doga.aji su s oeni kao nekakve zapreke koje se moraju proi kako su ikovi m adi, roman se moe okarakterizirati kao proza u trapericama Go jan je jedan od prvi* *rvatski* autora koji uvodi u tekst ur"ani razgovorni jezik RO.O: posveeno mu je prvo pog av je. m adi student povijesti umjetnosti koji je imao reputa,iju u.aka kojega nitko nije vo io a ipak su ga svi s ijedi i u njegovim pot*vatima !mao je neiz je&ivi nemir, neodo jiv poriv za ak,ijom 2ikada mu nije sta o do toga to drugi mis e o njemu a sve jude, "ez o"zira na spo , vjeru, rasu, je g edao jednako (jude je priv a&io jer su uz njega uspijeva i se os o"oditi ne agodnog osjeaja da sve to rade je "esmis eno. Ro$o 0red !a%lja %o4u $ojeBa %a$a Bru0a !ra3" jer nije sama u stanju ii svojim putem, a kad se Roko na kraju gu"i i dokazuje da nije u stanju "iti vo.a, i grupa nestaje te se potvr.uje kao 7izgu" jena8 genera,ija. On e 0r"0adn"?"#a $u0"ne ne na#e=e, oni ga sami pri*vaaju kao vo.u jer je neto stariji, a nitko me.u vrnja,ima nema ni trunke vodeeg instinkta. +ripovjeda& ipak e i ii i optuuje Roka z"og njegova odustajanja. -ato je uope preuzimao u ogu vo.e kad nije spreman ii do kona&nog ,i ja i sada tvrdi da taj ,i j ne postoji 2RI2OVJ-DA+: Roman je ispripovijedan u prvome i,u, iz i,a pripovjeda&a.

10

; ; ;

/n je u ,ije ome romanu kao neki nevid jivi sudionik putovanja. $ek na kraju kada i pos jednji & an, Roko, odustane od putovanja pripovjeda& se po"uni te po prvi puta postaje onaj koji kroji da jnju radnju u knjizi. / njemu saznajemo jako ma o, znamo da je m adi sposo"ni novinar. +a jiv s uate j te da se interesira u *rvatsku povijest. O !al" l"$o%": >otograf M adimir, +etar i !van ar*eo og, dva "rata # oven,a, te dvije ene koje su oni nazva i dvije /fe ije. *jud" ljede u:odane druA!%ene obra ?e $oje ne#aju %r"jedno !". Roman se moe promatrati i $ao eBz" !en?"jal" !"/$": na kraju puta nema ni&ega, ,i j putovanja je samo putovanje stav o &ovjekovoj 7"a&enosti u egzisten,iju8, mukotrpnom nastojanju da sav adavanjem prepreka rea izira svoj identitet i nevjeri,a u postojanje ne&ega viega to "i tome kretanju dao neki vii smisao 6 !o doba ( o?"jal"za#5, jedino je umjetnost "i a zona re ativne s o"ode, podru&je koje je nemogue do kraja nadzirati Raz og tomu jest dio romana koji izraava visok !u0anj $r"!"/no !" u #jerene 0ro!"% do#"nan!ne "deoloB"je !oB %re#ena D o?"jal"z#a 2apustivi auto"us skupina koju vodi Roko za uta u istarskoj div jini9 traei put do aze do nekog putokaza na kojem su se mog e raza"rati rije&i: 7/vdje skreni u ijevo8. +os uavi to uputstvo krenu i su ijevo, me.utim, taj i* je put odveo ravno do prova ije &ije je dno "i o ,rveno od krvi mnogi* putnika koji su i i tim putem Do lo%na raz"na: +ripovjeda&ORoko : do azak u Gradinu P prou&avanje stari* fresaka

; ; ; ; ; ;

; ;

AleBor"j $a raz"na: 'runi ,ik us individu anog i ko ektivnog vremena Do azak do ,i ja 4postav janje pitanja smis a ivota5 E. DO7RIA <-SARI (Sl. 2o3eBa@189'F 18E9) (OR) /tkad se javio prvom pjesmom 1B?0. godine u istu <'ririka= "i o je pitanje dana

kada e se pojaviti njegova prva z"irka. %i o je to 1BC1. u njegovoj ?B. godini to je re ativno kasno. Do tada je Desari ve ve iki dio svoji* pjesama o"javio po raznim &asopisima. +rva z"irka je LIRIKA (1931.) i u nju je uvrstio F? pjesme 4#ad budem trava, Mrtvanica najbjednijih, $blak, Povratak...5. Do&ekana je s najveim po*va ama kritike, a s jedee je godine prog aena i knjigom godine. $eko je izdvojiti jednu od pjesama iz te z"irke, veina se kasnije na a u anto ogijama pjesnitva. Druga z"irka iz azi 1BCJ. pod nazivom SPASENA SVIJETLA i sastav jena je od 5? pjesme, ako je usporedimo s pret*odnom, samo je petnaest novi* pjesama 4Poludjela ptica, Slap, %oka poslije ki!e, &ruba sa Seine...5.

11

$rea z"irka IZA RANI STI!"VI 41BF?5 donosi dvadeset novi* pjesama 4'alada iz predgra(a, $rao u volijeri...5, osta i* pedeset i tri je iz pret*odni* z"irki. Eetvrta z"irka PJES#E 41B515 ima trinaest novi* pjesama 4Pjesma mrtvog pjesnika, &iho, o tiho govori mi jesen, Poetak proljea...5, osta e su poznate. +eta z"irka je iza a dvije godine kasnije pod nazivom "SVIJETLJENI P$TI i donosi nam osam novi* pjesama, a i iz te z"ireke nijedna pjesma nije od kritirke o,ijenjena kao anto ogijska 4anto ogijskima se smatraju one koje su ope priznate i i su uvrtene u anto ogije pjesnitva5 2akon ove o"jav juje jo neko iko knjiga pjesama, no sve su te pjesme ve o"jav jene 4z"irke: Iza%ra&e p'e(me)#o' pri'ate*'u) S*ap;tri izdanja5. !z svega voga vidi se da je Do"ria Desari u svoji* 60 godina stvara atva napisao 1C; 0je a#a 4samoTU5. !pak, iznimne kva itete. 2eke je dora.ivao, promijenio "i poneku rije&, a i one koje je sam smatrao manje vrijednim jednostavno je izostav jao pa nikada nisu ni uvrtene u z"irke, a i su prona.ene u rukopisima. +isao je isk ju&ivo iriku i tome je ostao odan i u prevodi atvu 4prevodi Goet*ea, Ri kea, +ukina...5 'ad je Desari pojavio na *rvatskoj knjievnoj s,eni, tu su jo uvijek ve ika imena moderne ; @.G.Mato, M adimir 2azor, M adimir Midri. te godine i )jevi o"jav juje prvi z"irku, 'r ea )iriku, a Gimi 1B?5. o"jav juje Preobraenja. 'ritika je Desaria okarakterizira a kao nastav ja&a Matoa i Midria jer je pisao vezanim sti*om, a tada je intenzivan razvoj s o"odnog sti*a 4Gimi5. $om vezanom sti*u dao je neto novo : prirodnost i gi" jivost. Desari nije insistirao na formi svoji* pjesama, one su jednostavne i &iste jer proiz aze iz unutarnjeg mira i reda. ) ovom s u&aju jednostavnost ne zna&i banalnost nego jasnou i prije svega stvarnost. #onet 4Mato5 je rijedak u njegovom opusu. $eme su vezane za judskost, do"rotu, intezivan doiv jaj prirode, "rigu za ma og &ovjeka, traenje du" jeg smis a u sitnim, o"i&nim i svakodnevnim stvarima. $eme j ,esarievi* pjesama su stvarni doiv jaji za"i jeeni u trenutku, o"i&ni, svakodnevni 4npr. %oka poslije ki!e5. z"og ritma, rime, raz i&iti* ponav janja 4g asova, sti*a, strofe5 postignuta je me odioznost pjesme pa je Desari u"rzo prog aen jednim od najmuzika niji* *rvatski* pjesnika. Do danas je ug az" jeno 55 njegovi* pjesama 4npr. Lrvoje Legedui, !"ri,a Husi, razni z"orovi...5. Akspresionizam u njegovoj poeziji se o&ituje u odre.enim zna&ajkama kao to je osjeaj za socijalni element. $i so,ija ni motivi o"i jei i su ranu fazu njegovog stvara atva 4vagonai, skitni,e, " udni,e, prosja,i, zatvori, "o ni,e, mrtva&ni,e...5. ) njima se o&ituje 1?

Desariev osjeaj za drutvenu stvarnost i o"i&ne jude na ru"u ivota. #voj sti* po ako vodi od onog vezanog matoevskog do sti*a s i&nog razgovornom jeziku 4npr. ...ko zna, ah, niko ni!ta ne zna...5. kao se u moderni svi dre neki* sta ni* o" ika u pjesnitvu, ekspresionizam i* rui, pa tako i Desari. !ako se &ini da jednostavno i ako gradi sti* na sti*, gradi i* origina no. )o&avaju se strofe koje imaju funk,iju refrena, grafi&ke ,rti,e o"i&no ispred zadnje strofe 4npr. Mrtvanica najbjednijih5 to dokazuje da sve radi promi jeno i s oeno. #t*ovi Do"rie Desaria kriju du"inu otkrivanu jednostavnim jezikom i sti om, odaju pjesnika zapitanog nad svakodnevnim pojavama ivota i svijeta, pro aznosti, ju"avi, "o a, idea a....#ve ga to motivira i u tome na azi smisao svega.

B. M!R/#(@M 'R(A0@: +/MR@$@' >!(!+@ (@$!2/M!D-@ 4MR5 R@D2H@: ) sedmom razredu je maj,i ukrao stotinjarku i tri dana umpovao s enama, majka ga vie nije *tje a primiti u stan. 2ikad nije saznao tko mu je ota,. )poznaje %o"o&ku, oka nu " agajni,u u kr&mi, tipi&nu promiskuitetnu enu, enku. !z nje je "ogato 7iskustvo8, zap eteni razvod "raka u kojem je pravni dio vodio M adimir %a o&anski. /n je dos ovno za njom po udio, sve u ivotu izgu"io, pronevjerio nova,, razorio "rak, dospio u zatvor i sad j epato oki vezan za nju. %o"o&ka priv a&i >i ipa, "udi u njemu s ikarsku energiju i on z"og nje ostaje u 'ostanjev,u. ) mjesto stie i zagonetni 'Kria es koji se u dugim raspravama poigrava s >i ipom. ) neko iko momnetata su na&ima i temu samou"ojstva, a uskoro na aze 'Kria esa mrtva ispod e jezni&kog mosta. %o"o&ka mo i >i apa nova, za put u *am"urg, %a o&anski nas u&uje kraj i prije&ava preuzimanje nov,a. Majka >i ipa upozorava na neprik adnost drutva u kojem se kree i on u rasravi sazna tko mu je ota,. $ada stie %a o&anski i kae >i ipu da je %o"o&ka odusta a od puta. >i ip uo&i tragove krvi, "a o&anski "jei, a >i ip na azi mrtvu %o"o&ku. / DHA(): ; ; ; njegov prozni za&etak je prozni fragment o"jav jen u Lrvatskoj reviji pod nas ovom 7%o"o&kaN +rvi moderno pisani roman u *rvatskoj knjievnosti red"Anj" #o!"%" su: potraga za identitetom 4+roust5 O istraivanje unutarnjeg krajo ika O grani,e v astitog "ia 4roman pripada AG-!#$A2D!H@(!#$!E'/H iteraturi z"og pitanja identiteta, otu.enosti, samoe, nemogunosti komunika,ije5 R 0o%ra!a$ >"z"/$" " 0 ":"/$"

1C

; ;

2akon ?C godine iz"ivanja kao izgu" jeni sin >i ip se vraa u rodni kraj 'ostanjeva, da "i se na izvorima svog ivota 0o$uAao 0o!%rd"!" $ao /o%je$ " $ao l"$ar . Motiv <povratka= u nas ovu romana ozna&ava povratak k se"i, smirenje, potragu za identitetom. 2o/e!a$ ro#ana G %"!alo jeH@ a $raj za%rAa%a u no=" F zao$ru3"%anje Mratio se psi*i&ki rastrojen, u krizi identiteta, raspadu svi* vrijednosti, razo&aran svijetom, umjetni&ki k onuo, on je fauvisti&ki s ikar koji ve dugo nije nita nas ikao 4svijet mu je u potpunom raspadu5, nema vie ko orist&ki izraz 2odr"je!lo: >i ip je sin trafikantkinje Regine, mora no pro" emati&ne ene koja mu nikad nije rek a pravu istinu o o,u. / tome je s uao samo g asine i s njima odrasta. #ada u F0;ima e i znati istinu. +ro" em neznanja identitea o,a jevezan za s ikarstvo. Do azak na zagre"a&ki ko odvor "udi uspomene 4te*nika retrospek,ije5, +o&etak podsjea na +rousta z"og prisjeanja davni* predmeta, judi, oiv javnja traumati&ni* doga.aja, mijeanjem sa sadanjou 4kao +roust5 Mozi se u zaprenim ko ima Hoe +odrav,a. 'ako Hoa neto spomene tako kree novi krug aso,ija,ija 43anonsko blato i 8ivili+a8ija koja dola+i=>2 (I*I2OVA MAJ.A, pravim imenom 'azimera, +o jakinja,Vnajtajnovitija pojava njegova djetinjstvaV, potpuno je * adna spram >i ipa. Govori o se da mu je ota, "iskup i to mu je determinira o djetinjstvo. -"og te VistineV majka ga je e je a istaknuti odjeom i izdvojiti time od osta e dje,e. 2or!re! #aj$e: +rikaz majke novi je izvor nemira u >i ipu. %i a je u svemu preten,iozna, a i a se na reumu, zamata a nou u f ane , a po danu *oda a u aganim kostimima. !ma a je sve karakteristike kvazi "ogate i kvazi fine gospo.e koja je si no e je a odravati neki nivo u ivotu, a &ini a je to sirovo i pri i&no nespretno. -apo&eo je na njezin za*tjev s ikati njezin portret i tu za njega po&inje mu&enje. 2e mogavi kistom izraziti nita ijepo i i "ar u jepano, prikazao ju je onako kako je izg eda a. Majka se uvrijedi a. (ju"av koju mu nije dava a ostavi a je traga na >i ipu, on je s ika onako kako ju doiv java, a ona se u portretu prepozna a. (I*I2OV O,A< ; predpostav ja se da mu je ota, pokojni so"ar i oso"ni kamerdiner #igismund, prekrten u >i ipa. )mro je kad su >i ipu "i e dvije godine. V... jedna savreno "ez i&na pojava s * adnokrvnim pasivnim pog edom ro.enog s uge, stajao je kao sjena, pred kojom je >i ip godinama strepio.V +o s u"enim dokumentima oni su "i i vjen&ani i u desetom mjese,u zakonita "raka rodi o im se dijete. >i ip se o,a sjea sa s ike iz maminog a "uma, "i o je mnotvo s ika, no on nije znao tko je na njima. S*I.ANJ- : simu tanost sadraja svijesti i on e i nas ikati sve ivotne senza,ije, po njemu se sve pojave u ivotu odvijaju jedna pored druge istodo"no i nemaju me.uso"no nikakve veze. 2e moe ni&emu dati smisao, nesta i su ko oristi&ki doiv jaji i inspira,ija, nije u stanju zaustaviti doga.aje 4nemogunost zavravanja s ike raspetog 'rista 4suprotnost panonskom " atu i neredu5koja po njemu tre"a "iti idea "oja, pokreta, zvukova, mirisaItota na s ika u0an *"e0a?: .o !anje%a/$" sanjari nad neza"oravnim danima "e&kog dvora. -a %oi se (eipa,* vratio u 'ostanjeva, i odat e se vie nije mi,ao. 2ije se vie sna azio

1F

me.u doga.ajima. 2akon o"jav jivanja & anka u 2arodnim novinama da su # avonija i Lrvatska nita drugo do )garske zem je, "io je promaknut u upana. Hednom je >i ip vra&ajui se ranije kui ug edao majku kako sjedi u kri u tom star,u. +oz i o mu je od toga i *tio je iste ve&eri otii iz 'ostanjev,a, no i stari judi imaju svoje potre"e i on im to ne moe osporiti, znao je to. >i ip je "io pozvan u 'ostanjeva&ki dvor, (eipa,* ga je neprekidno pozivao, no &itav posjet "iva za >i ipa g up i "esmis en. +ovr* toga (eipa,* ga je doiv javao kao protivnika. ; utje,aj >reudove psi*oana ize: utje,aj se osjea u nizu motiva,ijski* sk opova odnosa prema maj,i i Adipovog komp eksa, sjeanje na "o ne doiv jaje iz djetinjstva prije omna to&ka romana je u re! SerB"je# .Ir"ale o# : u razgovorima s njim do azi do izraaja >i ipova podvojenost karaktera, proturje&nost njegovi* nazora i njegovog "ia.. 'Kria es je >i ipova mra&na savjest, njegovo drugo H@ ero! $" !ro$u! *a!"no%"?z D 7obo/$a (. en"ja Radaje%a) D 7alo/an $" nastao je na tragu G em"ajevi*. %o"o&ka 4?Q5 je fata na ena du"oki* i mutni* strasti, tajanstvena, uvijek u ,rnom, zavodni,a, nimfomanka &iji je ivot ispunjen ju"avnim aferama, u"ojstvimaInasta a na tragu "aruni,e Daste i. 2a >i ipa dje uje priv a&no i raz og je da >i ip due ostaje. /n je svjestan njenog "o esnog erosa, a i s druge strane daje mu ivotnu snagu i kreativnu energiju pa s ike samo do aze. $a je ena po pri&i "i a o i&enje skanda a, upropasti a je neko iko "anaka, uniti a supruga ministra +av ovia i svog pos jednjeg ju"avnika advokata %a o&anskog odve a u zatvor. 0ena %a o&anskog se potom "a,i a s drugog kata. 4#amou"ojstvo iz o&aja koje 'r ea ovdje koristi istovjetno je samou"ojstvu Danjekove s g em"ajevske kue, tako.er sporednog ika.5 2aravno da je >i ipa ta ena zanima a, priv a&i a, "i a je prosjeda, promuk og a ta, akvamarinski* o&iju. )"rzo mu dosadi za"ava i on od azi na prop anak u umu, nedugo nakon njega stie i 'senija. 6zro$ 0onaAanja %o"o&ke 'r ea trai u njenom djetinjstvu. +rvi tje esni kontakt doiv java s ujakom. +otom na putovanju "rodom susree sina ,arskog "ankira. $om je prigodom raskrsti a sa stra*om, nemirom, stidom i predrasudama i poe je a je, vraajui se u ka"inu, sve rei maj,i koja je igra a "rid, a i ta joj je misao "i a "izarna. .raj ro#ana: furiozan i doga.aji se "rzo izmjenjuju. 'Kria esovo samou"ojstvo, >i ip saznaje da mu je ota, (iepa,*, %a o&anski u"ija %o"o&ku i nju na aze odgriena grk jana otvoreni* o&iju. 'r eina proza i tekst: "ogate re&eni,e, sti ske stanke, na"rajanje...unutarnji mono og Modreno ! ro#an: s ikanje >i ipovog ika s ikara, opisi i komentari, so"odni neupravni govor, te*nike toka svijesti, ikove motivira psi*a, so,ija na oko ina, "io oka motiva,ija... +onav janje re&eni,a iz G em"aja

; ; ; ;

15

10. G)#$@MA >(@)%AR$: G/#+/S@ %/M@RW R@D2H@: D*ar es %ovarK je prosje&an m adi koji uz ve iku trud uspijeva postati ije&nik. -a njega se &itavi ivot "rinu a majka. D*ar es se nakon smrti prve ene oeni Ammom Rouau t, keri v asnika susjednog imanja. Amma je m adost prove a u samostanu uru inki u kojem &ita ju"avne romane i mata o "uduem ivotu. )mjesto romantike, ona do"iva dosadan i tup "rak. ) toj se ko ote&ini Amma sve vie odvaja od svog mua. 2akon jednom "a a u Ammi raste ezadovo jstvo i frustra,ija i ona postupno zaputa se"e, kuu i mua. D*are s to pripisuje iv&anom s omu pa je vodi na preg ede. Amma je rodi a ker %ert*e. ) od as,ima ije&niku u Rouene upoznaje (eona Dupuisoa. /dnost je "rzo preao u za ju" jenost, a i je sve osta o u naznakama jer se o"oje "oje prijei grani,u. (eon uskoro od azi na nastavak studija u +ariz pa i Ammi uskoro sp asne za ju" jenost. )skoro je zavede oka ni zem joposjednik Rudo p*e %ou anger. )putaju se u strasnu vezu, a i Rudo p*e je od po&etka prora&unat. Amma e i da po"jegnu, a i Rudop *e prekida vezu. Amma se od oka raz"o i i "o uje neko iko mjese,i. D*ar es je, kad joj je ve "i o "o je, vodi u kaza ite gdje ona opet sree (eona, a i sada je veza puno konkretnija. (ju"avni,i su neoprezniji pa kreu i ogovaranja. Amma pada u sve vee dugove, i*varski trgova, (*eureuX je u,jenjuje pa od Amme trai mjeni,e. )skoro do azi i sudski ovr*ovodite j. ) o&aju Amma trai pomo od (eona, a i i Rudo p*a, a nakon niza ponienja, domogavi se arsena u sk aditi jukarne Lomaisa, od u&uje popiti otrov. 2akon njene smrti, D*ar es koji je i da je vo i, otkriva njena ju"avna pisma. /n umire u "ijedi nakon dugova koji su iza Amme osta i. / DHA(): ; ; ; ; ; za"i jeio je mora ne krize drutva svoga vremena, uzima istinit doga.aj za temu svog dje a, pisana je s nakanom da "ude dokumentom o ivotu u provin,iji s jednostavnom fa"u om $AM@ : tragi&na sud"ina Amme koja je strada a pod teinom svoji* i uzija -##a je ro#an!"/ar $" l"$ 4udnja za pusto , snovi, gospa koja &eka svog viteza, sentimenta na, trai zanos u romanima5, a i i real" !"/$" : se"i&na, * adna, traga za sreom, doiv java ivot kao razo&aranje (H)%@M : pro" em "ra&ne nevjere, Amma ima tipi&an romanti&arski doiv jaj j. : &eka da do.e iznenada *eon " Rudol0> 4trenutna srea5 : predstav jaju pro" em neostvareni* ju"avi i <:arle 4mu, "ez uz"u.enja, on nije njezin prin,5

16

Amma e i prijei iz jednog u drugi sta e : tenja za "ogatstvom i s avom 4pro" em nov,a : sta no se zaduuje : dugovi9 uz neuzvraenu ju"av uzrok njezine smrti5 ; pro" em maj&inske ju"avi : ne posveuje panju i "rigu svom djetetu 4na tren je gru"a, na tren njena 4proturje&nost55 ; Amma ivi izme.u ne"a 4romantizam5 i zem je 4rea izam5 to izaziva proturje&nost u njoj ; ik Amme se pretvorio u sim"o nemogue &enje prema visinama, neostvarenim am"i,ijama, zavisti i svakidanje dosade : pojam 7OVARIZAM

11. SOFOKLO: ANTIGONA (VR)

R@D2H@: Radnja se odvija u gradu $e"i za vrijeme 'reontove v adavine,u 6.st.pr.'r. Radnja ovog dje a je usko vezena s dramom V'ra j AdipV.) njemu se 4izme.u osta og5 opisuje suko" Adipovi* sinova. 2aime, jedan od nji*, zvan +o inik, od azi iz $e"e jer mu njegov "rat Ateok o nakon godinu dana v adavine ne preputa v ast po dogovoru. /vaj se vraa nakon nekog vremena sa namjerom da pokori $e"u.)skoro do azi do suko"a same "rae koji u isti trenutak, jedan drugome, pro"adaju ma& u tije o te o"oje umiru. M ast do"iva "rat Adipove ene 'reont, koji nare.uje da se Ateok ovo tije o dostojno pokopa, a +o nikovo tije o z"og njegove izdaje ostavi "ez o"rednog pokopa. $ada po&inje radnja sameV@ntigoneV ) dramu nas uvodi razgovor @ntigone i !zmene, dviju Adipovi* keri. Doznajemo da su mrtva nji*ova "raa Ateok o i +o inik. #adanji $e"anski kra j 'reont je +o inika za"ranio pokoptai jer ga je smatrao izdaji,om, dok Ateok a pokapaju uz najvee po&asti. @ntigona smatra da i +o inik saz uuje "iti pokopan, a !zmena smatra da se nije pametno suprotstav jati kra jevoj vo ji. #traar je izvijestio 'reonata je da je +o inik tijekom noi ipak pokopan i da je 2atigona zateena dok je sre.iva a gro". !zmena ano tvrdi da j epomaga a @ntigoni. @ntigona je odvraa od toga tvrdei da je dovo jno da jedna sestra "ude osu.ena na smrt. 'reont je zaista osudi, iako je njegov sin Lemon za ju" jen u @ntigonu. +resuda je da e "iti iva zakopana. +rorok $iresija nakovara 'reonta da odustane jer e z"og toga umrijeti sam i ostav jen pa 'reont a je s uge da os o"ode @ntigonu.

1Q

#tie g asnik Auridi,i, 'reontovoj suprugi. !z @ntigonine gro"ni,e se &uje p a&. Lemon p a&e jer se @ntigona o"jesi a. 2asr&e ma&em na o,a, a i ga proma&i, a zatim ma& za"ija se"i u prsa. Auridika se u"i a z"og tuge. / DHA(): ; ; drama 4tragedija5 u 6 &inova s '@$@R-/M na kraju tragedija je jer: a5 @ntigona na kraju umire i unato& 'reontom predomi janju, sud"ina je nepromjenjiva "5 nosi tragi&nu krivnju od po&etka svog ivota 4zapravo jo iz o&eve pro osti5 ,5 njoj je predskazana smrt d5 to god u&ini a ne moe primijeniti sud"inu

; k asi&an primjer tragedije u kojoj tragi&na junakinja stav ja svoje idea e iznad v astite sigurnosti i nije vo jna praviti kompromise da "i preivje a. 1?. H/LL@2 Y/(>G@2G G/A$LA: +@$2HA M(@D/G YAR$LAR@ 4MR5 R@D2H@: Yert*er, m adi pravnik, stie u jedan gradi z"og pos a oko nas jedstva. +rijate ju Yi *e mu pie o dogaajima. 2a "a u upoznaje (ottu, ker iz mnogo"rojne o"ite ji kneeva upravite ja do"ara. (otta je zaru&ena, a i oni ipak provode vrijeme zajednoi Yert*er se za ju" juje. (jotta je prema njemu ju"azna, a i ne za"orav ja zaru&nia @ "erta. 'ad se on vrati s puta, idi a se nastav ja. #ve troje provode vrijeme zajedno u etnjama. Yert*erova ju"av ja&a i on od u&uje da mora otii. $o zavrava prvi dio romana. -apos io se kod nekog dip omata, a i ga "irokratski pos ovi ne ispunjavaju pa uskoro naputa ss u"u. Mraa se u (ottin gradi, uvjeren da "i (otta, koja se u me.uvremenu uda a, "i a sretnija s njim, nego @ "ertom. /na prestraena strau i nesigurnou svoji* osjeaja od u&uje mu uskratiti posjete na neko iko dana. -atim mu ipak popusti pa &ak i poputa osjeajima, a i mu daje znanja da ga vie ne e i vidjeti. # om jeni Yert*er od @ "erta posu.uje pod anom iz ikom pito je i sprema se na samou"ojstvo. / pos jednjim doga.ajima izvjetava 7izdava& pisama8. Yert*er je pred smrt ma o doao k svijeti, oko njega su svi o&ajni, a (otta gotovo umire od a osti. +okopan je "ez sveenika na mjesti to ga je sam oda"rao. / DHA(): epistora ni roman : pisan u pismima koja Yert*er pie prijate ju Yi *e mu u kojima opisuje svoje osjeaje 4od F.5.1QQ1. ; ?0.1?.Q?.5

1J

iskazuje tenje m ade genera,ije : po"una protiv svi* drutveni* normi, za aganje za individua nost osjeaji : od zanosa ju"avi prema (otti do tragi&ne spoznaje o svojoj ju"avi tenja genera,ije : ispunjen &istim osjeajem, a i se ne sna azi u ivotu, drutvu i ju"avi : z"og rastrojenosti po&injava samou"ojstvo ,-MA : tragi&na sud"ina pojedin,a, gra.anskog individua ista J-R,)-R D g . junak : pripadnik gra.anskog drutva odno druA!%o# : 4drutvo je podje jeno na aristokra,iju i gra.anstvo5 ARIS,O.RA<IJA : oma ovaava ga, ne pri*vaa, izo ira, Goet*e kritizira nji*ovo i,emjerje i pokvarenost 4pro" em k asni* raz ika59 R &RAKANS,VO : administrativno; "irokratski aparat : sve to "i Yert*er u&inio, ef "i "io nezadovo jan 4pro" em pokoravanja u odnosu na vii po oaj5, pro" em karijerizma : istaknut kao negativna pojava ne sna azi se u drutvu "irokrata jer nije mogao pri*vatiti nji*ov karijerizam i krutost : (H)D#'! R/D HA HAD2/(!E@2. 0roble# neuz%ra=ene ljuba%" $od Jer!:era D vode ga strast i osjeaji 4vano mu je sao to da e vidjeti (ottu, tvrdi da je ju"av sve u &ovjekovom ivotu, nije se "orio za svoju ju"av : nije ju javno iskazivao5 *O,,A D portvovna 4"rine se za o,a, "rau i sestre5, odana @ "ertu, ijepa, m ada, oso"a koju vo e dva potpuno raz i&ita mukar,a na raz i&ite na&ine 4u YAR$LAR) v ada nemir, osjeaji, senzi"i nost9 u @(%AR$) v ada smirenost, razum : pri*vaa Yert*era, iskreno vo i (ottu, pouzdan je mukara,5 priroda zauzima zna&ajnu u ogu u Yert*erovom ivotu : s ijedi njegove osjeaje : ima razornu mo : Yert*er je nemoan u odnosu na svoje osjeaje priroda za umjetnika : izvor inspira,ije koja mu daje neizmjerno "ogatstvo Yert*er &ita Lomera : to ga smiruje : Goet*e ne negira antiku i uzore iz antike9 &ita tipi&nu romanti&arsku knjievnost Yert*er sav doiv java umjetnost za raz iku od @ "erta koji sve g eda povrno 4o"jektivno5 V-R,-RIZAM : pretjerana sentimenta nost i romanti&nost #" ao : u ivotu tre"a usk a.ivati emo,ije i razum 1C. R@2'/ M@R!2'/M!Z: R)'A 4z"irka nove a5 4MR5

R)'A Ruke razgovaraju i iznose svoje stavove i mi jenja. Rije&i su rukama izvor svi* nesporazuma. /ne predstav jaju jude i nji*ove ivotne pog ede odnosno nadzore. Marinkovi se kroz dija og ruku na po&etku nove e ruga judskim "esmis enim sva.ama kao da su ma a dje,a. Hedna drugoj pre"a,uju da ne zna pisati, da ne zna &itati, s ikati. #va.aju se i zaotravaju suko". (ijeva ruka pre"a,uje desnoj da je preuze a &in stvaranja. Da je sve osta o na mis ima i rije&ima nita se ne "i dogodi o. Ranko Marinkovi se u nove i pita to je to &ast i tre"a i se pod svaku ,ijenu fizi&ki o"ra&unati "ranei tu &ast. 2oem i i vatrenim orujem &ovjek produ" juje suko" dovodei ga do fizi&kog unitenja drugoga.

1B

Ruke ne predstav jaju samo pojedin,a. ) njima moemo prepoznati narode i drave, 2apo eona, /kto"arske revo u,ije, Lit era itd. )vijek je jedna po iti&ka op,ija okriv jiva a drugu prvo rije&ima, a onda dje ima, tj. oruanim suko"om. 2a kraju nove e ruke doiv javaju &udan suko". ) susret im do azi dje&ak i djevoj&i,a. Djevoj&i,a je pro a pored desne skrueno, ti*o, kao da je neto skrivi a. 2amee se misao nije i ta djevoj&i,a iz nove e predstavni,a svi* djevoj&i,a 4ena koje su odgajane u pos unosti i poten,ija noj krivnji. Desna ruka 4 onzervativna, patrijar*a na, tradi,iona na koja se dri o"i&aja Drkve i o"ite ji5 je pog adi a djevoj&i,u dajui nam do znanja da ,ijeni njezinu pos unost, skromnost i &ednost. #uko" nastaje na ijevoj strani, utz ijevu op,iju. Dje&ak je prkosan kao to su "i i i svi ijevo orijentirani m adii u raz i&itim revo u,ionarnim vremenima. (ijeva se a i a, kvr,nu a je dje&aka po nosu i a jivo zama*nu a iznad njegove g ave. +isa, je pokazao da ijevi mogu m adiima o&itati "ezaz ene ek,ije, da su strp jivi s njima i da s*vaaju nji*ovu m adost. Desna je p jusnu a dje&aka po i,u. @ko je ovog m adia samo p jusnu a, moemo zamis iti kako "i kazni a nepos une starije starije oso"e koje sustavno smi jaju i snuju osvajanje v asti na "i o koji na&in. ; ; ; ; ; ; ; ; b"bl"j $e@ 0o%"je ne " o0=eljud $e a o?"ja?"je $oje au!or dono " u $on>l"$!u l"je%e " de ne ru$e 42apo eon, /kto"arska revo u,ija, *it er...jedna op,ija okriv juje drugu. +rvo rije&ima, a onda i dje ima5 $a$%a je de na@ a $a$%a l"je%a ru$a 4Desna ruka je konzervativna, patrija*a na, tradi,iona na, dri se o"i&aja Drkve i o"ite ji. Desna je razum, a ijeva osjeaj5 odno ru$e 0re#a #" l"#a@ r"je/"#a@ djel"#a 4ruke razgovaraju i iznose svoja mi jenja. +redstav jaju jude i nji*ove raz ike u ivotnim pog edima. Hedna drugoj pred"a,uju svata kao da su ma a dje,a.5 @utor se pita to je to &ast i tre"a i je "raniti pod svaku ,ijenu. >izi&kim o"ra&unom se produ" juje suko". Ruke su te koje uzimaju oruje, a i nisu one krive ve mozak, judska svijest koja umjesto ju"avi "ira stra* i mrnju, pa onda stvaramo pakao. $o#0oz"?"j $a uloBa " zna/enje #o!"%a !u/nja%e ru$u dje/a$o%"# o?e# 4 %a kada povjerujemo da je ijeva osjeajna i " aga, ona se okree nasi ju5 !o Bo%or" o ljud"#a da se razum i osjeaji &udno isprep iu "ron"ja " Bro!e $a za%rAna #" ao GA "%raz ta+a p*'u&e u &'i, +a %i i, oprao o+ %*ata i -r.iH

ANK-O 2ove a @n.eo je postav jena na suprotnostima starost : m adost, optereenje starostiOsmrt : ivotOstrastO ju"av. 2a tim se suprotnostima gradi pri&a o majstoru k esaru 'nezu i m adom, snanom egrtu (ojzu, kojeg majstor naziva 7k ipan8 i majstorovoj drugoj eni >ridi. /ko te tematske jezgre razvijaju se osta i motivi koji o"janjavaju odnose: i,emjerje : oja nost, o"rtnitvoOzanat : umjetnost, fizio ogija m adosti : nepotre"nost i usam jenost starosti. Marinkovi je moderan psi*o oko;rea isti&ki pripovjeda&.

?0

@utor opisuje mediteranski mikrokozmos smjeten u oto&noj izo a,iji, ana izira &ovjeka kao 7nesretan s u&aj8. Eesto kom"inira ironiju i patetiku. Modernost z"irke proiz azi iz autorova interesa za oso"nost, za suvremenog &ovjeka, interesa za ira,iona no;podsvjesno, prikaza nesk ada pojedin,a i oko ine te e je i rea iza,ije. +ripovijedanje nije pravo inijsko, ne donosi rea isti&ku 7znanstveno s iku svijeta8 ve fragmenteOisje&ke stvarnosti autor ironi&no ana izira i propituje, u sve sumnja i svemu se ruga. !ako dje uje gru"o, opisani doga.aj iz ivota majstora k esara 'neza, ,ik us ivota i iv jenja uvijek se nastav ja. #mrt majstora k esara, iako o&ekivana, uvod je u po&etak novog ivota oni* koji iza majstora ostaju. $o je novi ,ik us ivota m adog egrta 7k ipana8 (ojza i majstorove ene >ride. $aj novi ,ik us autor mora no ne osu.uje jer se oni iskreno "rinu o "o esnome majstoru na kraju ivota. +rije tog ,ik usa majstor se, u vrijeme teke "o esti svoje prve ene, tako.er za ju"io u novu, m adu enu >ridu. ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; 6 $oj" je a#b"jen! #jeA!ena radnja no%ele An4eoU 4mediteranski mikrokozmos smjeten u oto&noj izo a,iji5 Na $a$%"# u0ro!no !"#a je 0o !a%ljena no%elaU 4starost : m adost9 smrt : ivot9 strast : ju"av9 i,emjerje : oja nost, o"rtnitvoOzanat : umjetnost, fizio ogija m adosti : nepotre"nost i usam jenost starosti5 .oja je !e#a no%ele obz"ro# na "#bol"$u na lo%aU 4majstor @ "ert 'nez ei na samrtnoj poste ji i razmi ja o svom ivotu, ju"avi i smrti. Radio je spomenike po e jama drugi*. ,$o u Bla%n" l"$o%" no%ele " $a$a% je nj":o% #e4uodno U 4majstor k esar 'nez i m adi, snani egrt (ojz, kojeg majstor naziva 7k ipan8 i majstorova druga ena >rida.5 M ada udovi,a >rida mu je "i a nova inspira,ija i pretvori a ga u umjetnika. 2ada*nu a ga je da k ee an.e a kojega ne uspijeva zavriti. 2a po&etku upoznajemo (ojza i @ "erta i znamo da ga ovaj iv,ira i moramo saznati zato. !o u no%el" "#bol"z"ra an4eo@ odno no $a$o 0o%ezuj#o $"0 an4ela D nadBrobn" 0o#en"$@ " 3"%oBa@ al" " !eA$o bole noB #aj !ora ( !aro !)L Ideal ljuba%"@ uje!no !"@ $rea!"%no !"... ZaA!o je #aj !or %oB AeBr!a #a!rao %oj"# naj%e="# " $ona/n"# djelo#U +o njemu je k esao an.e a. !o e doBod"loL $e noi @ "ert otkriva da ga ena vara s (ojzom, a ironi&no je to je po njemu k esao an.e a. Je l" #r! #aj !ora za0ra%o $rajU 4!ako dje uje gru"o, opisani doga.aj iz ivota majstora k esara 'neza, ,ik us ivota i iv jenja uvijek se nastav ja. #mrt majstora k esara, iako o&ekivana, uvod je u po&etak novog ivota oni* koji iza majstora ostaju.5 $o je no%" ?"$lu 3"%o!a #ladoB AeBr!a 7k ipana8 (ojza i majstorove ene >ride. $aj novi ,ik us autor mora no ne osu.uje jer se oni iskreno "rinu o "o esnome majstoru na kraju ivota. +rije tog ,ik usa majstor se, u vrijeme teke "o esti svoje prve ene, tako.er za ju"io u novu, m adu enu >ridu

+R@L

?1

Eitava pri&a su sjeanja i impresije na nesretnu ju"av te ponovni susret sa enom koju je udo vo io a vo i i sada. /n se zove $onko p emeniti Hankin a ona @na. %i i su za ju" jeni, ona ga je sta no zadirkiva a da smijeno pie s ovo 2, kao da je ). 2jezino 2 je "i o poput kri a ga e"a. $onko je "io strastveni sakup ja& stari* k ju&eva. /na je $onka napusti a z"og geometra koji im je doao izmjeriti kuu. /n to u vrijeme rastanka nije znao, o"eavao je da e se odrei k ju&eva, mis io je da ju to strano smeta. Rasta i su se na k upi pod mirisnim o eandrima, on ju je mo io da ga ne naputa. /na je "i a juta i s omi a petu ,ipe i,e kad je juto upi a nogom po "ije om junku pa su &eka i ,ipe i,u s popravka. /n ju je o"oavao, smatrao je je da je iz raja, kada je oti a on je dvije godine "io "o estan i "un,ao o k ju&evima raja. (u,ija, stara ena koja ga je njegova a i informira a o @ninom ivotu, mis i a je da je $onko ve pred vratima sa svetim +etrom, a $onko je u "un,anju razmi jao o nestanku rajskog k ju&a nakon njenog od aska. $o se o&ito deava o pred ?.svjetski rat jer je od (u,ije saznao da je geometar partizan te da je i @na *tje a u umu u partizane. )da a se za geometra #ada dri @nino pismo u rukama i to je zapravo uzrok svi* njegovi* nag i* nava a sjeanja i tuge, nikako da se od u&i otvoriti. $o je prvi kontakt nakon 11 godina. Eak se nada da joj je propao "rak te da e i opet "iti s njim. @ i, ona mu pie da su nakon dugog &ekanja do"i i sina, mu je komunist i ne e i krstiti dijete, @na zove $onka da "ude krsni kum djetetu te da e ga potajno nji* dvoje krstiti. /na je muu rek a da e i da joj do.e stari prijate j u posjetu i to mu je drago, jer $onko nije sura.ivao s okupatorom. $onko joj je "rzojavom javio da do azi. 2a paro"rodu se za njega za ijepi a jedna stari,a s koarom gro.a koja je pri&a a da joj je sin u #p itu oenjen i da je jako zapos en pa mu nosi gro.e. $onko je nosio zamotan paketi, pok on za dijete, koji je sta no negdje za"orav jao a stari,a mu vraa a. /na je tako.er, kao i @na, jadikova a da joj unu&e nije krteno i nee moi pred "oje i,e +ri iz asku s paro"roda nevo jko je nosio stari,i koaru, samo je e io doi do @ne koja ga je &eka a. #tari,a mu je nagura a dva grozda, koje je onda iza ug a juto "a,io a @na mu se smija a. 'ad su pri azi i kui, mu je &itao na terasi, @na mu je odzvida a me odiju iz >ra Diavo a, istu kojom je nekada njega zva a a to je jako $onka pogodi o. Geoemtar i $onko su se rukova i. @na je me.u njima "i a kao krasna kop&a koja i* je *tje a povezati. ! mu i @na su "i i vr o ju"azni prema $onku, govori i su 7$oni, osjeaj se kao kod svoje kue8/n je &eznuo za svojim domom i sjeanjima u krinji,i s @ninom kosom i konfetiem sa zadnjeg karneva a. #adanji susret ga nije ispunjavao nego &enja za @nom kakva je "i a nekada. $onko je za"oravio oso"ne stvari pa mu je domain dao nonu kou ju. $onko se osjeao kao u u.a&koj kou ji. +od jastukom je napipao dugo jasti zamotu jak, to je "io @nin dar $oniju. #tarinski, a "arokni poz aeni k ju& na kojem su "i e ugravirane godine 1BCQ i 1BFJ. # jedne strane ugravirano $oniju, s druge @na. $o ga je opet podsjeti o na nji*ovu ju"av, kako su se dopisiva i i ma*a i ru&nikom, ona u kui s udom tetom Rozom a on s do"rom (u,ijom. Roza je posumnja a na nji*ova pisma pa je s papagajem "i a &esto na prozoru da vidi dok (u,ija donaa pisma. Ho mu je "i o "o nije kada je &uo p a& njenog djeteta u noi. #ada tek saznajemo da u paketiu koji je nosio kao pok on, zapravo su @nina pisma koja je *tio pokazati muu i unititi nji*ov "rak. !pak, sad i* je u noi otvorio jer se iz njega iz io ,vjetni pra* pomirenja, u njemu se javi a e ja za umiranjem. 'ad je svanu o, etao je *odnikom i os ukivao nji*ovo disanje. +okuao se o"jesiti ,rvenom traki,om s @nini* pisama na prozor, a i je samo jako tresnuo. ) etio je sneni geometar a za njim @na, zgranuti njegovom go otinjom me.u pismima na parketu. Geometar je pro&itao po&etak jednog pisma 7Dragi moj, jedini $oni8 i njeno podigao $onija s poda i po egao u krevet. $oni je samo promrm jao 7Mi ste mis i i da sam ja nesretanI i da u se o"jesiti z"og togaU Do"ro sam se s vama naa ioU LeU8 #av smisao strasti, &ekanja i osvete, sitan, z o"an, a i ipak "ar neki smisao, neka i uzija ivota, rasipa se u pra* koji tre"a prikriti izgovor "ijedne a e

??

-@GR(H@H 4Goranovoj sjeni...pisao protiv ko ja&a, a od nji* i u"ijen5 ,e#a: knjievnoumjetni&ko stvaranje, odnos izme.u stvarnoga ivota i knjievnoga dje a. Na 0o/e!$u pratimo dija og izme.u pis,a i njegovog drugog ja koji se sprema napisati prvu re&eni,u. 2r"0o%"je!$a 0o/"nje 0"A/e%"# d%ojba#a o /e#u "l" o $o#u 0" a!". *S&% +N$S& se rastvara pred tobom kao lepeza, pro!etaj pogledom uokolo, svi viu iz gledali!ta *mene, mene-. Misle da je to !ala !to ti kani! uiniti. / tebe je pogled mesarski0 bira! ovna za rtvenik /M12&N$S&3.8 ; @utor u pripovjeda&kim komentarima govori o samom &inu pisanja, o samoj prirodi umjetni&kog &ina i o odnosu umjetnosti i ivotne z"i je. Mrlja !"n!e koja se pojav juje na papiru je sim"o "esmis a koji prijeti pri&i i tada pisa, iz azi van i opisuje jude koje susree: jor 'eka koji je jor %epo, finan,a, andara...2ji*ove ispri&ane pri&e pisa, pretvara u knjievnu z"i ju, da "i na kraju knjievna z"i ja po"ijedi a. .nj"3e%n" !e$ ! " !%arno ! u u ne0re$"dno# zaBrljaju, a stvarnost umire u zagr jaju pis,a i pretvara se u neku novu umjetni&ku stvarnost. *I.OVI: ) Marinkovievoj s i,i oto&kog ivota susreemo %"A$e Gor"4"naleH " b"zarne !"0o%e. (ikovi predstav jaju 0oj #"jeAnoB " ozb"ljnoB@ !raB"/noB " $o#"/noB . $akvi su ikovi finan,a, trafikantkinje i njezine keri, jor %ernarda i njegove s ukinje Matije, jor %epa, depara i njegove ene, andara, pa i samoga pis,a. andar je "#bol %la !" (o$ru!an@ ne"n!el"Ben!an@ #" l" da u %" 0ro!"% njeBa " da #u e #"ju " ruBaju@ 3el" do#"n"ra!"@ o0a an je). Me4u!"#@ u !renu!$u $ada 0ro#a!ra r"b"?e u #oru " $od njeBa e ja%lja ne$a nje3no ! " !uBa zboB nedo !a!$a ljuba%". S"#bol"$a zaBrljaja: +isa, je, zagr ivi andara, zagr io stra* i smrt. 0ivot je u vje&nom zagr jaju sa smru, nikad se ne mogu otkinuti jedno od drugog. Drna Mr ja na papiru sim"o izira smrt. 7Midio sam Drnu Mr ju kako je kanu a na ivot i prodira a ga mrakomI8 6loBu 0r"0o%jeda/a "#a l"$ $oj" je 0" a?. 2ove a zavrava groteskno ; zagr jaj pis,a i andara je zagr jaj umjetnika koji &vrsto dri stvarnost da mu ne po"jegne kako "i je pretvorio u umjetni&ko dje o. !zme.u toga su umetnute pri&e finan,a kako pokuava preg edati sumnjivog se jaka, andarova pri&a iz djetinjstva, pa pi&eva izmi jena pri&a o Sini i njezinom muu deparu. Dak e, u 0r%o# 0lanu no%ele su doga.aji iz svakodnevnog ivota u o" iku ivo ispri&ani* anegdota, u druBo# 0lanu je pisa, promatra& i u !re=a# 0lanu promatra& promatra&a 4 onaj koji sve opisuje i razgovara s pis,em 5. 1F. M!R/#(@M 'R(A0@: G/#+/D@ G(AM%@HAM! prva drama iz !r"loB"je o G em"ajevima 4?. / agoniji, C. )eda5 koja govori o finan,ijskoj i mora noj propasti o"ite ji G em"aK od po&. 1. svj. rata do potkraj dvadeseti* godina : 1B?J. (or#a: !r" /"na 4to se ne uk apa u vrijeme u kojem nastaje jer se ovime nas anja na tradi,iona nu dramu5

?C

s ika donjogradske patri,ijske o"ite ji : uzdizanje iz " ata, ai i z o&ina do svjet osti, "ogatstva P +R/+@#$ !e#a : tragi&na sud"ina (eona G em"aja koji se "ori protiv g em"ajevtine u se"i vrijeme radnje : po&. 1. svj. rata9 radnja se odvija u jednoj noi 4#!M%/(!'@ : preko noi su se o"ogati i i preko noi propa i5 1. /"n : ,rveni sa on : o"ite j s avi o" jetni,u svoje "anke, g edaju o"ite jske portrete. 2a vidje o iz azi pri&a po kojoj su svi G em"aKevi u"oji,e i vara i,e9 '. /"n : (eonova gostinjska so"a : u kojoj se odvija suko" izme.u (eona i o,a9 1. /"n : spavaa so"a u kojoj je smjeten mrtvi G em"aj drama je prije svega 0 ":oloA$a@ a za!"# druA!%ena. suko"i se ne jav jaju samo izme.u ikova to se na prvi pog ed svakom &itate ju &ini nego i u ikovima 4*eone : "ori se protiv g em"ajevtine u se"i koja na kraju po"je.uje : postaje u"oji,a9 "aruni,a <a !ell" : "oji se siromatva9 S"lberbrand! : e i zadrati svoju pozi,iju 4karijeru59 &le#baI : &enja za ju"avi, "iti vo jen i od ene i od sina9 AnBel"$a : "or"a izme.u rea nog i vjerskog : tje esnog i du*ovnog5 &*. *I. D *-ON : umjetnik inte ektua a, ; odno o?e# : nerazumijevanje, nedostatak o&inske ju"avi, suko" materija nog 4G e"ajeva krv5 i du*ovnog 4Danie i5 s*vaanja, otu.enost : ota, i sin su potpuni stran,i odno barun"?o# : pre ju"ni,a, zauze a maj&ino mjesto 4u a u "rak s interesom5 : mrzi je, a i ga je o,a smotala me(u noge 4nag aavanje tje esnosti u njenom iku *eon M ("l"0" *.: o"oji,a su s ikari, o"oji,a se vraaju u dom, trae svoj identitet i na kraju su u"oji,e 7arun"?a <a !ell": fata na ena. 2joj je sestra @nge i,a potpuna suprotnost.

S"#bol"$a: ; &itajui didaska ije vidi se da stie o uja kako se napetost u drami podie. 2a kraju na pozorni,i ostaje sestra @nge i,a, a vani se &uju pti,e koje sim"o iziraju nadu. 15. HAR/MA D@M!D #@(!2GAR: (/M@D ) 0!$) R@D2H@: Gesnaestogodinji Lo den Dau fie d iz 2e3 Worka, smjeten u nekon sanatoriju i i psi*ijatrijskoj k ini,i, pri&a o krizi koji je proao oko %oia pret*odne godine. Rekonstruira vrijeme od su"ote popodne do ponedje jka popodne. Lo dena iz"a,uju iz ko e 4to mu je ve &etvrta5 jer je z"og nezainteresiranosti pao iz svi* predmeta osim eng eskog. Ho je potresen smru m a.eg "rata @ ieja 4 eukemija5. !z pristojnosti se jedino oprostio s profesorom iz povijesti, #pen,erom. !z"jegava povratak rodite jima koji ga o&ekuju tek u srijedu i od azi u *ote . (if"oj mu nudi us uge prostitutke #unnK. /na do azi u njegovu so"u, on e i p atiti iako nije "i o odnosa. Drugi dan Lo den nastav ja etnju 2e3 Workom. /d azi na %road3aK gdje kupuje gramofonsku p o&i za sestru +*oe"e. +okuava je nai u njenom omi jnom parku, a i nje tamo ?F

nije "i o. 2apokon, umoran od azi do stana rodite ja koji su odsutni i on neopaeno u azi. 'ad se rodite ji vrate Lo den "jei i trai prenoite kod profesora @nto inija, kunog prijate ja. Hedan njegov dodir protuma&i *omoseksua nim sk onostima i od azi spavati na Dentra ni ko odvor. )jutro dogovara susret sa sestrom i govori joj da od azi, ona e i s njim. /n odustaje i vodi je u zoo oki vrti i na vrtu jak. Roman zavrava epi ogom u kojem Lo den izvjetava o svom trenutnom stanju i posjetima starijeg "rata za kojeg smo tijekom radnje sazna i da pie s,enarije u Lo K3oodu. / DHA(): Roman je komponiran kao ispovijest u 1. l"?u 2roza u !ra0er"?a#a /sim kratkog uvoda, doga.aji se niu inearno unutar kratkog vremenskog razdo" ja )z pojedina&ne epizode ima i digresija 4vraanja5 koje su u funk,iji karakteriza,ije Lo dena. 2ro !or" u kojima se *o den kree idu u pri og teoriji o njegovom nesna aenju u svijetu odras i*, dok igra ite na kraju sim"o izira e ju za povratkom i i zadravanjem u djetinjstvu Na lo% ro#ana: tradi,iona ni prijevod "i tre"ao "iti catcher 4 hvata 4"ase"a 5 jer je Lo den nosio @ ijevu rukavi,u za "ase"a . Drugo je tuma&enje to to u razgovoru sa sestrom ,itira sti*ove kotskog pjesnika u kojima govori kako stoji na ru"u itnog po ja gdje je prova ija i pazi da dje,a koja se igraju ne padnu 4on i* hvata5. $a s ika sim"o izira pokuaj zaustav janja odrastanja, on pazi da dje,a ne padnu u svijet odras i*. Jez"$: ur"ani s ang njujorke m adosti9 vu garizmi i psovke *"$ )oldena prikazan je kao ik tinejdera koji je &ak i inte igentniji nego mu godine 7doputaju8. /n ima svoje pro" eme i g eda na svijet na svoj na&in. +oma o je pro" emati&an. +okazuje znakove razumnosti, a i mis i da mu svijet ne moe pruiti ono to on e i. Lo den je rastao u re ativno do"rim uvjetima ivota. /ta, mu je "io pravnik i prema njegovim rije&ima m atio dosta nova,a. !mao je sestru i "rau. +ro" emi po&inju smru njegovog "rata @ eja to je vjerojatno i uzrok njegovog tmurnog pog eda na svijet i jude.

?5

16. ADG@R @((@2 +/A: DR2! M@E@' 4MR5 R@D2H@: @merika, 1B.st 3rva reeni8a1 ?1e oekujem niti tra(im da itko povjeruje u ovu silno 3antastinu, a ipak silno jednostavnu pripovijetku koju kanim prenijeti na papir ...?.Eovjek koji je od rane m adosti privren ivotinjama, a i i odan a ko*o u, oenio se enom koja je kao i on vo je a ivotinje. Dra i su mnogo ju"ima,a, me.u kojim i ,rnog ma&ka + utona. Eovjek se jedne noi vratio pijan i iskopao ma&ku oko. 2e mogavi vie g edati ivotinju, jednom ju je u "ijesu o"jesio na drvo. $e noi mu je "uknu a vatra u kui i jedva se sa enom spasio, a na zidu iznad njegovog kreveta, na zgaritu pojavi a se s ika ve ikog ma&ka. +rese i i su se u staru zgradu, a &ovjek dovodi kui drugog ,rnog ma&ka. $ako ive neko vrijeme, a onda &ovjek zapazi mr ju na ma&kovim prsima, koja ima o" ik vjea a. +ijan &ovjek digne sjekiru na ma&ka, ena ga pokua zaustaviti, a i on digne sjekiru na nju, u"ije ju i zazida je u podrumu. 2akon toga ma&ak nestaje i on kona&no mirno spava. Do azi po i,ija i ne otkriva nita, a i &ovjek upi rukom o zid, koji je nedavno sagradio, a iznutra se javi ,vi jenje. +o i,aj,i odma* srue taj zid, te u njemu na.u enu i ma&ka. / DHA() a5 "5 ,5 d5 @meri&ki knjievnik ro#an!"z#a )teme jite j $r"#"nal" !"/$e 0r"/e " znan !%ene >an!a !"$e pripovijetka ima o"i jeja :orrora9 prepri&ava to mu se desi o u prvom i,u +oeova omi jena metoda je preuve i&avanje oso"ina i situa,ija do stupnja groteske ,rni ma&ak : ozna&ava praznovjerje9 ime: + uton, v adar svijeta mrtvi*, ma&kov ugriz ; demon koji u azi u &ovjeka !e#a: &ovjekova svijest i podsvjest, sta no smjenjivanje ra,iona noga i ira,iona noga Ira?"onaln" #o!"%": ugriz ma&ka 4demon koji u azi u pripovjeda&a5 O poar u noi nakon kojeg ostaje divovski ik mrtvog ma&ka s om&om oko vrata na zidu koji nije sruen u poaru O pojava drugog ,rnog ma&ka O "ije a mr ja na ma&kovim grudima koja sve vie s i&i na vjea a O ?6

e5 zazidani ma&ak koji otkriva u"ojstvo

&la%n" l"$: popust jive, &ovje&ne &udi i njena sr,a. Mo i ivotinje. +okvario se z"og neumjernosti u piu, &ijim "i pos jedi,ama nastrada e ivotinje i ena. !zravno govori o svojim osjeajima i stanjima due, iako ponekad izg edaju pregru"i.

2lu!on: ve iki ,rni ma&ak. # ijedio je gospodara svugdje po kui, a ovaj se sam "rinuo o njemu i *ranio ga.

No%" #a/a$: potpuno jednak + utonu osim to je imao neku neodre.enu, "ije u mr ju na prsima. 'asnije je primijetio da je, i ovaj ma&ak poput + utona, "ez jednog oka, a ona je mr ja do"i a svoj o" ik

+oe je u svojim dje ima nastojao zaprepastiti. $o mu je do"ro uspijeva o jer je znao upotrije"iti goti&ku struju, kojom se s uio, i raspo agati matom, koje mu nije nedostaja o. #tvarao je mra&ne, misti&ne s,ene i nag im deta jima drao &itate ja u neprekidnoj radozna osti.

?Q