PRAVILA NUNA SA SUKUNOM I TENWINA

PRVO PRAVILO: () IZHAR izraziti neto jasno.

Kada nakon nuna sa sukunom ( ) ili bilo kojeg od tenwina: en, in, un ( )
doe neki od est grlenih harfova: ( ) onda se ta rije it! "!sn#,
bez ukla!anja, izgovaranja kroz nos., isl..
"rimjer:


SIRATA$L$LEZINE EN%AMTE %ALE&HIM
'RU(O PRAVILO: () I'(AM ukla!anje, slijevanje.
Kada nakon nuna sa sukunom ( ) ili bilo kojeg od tenwina: en, in, un ( )
doe bilo koji harf koji se nalazi u rijei &ERMELUNE ( ) * + , - . ) onda se
nun ili tenwin /0l!1! u taj slede#i harf.
"ostoji dvije vrste $dgama (ukla!anja):
23 I'(AM MEAL (UNE
%
(&kla!anje s! gunetom tj., !ro!utanjem vazduha
kroz nos).
Kada nakon nuna sa sukunom ( ) ili bilo kojeg tenwina: en, in, un ( )
doe neki od harfova iz rijei &EMNU ( ) onda ukla!anje biva sa
gunetom.
"rimjer:


ULAIKE %ALA HU'EMM$MIR$RA44IHIM
53 I'(AM 4ILA (UNE (&kla!anje 6e7 guneta, tj., !ro!utanja vazduha
kroz nos).
Kada nakon nuna sa sukunom ( ) ili bilo kojeg tenwina: en, in, un ( )
doe neki od harfova iz rijei LER ( ! ) onda ukla!anje biva bez guneta.
"rimjer:
} 5__|03}4
HU'EL$LI$L$MUTE8IN
%
(UNE (nazaliza'ija) je: svojstvo odreenih harfova koje se sastoji iz !ro!utanja vazduha
kroz nos.
%
TRE9E PRAVILO: ("#$) I8LA4 !reobra(avanje, !retvaranje.
Kada nakon nuna sa sukunom ( ) ili bilo kojeg tenwina: en, in, un ( )
doe harf 6! ("), onda se harf n/n () 1ret:!r! / harf ;i; ().
$)lab se izgovara tako to #emo nun () !retvoriti u mim () zadr(avaju#i se
za jednu obinu du(inu, ili dva hereketa, !ri emu izgovaramo gune (tj., vazduh
!ro!utamo kroz nos).
*audijska tam!a +ushafa je ted(vidirana !a je na mjestu gdje se koristi
!ravilo i)laba stavljeno malo mim iznad harfa nun, ime ti se sa tim malim
mimom ukazuje da se ne ita n/n ve# ;i; sa !ro!utanjem vazduha kroz nos.
"rimjer:

ELLEZINE &EN8U'UNE %AH'A$LLAHI MIMM$4%A'I MISA8IHI
<ETVRTO PRAVILO: (%&) IH=A skrivanje.
$hfa je s0ri:!n"e harfa n/n () onda kada doe nakon nekog od %,
harfova:
( ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 ).
-
$hfa se izgovara tako to se zadr(avamo na njemu za jednu obinu du(inu ili
- hereketa !ri tome koriste#i gune.
(./"0+1./): $hfa se ne izgovara jednolino, ve# njegov izgovor ovisi od
harfa koji dolazi nakon nuna sa sukunom ili tenwina, !a tako, dok se
zadr(avamo na nunu ili tenwinu na!ravit #emo govorni a!arat za izgovor harfa
koji dolazi nakon njega.
*audijska tam!a +ushafa je ted(vidirana !a je na mjestu gdje se koristi
!ravilo ihfa, nun stavljeno bez ikakvih hereketa, to ti ukazuje da se radi o
!ravilu ihfa.
"rimjer:

WE MA UNZZILE MIN8 8A4LIKE
-
$mam 2(ezeri je u stihovima s!omenuo ove harfove rekavi:
34536 78 9:; <= >? 3@AB C> 34D EF GHI >3J KL 3MN OP QR
SA= ZA SENA KEMA '>A'E ?AHSU 8A' SEMA 'EM TA&I4A ZA' =I TU8A '%A
ZALIMA
-
'5 678
PRAVILA HAR=A MIMA SA SUKUNOM
PRVO PRAVILO: () I'(AMUN MISLE&NI MEAL (UNNE
ukla!anje dva ista harfa sa gunetom.
2ef: 0vo !ravilo se koristi kada na kraju jedne rijei doe mim sa sukunom,
a na !oetku druge rijei mim sa hereketom.
$zgovara tako to se !rvi mim ukla!a u drugi !ri emu se zadr(ava na
njemu za jednu obinu du(inu izgovaraju#i gunne (tj., is!utaju#i vazduh kroz
nos).
"rimjer:
'RU(O PRAVILO: () IH=AUN ?E=EVI&UN usneno skrivanje.
Kada doe mim sa sukunom, a nakon njega ba sa hereketom, tada dolazi
do skrivanja harfa mim.
0vo !ravilo se izgovara tako to se na mimu zadr(i za jednu obinu
du(inu, skrivaju#i taj mim, izgovaraju#i gunne.
"rimjer:
TRE9E PRAVILO: () IZHARUN ?E=EVI&UN usneni izhar.
Kada nakon mima sa sukunom doe bilo koji harf mimo harfova mim i ba.
0vdje se mim izgovara jasno bez ikakvog !rskanja i ukla!anja.
S
ISHO'I?TA HAR=OVA
T
EL$(UNNE ( UV M WX V5
Y
O
Z
)
(./[/\$[/]$^/ $\$ *_0^*`_0 "a0"&b`/.^/ _/[2&c/ Ka0[ .0*)
best su !ravila u kojima je zastu!ljeno svojstvo guneta:
%. $dgamun meal gune
-. $dgamun mislejni meal gune
S. $hfa
T. $hfaun efewijun
,. $)lab
d. Kada su nun i mim !odvostrueni
eune je svojstvo harfa mim i nun.
eune se izgovara tako to se vazduh !ro!uta kroz nos !rilikom izgovora
datog harfa.
,
PRAVILA STA&AN&A
Kada ho#e da stane !rilikom itanja Kurfana, !ostoje odreena !ravila
koja treba slijediti:
23 /ko rije na kojoj (eli da stane zavrava sa:
g (sukunom)
h (fethom)
i (dammom)
i
V
(tenwinom un)
j k (tenwinom in)
onda se na toj rijei staje kao da je na kraju nje s/0/n.
.!r:
53 /ko rije na kojoj (eli da stane zavrava sa:
l (tenwinom en)
onda se na toj rijei staje kao da je na kraju nje A.
.!r:
/ko ho#e da stane na rije: () *emaun onda ovu rije izgovara kao:
*emafa.
d