Kada nakon nuna sa sukunom ( ) ili bilo kojeg od tenwina: en, in, un ( ) doe neki od est grlenih harfova: ( ) onda se ta rije it! "!sn#, bez ukla!anja, izgovaranja kroz nos., isl.. "rimjer:
SIRATA$L$LEZINE EN%AMTE %ALE&HIM 'RU(O PRAVILO: () I'(AM ukla!anje, slijevanje. Kada nakon nuna sa sukunom ( ) ili bilo kojeg od tenwina: en, in, un ( ) doe bilo koji harf koji se nalazi u rijei &ERMELUNE ( ) * + , - . ) onda se nun ili tenwin /0l!1! u taj slede#i harf. "ostoji dvije vrste $dgama (ukla!anja): 23 I'(AM MEAL (UNE % (&kla!anje s! gunetom tj., !ro!utanjem vazduha kroz nos). Kada nakon nuna sa sukunom ( ) ili bilo kojeg tenwina: en, in, un ( ) doe neki od harfova iz rijei &EMNU ( ) onda ukla!anje biva sa gunetom. "rimjer:
ULAIKE %ALA HU'EMM$MIR$RA44IHIM 53 I'(AM 4ILA (UNE (&kla!anje 6e7 guneta, tj., !ro!utanja vazduha kroz nos). Kada nakon nuna sa sukunom ( ) ili bilo kojeg tenwina: en, in, un ( ) doe neki od harfova iz rijei LER ( ! ) onda ukla!anje biva bez guneta. "rimjer: } 5__|03}4 HU'EL$LI$L$MUTE8IN % (UNE (nazaliza'ija) je: svojstvo odreenih harfova koje se sastoji iz !ro!utanja vazduha kroz nos. % TRE9E PRAVILO: ("#$) I8LA4 !reobra(avanje, !retvaranje. Kada nakon nuna sa sukunom ( ) ili bilo kojeg tenwina: en, in, un ( ) doe harf 6! ("), onda se harf n/n () 1ret:!r! / harf ;i; (). $)lab se izgovara tako to #emo nun () !retvoriti u mim () zadr(avaju#i se za jednu obinu du(inu, ili dva hereketa, !ri emu izgovaramo gune (tj., vazduh !ro!utamo kroz nos). *audijska tam!a +ushafa je ted(vidirana !a je na mjestu gdje se koristi !ravilo i)laba stavljeno malo mim iznad harfa nun, ime ti se sa tim malim mimom ukazuje da se ne ita n/n ve# ;i; sa !ro!utanjem vazduha kroz nos. "rimjer:
ELLEZINE &EN8U'UNE %AH'A$LLAHI MIMM$4%A'I MISA8IHI <ETVRTO PRAVILO: (%&) IH=A skrivanje. $hfa je s0ri:!n"e harfa n/n () onda kada doe nakon nekog od %, harfova: ( ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 ). - $hfa se izgovara tako to se zadr(avamo na njemu za jednu obinu du(inu ili - hereketa !ri tome koriste#i gune. (./"0+1./): $hfa se ne izgovara jednolino, ve# njegov izgovor ovisi od harfa koji dolazi nakon nuna sa sukunom ili tenwina, !a tako, dok se zadr(avamo na nunu ili tenwinu na!ravit #emo govorni a!arat za izgovor harfa koji dolazi nakon njega. *audijska tam!a +ushafa je ted(vidirana !a je na mjestu gdje se koristi !ravilo ihfa, nun stavljeno bez ikakvih hereketa, to ti ukazuje da se radi o !ravilu ihfa. "rimjer:
WE MA UNZZILE MIN8 8A4LIKE - $mam 2(ezeri je u stihovima s!omenuo ove harfove rekavi: 34536 78 9:; <= >? 3@AB C> 34D EF GHI >3J KL 3MN OP QR SA= ZA SENA KEMA '>A'E ?AHSU 8A' SEMA 'EM TA&I4A ZA' =I TU8A '%A ZALIMA - '5 678 PRAVILA HAR=A MIMA SA SUKUNOM PRVO PRAVILO: () I'(AMUN MISLE&NI MEAL (UNNE ukla!anje dva ista harfa sa gunetom. 2ef: 0vo !ravilo se koristi kada na kraju jedne rijei doe mim sa sukunom, a na !oetku druge rijei mim sa hereketom. $zgovara tako to se !rvi mim ukla!a u drugi !ri emu se zadr(ava na njemu za jednu obinu du(inu izgovaraju#i gunne (tj., is!utaju#i vazduh kroz nos). "rimjer: 'RU(O PRAVILO: () IH=AUN ?E=EVI&UN usneno skrivanje. Kada doe mim sa sukunom, a nakon njega ba sa hereketom, tada dolazi do skrivanja harfa mim. 0vo !ravilo se izgovara tako to se na mimu zadr(i za jednu obinu du(inu, skrivaju#i taj mim, izgovaraju#i gunne. "rimjer: TRE9E PRAVILO: () IZHARUN ?E=EVI&UN usneni izhar. Kada nakon mima sa sukunom doe bilo koji harf mimo harfova mim i ba. 0vdje se mim izgovara jasno bez ikakvog !rskanja i ukla!anja. S ISHO'I?TA HAR=OVA T EL$(UNNE ( UV M WX V5 Y O Z ) (./[/\$[/]$^/ $\$ *_0^*`_0 "a0"&b`/.^/ _/[2&c/ Ka0[ .0*) best su !ravila u kojima je zastu!ljeno svojstvo guneta: %. $dgamun meal gune -. $dgamun mislejni meal gune S. $hfa T. $hfaun efewijun ,. $)lab d. Kada su nun i mim !odvostrueni eune je svojstvo harfa mim i nun. eune se izgovara tako to se vazduh !ro!uta kroz nos !rilikom izgovora datog harfa. , PRAVILA STA&AN&A Kada ho#e da stane !rilikom itanja Kurfana, !ostoje odreena !ravila koja treba slijediti: 23 /ko rije na kojoj (eli da stane zavrava sa: g (sukunom) h (fethom) i (dammom) i V (tenwinom un) j k (tenwinom in) onda se na toj rijei staje kao da je na kraju nje s/0/n. .!r: 53 /ko rije na kojoj (eli da stane zavrava sa: l (tenwinom en) onda se na toj rijei staje kao da je na kraju nje A. .!r: /ko ho#e da stane na rije: () *emaun onda ovu rije izgovara kao: *emafa. d